Kolumne : Panoptikum

KOLUMNE

Panoptikum
Pie: Borislav Stipi E-mail: borislav.stipic@sbplus.hr
Objavljeno: 8.6.2014. u 0:04

Prikaza: 1070

IMI U GALERIJI GOLL

Slikarev peat na dokumentu vjenosti

Uz treu obljetnicu djelovanja Galerije Goll i etrdesetu obljetnicu umjetnikog rada
Josipa imia, u petak, 6. lipnja 2014. godine, u ovom prostoru, otvorena je imieva
trideseta samostalna izloba. O slikaru i njegovom djelu govorio je autor predgovora
popratnog kataloga, a izlobu je otvorio Pero osi, predsjednik upanijske skuptine.
Umjetnost, a posebice vizualna, i osobito likovna, ne moe biti i nije neartikulirani vrisak, nego osobit i osoban
sustav simbolike razmjene ideje, stava, promiljanja.
Ovo, pak, zbog kolektivnog pamenja, iji dio umjetnost i u svojoj povijesnosti i u svojoj suvremenosti jest, uvijek je
otvaralo i otvara mogunost prosudbe pojedinog umjetnika u okviru ope percepcije, pri emu ne treba smetnuti s
uma kako, a ovo je, naalost, sudbina veine suvremenih stvaratelja, na percepciju bitno utjeu stereotipi nametnuti
i upravljani komercijalnim galeristikim stavovima o umjetnosti kao dobroj investiciji".
Instinkt, komercijalni stereotipi i(li) struka
Dakako, na umjetnost se moe i treba gledati i u tom svjetlu.
No, u promiljanju o vanim stvarima, a umjetnost, i likovna,
kolikogod se to prosjenom ovjeku inilo da jest, nije nevana,
usputna, dobro je uvijek osloboditi se stereotipa, idola kako kae
Hegel, i vlastiti sud temeljiti na dva jednako vana uporita:

S nakanom potai i druge

brodske umjetnike, u prigodi
otvorenja svoje izlobe, imi je,
od izloenih slika, njih pet
darovao Muzeju Brodskog
Posavlja.

instinktu koji nas, ako je usamljen, moe dovesti do jednog od

dva za umjetnost apsurdna, suprotstavljena stava, Svia mi se",
odnosno Ne svia mi se" i, drugom, temeljenom na bliskosti s etabliranim definiranjem estetskoga koji, opet, sam
za sebe, nije nikakvo jamstvo, jer definicija i poimanje estetike podlono je mijenama kao i kulturna povijest u
cjelini.
Oko imia nema nikakvih dvojbi
Onaj tko prvi puta stoji pred slikama Josipa imia, sve ovo trebao bi imati na umu.
Oni koji imia poznaju u njegovom cjelovitom gotovo etrdeset godinjem likovnom iskazu, sigurno nemaju
nikakvih dvojbi.
Ovaj, naoko izdvojeni opus njegovih djela na staklu, potvruje kako imi svoju kreativnu potenciju crpi iz
sposobnosti da svoje neposredne udnje izrazi u obliku simbola" (John Zerzan). Svima razumljivih.
Naracija u ivosti i prirodnosti jo neiezle idile zdenakog bazena, prepoznatljiva stiliziranost arhetipova Adama i
Eve, Krista ali i mladenaca i pogrebne povorke, ljudi u odlasku ili blisko sueljenih promatrau, s maskom ili
bez nije melankolija pretoena u specifian, slavonski, 'imievski' kolorit.
U osnovi - uvijek je to smislen i u detalje razraen crte, uvijek su to boje koje, s crteom ravnopravno, nose 'priu'.
A 'pria' koju Josip imi pria, kolikogod se inila bajkovitom, fabulom vrsto je na zemlji, ali nam ozrajem
pribliava metafiziku, duhovnost, duu ovjeka kojeg eufemistiki zovemo 'malim', 'obinim', 'jednostavnim'. Kao da
ovjenost i moe biti drugaija!
I kada se 'raskalaeno' veseli, i kada ponizno sagiba glavu pred svetim, mistinim, i kada tuguje, ili je, tek, kao
skriveni promatra, zastao pred ljepotom krajolika, s maskom ili bez uvijek je to samo i jedino ovjek.

Rijetko kada romantiarski zagledan u daljinu i nikada iroko usmjeren

prema horizontu.
Slikar jasnoe, motiva,
teme, koncentriranosti
Naime, imi je slikar
jasnoe, motiva, teme,
koncentriranosti.

'Pria' koju Josip imi pria,

kolikogod se inila bajkovitom,
fabulom vrsto je na zemlji, ali
nam ozrajem pribliava
metafiziku, duhovnost, duu
ovjeka kojeg eufemistiki
zovemo 'malim', 'obinim',
'jednostavnim'. Kao da
ovjenost i moe biti drugaija!

Njegove slike slike su

'prednjega plana' pa i
onda kada na njima
uspjeno realizira
prostornost i dubinu.
Drugim planovima, tada,
imi samo situira raspelo na ulazu u selo, ili ene koje odlaze na zornice,
usamljeno stablo ili grm, preplaenog pijetla
U ciklusu svojih 'crnih slika' potpuno apstrahira sve to bi moda moglo odvui pozornost od temeljne poruke ivot
jest prolazan, ali je lijep u svakom svojem izriaju.
Takav ivot, gotovo u adorativnom smislu, poklonstveno, na izdvojenim, na neki nain i 'pokrajnim oltarima' pejzaa i
ljudi, slavi Josip imi.
Logian slijed promiljanja i likovne estetike
Ni pred ovim izborom slika Josipa imia, makar u primisli, nije mogue ne imati cjelokupno njegovo slikarstvo koje
je logian slijed njegovog promiljanja i njegove estetike i koje je u svim drugim tehnikama, od akvarela, ulja,
polikromiranog drva, u drugim i drugaijim izriajima slinih motiva, najee samo jo zgusnutija slikareva poruka i
slikarev peat na dokumentu vjenosti - to ivot, zapravo, jest.
Prijavite
se
Tw eet