Tolerancije

Da bi proizvod bio konkurentan jeste nivo kvaliteta.

Vane komponente kvaliteta proizvoda su tanost dimenzija, oblika i poloaja i
kvalitet povrina.
Apsolutna tanost mjera, oblika, poloaja i kvaliteta povrina, ne samo da nije
neophodna, nego je i neostvariva.
Tolerancije su unapred propisana dozvoljena odstupanja:
duinskih mjera, oblika, poloaja i kvaliteta hrapavosti obraenih povrina od nazivne veliine.
Pri odreivanju dozvoljenih odstupanja treba voditi rauna o slijedeem:

dozvoljeno odstupanje treba da bude toliko da ne doe u pitanje normalna funkcija

dotinog elementa.
ne smijemo ii na mala dozvoljena odstupanja (uske tolerancije)

Da bi se izbjegla proizvoljnost u pogledu izbora (propisivanja) tolerancija koriste se

meunarodni (ISO), odnosno nacionalni standardi.

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Vrste duinskih mjera

Vrste duinskih mjera
Duinska mjera je fizika veliina. Njena vrijednost se izraava
jedinicom duine. Zavisno od naina mjerenja (utvrivanja
stvarne mjere) duinske mjere se mogu svrstati u tri grupe mjera:
spoljanje, unutranje i neodreene.
Spoljanja mjera je duinska veliina kod koje su, pri mjerenju,
dodirne povrine mjernih pipaka alata izvan mjerene duine

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Unutranja mjera je duinska veliina kod koje su, pri

mjerenju, dodirne povrine mjernih pipaka alata unutar
mjerene duine

Neodreena mjera je duinska veliina koja se ne moe svrstati

ni u grupu unutranjih mjera ni u grupu spoljanjih mjera

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Parametri tolerancija
Nazivna mjera (d, D) mjera koja se upisuje na crteima u vidu kote.
Od nje se mjere odstupanja. Nazivna mjera definie idealne konture tj. nultu
liniju (0-0) od koje se mjeri veliina odstupanja.
Granine mjere propisane granice izmeu kojih treba da se izradi
odgovarajua duina.
- Gornja granina mjera dg i Dg najvea doputena vrednost duinske mjere
- Donja granina mjera dd i Dd najmanja doputena vrednost duinske mere
Stvarna mjera (ds, Ds) veliina duinske mjere koja se dobija neposrednim
mjerenjem mainskog djela.
-Ispravna:
dd ds dg, Dd Ds Dg.
-Dobra: mjera koja se doradom moe dovesti u granice tolerancije
ds > d, Ds < Dd
-Loa: mjera koja se doradom ne moe dovesti u granice tolerancije
ds < dd , Ds > Dg
"CEPS - Centar za poslovne studije"
Kiseljak

Duinske mjere i odstupanja

gornje granino
spoljanje mjere
donje granino

gornje granino
unutranje mjere
donje granino

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

 Tolerancijsko polje podruje dozvoljene varijacije stvarne mjere.

irina tolerancijskog polja za spoljnu mjeru (t), za unutranju
mjeru (T)-predstavlja razliku graninih mjera odnosno
odstupanja
t=dg-dd=es-ei T=Dg-Dd=ES-EI

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Promjena veliine tolerancijskog polja za nazivne mjere od

0...500 mm

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Poloaj tolerantnog polja

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Zmax [mm] najvea zranost

Zmin [mm] najmanja zranost
Dmax [mm] gornja granina mjera unutranje mjere (provrta),
Dmin [mm] donja granina mjera unutranje mjere (provrta),
dmax [mm] gornja granina mjera vanjske mjere (osovine),
dmin [mm] donja granina mjera vanjske mjere (osovine),
ES [mm] gornje odstupanje unutranje mjere (provrta)
EI [mm] donje odstupanje unutranje mjere (provrta)
es [mm] gornje odstupanje vanjske mjere (osovine)
ei [mm] donje odstupanje vanjske mjere (osovine)

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Sloene tolerancije

Tolerancije zbira
duinskih mjera jednaka
je zbiru tolerancija svih
mjera u nizu pojedinano.
Zbirna mjera
l=l1+l2+l3
sa tolerancijom
t=t1+t2+t3

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Vrste nalijeganja
Nalijeganje obrazuju dva dijela jednog sklopa, npr. Osovina
i Rupa, istih nazivnih mjera. U zavisnosti od odnosa stvarnih
mjera, nalijeganje moe biti:
Labava-vrsta-Neizvjesna
Labavo nalijeganje se ostvaruje izmeu djelova kod kojih je stvarna
mjera otvora vea od stvarne mjere epa (Ds>ds).
Razlika izmeu prenika otvora i prenika epa je pozitivna, tj. izmeu
sklopljenih djelova je meuprostor-zranost-zazor Zs
vrsto nalijeganje se ostvaruje nasilnim utiskivanjem epa u otvor.
Stvarni prenik otvora je manji od stvarnog prenika epa (Ds<ds).
Njihova razlika predstavlja preklop Ps
Neizvjesno nalijeganje je sa malim zazorom ili sa malim preklopom
"CEPS - Centar za poslovne studije"
Kiseljak

Labavo nalijeganje
Zg=Dg-dd=ES-ei ..... Zd=Dd-dg=EI-es
Tn=Zg-Zd=T+t

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

vrsto nalijeganje
Pg=Dd-dg=EI-es.......Pd=Dg-dd=ES-ei
Tn=Pg-Pd=T+t

fi
"CEPS - Centar za poslovne studije"
Kiseljak

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Neizvjesno nalijeganje
Zg=Dg-dd=ES-ei>0.....Pg=Dd-dg=EI-es<0
Tn=Zg-Pg=T+t

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Tolerancije mjera (ISO 286)-obnavljanje

Veliko slovo-otvor
Malo slovo-ep

Kvalitet (stepen tolerancije)

Poloaj tolerancijskog polja

Nazivna mjera

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Upisivanje tolerancija

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Praktian primjer

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Ako se zahtijeva da se konana povrinska hrapavost ostvari

odreenim postupkom kao i eventualne prevlake:

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Oznaavanje kvaliteta obrade lijeba za klin:

Ako je potrebno da sve povrine imaju isti kvalitet obrade:

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Stupnjevi i razredi hrapavosti povrina strojnih dijelova

pri razliitim obradama - rezime

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Sloene tolerancije

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Na slici je data stepenasta osovina koja nije dobro kotirana

Naime, ako kotiramo osovinu prema pomenutoj slici, moe se desiti da

radnik ostvari svaku mjeru na najveu pozitivnu ili najveu negativnu
vrijednost, a to znai da ukupna duina osovine ne bi bila u propisanim
granicama.
Npr: + 0,1 + 0,06 + 0,4 + 0,4 + 0,6 = + 1,56 to je vee od + 0,8 (dato crteom).

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Postoje dva rjeenja:

Kotiranje bez najmanje vane mjere

Paraleleno kotiranje osovine

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Sistem nalijeganja
Sistem standardnih tolerancija prua mogunost da se eljeni zazor ili
preklop postigne izborom razliitih kombinacija. Kombinacija ima
relativno mnogo. Da bi se u svemu ovome napravio izvjestan red
usvojena su dva sistema podeavanja (nalijeganja):
- sistem zajednike unutranje mjere (rupe), i
- sistem zajednike spoljnje mjere (osovine).
1. Sistem zajednike rupe podrazumijeva jedno tolerancijsko polje za
rupu, dok se tolerancijsko polje za osovinu bira u zavisnosti kakav sklop
elimo.
2. Sistem zajednike osovine podrazumijeva jedno tolerancijsko polje za
osovinu, a tolerancijsko polje rupe biramo u zavisnosti kakav sklop
elimo.

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Sistem zajednike rupe

Sistem zajednike osovine

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Tolerancije oblika i poloaja

Na ispravno funkcionisanje mainskih djelova pored
odstupanja duinskih mjera utiu i odstupanja njihovog
oblika i poloaja. Kod tolerancije oblika i poloaja definie
se toleranciski prostor.
Kontura ispravno izraenog djela mora leati unutar ovog
prostora

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Tolerancije oblika
U tabeli su prikazane tolerancije oblika i njihovo obiljeavanje

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Tolerancije poloaja
U tabeli su prikazane tolerancije poloaja i njihovo obiljeavanje

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Dodatne oznake za obiljeavanje tolerancija oblika i poloaja

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Primjeri

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Kontrola duinskih mjera

Ocjenu ispravnosti mainskih elemenata i odreivanje stvarne mjere je
sporo i neekonomino. Kontrola se sprovodi kontrolnim-graninim
mjerilima.
Za kontrolu unutranjih duinskih mjera koristi se granino mjerilo
ep prikazano na slici:

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Granino mjerilo rava koristi se za kontrolu spoljanih duinskih mjera.

Mainski dio je ispravan tj. Stvarna mjera je u okviru graninih mjera ako
strana kontrolnika ide ide, a strana kontrolnika ne ide ne ide.

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak

Tolerancije kvaliteta povrina

Povrine mainskih dijelova nemogu nikada biti idealno glatke.
Mikrogeometrijske nepravilnosti povrina nazivaju se HRAPAVOST.

Hrapavost obraene povrine se dijeli na:

- poprenu i
- uzdunu hrapavost.
Poprena hrapavost se mjeri u pravcu pomonog kretanja, a uzduna u pravcu
glavnog kretanja. Poprena hrapavost je vea od uzdune i mjerodavna je za
ocjenu hrapavosti obraene povrine.
"CEPS - Centar za poslovne studije"
Kiseljak

Parametri hrapavosti obraene povrine

Tri osnovna parametra hrapavosti su:
1. Ra - srednje aritmetiko odstupanje profila od srednje linije profila,
2. Rz - srednja visina neravnina i
3. Rmax - maksimalna visina neravnina.

Yi

1l
1l 2
i 1
Ra Y dx
Y dx
l0
l0
n

Srednje aritmetiko odstupanje profila od srednje linije profila - Ra

je srednja aritmetika vrijednost odstupanja svih taaka efektivnog profila (y1,
y2, ...., yn) od srednje linije profila u granicama referentne duine:
"CEPS - Centar za poslovne studije"
Kiseljak

Maksimalna visina neravnina - Rmax je rastojanje dvije paralelne

prave sa srednjom linijom profila, povuene tako da, u granicama
referentne duine profila, dodiruju najviu i najniu taku profila.
Srednja visina neravnina - Rz je razlika srednjih aritimetikih vrednosti pet
najviih i pet najniih taaka profila u granicama referentne duine:

Koeficijent noenja profila - pnc je

odnos duine noenja profila i referentne
duine profila:

"CEPS - Centar za poslovne studije"

Kiseljak