NORMATIVI I STANDARDI RADA U

GRAEVINARSTVU
12/17/2009

voditelj kolegija:

doc. dr.sc. Nives Ostoji komrlj, dipl. ing. gra.

Norme i normizacija
Pojam graevinske norme
Podjela normi
Namjena normativa
Kako se dobivaju normativi
Stanje normativa u praksi

Norme i normizacija
Norma (lat.) - pravilo, uzor, mjerilo, tip
Norma je hrvatski naziv za dokument koji se naziva:

standard (engleski)
norme (francuski)
Norm (njemaki)

Normizacija je hrvatski naziv za djelatnost koja se naziva:

standardization (engleski)
normalisation (francuski)
Normung (njemaki)

Normizacija je djelatnost iji je rezultat norma

Zato su potrebne norme?

Moemo li uope zamisliti svijet bez normi?

Pojam graevinske norme

Tehniko normiranje proces kojim se normira proizvod, proces ili materijal

Norma je skup odredbi koje definiraju redoslijed i nain izvoenja

radnih operacija, alate i strojeve, normalne uvjete okruenja pod
kojima se normativ moe ostvariti, uz normalno zalaganje i zamor
radnika.

Podjela normi
Normative treba zasnivati na provjerenim rezultatima
znanosti, tehnike i iskustva
Norme dijelimo po proizvodnim resursima kao:
A.
norme ljudskog rada,
B.
norme strojnog rada i
C.
norme materijala.

Ad A; norme ljudskog rada,

Norma je vrijeme potrebno
odreeno obuenom ovjeku, da po
odreenom postupku i
redoslijedu radnih operacija,
odreenom vrstom materijala,
odreenim alatima i strojevima,
.. u normalnim uvjetima okruenja,
..... uz normalno zalaganje i zamor

izvri tono odreeni posao.

Moe se rei da je normativ rada radnika utroak vremena (rada)

radnika po jedinici proizvoda (npr. h/m3, h/m, h/t).
Prirunik: Normativi i cijene u graditeljstvu, autor: prof. G. Buar
Struktura i nain definiranja normativa rada i materijala

&

Struktura norme ili

Nain definiranja normativa (primjeri)
Pripremni radovi
P.01.503. Izrada i skidanje ograda oko gradilita od drvenih stupova 12 x 12 cm, na
razmaku od 2,0 m i pocinane bodljikave ice
NORMATIV RADA

sati/m2

Opis radne operacije

PKR

KVR

VKR

Ukupno

1. Izrada ograde

0,120

0,250

0,370

2. Skidanje ograde

0,025

0,050

0,075

NORMATIV MATERIJALA

m3/m2

1. Stupovi 12 x 12,0 cm

m3

0,015

2. Gredice 6 x 8 cm

m3

0,014

3. Pocinana bodljikava ica

kg/ m1

2,050

4. avli

kg

0,100

Zemljani radovi
ZE-02.104. Iskop rovova i trakastih temelja irine od 1,0 do 2,0 m i dubine do 4,0 m
odbacivanjem iskopanog materijala do 2 m od jame ili utovarom u vozilo, u tlu I.-VI. kategorije
NORMATIV RADA

sati/m3

Opis radne operacije

PKR

KVR

VKR

Ukupno

1. Runi iskop u tlu I-II. kategorije

Dubine 0-2 m

1,500

1,500

2. Runi iskop u tlu I-II. kategorije

Dubine 2-4 m

2,200

2,200

3. Runi iskop u tlu III. kategorije

Dubine 0-2 m

2,500

2,500

4. Runi iskop u tlu III. kategorije

Dubine 2-4 m

3,400

3,400

5. Runi utovar u kamion

Dodaje se za I.-II. ktg.

0,280

0,280

6. Runi utovar u kamion

Dodaje se za III. ktg.

0,400

0,400

Prethodno rastresena tla strojnim ekiima ili eksplozivom

1. Runi iskop u tlu IV. kategorije

Dubine 0-2 m

2,880

2,880

2. Runi iskop u tlu IV. kategorije

Dubine 2-4 m

3,000

3,000

3. Runi utovar u kamion

Dodaje se za IV. ktg.

0,600

0,600

Prethodno razorena tla strojnim ekiima ili eksplozivom

1. Runi iskop u tlu V. kategorije

Dubine 0-2 m

3,900

3,900

2. Runi iskop u tlu V. kategorije

Dubine 2-4 m

5,800

5,800

3. Runi iskop u tlu VI. kategorije

Dubine 0-2 m

5,700

5,700

4. Runi iskop u tlu VI. kategorije

Dubine 2-4 m

6,800

6,800

5. Runi utovar u kamion

Dodaje se za V.-VI. ktg. Tlo sa ilama i korijenjem

k=1,20

Tesarski radovi
TE.03.606. Izrada oplate vertikalnih serklaa na zidovima, srednji i kutni, za betonske
povrine gdje je predvieno naknadno bukanje ili oblaganje. oplata se izrauje na mjestu
graenja od drvene grae s oplatnom plohom od:
1. Dasaka 24 mm
2. Vodootpornom perploom debljine 15 mm.
NORMATIV RADA

sati/m2

Opis radne operacije

PKR

KVR

VKR

Ukupno

1. Izrada oplate vertikalnih serklaa od drvene grae i daske 24 mm

0,350

0,450

0,720

1,52

2. Izrada oplate vertikalnih serklaa od drvene grae i oplatnom plohom od

perploe

0,300

0,450

0,700

1,45

po m2 oplate

1. Daska 24 mm

0,008 m3

2. Drvene letve i gredice

0,006 m3

3. avli

0,150 kg

4. ica paljena

0,100 kg

5. Ulje za premaz

0,150 kg

1. perploa 15 mm

0,002 m3

2. Drvene letvice i gredice

0,006 m3

3. avli

0,150 kg

4. ica paljena

0,100 kg

5. Ulje za premaz

0,150 kg

NORMATIV MATERIJALA
1.Oplatna ploha od daske

2.Oplatna ploha od perploe

KE.09.100. OBLAGANJE ZIDOVA KERAMIKIM PLOAMA

KE.09.101. Nabavka i oblaganje zidova zidnim keramikim ploicama 15 x 15 cm svih klasa i
povrinskih obrada, u cementnoj buci 1 : 3 s:
1. nenaglaenim sljubnicama,

2. naglaenim sljubnicama, visine do 1,65 m.

Zidarski radovi
ZI.06.1402. Zidarsko ugraivanje slijepih jednostrukih dovratnika kao podloga
za suho ugraivanje stolarije istovremeno s zidanjem veliine:
1. otvori do 2,0 m2,
2. otvori vie od 2 m2.

Struktura radnog vremena I

RADNO VRIJEME

Pripremno-zavrno
(10-15%)

Pomono
(15-25%)

Tehnoloko
(40-60%)

Dodatno
(10-15%)

Pripremno-zavrno vrijeme
To je vrijeme koje se utroi pri poetku i zavretku rada, tj. za pripremu za rad, te
zavrne aktivnosti. Iznosi 10-15 % ukupnog vremena normativa
Pomono vrijeme
Pomono vrijeme nije izravno
proizvodno, ali je u funkciji proizvodnje,
npr. itanje nacrta, provjere dimenzija,
uspravnosti, horizontalnosti, upiti
poslovoi i sl. Iznosi 15-20 % ukupnog
normativa.

Tehnoloko vrijeme
Proizvodno vrijeme koje iznosi 40 60 % ukupnog normativa.

Dodatno vrijeme
To je vrijeme potrebno za odmor tokom rada.
Sastoji se od kraih odmora iza odreenih zahvata, te glavnog dnevnog odmora na
polovici radnog vremena.
U dodatna vremena ubrajaju se i nepredvieni prekidi u radu zbog kvarova, nestanka
elektrine energije i sl.
U dodatna vremena ne ubrajaju se samovoljni prekidi rada radnika zbog nediscipline i
sl.
Dodatna vremena u normativu rada uestvuju s 20-25 %.

Grafiki prikaz strukture vremena u normativu rada

D

B
C
N

A pripremno- zavrno vrijeme

B- pomono vrijeme
C- tehnoloko vrijeme
D dodatna vremena
N ukupni vremenski normativ rada

Glavni dnevni odmor

Sluaj A; Radno vrijeme 8 sati:

uinak radnog vremena 100
Sluaj B; Radno vrijeme 10 sati:
uinak radnog vremena 106-108, ne 125
Rad u smjenama takoer smanjuje uinak radnika:
Prijepodnevna smjena uinak 100
Popodnevna
uinak 90
Nona
uinak 80

Kod ovjeka je osnovno potaknuti zanimanje i volju za neki rad, kao i osigurati
povoljne radne uvjete za njihovo izvrenje
Klasifikacija pojedinih initelja
a)

utjecaj vanjskih initelja

b)

utjecaj subjektivnih initelja u vezi s prirodom ovjeka

c)

utjecaj initelja vezanih za organizaciju proizvodnje

ad a) utjecaj vanjskih initelja

Klimatsko-meteoroloki uvjeti
Temperatura, vlanost, propuh
Osvjetljenje na radnom mjestu
Buka i umovi
Praina
Ostali tetni initelji

ad b) utjecaj subjektivnih initelja u vezi s prirodom ovjeka

Spol i starost radnika
Umor
Monotonija (jednolinost)
Nepovoljan poloaj tijela
tijekom rada

ad c) utjecaj initelja vezanih za organizaciju proizvodnje

Trajanje radne smjene i raspored rada i odmora
Vrijeme rada
Radni ritam
Pretjerano naprezanje

Ad B; norme materijala
Norme materijala utvruju tonu;
vrstu materijala
kvalitetu materijala za pojedine radne procese i
utroak materijala za izradu jedinice proizvoda
Pod utrokom materijala je obuhvaen i neophodni otpad materijala u procesu.
Napr. - za zidanje 1m3 zida opekom normalnog formata, 6,5 x 12 x 25 cm, po
normi se utroi 385 kom opeke i 0,32 m3 buke. Stvarno se u m3 zida sa
sljubnicama buke debljine 1 cm moe ugraditi 370 do 375 komada opeka, a
predvieni lom i otpadak je 10 do 15 opeka. Pri dobroj kvaliteti opeke i obuenom
radniku otpadak moe biti i znatno manji, ali norma je uvijek prosjek.

Ad C; norme strojnog rada

Norma strojnog rada:
utroak strojnog rada po jedinici proizvoda (usluge), esto prikazuje i uinkom

1
Us =
ns
Us uinak stroja
ns normativ rada stroja
Norma definira vrstu i karakteristike stroja, nain i uvjete rada stroja

Namjena normativa
Za planiranje broja radnika i odreivanje kvalifikacijske strukture
Za odreivanje koliine materijala po vrstama i kvaliteti
Za odreivanje broja strojeva po vrstama
Utvruje se proizvodna i prodajna cijena graevinskih radova i cijele
graevine
Na izvedenim radovima provjeravaju se koliine utroenih sati
radnika, strojeva i koliine materijala
Normativi osiguravaju traenu kvalitetu radova
Zatiuju radnike od prekomjernog iscrpljivanja i osiguravaju
normalne uvjete okruenja

Za planiranje broja radnika i odreivanje kvalifikacijske strukture

Kako?

Ako je zadano:
t = 6 dana
Q=90 m2
iz izraza:

t=

Q nv
8 n

Slijedi:
n=

Q nv 90 2,00
=
= 3,75 = 4
8t
86

RG=(1PKR+1VKR)

Dva osnovna pristupa dimenzioniranja radnih grupa:

1. Prema ukupnoj koliini radova u planiranom vremenu
2. Prema maksimalnim radovima u jednom danu
Osnovna formula za broj radnih gupa (n)

Q ukupna koliina radova

nv norma vremena radnika
rv radno vrijeme u satima
t trajanje aktivnosti

Q nv
n=
rv t

Ad 1. Prema ukupnoj koliini radova u planiranom vremenu

Primjer:

Treba dimenzionirati radnu grupu tesara (sastav RG i njihov broj) na izradi i montai oplate ravnih
zidova. Oplatna ploha se radi od vodootporne perploe 15 mm. Potrebno je postaviti 980 m2
oplate u 10 dana.
nvPKR=0,8 h/m2
nvKVR=0,15 h/m2
nvPKR/nvKVR=5,3
RG = 5PKR+1KVR
Ukoliko ne elimo da
PKR bude nezaposlen
vei dio vremena
izvoenja aktivnosti, i u tom
sluaju mjerodavno vrijeme kojim
ulazimo u proraun je vee
vrijeme od nvPKR/5=0,16
nvKVR=0,15

Ad 1. Prema ukupnoj koliini radova u planiranom vremenu

Uzevi u obzir da je jo zadano
Q=980 m2
rv = 8 h (trajanje radnog dana od 8 sati) i
t = 10 dana dozvoljeno trajanje aktivnosti,
Slijedi da je

n=

980 0,16
= 1,96 = 2 grupe(5 PKR + 1KVR )
8 10

1 grupa = 5 PKR + 1 KVR, to znai da bi tijekom 10 dana svakodnevno 12 ljudi bilo

angairano na postavljanju 980 m2 oplate
Kada ne bi usklaivali normative vremena unutar radne grupe, tada bi trebali zaposliti:
n=

980 0,80
= 9,8 = 10 grupa (1PKR + 1KVR )
8 10

to znai da bi tijekom 10 dana svakodnevno 20 ljudi bilo angairano na postavljanju 980

m2 oplate

Ad 2. Prema maksimalnim radovima u jednom danu

Za prethodni sluaj, gdje je zadano:

nvPKR=0,8 h/m2
nvKVR=0,15 h/m2
nvPKR/nvKVR=5,3
Q=980 m2
rv = 8 (trajanje radnog dana od 8 sati) i
t = 1 dan,

Potrebno je proraunati minimalno potreban broj radne snage!

Radna grupa se opet sastoji od - 1 grupa = 5 PKR + 1 KVR
Zato to je nvPKR/nvKVR=5,3, a mjerodavno vrijeme je vee
vrijeme izmeu nvPKR/5=0,16 i

nvKVR=0,15

Iz izraza:

n=

Q nv 560 0,16 156,8

=
=
= 19,6
rv t
8 1
8

to znai da ukoliko taj posao elimo zavriti u samo jednom danu i uz

pretpostavku da je to tehnoloki mogue izvesti, broj potrebnih grupa je 20, s time
da se jedna grupa sastoji od 5 PKR i 1KVR, to znai da bi toga dana samo na toj
aktivnosti bilo angairano 20x(5+1)=120 ljudi
Primijetimo: u prethodnom sluaju 12 radnika obavilo je posao za deset dana. Kada
smo broj raspoloivih dana podijelili sa deset, isto toliko puta poveao se i broj
potrebnih radnika za istu koliinu posla.

Zadatak za vjebu I
Odrediti broj i sastav radnih grupa (grupe) za aktivnost ZI.06.904; Q= 120 m2, ukupno raspoloivo 6 radnih
dana

Zadatak za vjebu II

Izraunajte potreban broj dana za oblaganje 600 m2 poda prirodnim kamenom.

Raspolaete sa 2 radne grupe izniveliranog sastava (izjednaeni normativi vremena)
KA.08.105.

Nabavka i oblaganje podova prirodnim kamenim ploama od vapnenca,

pjeara mramora i umjetnog kamena, debljine 20 mm, u cementnoj
buci 1: 3.
m2

Napomena: Normativ podrazumijeva da su svi materijali dopremljeni do radnog mjesta.

Za odreivanje koliine materijala po vrstama i kvaliteti

Ka

?
o
k

Za stavku: Izrada oplata ravnih zidova od drvene grae s

oplatnom plohom od dasaka 24 mm, Q= 560 m2 izradi tablicu iskaza materijala

Ukupno

560

m2

TE.03.201. 01

Izrada oplata
ravnih zidova od
drvene grae s
oplatnom
plohom od
dasaka 24 mm

Kol.

Br.GN.

1.

Opis

J.M.

R.
B.

Daska 24
(m3)
Jed. Uk.

0,005

2,8

2,8

Gredice
(m3)
Jed.

0,0035

ica
paljena (kg)

Uk.

1,96

1,96

Jed.

0,035

Uk.

avli (kg)
Jed.

19,6

19,6

0,15

Klanfe
(kg)

Uk. Jed. Uk.

84

84

0,07

39,2

39,2

Zadatak za vjebu III

Izraunaj potrebnu koliinu materijala (tablica iskaza materijala) za zidanje

140 m2 pregradnog zida od opeke debljine 7 cm, u produnoj buci 1:2:6.
Kolika je potrebna koliina cementa?

Za odreivanje broja strojeva

po vrstama
Ako je zadano:
t = 10 dana
Q=12 000 m3
uinak rada dozera= 20 m3/h
iz izraza:

t=
slijedi da je:

Q nv
rv n

0 , 05
n = 12000
= 7,5
810

odabiremo 8 strojeva

Kako?
ZAPAMTI !
Uinak rada stroja i normativ
vremena rada stroja su obrnuto
proporcionalni! Odn:

Us =

1
;
nv

m3 / h =

1
h
m3

Utvruje se proizvodna i prodajna cijena graevinskih radova i cijele graevine

Kako?

Analiza cijene za spravljanje produne buke 1:1:5

s hidratiziranim vapnom u malim mijealicama, obraun po m3
ZI.06.108. (broj norme)
A1 Materijal
Cement

270 kg

0,6 kn

162

Hidr. Vapno

110 kg

0,6 kn

66

Pijesak

0,95 m3

80 kn

76

Voda

0,28 m3

5 kn

1,4

Ukupno materijal

305,4 kn/m3

A2 Mijealica

0,5h/m3 x 250 kn/h =

125,0 kn/m3

B Rad

1,9h/m3 x 22 kn/h =

41,8 kn/m3

Cukupno = A1 + A2 + B *f

f=5

Cukupno = 305,4 + 125 + 41,8 *5 =639,4 kn/m3

Na izvedenim radovima provjeravaju se koliine utroenih sati radnika, strojeva i

koliine materijala

Kako?

Napr. Izvoa je ozidao 120 m2 zida openim upljim blokovima, debljine 19 cm, koristei
produnu buku 1:2:6, i kae da je za taj posao utroio 6 radnih dana, 3127 blokova i
700 kg cementa. RG=(1PKR+2KVR)
Kako provjeriti tonost te tvrdnje?
Koristit emo dvije tablice
Iz prve tablice (ZI.06.302 Zidanje zidova openim upljim blokovima 29x19x14 cm
koristimo slijedee podatke:
ZI.06.302 Zidanje zidova openim upljim blokovima 29x19x14 cm u buci razmjera
1. produna buka 1:2:6
2. produna buka 1:3:9
3. cementna buka 1:3
NORMATIV RADA

sati/m3

Opis radne operacije

1. Zidanje zidova openim upljim
blokovima 29x19x14 cm

PKR

KVR

VKR

Ukupno

1,1

3,4

4,5

NORMATIV MATERIJALA

Po m3 zida

1. openi blokovi 29x19x14 cm

kom

123

2. produna buka 1:2:6 ili 1:3:9

m3

0,14

3. cementna buka 1:3

m3

0,14

NORMATIV RADA

sati/m3

Opis radne operacije

1. Zidanje zidova openim upljim
blokovima 29x19x14 cm

PKR

KVR

VKR

Ukupno

1,1

3,4

4,5

NORMATIV MATERIJALA

Po m3 zida

1. openi blokovi 29x19x14 cm

kom

123

2. produna buka 1:2:6 ili 1:3:9

m3

0,14

3. cementna buka 1:3

m3

0,14

Prvo emo provjeriti koliki bi trebao biti utroak blokova?

120 m2 zida = 120x0,19=22,8 m3;

Koliki je utroak radnih sati (dana)?

npkr=1,1

22,8 x 123 = 2804,4 kom < 3127

nKVR=3,4/2 =1,7 (ega?) dakle

Q nv 22,8 1,7
= 4,85K dana
t=
=
rv n
8 1

Jo trebamo provjeriti koliinu utroenog cementa za taj isti posao. U tu svrhu koristit emo se
slijedeom tablicom:
ZI.06.106. Runa izrada produne buke gaenim vapnom na gradilitu i to
1. cement: vapno: pijesak 1:1:5
2. cement: vapno: pijesak 1:2:6
3. cement: vapno: pijesak 1:3:9
NORMATIV RADA

sati/m3

Opis radne operacije

PKR

KVR

VKR

Ukupno

1. Runa izrada produne buke 1-3

4,7

4,7

2. Runo sijanje buke

1,9

1,9

NORMATIV MATERIJALA

po m3 buke

1. Cementa

270 kg

Vapna

0,20m3

Pijeska 0,95 m3

Vode 0,28 m3

2. Cementa

210 kg

Vapna

0,29m3

Pijeska 0,87 m3

Vode 0,27 m3

3. Cementa

146 kg

Vapna

0,31m3

Pijeska 0,93 m3

Vode 0,24 m3

Obraun u normativima dan je za m3 materijala, dakle prvo moramo

izraunati ukupnu koliinu buke:
(iz tablice ZI.06.302)

Q = 22,8 x 0,14 = 3,19 m3 buke

120x0,19=22,8 m3

Iz tablice ZI.06.106 oitavamo da je za 1m3 buke potrebno 210 kg cementa,

to ukupno ini 210 x 3,19 = 669,9 kg cementa

Zadatak za vjebu IV

Provjeri tvrdnju da su na izradi 150 m2 dvostrane oplate tankih zidova bile zaposlene dvije
radne grupe radnika kroz 4 radna dana. Sastav radne grupe 3PKR+2KVR+2VKR i da su
pri tome potroena
3 m3 drvene grae.

Zadatak za vjebu V
Provjeri tvrdnju da je na zidanju 150 m2 zida lomljenim kamenom s jednom vidnom stranom,
debljina zida 30 cm, koristei produnu buku 1:2:6, zidar utroio 20 radnih dana, 80 m3
lomljenog kamena i 3700 kg cementa. RG=(1PKR+1KVR)

Kako se dobivaju normativi?

kronometarskim mjerenjem i statistikom obradom podataka
Kronometraa - mjerenje trajanja radnih operacija
pomou kronometra (sekundomjera)
usporednom analizom normativa iz vie izvora i utvrivanjem
normativa za nae uvjete

Znaajnije svjetske institucije koje se bave normiranjem:

-

DIN Deutsches institut fur normung

ANSI American National Standard Institute
ISO International Organisation for Standardisation
BSI British Standard Institution

Stanje normativa u praksi

- interni graevinski normativi
- dogovorni normativi
- Normativi i standardi u graevinarstvu- prilagoeni DIN normativi
- Prirunik za graevinsko poduzetnitvo i normativi graevinskih radova (1999.g.)
Kako su dobiveni normativi
Na temelju analize postojeih inozemnih i domaih normativa, provjerenih u praksi
Najee konzultirani njemaki normativi zato to je praenje normativa povjereno
stalnoj instituciji koja prati kontinuirani razvoj tehnologije te se postojei normativi esto
nadopunjuju i auriraju
Veliku pomo mogue je dobiti i od proizvoaa opreme(pozor! U pravilu sadre
vremena koja su 10-15% nia od realnih)