Eksplozije Moja Skriptapdf PDF

EKSPLOZIJE
SKRIPTA ZA PRIPREMU ISPITA IZRAENA PREMA MATERIJALIMA

OD PROFESORA KULIIA
IZRADIO: cropix
I. EKSPLOZIJE
1. POJAM EKSPLOZIJE U IREM I UEM SMISLU

Pojam eksplozije moemo razmatrati u irem smislu kao prirodnim
silama i ljudskim djelovanjima izazvane pojave i u uem smislu kao konkretne
vrste pojavnosti.
Pod pojmom eksplozije u irem smislu rijei podrazumijevamo svaku
pojavu trenutnog, u djeliu sekunde, naglog oslobaanja goleme, velike koliine
bilo koje vrste i na bilo koji nain stvorene i uskladitene energije. Ta energija
moe biti atomska, kemijska, mehanika, elektrina pa i elektromagnetska. Ova
se energija svojim najveim djelom pretvara u toplinsku energiju.
Pod pojmom eksplozije u uem smislu rijei podrazumijevamo svaku
pojavu trenutnog oslobaanja goleme, velike koliine toplinske energije, uz
pojavu intenzivnog svjetlosnog bljeska, pregrijanih plinovitih produkata izgaranja
i raznih uinaka znakovitih za sve kemijske eksplozije. Definicija se odnosi na sve
kemijske eksplozije u zgusnutoj fazi kao i na one i razrijeenoj fazi. (eksplozije
eksploziva, zapaljivih oblaka, uskovitlanih estica praine)
2. RAZVRSTAVANJE EKPLOZIJA PREMA VRSTAMA, OBLICIMA I

ZNAKOVITIM MEHANIZMIMA NJIHOVA NASTANKA
Razvrstavaju
se u tri skupine:
Fizikalne eksplozije
Kemijske eksplozije
Atomske eksplozije
3. UINCI EKSPLOZIJE
Slika
prikazuje
nain
raspodjele i pretvorbe
ukupno
osloboene
energije
eksplozije
Svaka pojava trenutnog oslobaanja velike koliine energije izaziva ili

moe izazvati ozbiljne ili vrlo pogibeljne uinke izuzetno je vano s
protueksplozijskog i kriminalistikog stajalita upoznati najvanije uinke razliitih
vrsta eksplozija i posljedice koje ostavljaju po ljude, materijalna dobra i okoli u
kojem nastaju. Potrebno je prvo naelno ralaniti opa obiljeja moguih naina
i oblika raspodjele energije u sluajevima eksplozija. Raspodjela eksplozijom
ukupno osloboene energije u obliku EMZ i u obliku kinetike energije plinovitih
produkata, krhotina i udarnog zranog vala (UZV) eksplozije odvija se na slijedei
nain:
Vreli plinoviti produkti eksplozije zrae svjetlosnu i toplinsku
energiju u okoli mjesta eksplozije i postupno se hlade (bljesak i
toplina odvija se ve u prvom stadiju eksplozije, a javlja se samo u
sluaju kemijskih, atomskih i nekih fizikalnih eksplozija)
Naglo osloboeni visokostlaeni plinoviti produkti pri svom irenju
potiskuju okolni zrak i od njega stvaraju udarni zrani val koji ima
kinetiku i potencijalnu energiju. irenjem se njegova snaga
postupno rasipa te njegova udarna snaga slabi. (pojam blisko
polje- radijalne udaljenosti od sredita eksplozije gdje su mogui
razorni uinci udarnog vala. Pojam daleko polje- eventualno su
mogua oteenja)
UZV u prolazu potiskuje i sabija okolnu atmosferu pa njena temp

malo poraste sve dok se njen tlak ne vrati na normalu
Krhotine izbaene iz sredita eksplozije sadre kinetiku i
potencijalnu energiju.
Udio potencijalne energije izvora energije eksplozije predaje se
okoliu u obliku potencijalne i kinetike energije udarnog vala
plinovitih i parnih produkata eksplozije. Njihova kinetika energija
se predaje i apsorbira u okoliu i ubrzo pada na razinu kinetike
energije okolnog medija. Kada posve splasne njihov udarni val,
potencijalna energija ovih produkata postaje konstantnom.
uobiajene krivulje leta

krhotina kada je sredite
eksplozije na razini tla
posve otvorenog prostora
Znaajke nastanka i djelovanja ruilakog i ubojitog udarnog vala eksplozije:

Najvei nadtlak eksplozije je u njenom sreditu
Nakon bljeska svjetlosnog i toplinskog zraenja dio gorivih tvari u
plinovitim produktima u dodiru s kisikom iz zraka izgara u obliku vatrene
kugle koja se naglo uzdie u vis
irenjem vrelih plinova i stvorenog UZV dalje od plata kuglastog sredita
eksplozije, nadtlak nadalje opada na razinu prijanjeg tlaka atmosfere i
nastavlja padati do razine podtlaka
Plinoviti produkti se potom poinju vraati prema nultoj toki
eksplozije zbog podtlaka koji je nastao
Dok plinoviti produkti ne dou u ravnoteu s okolnom atmosferom
strahovito brzim irenjem u okoli proizvode mnoge pogibeljne i tetne
uinke
Njihov pogibeljan uinak na okoli ovisi o:
- brzini njihova oslobaanja,
- nadtlaku u trenutku oslobaanja
- koliini osloboenih plinova ili para
- imbenicima usmjeravajueg djelovanja pri njihovom oslobaanju
- mehanikim uincima koji se istodobno zbivaju pri njihovom
oslobaanju
- temperaturi osloboenih plinova ili para
Udar pregrijanih plinovitih produkata na okolne predmete i povrine
izaziva njihova teka toplinska oteenja, a nerijetko i naknadne poare
blizu nazonih lakozapaljivih gorivih tvari
U sluajevima onih eksplozija koje ne razvijaju toplinske uinke i ne
izbacuju projektile karakteristine su samo s prva etiri prethodno
nabrojana uinka
Opseno ruilako i ubojito djelovanje UZV je posljedica djelovanja

pozitivnog stadija zbog iznimno visokih vrijednosti njegova nadtlaka i
strahovito velikih brzina naleta UZV na okolne prepreke
I negativni stadij UZV pridonosi ruilakom, pa i ubojitom ili ranjavajuem
uinku jer mu je djelovanje vremenski dulje. I vrlo daleko od nulte toke
eksplozije pozitivni stadij UZV jo ima snagu razbijanja stakla, a njegov
negativni stadij moe prouzroiti pogibeljno opasno izbacivanje i padanje
tih polomljenih stakala prema vanjskim povrinama
U najveem broju sluajeva eksplozije se dogaaju naglim stvaranjem
nadtlaka u nekoj vrsti zatvorenog prostora, odnosno zbog naglog
oslobaanja plinova ili para pod nadtlakom posude ije stjenke nisu mogle
izdrati mehanika naprezanja.
Kada nadtlak u posudi nadvlada vrstou njenih stjenki posude poputaju i
pucaju na njihovom najslabijem dijelu (na slabim spojevima, na avovima)
Zbog toga, mjesto, veliina i oblik rasprsnua vrstih stjenki spremnika
kljuno utjee na smjer kretanja udarnog vala, kao i na njegov oblik
Opisano svojstvo se koristi u sprjeavanju nastanka pogibeljnih uinaka,
tako da se namjerno jedan dio stjenki izrauje od tanjeg materijala koji je
usmjeren u zrak
3.1.
NEKI TIPINI UINCI FIZIKALNH EKSPLOZIJA

OSLOBAANJA PLINA IZ POSUDE POD TLAKOM)
(NA
PRIMJERU
Tipini uinci fizikalnih eksplozija posuda sa stlaenih plinovima su:

Ruilako djelovanje nadtlaka naglo osloboenog plina ili pregrijane pare
pri raspadu stjenki posude, te UZV potisnutog na gibanje od mase naglo
izalog plina ili pare (rui zidove, stolariju, krovite)
Ubojito i ranjavajue djelovanje krupnih krhotina odbaenih sa mjesta
eksplozije
Zaguujue, otrovno ili zapaljivo djelovanje tako naglo osloboenog plina,
naravno ako je taj plin zaguljiv, otrovan i zapaljiv
Mogue pogibeljno toplinsko djelovanje eventualno pregrijane pare, koja
rasprskavanjem stijenki pri eksploziji posude naglo izae van kotla
Mogue pogibeljno smrzavajue djelovanje pothlaivanjem i stlaivanjem
ukapljenih plinova
3.2.
UINCI KEMIJSKIH EKSPLOZIJA
Osnovna obiljeja kemijskih eksploziva su narav medija u kojem se mogu

dogoditi, a koji moe biti razrijeen (plinovit, parni ili aerosolni) ili zgusnut.
a)Uinci kemijskih eksplozija u razrijeenoj ili plinovitoj fazi
Ponajvie ovise:
- o vrsti, geometriji i drugim vanim znaajkama prostora njihova odvijanja,
- o vrstama gorivih i oksidacijskih tvari koje sudjeluju u procesu zapaljenja i

eksplozijskog izgaranja,
- o njihovim koncentracijama u zapaljivoj smjesi,
- o homogenosti sastava takve zapaljive i eksplozivne smjese
- o poloaju njena stvaranja i pravcu njena rasprostiranja
- o vrsti, jakosti, mehanizmu djelovanja i geometrijskoj poziciji izvora energije
pripaljivanja
Ti uinci su:
Vrlo snano, brzo i u velikom prostoru naglo stvaranje vatrenog
oblaka eksplozije koji izaziva poar i smrtonosne opekline
Vrlo snano potisno i odbacujue, te ruilako djelovanje udarnog
vala goleme ili vrlo velike mase vrelih plinovitih produkata izgaranja
i mase zraka potisnutog na gibanje, koji se velikom brzinom iri oko
zone eksplozije (vatreni oblak eksplozije nastaje u neto veem
prostoru od cijelog onog prostora koji je zauzimao eksplozivni oblak.
Njegov obujam neprestano raste
od trenutka zapaljenja do
zavretka cjelokupnog izgaranja)
Ruilako gnjeee i probojno djelovanje odbaenih tekih krhotina
u okolinu
Vrlo opseno i ubojito uguujue i vakuumsko djelovanje podtlaka
atmosfere zbog trenutnog utroka skoro cjelokupnog kisika iz zraka
i pojave isisavanja skoro svih nastalih nazonih plinova iz atmosfere
b) uinci kemijskih eksplozija u zgusnutoj fazi

Svaka od ovih eksplozija se meusobno razlikuje. Najvea razlika je u
razliitim mehanizmima njihova mogueg odvijanja, a to se onda jako oituje u
obiljejima njihovih uinaka i moguih posljedica djelovanja na mjestu eksplozije
i oko njega. Ti mehanizmi su: deflagracijsko (niskoeksplozivno) i detonacijsko
(visokoeksplozivno) razlaganje i izgaranje eksplozivnih tvari. Ako je brzina
kemijskog razlaganja i izgaranja tvari bra od brzine zvuka, kroz taj isti medij, taj
proces onda nazivamo visokoeksplozivnom eksplozijom ili detonacijom, a ako je
manja od brzine zvuka onda taj proces nazivamo niskoeksplozivnom eksplozijom
ili deflagracijom. To vrijedi i za uinke kod razrjeenih plinovitih stanja.
B1) uinci visokoeksplozivnih kemijskih eksplozija u zgusnutoj fazi
Brizantno djelovanje
estoko fugasno djelovanje vrelih plinovitih produkata eksplozija
(estoko vrlo brzo razbacivanje krhotina, avala i sl)
Ogranieno u relativno uskom krugu, ali vrlo snano izraeno
toplinsko djelovanje, vrlo kratkotrajne vatrene kugle
Ruee i oteujue djelovanje kuglasto ireeg, relativno
kratkotrajno ali estoko djelujueg, udarnog zranog vala, poetno
viestruke nadzvune brzine
Probijajue, zabijajue i otkidajue djelovanje vrlo sitnih krhotina
izbaenih iz sredita eksplozije poetnim brzinama i preko 3000 m/s
Mogue izraenije seizmiko djelovanje prilikom eksplozije vee
mase eksplozivne tvari
Otrovno djelovanje ugljinog monoksida, nitroznih plinova i
cijanovodika koje posebno opasno dolazi do izraaja prilikom
eksplozija svih vojnih eksploziva
Uguujue djelovanje ugljinog dioksida, vodene pare, duika i
eksplozijom razvijenih manjih koliina nekih zapaljivih plinova
Sukcesivno naknadno poarno i eksplozijski opasno izgarajue
djelovanje eksplozijom razvijenih i osloboenih koliina gorivih
plinova i para
Zamagljujue ili zamraujue djelovanje gustog dima eksplozije,
osobito unutar zatvorenih prostora
to je eksploziv brizantniji UZV je manje debljine i u njemu je zrak
jae sabijen te se on bre iri u okoli, udarajui ee u prepreke
na koje nailazi.
B2) uinci niskoeksplozivnih kemijskih eksplozija u zgusnutoj fazi
Vrlo snano fugasno djelovanje koje potiskuje krhotine uokolo
mjesta eksplozije no ipak sporije od krhotina visokoeksplozivnih
eksplozija
Vatrena kugla je veeg promjera, ali nie temperature od vatrene
kugle visokoeksplozivne eksplozije, te vremenski dulje traje
Ruee i oteujue djelovanje UZV je puno slabije jer je zrak
manje sabijen
Djelovanje krupnih krhotina izraeno je u manjem krugu oko

mjesta eksplozije i na puno manje pogoenih mjesta jer se kuite
naprave rasprskava u manji broj komada
Zaguujue, otrvovno, zamagljujue i zamraujue te zapaljivo
djelovanje plinovitih, parnih i aerosolnih produkata eksplozije je jo
intenzivnije jer se razvijaju velike koliine dima
U ovu vrstu eksploziva se ubrajaju crni barut pa i svi oblici
bezdimnih baruta ako su inicirani pripalnim sredstvom u zatvorenoj
posudi
U eksplozive koji eksplodiraju visokoeksplozivnim mehanizmom tj. detonacijom
spadaju svu brizantni eksplozivi (TNT, pentrit), te svi brizantni gospodarstveni
eksplozivi. Kod visokoeksplozivnih eksplozija uvijek pronalazimo krater, dok kod
niskoeksplozivnih je to rijetkost i to na zemljanim ili nekim drugim mekim
povrinama. Druga izrazita razlika je u veliini nastalih i brzini eksplozijom
izbaenih krhotina u okoli oko eksplozije.
Metode za forenzino odreivanje mase zlorabljenog visokoeksplozivnog
eksploziva. One se koriste i kod izraunavanje sigurnosne udaljenosti. Te metode
se zasnivaju na:
Mjerenjima dimenzije kratera i utvrivanja vrste i vrstoe materijala
podloge na kojoj je pronaen krater
Standardiziranim balistikim proraunima izbaenih i odbaenih ili
zabijenih primarnih projektila eksplozivne naprave
Tonom snimanju uinaka, posljedica djelovanja nadtlaka UZV te na
njihovoj standardiziranoj prispodobi s veliinama odgovarajuih TNT
ekvivalenata
10
II. EKSPLOZIVNE TVARI

1. POJAM, SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI VANA RAZVRSTAVANJA
Pod pojmom eksplozivne tvari podrazumijevaju se sve one tvari u obliku:
- istih homogenih tvari (eksplozivnih kemijskih spojeva)
- homogenih mjeavina od takvih tvari ili
- njihovih smjesa s pogodnim gorivim, oksidacijskim i neeksplozivnim
funkcionalnim dodacima ili
- homogenih mjeavina pogodnih gorivih i oksidacijskih tvari s dodacima ili
bez njih, koje su u prividno stabilnom stanju, te su sposobne za iznimno brzu
eksplozivnu kemijsku reakciju, bez da u njoj sudjeluju bilo kakvi izvanjski
reaktanti. One su sposobne da se po utjecajem dovoljno snanog energetskog
utjecaja izravnog ili neizravnog zagrijavanja eksplozijski brzo kemijski raspadnu i
izgore uz trenutno osloboenje topline, svjetlosnog bljeska te plinovitih
produkata njihove kemijske razgradnje.
11
Eksplozivi su samo jedna vana, ali relativno vrlo malobrojna skupina tvari
unutar mnogobrojnih tvari koje se mogu nazvati eksplozivnima. Pod pojmom
eksploziv podrazumijevamo kako su to tehniki proizvodi koji se sastoje od
vrstih, kapljevitih ili plinovitih tvari ili smjesa tvari u metastabilnom stanju koje
pod dovoljnom energijom na mali dio njihove mase u vrlo kratkom vremenskom
intervalu prelaze u druge znatno stabilnije tvari, odnosno energije u obliku
topline, zraenja ili mehanikog rada. Eksplozivi mogu sadravati i vane dodatke
za poboljanje uinkovitosti i za lake otkrivanje prilikom obavljanja
protueksplozijskih pregleda. Sve to ih ini dovoljno prepoznatljivim za pouzdanu
kriminalistiku identifikaciju, te za otkrivanje tvornice, mjesta proizvodnje ili
druge bitne informacije.
Slijede podjele prema raznim kriterijima eksploziva:
Ovisno o homogenosti kemijskog sastava tj. sastojaka
- iste homogene
tvari u obliku kemijskih spojeva
(jednokomponentne kao to je TNT, pentrit, hektogen, oksogen..)
- homogene smjese dviju ili vie istih homogenih tvari u obliku
kemijskih spojeva (pentoliti, heksoliti, amatoli)
- homogene smjese istih homogenih tvari u obliku kemijskih
spojeva i kemijskih elemenata (amonali, crni barut, DBX)
Ovisno o termokemisjkim svojstvima i sastavu eksplozivnih tvari
- endotermne spojeve
- egzotermne spojeve koji pored atoma kisika ne sadre jo i atome
ugljika ili vodika
- egzotermne spojeve koji pored atoma kisika sadre jo i atome
ugljika, duika i vodika
- smjese vie vrsta meusobno kompatibilnih eksploziva
- homogene eksplozivne smjese oksidacijskih i gorivih tvari
- homogene smjese eksploziva i inih tvari koje nemaju svojstva
eksploziva (gnojivo)
U civilnim radovima sree se podjela na inicijalne, visokoeksplozivne,
niskoeksplozivne i tercijarne detonantne eksplozive.
2. INICIRANJE REAKCIJE EKSPLOZIJE, SREDSTVA KOJIMA SE TO

POSTIE I POSEBNO VANI TRAGOVI
A) METODE INICIRANJA EKSPLOZIJA
- TOPLINA niskoeksplozivni eksplozivi se uobiajeno iniciraju na zapaljenje.
Visokoeksplozivni se iniciraju na detonacijsko izgaranje tako to se dovoljno
zagrije cijeli njihov obujam. To se lako postie snanim udarcem po eksplozivnoj
tvari.
- RAD INICIJALNE EKSPLOZIJE, BRIZANTNI UDAR DETONACIJSKOG VALA
umetanjem detonatorske kapisle, ili detonatorske kapisle i pojaivaa eksplozije
ili bustera
12
- SIMPATETIKI UINAK EKSPLOZIJE SUSJEDNE MASE EKSPLOZIVNE TVARI

detonacija mase eksploziva jednog naboja moe pobuditi detonaciju u drugoj
hrpi, ako razmak izmeu njih nije dovoljno velik
B) FORENZINO POSEBNO VANE ZNAAJKE
- inicijalni eksplozivi slue za iniciranje eksplozije visokoeksplozivnih eksploziva,
ali i za iniciranje barutnih eksploziva pomou primera. Aktiviraju se pod
utjecajem topline plamena, na udarac ili trenjem. Mogu se rabiti kao samostalan
naboj ili u kombinaciji s nabojima drugih vrsta eksplozivnih tvari kao poticajna
sastavnica, pa se takav slog naboja naziva i kompozicijom tj. lancem eksplozivnih
naboja. Eksplozivna kompozicija ovisi o namjeni. Meutim kod iniciranja
eksplozije kod nekih vrsta eksploziva u eksplozivnu kompoziciju nuno je dodati
pojaiva ili prijenosnik eksplozije.
Sve naprave koje slue za pripaljivanje barutnih naboja nazivamo zapaljivaima,
pripalama, piropatronama ili primerima. Ovisno o nainu aktiviranja dijele se na
one koji se aktiviraju na udarac i one koji se aktiviraju elektrinim putem.
C) DETONATORSKE KAPSULE
Za iniciranje eksplozije eksploziva potrebna je odgovarajua napravica
detonator ( obini ili elektro) ili na eksplozivni naboj privren detonacijski
stijenj. Detonator sadri inicijalni eksploziv (pentrit, heksogen) koji je znatno
osjetljiviji na poticaj toplinskog impulsa. Najee se susreemo s
vojnoformacijskim i gospodarstvenim kapsulama.
D) DETONACIJSKI STIJENJ
Detonacijski stijenj je eksplozivno sredstvo namijenjeno za prijenos detonacije od
detonatorske kapisle br. 8 ili elektrinog detonatora na proizvoljan broj
eksplozivnih naboja. Sadri visokoeksplozivan sekundarni eksploziv pentrit ili
PETN, obino bijele boje koji detonatorskom kapsulom potaknut na detonacijsko
izgaranje lako prenosi detonacijski proces izgaranja kroz jezgru od finog
prakastog PETN relativno vrlo malog promjera unutar savitljivog crijeva.
Proizvodi se u vie vrsta ovisno o masi punjenja eksplozivnom tvari po metru
dunom (8,5 i 85 g/m) a ovisno prema tome i o brzini detonacije izmeu 6000 i
8300 m/s. Svaka je vrsta istog presjeka eksplozivne sri ili jezgre, omotaa i
izolacije. Na mjestima gdje je upotrijebljen ostavlja trag u obliku kanalia,
mehaniki, toplinski i slabije aav linijski trag. Vodi nas do mjesta gdje je
poinitelj stajao prilikom pripaljivanja eksplozivne naprave.
E) NEELEKTRINI (NOENL) DETONATORSKI SUSTAVI
To je zapravo neelektrini inicijacijski sustav. Sastoji se od nonel detonacijskog
stijenja, nonel detonatora br. 8 i nonel spojnog bloka. Djelovanje mu se zasniva
na linijskom niskoenergetskom prijenosu inicijacijskog detonacijskog vala kroz
sredinji dio stijenja manjeg promjera od uobiajenog stijenja. Brzina udarnog
vala je 2100 m/s. Na mjestu dogaaja mogue je pronai vrlo tanko plastino
13
crijevo mutno bijele, ute, crvene ili neke druge boje nonel stijenja koje vodi do
zaklanjanja i skrivanja poinitelja.
F) SPOROGOREI STIJENJ
Sadri niskoeksplozivni sekundarni eksploziv koji se plamenom potaknut zapaljuje
i deflagracijski izgara te lako pomalo prenosi deflagracijski proces izgaranja kroz
jezgru od sitnozrnatog crnog baruta vrlo malog promjera unutar crijeva. Moe se
tono odrediti kada elimo aktivirati napravu pa prema tome i slui za vremenski
krae, odgoeno ili po volji podeeno aktiviranje eksplozivnog naboja. Prilikom
oevida mogu se lako odrediti vrijeme aktiviranja naprave s obzirom da ostavlja
trag prema kojem je lako preraunati vrijeme pripaljivanja. Ako je pronaen
veliki broj razbacanog spaljenog stijenja onda nam to govori da je bio omotan
oko eksplozivne naprave.
3. SIGURNOSNO, KRIMINALISTIKI ZNAKOVITA OBILJEJA IZGARANJA I
DRUGE ZNAAJKE EKSPLOZIVA
A) IZGARANJE EKSPLOZIVA
Prikaz moguih mehanizama pretvorbe energije ili rada u pogibeljno opasnu

toplinu koja moe potaknuti eksploziju.
Izgaranje eksploziva moe se glede brzine procesa odvijati:
- normalnom brzinom
- poveanom brzinom tj. eksplozivno i to deflagracijski ili detonacijski
A1) obino izgaranje eksploziva (na otvorenom prosotru)
- znakovito je za izgaranje mase neke eksplozivne tvari izvan neke vrste i
tvrde obloge ili tvrdog kuita tj. na otvorenom prostoru. Proces kemijski vrlo
burne oksidacije koji se odvija malom brzinom uz utroak kisika iz samog
eksploziva. Popraen je pojavom plamena, svjetlosti, topline, plinova i malim
porastom tlaka bez pojave zvuka ili uz slabo itanje. Skoro svi se eksplozivi
14
mogu pod utjecajem plamena zapaliti na otvorenom, a da pri tome ne doe do

eksplozije.
A2) eksplozivno izgaranje eksploziva (u zatvorenom prostoru)
- Zbog izgaranja u zatvorenom prostoru prilikom vrlo burnog izgaranja
nastaju plinoviti produkti, te nemaju prostora za irenje. Takvim procesom raste
tlak u takvim prostorima, te se brzina procesa izgaranja poveava do brzine
deflagracije ili detonacije. Pod odreenim uvjetima brzina s deflagracije moe
prijei u detonaciju. Proces detonacijskih eksplozija u plinovitoj fazi moe
zapoeti:
- zapaljivanjem djelia obujma takve smjese, nakon ega dolazi do
razvitka i ubrzavanja procesa deflagracijskog eksplozivnog izgaranja, koje potom
moe prijei u detonaciju ili
- aktiviranjem takve zapaljive i eksplozivne smjese tlanim udarnim valom
koji moe izravno inicirati detonacijski proces u njoj
* DEFLAGRACIJSKO IZGARANJE EKSPLOZIVA
Deflagracijsko izgaranje eksploziva odvija se u relativno umjerenim
brzinama koje se mogu regulirati pa se plinoviti produkti izgaranja mogu koristiti
za obavljanje korisnog rada (kod raketnih pogona). Mehanizam je sloen te se
kao i pri obinom izgaranju iniciraju sa odgovarajuim toplinskim impulsom. Kada
se eksploziv na jednom mjestu zapali stvara se plameni front koji dalje napreduje
prijenosom topline s plamene zone, postupno zagrijava i u njih postupno prodiru
aktivirane molekule iz eksplozivne tvari i dalje potiu oksidaciju. Procesi
deflagracijskog izgaranja su relativno spori u odnosu na detonacije.
Tipine znaajke deflagracijskog izgaranja u zatvorenom prostoru su:
- plinovi se gibaju uvijek u suprotnom smjeru od kretanja plamenog fronta
- irina cijele zone odvijanja kemijskih reakcija se mjeri u milimetrima
- rad koji plinovi ostvaruju je posljedica toplinskog irenja
- kemijski sastav, dimenzije i oblik te nain iniciranja bitno utjeu na
parametre deflagracijskog izgaranja
* DETONACIJSKO IZGARANJE EKSPLOZIVA
Odvija se vrlo velikim brzinama koje se u niskoeksplozivnim eksplozivima
ne kreu preko 1000 m/s, u visokoeksplozivnim se kreu od 1500 do 9300 m/s, a
u novim generacijama eksploziva mogu biti i preko 11500 m/s. Osnovne znaajke
detonacijskog izgaranja su:
- brzina je od poetka do zavretka izgaranja jednaka
- irina zone reakcije ne prelazi 10-4 mm
- front plamena i udarnog vala visokostlaenih pregrijanih plinova su
spojeni u jedinstveni front, tzv. front detonacijskog vala
- plinovi se gibaju u smjeru gibanja detonacijskog vala i mogu biti njegovi
nositelji
- rad plinova je posljedica izravnog mehanikog udara detonacijskog vala,
a ne postupnog irenja plinova
15
Osnovni preduvjeti za izbor i moguu upotrebu neke tvari kao eksploziva:

- dovoljno velika egzotermnost kemijskih reakcija eksplozivnog razlaganja
tvari
- dovoljno velika brzina odvijanja kemijskih reakcija
- oslobaanje to vee koliine plinova i para tijekom procesa izgaranja
B) SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI ZANIMLJIVE ZNAAJKE EKSPLOZIVA
- toplina izgaranja i toplina eksplozije
- brzina procesa izgaranja ili brzina detonacije
- specifini obujam plinovitih produkata eksplozije
- gustoa naboja eksploziva
- kritini promjer eksplozivnog naboja
- temperatura taljenja i kemijskog razlaganja eksploziva
- temperatura samopaljenja
- nadtlak eksplozije
- brizantno ili razorno djelovanje eksplozije
- fugasno ili ruilako djelovanje eksplozije, odnosno snaga nagle
ekspanzije plinovitih produkata tj. jaina eksploziva
- impuls detonacijskog vala izraen u % snage nekog etalonskog
eksploziva (TNT)
- potisak, specifini impuls pri izgaranju raketnih eksploziva
- bilanca kisika
- osjetljivost na iniciranje odreenim detonatorima ili pojaivaima
eksplozije
- osjetljivost na mehaniki udar slobodno padajue mase sa stanovite
visine
- osjetljivost na udar zrna puanog streljiva
- osjetljivost na iskru, plamen ili uarenu icu
- osjetljivost na trenjem i na prijenos detonacije
- kemijska stabilnost
- osjetljivost na vlagu, vodoodbojnost i vodootpornost
- otpornost na zamrzavanje
- sastav dimnih plinova
- kritina masa eksploziva za iniciranje detonacije
- granina masa za sigurno unitavanje spaljivanjem
* RAD, TOPLINA I TEMPERATURA IZGARANJA I EKSPLOZIJE EKSPLOZIVA
Snano oslobaanje toplinske energije jedan je od nunih uvjeta svake
kemijske eksplozije. Takvo oslobaanje topline moe biti posljedica vrlo brzih i
vrlo egzotermnih kemijskih reakcija pri:
- raspadanju endotermnih kemijskih spojeva ili
- stvaranju egzotermnih kemijskih spojeva
Endotermni kemijski spojevi su svi oni za ije nastajanje se troi toplina koja se
uzima iz okoline kemijske reakcije. Kada se takvi spojevi raspadaju dolazi do
16
oslobaanja te topline u okolinu. Primjer je inicijalni eksploziv alovni azid i ivin

fluminat.
Egzotermni kemijski spojevi su oni pri ijem se nastajanju oslobaa toplina. Za
razlaganje se mora troiti toplina iz okoline. Ako takvi spojevi sadre atome kisika
oslobaanje topline pojavljuje se kao posljedica naknadnog izgaranja oksidacije
- prethodnim raspadom osloboenim iz razgraenih molekula ugljika, vodika,
sumpora s kisikom osloboenim iz razgraenih molekula. Primjer su svi
jednokomponentni eksplozivi TNT, heksogen, pentrit.
Toplina eksplozije odreuje se na osnovi razlike izmeu toplina nastajanja svih
konanih produkata izgaranja i topline potrebne za stvaranje analizirane
eksplozivne tvari.
* BRZINA PROCESA DETONACIJSKE EKSPLOZIJE
Najvea brzina detonacije najvea brzina procesa detonacijskog
izgaranja koja se moe postii kod odreene vrste eksploziva pri detoniranju
optimalne gustoe eksplozivnog naboja u njegovom standardnom kuitu ili
obliku pakiranja iznad kojih, daljnjim poveanjem ne dolazi do daljnjeg poveanja
brzine detonacije.
Brzina eksplozije ovisi o vrsti eksploziva, o gustoi naboja, jakosti inicijalnog
impulsa aktiviranja, veliini estica sastojaka, upljinama meu njima, promjeru
otvora ulaganja, vrstoi stjenki i stupnju zatvorenosti prostora. Ova se brzina
kree kod brizantnih eksploziva od 2000 do 9300 m/s. to je vea brzina
detonacije to je vea mo eksploziva.
* GUSTOA EKSPLOZIVNE TVARI
Moe se izraziti u obliku:
- kristalne gustoe apsolutna gustoa tvari koja pokazuje masu tvari
- nasipne gustoe masa prakastog zrnatog eksploziva
- gustoe naboja manja od kristalne gustoe, gustoa u punjenju
eksplozivnom punjenju
* UTJECAJ PROMJERA EKSPLOZIVNOG NABOJA NA BRZINU DETONACIJE
I KRITINI PROMJER EKSPLOZIVNOG NABOJA
Osjetljivost na irenje detonacije kroz eksplozivni naboj mjeri se preko
kritinog (najmanjeg) promjera eksplozivnog naboja, pri duljini naboja najmanje
est puta veoj od njegova promjera. Ako je promjer manji od njegova kritinog
promjera ne moe doi do prijenosa detonacije zbog prekomjernog otjecanja
topline na njegovim stjenkama. Pri tome moe doi do zakazivanja eksplozije.
Vrijednost kritinog promjera eksplozivnog naboja ovisi o vrsti eksploziva, o
gustoi naboja, jaini inicijalnog naboja, veliini estica eksploziva, poetnoj
temperaturi i vrstoi obloge.
* TEMPERATURA TALJENJA, KEMIJSKOG RAZLAGANJA, SAMOZAPALJENJA
ILI SAMOEKSPLOZIJE EKSPLOZIVA
17
Temperatura taljenja ili talite je ona temp. pri kojoj vrsta tvar prelazi u
kapljevito agregatno stanje. Ohladi li se dovoljno ta tvar opet prelazi iz
kapljevitog u vrsto stanje i naziva se temperatura zaleivanja ili ledite. Moe se
rei kako nije mogue tono odrediti temp. razlaganja, samopaljenja ili
samoeksplozije eksploziva zbog toga to one ovise o vrsti, kemijskoj istoi,
veliini, geometriji eksploziva, te o nainu i brzini zagrijavanja.
Temp. samopaljenja ili samoeksplozije nazivaju se one temp. pri kojima nakon
tono utvrenog vremena kanjenja ili pri zadanim brzinama neizravnog
zagrijavanja odreene mase eksplozivne tvari doe do samopaljenja ili
samodetonacije.
4. SIGURNOSNO, KRIMINALISTIKI ZNAKOVITA OPA OBILJEJA
INICIJALNIH EKSPLOZIVA
Znakovita opa obiljeja su:
- vrlo su osjetljivi, detoniraju ve na slabiji podraaj
- detoniraju na energetski impuls bez obzira na nazonu koliinu ekspl.
- vlaenjem ili potapanjem u vodu im se smanjuje osjetljivost na
aktiviranje
- nuna je striktna primjena svih propisanih mjera sigurnosti pri uvanju
- flegmatizacijom im se smanjuje osjetljivost na vanjske podraaje
- namjenjeni su pobuivanju procesa detonacije pojaivakog ili osnovnog
eksploziva
- rabe se u upaljaima eksplozivnih naprava i u detonatorskim kapsulama,
u malim koliinama
- najmanja masa naboja potrebna za iniciranje eksplozije ovisi o kemijskoj
istoi, strukturi i veliini estica, gustoi naboja, vrsti i obliku obloge u koju je
smjeten, poloaju u eksplozivnom naboju i vrsti iniciranja.
Rabe se:
- kao primarno punjenje u prije opisanim detonatorskim kapsulama (DK,
EDK) koje se koriste za aktiviranje eksploziva
- u inicijalno detonatorskim sklopivima upaljaa
- kao komponente u pirotehnikim smjesama ili za izgaranje vrstih
raketnih pogonskih tvari i raketnih motora s vrstim gorivom
5. GLAVNI PREDSTAVNICI INICIJALNIH (PRIMARNIH) EKSPLOZIVA
* Olovni trinitrorezorcinat (olovov stifnat, tricinat, stifnat, Pb TNR)
Kristalina otrovna tvar, naranasto ute do tamnosmee boje. Jako je
osjetljiv na plamen i iskru, a mnogo slabije na udar. Lako se nabija i aktivira
statikim elektricitetom. Vlaga mu smanjuje osjetljivost. Ne reagira s kovinama i
otporan je na utjecaj CO2. Najvie se rabi u smjesi s olovnim azidom poradi
ublaavanja prevelike osjetljivosti na plamen. Kriminalistiki vana svojstva:
- temp. deflagracijskog zapaljenja 275-2800C
- brzina detonacije 2100-5200 m/s
18
- osjetljivost na udarac 2,5-5,0 Nm

- osjetljivost na trenje 5N
Najee se rabi kao inicijalni eksploziv u sklopu zapaljivaa baruta i u sklopu
detonatora visokoeksplozivih brizantnih eksploziva. Moe se uspjeno
neutralizirati otopinom natrijevog karbonata.
* ivin fulminat
Otrovni kristalii ija boja varira od bijele i tamnije sive do sivo smee.
Iznimno je osjetljiv na udarac, udar nadtlaka, trenje i smicanje ako je posve suh.
Lako detonira pod utjecajem iskre ili plamena. Tijetenjem pod velikim pritiskom
se moe dovesti do stanja neupotrebljivosti. kriminalistiki znaajna svojstva:
- temp. deflagracijskog zapaljenja 160-165OC
- osjetljivost na udarac 1-2 Nm
- osjetljivost na trenje 10 N
Koristi se u detonatorskim kapsulama od bakra, prije pojave olovnog azida bio je
najkoriteniji inicijalni eksploziv
* Olovni azid
Otrovni kristalii koji mogu biti bezbojni, svijetlouti ili tamnosmee boje.
Vlaga mu ne smanjuje osjetljivost na udarac, ve ju poveava. Dodatkom nekih
polimera mu se smanjuje prevelika osjetljivost na trenje i udarac. Relativno je
otporan na toplinu, teko se pali u dodiru s plamenom te se zato mijea s
olovnim trinitrorezorcinatom. Tijetenjem pod velikim pritiskom ne gubi
sposobnost iniciranja. Opasno kemijski reagira s bakrom, cinkom, kadmijem.
Zato se najee i puni u aluminijske kapsule. Kriminalistiki je znaajna injenica
da se rabi za iniciranje eksplozije u onim sluajevima gdje se ona potie pomou
plamena. Ako je zatien od vlage posve je stabilan kod transporta.
Kriminalistiki znaajna svojstva:
- temp. deflagracijskog zapaljenja 320-360OC
- osjetljivost na udarac 2,5-4,0 Nm kada je u istom stanju
3,0-6,5 Nm kada je dekstriniran
- osjetljivost na trenje 0,1-1,0 N
Danas se najee rabi kao inicijalni eksploziv. Male koliine se uspjeno mogu
unititi pomou amonijevog acetata ili natrijevog dikromata.
6. SIGURNOSNO, KRIMINALISTIKI ZNAKOVITA I VANA OPA OBILJEJA
POJAIVAKIH (BUSTERSKIH) EKSPLOZIVA
U ovu skupinu eksploziva spadaju svi oni dopunski ili deflagrantni
eksplozivi koji se u malim masama rabe u sklopu eksplozivnih kompozicija ili
19
lanaca za prijam, pojaavanje i prijenos poetnog pobudnog detonacijskog

procesa s mase inicijalnog eksploziva ili stijenja na glavni detonantni eksplozivni
naboj neosjetljiv na eksploziju DK. Kao pojaivaki naboji za iniciranje dovoljno
snanog zapaljenja glavnih deflagrantnih naboja rabi se uglavnom crni barut, a
za iniciranje glavnih eksplozivnih naboja vojni eksploziv tetril, tijeteni TNT ili
pentolit, hekolit, torpex, oktol, oktolit, amatol ili neke druge vrste. U praksi se
pojavljuju u tri oblika: vrsti, savitljivi i dvokomponentni. Brzina detonacije im je
od 4800-7300m/s. pakiraju se u kartonske, plastine ili metalne cilindrine
patrone.
7. SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI ZNAKOVITA OPA OBILJEJA
RAZORNIH EKSPLOZIVA (SEKUNDARNIH I TERCIJARNIH)
Opa obiljeja su:
- znatno su postojaniji na vanjske podraaje i utjecaje od inicijalnih
eksploziva
- izloeni utjecaju plamena u malim koliinama, izvan vrstih kuita,
zapaljuju se brzo i burno izgaraju bez vee pogibelji od nastanka detonacije
- detoniraju pod utjecajem dovoljno snanog vanjskog energetskog
impulsa
- razorna im je snaga znatno vea od inicijalnih eksploziva
- rabe se kao osnovni eksplozivi u ubojitim sredstvima, kao minski naboji,
te u nekim granama gospodarstva
- za svakog od njih postoji popis pogibeljno opasnih energetskih poticaja
te potencijalno opasnih kemikalija za koje je poznato da mogu izazvati pogibeljne
kemijske reakcije.
8. OPA SVOJSTVA VOJNIH EKSPLOZIVA
Da bi neka tvar bila prihvatljiva kao vojni eksploziv mora ispunjavati cijeli
niz fizikalno-kemijskih, termodinamikih i eksplozijskih uvjeta. Najvaniji su
slijedei:
- sirovine za proizvodnju moraju biti lako dostupne
- tehnoloki postupak mora biti maksimalno sigurna, jednostavan i jeftin
- moraju imati stanovitu granicu osjetljivosti na vanjske utjecaje i to na
mehaniki udarac, trenje te temperaturu
- moraju imati zadovoljavajua svojstva brizantnog i fugasnog djelovanja
- moraju ostati kemijski dovoljno dugo stabilni i uinkoviti i pri
nepovoljnim temperaturama okruja od -60oC do +70oC
- ne smiju reagirati s kovinama i pri normalnim uvjetima skladitenja
moraju to due zadrati svoja kemijska svojstva
- moraju biti nehigroskopni, netopivi u vodi i to manje osjetljivi na udar
puanog zrna
20
- temperatura taljenja im mora biti iznad temp koja se moe pojaviti u

uvjetima primjene
- trebaju imati to je vie mogue gustou naboja i to bolju kompaktnost
mase, a to se postie lijevanje, tijetenjem ili punim sabijanjem
- mogunost toksinog djelovanja mora biti svedena na najmanju moguu
mjeru
Za vojnu upotrebu eksplozivni naboji mogu biti napravljeni:
Taljenjem ili lijevanjem taline eksploziva (TNT) u pogodno oblikovane
kalupe za izradu odljevaka eljenih oblika i dimenzija ili izravno u ubojito
sredstvo
Tijetenjem eksploziva u prakastom ili zrnatom ljuskastom obliku u
pogodno oblikovane vrste kalupe za izradu golih eksplozivnih naboja
eljenih oblika ili izravno u upljine ubojitog sredstva
Mijeanjem kristalia visokobrizantnih eksploziva s odgovarajuim
kapljevitim, masnim ili vrstim fleksibilnim dodacima poradi izrade
eksplozivnih naboja rahlo masne, pastolike, pjenaste konzistencije
Otapanjem ili dispergiranjem estica eksploziva u otapalima ili kapljevitim
disperznim sredstvima. Rabe se u diverzantske svrhe kao naboji maskirani
u sklopu pakiranja pia, sredstva za ienje ili slino.
Goli eksplozivni naboji slue kao minerski ili diverzantski naboji za ruenje
ili miniranje dok oni u vrstim kuitima slue za ubojito djelovanje. Komadi
kuita se trgaju i drobe u sitne komade i razlijeu okolo sredita eksplozije.
Skoro svi vojni eksplozivi su vrlo otrovne kemikalije. Najotrovnije djeluju ako se
konzumiraju piem ili hranom. Neto slabije su otrovni ako se pare isparavanja
udiu, a najslabije su otrovni preko dodira nezatiene koe.
Jedan dio vojnih eksploziva su u kemijski istom stanju bijele bezbojne
kristaliaste tvari, osim TNT-a, pikrinske kiseline, amonijevog pikrata i tetrila ije
su boje od svjetloute pa do smee. Neki se plastini eksplozivi namjerno bojaju
odreenim pigmentima. Niti jedan eksploziv nema ovjeku raspoznatljiv miris.
Skoro su svi eksplozivi od 20 do 100 % tei od vode. Zapaljuju se i burno
izgaraju bukteim plamenom (slino kao kod ibice) ili eksplozivno reagiraju
praskom. U svom kemijskom sastavu osim vodika imaju atome ugljika, duika,
kisika. Zbog toga se kod detekcije eksploziva lako prepoznaje na temelju
kemijskog sastava koja je vrsta eksploziva. Svako rukovanje eksplozivom ostavlja
mikro, nano ili piko tragove na rukama, na odjei i obui, a esto rukovanje s
njima i boravak u prostorijama u kojima je eksploziv jo i u nosnim i unim
upljinama te po koi i u kosi. Zbog toga je nuno kriminalistiko izuzimanje
temeljitog brisa ruku i neistoa pod noktima, temeljitog brisa unih i nosnih
upljina, te odrezanih vlasi kose i predmeta i obue u kojima je osoba uoena.
9. RAZVRSTAVANJE RAZORNIH I RUILAKIH VOJNIH EKSPLOZIVA I
GLAVNI PREDSTAVNICI
A) ISTE HOMOGENE EKSPLOZIVNE TVARI
21
Uobiajeno se razvrstavaju na:

- nitro spojeve (TNT, pikrinska kiselina, tetril, heksogen, oktogen,
oktonitrokuban, polinitrofulerin)
- estere duine kiseline ili nitrati (pentrit, nitroglicerin, nitroglikol,
dinitroglikol, nitroceluloza)
- amonijeve soli duine i perkloratne kiseline ili eksplozivni anorganski
nitrat i perklorat
A1) SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI ZNAKOVITA SVOJSTVA I OBILJEJA

NITRO SPOJEVA
Najvaniji predstavnik nitroaromata je TNT. Dobiva se nitriranjem toulena.
* TNT
Puni naziv je trinitrotoulen. Kristalina tvar bez mirisa, boje od blijedoute
ili svijetloute do svijetlosmee. Otrovan je i izaziva ozbiljna oteenja jetre,
nadraaj probavnog trakta, hematoloke promjene, a kou boji u uto. Moe
uzrokovati bolno crvenilo koe pri dodiru, gastritis i nadraenost dinih puteva.
Kada je kemijski ist onda je blijedoute ili svijetloute boje, a pod djelovanjem
sunca dolazi do tamnjenja TNT-a do tamnosmee boje, ali niti tada on ne gubi
svoja svojstva. Kiseline na njega ne djeluju, ali s luinama reagira mjenjajui
boju u ruiastu, crvenu ili smeu te postaje opasno osjetljiviji (samozapaljenje
ve pri 71OC). netopiv je u vodi, ali se otapa u etilnom alkoholu i nekim drugim
organskim otapalima. Kriminalistiki i sigurnosno znaajna svojstva:
- brzina detonacije: 6800-6900 m/s
- temperatura vrelita: 240 OC
- temperatura deflagracijskog zapaljenja: 300 OC
- temperatura taljenja: 80,1-80,8 OC ako je gradacije A, ili 76 OC ako je
gradacije B
- osjetljivost na udarac: 15 Nm, tj. pad tvrdog predmeta mase 1 kg sa
visine od 1,5 m
- osjetljivost na trenje: >353 Nm
U praksi se susree u nekoliko oblika:
- u sirovom stanju (u tvornicama eksploziva)
- ljuskasti ili zrnati koji slui za tijetenje
- tijeteni ili preani
- lijevani (taljenjem)
- prakasti (mljeveni, pogodan za prakaste mjeavine)
Ovaj je eksploziv vrlo rabljen na naem podruju jer ne upija vlagu, relativno je
vrlo stabilan, neutralan, ne reagira s kovinama, nije preosjetljiv pa mu ne treba
dodavati flegmatizatore. Naboji se prave lijevanjem u kuita ili tijetenjem
granula. Naboji od lijevanog TNT-a se ne mogu inicirati samo uporabom
22
detonatorske kapsule ve je potreban buster. TNT se rabi sam ili u smjesama s

amonijevim nitratom, aluminijskim prahom, heksogenom, oktogenom, pentritom
ili u nekim drugim mjeavinama. Lijevani naboji TNT-a ponekad pokazuju
sklonost poarno i eksplozijski opasnom izluivanju svjetloute ili tamnosmee
uljaste ili guste masne tvari. Tomu su osobito skloni lijevani naboji gradacije B.
takva izluevina je lako zapaljiva i vrlo osjetljiva na udarac ako se upije u
podlogu. Ako se takvo izluivanje dogodi po piljevini ili slinim materijalima dolazi
do stvaranja niskoeksplozivnog eksploziva, te postaju iznimno lako zapaljivi.
Pakira se u standardna pakiranja u takozvanim TNT metcima po 113,5 g u
kutijama od 25 kg. Slijedei metak je mase 227 g, a onaj najvei je 454 g.
najmanji metak je od 100 g i upotrebljava se u mini tzv. kuruzi. Proizvodi se i u
pakiranju od 200 g za minu PMA-1 te dolazi s pripadajuim upaljaem. Trei
metak je od 500 g u tenkovskoj mini TM-1
* PIKRINSKA KISELINA
Nazivi koji se jo koriste su trinitrofenol ili TNF ili PK. Sitnokristalina
otrovna tvar kojoj su kristali limun ute boje. Otrovno djelovanje se oituje
obojenjem koe i kose na nezatienim mjestima, nadraajem sluznice dinih
puteva i probavnog trakta. Kriminalistiki znaajna svojstva:
- brzina detonacije: 7350 m/s
- temperatura taljenja: 122,5 OC
- temperatura plamita taline: 150 OC
- osjetljivost na udarac: 7,4 Nm
- osjetljivost na trenje: > 353 Nm
Velika joj je mana to to agresivno reagira s kovinama. Nagriza ih i kemijski se
vee s njima i pri tome stvara opasno eksplozivne pikrate. Najopasniji su s
olovom, bakrom, cinkom, eljezom, kositrom i jo nekim metalima. Takvi pikrati
su iznimno osjetljivi na udarac i toplinu pa su iz tog razloga izbaeni iz upotrebe
za rasprskavajue naprave. Danas se jo ponegdje koristi kao goli eksploziv za
miniranje, a upakiran u plastinu ili masni papir. Nije pogodan za taljenje jer se
kemijski raspada ve pri 140 OC. Najvie se je rabio amonijev pikrat pod tajnim
nazivom eksploziv D koji je takoer uta kristalina tvar.
* TETRIL
To su lagani, svijetlouti fini kristalii (skoro bijeli). Brizantniji je od TNT-a
i malo vie od pikrinske kiseline. Kriminalistiki su nam najvanije slijedea
svojstva:
- temperatura eksplozivnog razlaganja: 240 OC
23
- osjetljivost na udarac: 3 Nm
- osjetljivost na trenje: 353 N
Jedan je od najotrovnijih eksploziva koji djeluje snano preko koe i pri tome
izaziva crvenilo. Koa poslije pouti uz pojavu dermatitisa. Simptomi trovanja su
smanjeni apetit, nesanica, nesvjestica i sl. Zbog visoke cijene proizvodnje i
velikoj osjetljivosti na inicijaciju udarom, rabi se najee kao buster i kao
prijenosnik detonacije u DK. Zbog visoke temperature taljenja radije se koristi u
tijetenim nego lijevanim oblicima. Rabi se u smjesama s TNT-om (70% tetrila i
30% TNT-a=tetritol).
* OKTANITROKUBAN
Za ovaj se supereksploziv zasada znaju samo slijedei podaci:
- brzina detonacije: 11500m/s
- gustoa: 2,1 g/cm3
Ovaj eksploziv ima kavezastu molekularnu strukturu, te e se u budunosti
koristiti za naboje strahovite probojne i razorne moi. Ovaj eksploziv e
nametnuti probleme slubama osiguranja objekata i tienih osoba.
* POLINITRIRANI
ULTRAEKSPLOZIVI
FULERENI,
POLINITROFULERINI
(PNF)
DRUGI
Spadaju u nove vrste ultrabrizantnih eksplozivnih tvari kavezaste

molekularne strukture kuglastog oblika. Za sad se samo pretpostavlja da mu je
brzina detonacije 25000m/s. Posebnu panju treba obratiti na njihovu jo laku i
pogodniju mogunost izrade minijaturnih atomskih bombi (veliine teniske
loptice).
A2) SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI ZNAAJNA SVOJSTVA I OBILJEJA
NITROAMINSKIH SPOJEVA
* HEKSOGEN
Ima jo naziv RDX. Sastoji se od bijelih sitnih kristalia koji teinom
podsjeaju na sitnu kamenu sol. Udisanje praine izaziva trovanje koje moe
dovesti do epileptinih napada. Posebnu opasnost predstavlja njegova relativno
visoka osjetljivost na trenje. Kriminalistiki i sigurnosno znaajna svojstva su:
- temperatura taljenja: 204 OC
- osjetljivost na udar: 7,5 Nm
24
Flegmatizacijom s voskom smanjuje se osjetljivost na trenje te se na taj nain

dobivaju eksplozivni naboji koji se nazivaju sastavi A (sastavi A-3, A-4, A-5, A-6).
U istom se obliku mijea s TNTom poradi izrade kumulativnih naboja za
projektile svih vrsta (heksotoli, sastavi B), ili jo s dodatkom aluminija kao naboj
za torpeda (heksali, heksotonal, torpex). Flegmetaziran s voskom ili parafinom
rabi se pri izradi prijenosnika detonacije, kao eksplozivni naboj za protuoklopno
pancirno streljivo. Osim u flegmatiziranom obliku te u prakastim smjesama i
umjean u talinu rabi se u plastinom obliku. Pomijean s nesuivim uljima ili
mastima i u smjesi s visokobrizantnim eksplozivima tvori plastine vojne
eksplozive vrlo pogodne za diverzantsku upotrebu i miniranja pod vodom.
Najpoznatija je primjena u plastinim tjestastim eksplzivima formulacije C (C-4).
U novije se doba koristi i kao PBX tj. polimerima vezanim eksplozivima u
plastificiranom obliku.
* OKTOGEN
Naziva se jo i HMX. Sitnokristalina bijela tvar najslinija sitnijem kristal
eeru. Dobiven je kao nusprodukt pri proizvodnji heksogena. Najbrizantniji je
vojni eksploziv, te ima slijedea kriminalistiki i sigurnosno znaajna svojstva:
- temperatura deflagracijskog zapaljenja 287 OC
- temperatura taljenja: 275 OC
Najvie se rabi u flegmatiziranom i plastinom obliku, kao prakasti i tjestasti
plastini eksplozivni naboj, za izradu diverzantskih i kumulativnih protuoklopnih
naboja jer je brizantniji od heksogena. Dolazi pomjean s heksogenom ili
pentritom u ekom pakiranju Semtexa ili kao jedini sastojak PBX eksploziva.
Jedini je sastojak takoer i u raznim vrstama fleksibilnih plastinih eksploziva pod
nazivom LX. Moe se susresti i u mjeavinama s taljenim TNTom.
A3) SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI ZNAAJNA I VANA OBILJEJA
ESTERA DUINE KISELINE
* NITROGLICERIN
Bezbojna ili svijetlo ukasta uljasta otrovna tekuina, teko slatkastootrog mirisa, slabe isparljivosti, ali udisanje njenih para moe prouzroiti
glavobolju, vrtoglavicu i ponekad cijanozu. Mjehurii zraka nazoni u tekuini
opasno poveavaju osjetljivost na udar ili potres. Dobro se mijea s veinom
organskih otapala i tekuih aromatskih spojeva, a s topivom nitrocelulozom tvori
gel koji se rabi kod proizvodnje bezdimnih baruta. Sadraj Ngl u tim barutima se
25
kree od 9-45% ovisno o njihovoj namjeni. Kriminalistiki i sigurnosno su

znaajna slijedea svojstva:
- temperatura razlaganja: >100 OC
- osjetljivost na trenje: :353 N
- gustoa: 1,59 g/cm3
- temperatura ledita: +13,2 OC
- temperatura opasno nestabilne pothlaenosti kristalia leda: +2,2 OC
Sniavanjem temperature zaleenog Ngl na +2,2 OC i nie postaje jako
nestabilan, pa moe doi do spontane eksplozije. Brzina detonacije mu jako ovisi
o jaini inicijacije, a moe se kretati od 1000-9100 m/s. najveom brzinom
detonira smrznuti Ngl. Zapaljen na upijajuoj podlozi izgara svijetloplavim
plamenom. Nikada se ne koristi u istom stanju, a u cijevnom transportu se
mijea s vodom te pri tome sainjava emulziju. Jedan je do nedavno najee
rabljenih sastojaka eksploziva. Jedini je tekui eksploziv koji se rabi u vojne svrhe.
U smjesi s nitroglikolom ini glavni sastojak plastinih gospodarstvenih
eksploziva posebice elatinskih dinamita. Naziv dinamit se rabi za sve eksplozive
koji u svojem sastavu imaju i mali Ngl. U smjesi s nitrocelulozom ini osnovnu
sastavnicu dvobaznih i trobaznih baruta.
* NITROGLIKOL
Bezbojna uljasta kapljevina, topiva u organskim otapalima, vrlo slinim
nitroglicerinu, ali je 150 puta hlapljiviji od njega, manje viskozna te bre i bolje
elatinizira s nitrocelulozom. Kriminalistiki i sigurnosno su znaajna svojstva:
- temperatura ledita: -20 OC
- osjetljivost na udar: 0,2 Nm
- osjetljivost na trenje: >353 N
- gustoa: 1,49 g/cm3
Brzina detonacije mu takoer ovisi o nainu ispitivanja, te o jaini inicijacije pa se
moe kretati od 1000 do 8300 m/s. Zapaljen natopljen na upijajuoj podlozi
izgara svijetlim plamenom. Rabi se u smjesama s nitroglicerinom pri proizvodnji
plastinih gospodarstvenih eksploziva jer mu bitno sniava temperaturu ledita.
Zbog prevelike hlapljivosti ne rabi se pri proizvodnji homogenih baruta.
* PENTRIT
Rabi se naziv jo i PETN. Bijela i lagana sitnokristalina tvar najslinija
krunom branu. Jedan je iz skupine visokobrizantnih eksploziva te jedan od
rijetkih koji nema otrovno djelovanje na ljude. Meutim esto izlaganje dovodi do
26
sniavanja krvnog tlaka. U medicini se rabi u lijeenju angine pektoris.

Kriminalistiko i sigurnosno znaajna svojstva:
- temperatura eksplozivnog razlaganja: 205-225 OC
- osjetljivost na udar: 3 Nm
Zbog velike osjetljivosti na trenje i na udar rabi se u flegmatiziranom, plastinom
obliku. U flegmatiziranom obliku u DK i detonirajuem stijenju, u malim
eksplozivnim napravama. Mijea se s TNTom poradi izrade razliitih eksplozivnih
naboja. Specifinu primjenu ima u seizmikim snimanjima tla.
* NITROCELULOZA (NC)
Vlaknasta bijela tvar koja spada u niskoeksplozivne tvari, ali koja moe
detonirati, posebice lako usitnjena u zatvorenom prostoru i pod utjecajem
dovoljno snanog inicijatora. Izgledom podsjea na zgnjeenu eernu vatu.
Dobiva se nitriranjem pamuka, drvenjae ili vate, pa se moe dobiti nitorceluloza
sa sadrajem duika od 11-13,55%. Visokonitrirana NC sadri 13,55% N, a
niskonitrirana izmeu 11-12% N. Izvrsno se otapa u acetonu, smjesi etera i
alkohola te pri tome stvara gel.
Suha nitroceluloza je snaan eksploziv, vrlo je osjetljiva na trenje, udar i
statiki elektricitet. Iznimno je lako zapaljiva, brzo izgara i poari joj lako prelaze
u detonaciju. Brzina izgaranja ovisi o postotku duika, o finoi vlakna i sadraju
vlage. Tijekom proizvodnje se stalno dri potopljena u tekuini,a prevozi se s 2530 % ovlaivaa jer je jako sklona samozagrijavanju i samozapaljenju. NC s
visokim sadrajem N moe se lako zapaliti i pri sadraju vlage od 40%. Tijekom
skladitenja spontano se kemijski razlae, oslobaajui pri tome nitrozne plinove.
Ako se taj proces ne prepozna na vrijeme dolazi do zapaljenja preostale mase NC.
Poradi kemijske stabilizacije dodaju joj se stabilizatori. Premda je NC neosjetljiva
na trenje, treskanjem moe doi do pojave izbijanja elektrinih iskri prema
predmetima i to moe izazvati poar NC. Da bi se to izbjeglo onda se zrnca
baruta grafitiraju. Kriminalistiki i sigurnosno najvanija svojstva:
- brzina detonacije: 3100-6800 m/s (pri gustoi 1,3 g/cm3)
- sa 16% vlage detonira bee nego posve suha
- temperatura razlaganja i eksplozije: 165-185 OC
- temperatura taljenja u otapalu: 617 OC
- osjetljivost na udarac: 3Nm
- osjetljivost na trenje: >353 N
Pri proizvodnji dinamita rabi se NC s sadrajem 12,2-12,3% N. U nevojne svrhe
se rabi za proizvodnju nitroceluloznih lakova, a neko je bila nezamjenjiva u
proizvodnji celuloida za potrebe fotografiranja.
27
A4) SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI ZNAKOVITA I VANA OBILJEJA

ANORGANSKIH NITRATA I PERKLORATA
* AMONIJEV NITRAT
Bijela, bezbojna kristalina, eksplozijski opasna, oksidacijska tvar, vrlo
higroskopna i lako topiva u vodi. Vrlo sklona grudvanju. Proizvodi se u obliku
sitnih bijelih kuglica (granulica) promjera 2-3 mm. Proizvode se u zgusnutom i u
poroznom obliku. Granulice se melju i rabe pri proizvodnji vojnih eksploziva.
Kriminalistiki znaajna svojstva:
- brzina detonacije: 1250-3200 m/s
- temperatura eksplozivnog razlaganja: >300 OC
- osjetljivost na udar: > 50Nm
- osjetljivost na trenje: > 353 N
Najmanje je osjetljiv i iznimno jeftin tercijarni vojni eksploziv, slabog brizantnog,
ali izvrsnog fugasnog djelovanja. Rabi se ak i isti amonijev nitrat i tretira se kao
slubeni vojni inenjerski eksploziv pod nazivom amonijev nitrat. Rabi se za
izradu raznih jama i jaraka na bojinici. Ponajvie se rabi kao prakasti sastojak u
prakastim i tijetenim eksplozivnim smjesama. Samo nemljevene porozne
granulice su pogodne za proizvodnju ANFO granuliranih gospodarstvenih
eksploziva. U prakastom stanju se susree u eksplozivnim smjesama s ugljikom
bogatim gorivim tvarima, kao to je drveno brano ili senzibilizatori osjetljivi na
iniciranje eksplozije kao to je nitroglikol ili prakasti TNT. Zbog prebrzog
upijanja vlage esto se tite dodatkom kalcijevog stearata. Takve se smjese vrlo
lako iniciraju DK i nazivaju se ANFO patroniranim eksplozivima.
Kada se porozne granulice AN mijeaju samo s tekuim ugljikovodicima
dobiva se podskupina ANFO granuliranih eksploziva koji su neosjetljivi na
inicijaciju DK. Ova skupina eksploziva je posebno opasna jer se moe
upotrebljavati u mega bombama u kombijima ili cisternama ija se masa kree
od 0,5 tona do preko 30 tona takvog eksploziva. Samljeveni AN s nitroglikolom
naziva se elatinizirani amonij nitrat, a poznate su i kaaste mjeavine AN koje se
nazivaju kaasti slurry eksplozivi. AN u smjesi s prakastim amonijevim ili
kalcijevim kloridom esto je vaan sastojak metanskih eksploziva koji se rabe u
ugljenokopima ili rudnicima.
* AMONIJEV PREKLORAT APC
Bijela kristalina, eksplozijski opasna oksidacijska tvar. Iznimno je vaan
donator kisika u smjesama kompozitnih raketnih baruta. Kriminalistiko i
sigurnosno vana svojstva su:
28
- osjetljivost na udarac: 15Nm

U smjesama s gorivim kovinama u prahu rabio se u sastavima visokoeksplozivnih
eksploziva MOX.
B) HOMOGENE SMJESE VOJNIH EKSPLOZIVA I MOGUIH INIH DODATAKA

Naboji eksplozivnih naprava mogu biti punjeni i homogenim mjeavinama dva ili
vie eksploziva i razliitih korisnih dodataka. Takve mjeavine mogu biti
napravljene:
U talini jednog od eksploziva, pogodnih za taljenje i rukovanje u
rastaljenom stanju (uglavnom je to TNT)
U prakastom stanju
U elatiniziranom stanju
U otopini pogodnog organskog otapala (pri izradi specijalnih
eksplozivnih naboja)
Takve homogene smjese su korisne jer se takvim mijeanjima:
- omoguuje pri izradi eksplozivnih naboja relativno sigurna uporaba
postupka lijevanja ili tijetenja i najosjetljivijih te najsnanijih eksploziva
- neutraliziraju ili ublaavaju nepoeljna ili tetna, a koriste pozitivna
svojstva svakog od eksploziva u takvoj smjesi
- proiruju izbor eksplozivnih naboja fino podeenih fizikalno kemijskih i
eksplozijskih svojstava
Najvei sigurnosni problem ove skupine eksploziva proizlazi iz lake mogunosti
zlouporabe, ne samo u obliku obinih eksplozivnih naboja ve i u obliku
specijalnih eksplozivnih naboja i naprava. Ponajprije u obliku svakodnevnih
predmeta za opu upotrebu. Poznati su primjeri izrade turistikih ili drugih
suvenira od lijevanog TNT-a. Najvei problem za kriminalistika istraivanja
sluajeva zlouporaba iz ove skupine predstavlja proizvoljan, neusklaen i
nekonzistentan sustav nazivlja unutar ove skupine eksploziva.
B1) HOMOGENE SMJESE EKSPLOZIVA I INIH DODATAKA U TALINI
Pri izradi se nastoje postii to vee gustoe postupcima taljenja i lijevanja
ili tijetenja pod odgovarajuim pritiskom. Smjese eksploziva u talini su
homogene smjese dobivene taljenjem TNT-a ili AN ili mnogo rjee tetrila te
potom umjeavanjem jednog ili vie eksploziva u takvu talinu. Na taj se nain
mjeanjem rastaljenog TNT-a s heksogenom, oktogenom ili pentirtom proizvode
heksolit, oktolit odnosno pentolit. Potom se ova masa hladi poradi postupka
tijetenja. U sluaju izrade s rastaljenim AN i rastaljenim TNTom dobivaju se
taline amatola. Ako se tome doda jo i aluminij u prahu nazivaju se amonali.
Ope su poznate takve smjese u talini izmeu:
Dvaju eksploziva
29
- rastaljenog tetrila i TNT-a u omjeru 70:30% pod nazivom

tetritol
- rastaljenog TNT-a, kristalinog heksogena i voska u
omjeru 40:59:1% pod nazivom sastav B
- kristalinog heksogena RDX i rastaljenog TNT-a u omjeru
60:40% pod nazivom heksoliti
- kristalinog heksogena i rastaljenog TNT-a u omjeru
60:40% pod nazivom sastav B2, ciklitol, heksolit, heksotol
- kristalinog heksogena i rastaljenog TNT-a u omjeru
60:39,5% s dodatkom 0,5% kalcijevog silikata pod nazivom sastav
B4
- krisatlinog pentrita PETN i rastaljenog TNT-a u omjeru
25:75% ili 50:50% pod nazivom pentoliti
- kristalinog oktogena i rastaljenog TNT-a u omjerima 70:30
Jednog ili vie eksploziva, anorganskih soli ili aluminija u prahu:
- taline amonijevog nitrata, TNT-a, natrijevog nitrata i
natrijevog acetata
- taline amonijevog nitrata, TNT-a ili kristalinog heksogena,
nitrogvanidina sa kalcijevim nitratom
- tritonali (smjese rastaljenog TNT-a i prakastog aluminija)
- taline TNT-a, kristalinog heksogena i aluminijskog praha
poznate pod nazivom torpex
- taline TNT-a s barijevim nitratom pod nazivom baratol
- taline AN, natrijevog nitrata i nitrogvanidina pod nazivom
sastav I odnosno sastav II.
B2) HOMOGENE PRAKASTE SMJESE EKSPLOZIVA I DRUGIH DODATAKA
To su smjese koje se dobivaju mijeanjem kristalia ili fino usitnjenih
prakastih eksploziva meusobno ili u smjesi s drugim eksplozivnim tvarima s
pogodnim prakastim gorivim tvarima ili s eventualno korisnim sigurnosnim i
zatitnim dodacima takvim smjesama. Najpoznatije eksplozivne smjese su:
- prakasti amatoli (mljeveni TNT i AN)
- prakasti amonali ( mljeveni TNT, AN i aluminijski prah)
- prakasti baratoli (mljeveni TNT i barijev nitrat)
- heksali (u Velikoj Britaniji: TNT, hekosgen u aluminij, a u Njemakoj:
heksogen, aluminijski prah i prakasti vosak)
- vojni dinamit (nije pravi dinamit jer ne sadri nitroglicerin; smjesa
heksogena, TNT-a u prahu, motornog ulja i drvenog brana)
B3) HOMOGENE SMJESE EKSPLOZIVA I DRUGIH DODATAKA U ELATINI
30
Mijeanjem nitroglicerina, nitroceluloze i heksogena ili pentrita, ili oktogena s

pogodnim metalnim sapunima kao elatinizatorima i stabilizatorima dobiva se
elatinizirana mjeavina koje se postupkom valjanja prevodi u tvrdu
termoplastinu masu. Tim se postupkom dobivaju snani visokobrizantni naboji
pod nazivom HOLTEX.
B4) HOMOGENE SMJESE EKSPLOZIVA I DRUGIH DODATAKA U OTOPINI
Otopine najbrizantnijih vojnih eksploziva su obino takve gustoe i viskoznosti da
se lako prepoznaju u odnosu na konzumne tekuine jer su do 50% tee od njih.
Mogu biti maskirane dodatkom boje i umjetnog mirisa. Pri eksploziji razvijaju
veu vatrenu kuglu te imaju opasno poarno djelovanje.
C) FLEGMATIZIRANI VOJNI EKSPLOZIVI

U ovu se skupinu razvrstavaju svi oni visokobrizantni eksplozivi kojima je radi
ublaavanja njihove prevelike osjetljivosti na udarac i trenje dodana relativno
mala koliina pogodnog ublaivaa te osjetljivosti. Uobiajena su dva naina
flegmatizacije:
- dodatkom masne neeksplozivne gorive tvari: 5-9% voska ili parafina
- dodatkom druge na udarac i trenje slabo osjetljive eksplozivne tvari u
prahu: do 10% TNT-a u prahu.
Najpoznatiji eksploziv iz ove skupine je flegmatizirani pentirt PETN koji se rabi u
izradi detonirajueg stijenja. Moe se proizvesti i kao goli eksploziv u kojima
parafinom flegmatizirani pentrit, heksogen ili oktogen izgledom podsjeaju na
mlijeko u prahu. Najpoznatiji predstavnik je sastav A3: smjesa 91% heksogena, i
9% voska, brzine detonacije 8100-8200 m/s.
D) PLASTINI VOJNI EKSPLOZIVI (PE)
U ovu se skupinu ubrajaju meke, nauljene ili masne i malo ljepljive tjestaste
mase i pjenasto-plastine te meke, tvre i tvrde plastino-fleksibilne konzistencije
u razliitim vrstama i nijansama boja. To su smjese visokobrizantnih vojnih
eksploziva s odgovarajuim gustim uljastim, masnim ili fleksibilnim polimernim
plastifikatorima uz dodatak boje ili druge prakaste tvari. Na prvi pogled slie
raznobojnim djejim plastelinima i silikonskim kitovima za brtvljenje, pjenastim
polimerima za graevinske i stolarijske ispune upljina, svjeem i mekom
kravljem siru, tijestu za kruh i pecivo i slino. Ovakva konzistencija ovog
eksploziva zadaje probleme slubama sigurnosti te predstavlja ozbiljan problem u
sprjeavanju krijumarenja. Ova se skupina eksploziva rabi u raznim minama kao
i u uvjebanim redarstvenim akcijama zbog brzog probijanja u zgrade i zatvorene
objekte. Najpogodniji su i za unitavanje zaostalih mina u podmorju i na kopnu.
31
Ova je skupina eksploziva najomiljenija kao naboj improviziranih eksplozivnih

naprava u teroristikim napadima, te u akcijama tajnih slubi za izradu prljavih
trikova.
D1) NESUIVIM ULJIMA ILI MASTIMA PLASTIFICIRANI EKSPLOZIVI
Kao plastifikatori za dobivanje meke tjestaste konzistencije plastinog eksploziva
rabe se:
- nesuiva ulja s malo ljepila i pigmenta boje (ricinusovo ili motorna ulja)
- nesuive masti s malo ljepila ili pigmenta boje (vazelin, motorne masti)
- tekue eksplozivne tvari, tekui eksplozivi (mononitrotoulen i sl.)
Mijeanje se nesuivim uljima ili mastima omoguava dobivanje poeljnog oblika
pogodnog za razliita miniranja i diverzije.
Najpoznatiji plastini vojni eksplozivi tjestaste konzistencije su:
- ameriki C4, bijele do svjetle ukastosmee boje, nema mirisa, ne masti
ruke, a sastoji se od heksogena oko 90,3%, dioktil sebacata oko 7,2% i
poliizobutelina oko 2,5%.
- eki smentex koji moe biti svjetloute, naranaste, crne ili neke druge
boje, najskuplji i najtraeniji na crnom tritu
- crnogorski PEP500, blijedo ruiaste ili blijedo ute boje, koji se sastoji
od mjeavine pentrita, heksogena i plastificirane vazelinom i malom koliinom
ljepljivih dodataka
D2) POLIMERIMA PLASTIFICIRANI EKSPLOZIVI
Polimerima povezani sastojci eksploziva su mnogobrojni (PBX i LX) a sastoje se iz
skupine:
- termoplastinih vrstih polimera (koji se kemijski ne razgrauju kod
povienih temp.)
- termoreaktivnih vrstih polimera (kemijski stabilnih i otpornih na temp)
- elastomera (sintetskih guma)
- gustih pastolikih polimera koji se nanose iz mekih tuba istiskivanjem ili iz
vrstih patrona potiskivanjem klipa patrone
- opjenjivih tekuih polimera koji se bez potresanja nanose iz sprej doze u
obliku guste pjene
Za takve se namjene najee rabe silikoni, akrili i poliuretan te druge tvari s
kojima se homogeno mijeaju kristalii visokobrizantnih vojnih eksploziva. Dio
navedenih polimera slui i kao dopunski visokotoplinski gorivi dodatak eksplozivu.
Takve se homogene smjese mogu tijetiti, eksturdirati ili lijevati kao taline ili
otopine u kalupe ili se jednostavno ubrizgavati kao pasta.
Najpoznatiji sastavi ovih eksploziva su:
- u tijetenom obliku: homogene smjese heksogena ili oktogena s
polimernim tvarima
32
- u ekstrudiranom obliku: homogene smjese heksogena s Vitonom A i

teflonom pod nazivom PBXN-201
- u lijevanom obliku: homogene smjese oktogena s Laminacom i
homogene smjese oktogena s poliuretanskom gumom
- u brizganom obliku: smjese pentrita sa silikonom
- u tijetenom plastelinskom obliku: smjese oktogena s polimerom
- u tekuem i opjenjujuem obliku: smjese oktogena i tekueg polimera
D3) IMPROVIZIRANIM MASKIRNIM DODACIMA PLASTIFICIRANI EKSPLOZIVI
U dananje vrijeme su nam poznate povremene improvizirane

plastifikacije ili plastifikacije posebne namjene pojedinih visokobriznatnih
eksploziva (pentrita, hekosgena i oktogena) koje se ovisno o gorivosti
plastifikatora nogu razvrstati na:
- plastifikacije dodatkom nesagorivih plastifikatora poradi dobivanja
imitacija graevinskih materijala
- plastifikacije dodatkom sagorivih plastifikatora radi peenja eksplozivnog
kruha, poradi izrade eksplozivnih komada ugljena, ploa iverice i slino.
E) NITRIRANI SINTETSKI POLIMERI I SINTETSKI NITROPOLIMERNI VOJNI
EKSPLOZIVI
Ovdje spadaju eksplozivni sintetski polimeri dobiveni postupkom
polimeriziranja nekih vrsta nitromonomera ili nitriranja dijelova lanaca ili mrea
pogodnih sintetskih polimera. I ova je skupina iznimno opasna kao naboj
improviziranih te vjeto oblikovanih i podmetnutih specijalnih eksplozivnih
naprava. I ova vrsta eksploziva predstavlja problem sigurnosnim slubama.
Zanimljiv primjer ove skupine eksploziva je PVN ili polivinil nitrat.
* PVN POLIVINIL NITRAT
Blijedoukasta prakasta termoplastina polimerna tvar koja se dobiva
esterifikacijom polivinil alkohola s duinom kiselinom ili smjesom za nitriranje.
Kriminalistiki su nam vane slijedee znaajke:
- temperatura mekanja nitropolimera: 30-45OC
- gustoa tvari: 1,6 g/m3
- osjetljivost na udarac: 10 Nm
33
F) AEROSOLNI VOJNI EKSPLOZIVI (FAE, GORIVO ZRAK EKSPLOZIVI, GZE,

EPE)
Goriva ili tvari od kojih se izrauje ova vrsta eksploziva nije mogue
razvrstati u prave eksplozivne tvari jer to po svojim znaajkama niti nisu. Radi se
o obinim gorivim lakozapaljivim tvarima, od kojih jedan dio spada u obina
suvremena goriva, a jedan dio u poarno i eksplozijski opasne sirovine,
meuproizvode ili proizvode raznovrsne namjene u industriji. Mogu eksplodirati
samo onda ako se prethodno pomijeaju sa zrakom, a potom pripale u plinovitoj
fazi. Skoro svi imaju relativno labavo vezane atome kisika nune za eksplozijsko
izgaranje estica gorive tvari. Kisik iz zraka im u trenutku eksplozije reakcijski nije
dostupan za razliku od aerosolnih eksploziva. Znakovito obiljeje aerosolnih
eksploziva je velika koliina energije koja se oslobodi po jedinici mase. Te su
energije vee negoli one osloboene eksplozijama klasinih vojnih eksploziva kao
to je TNT. Sredita procesa detonacije aerosola su rasprena i manjeg
intenziteta, pa su manji i gubici energije osloboene eksplozijom. Fugasno
djelovanje i UZV koji se stvore kod detonacije bitno su nieg nadtlaka od onih
koji se stvore kod klasinih eksploziva, ali zato UZV u aerosolnim eksplozijama
vremenski dulje djeluje, pa mu je impuls djelovanja, a otud i ruilako djelovanje
znatno izraenije. Zbog utroka skoro cjelokupnog kisika iz zraka i ekspanzije
zagrijanih plinova dolazi do nastajanja pogibeljnog stanja podtlaka atmosfere, tj.
stvaranja vakuuma. Zbog gore navedenih znaajki izrauju se aerosolne bombe.
Kao naboji se koriste ukapljeni derivati i preraevine sirove nafte i zemnog plina,
laki metali i druge tvari kao to su:
- ukapljeni metan, etan, propan, butan i pentan
- ukapljeni etilen, propilen, propadien, acetilen, metil-acetilen
- lakozapaljivi aromatski ugljikovodici: benzen, toulen, ksilen
- koncentrirana duina kiselina, tetranitrometan i neki tekui nitro spojevi
- lakozapaljivi ugljikovodici sa kisikom: etilen oksid, propilen oksid, alkoholi
- lakozapaljivi ugljikovodici bez kisika: heptan, dekan, benzin, kerozin
- smjese tvari u razliitim agregatnim stanjima: organskih nitro i
lakozapaljivih tvari s nekim krutim prakastim lakozapaljivim tvarima
Jo se u dananje vrijeme nazivaju atomskim bombama siromanih jer su
prilikom izrade sirovine male vrijednosti.
10. RAZVRSTAVANJE GOSPODARSTVENIH EKSPLOZIVA I NJIHOVE

ZNAAJKE
Razvrstavanje je mogue s razliitih stajalita:
Prema njihovoj osnovnoj namjeni:
- eksplozivi ope namjene
- metanski eksplozivi
34
Prema obliku i konzistenciji mine:

I.
Plastini gospodarstveni razorni eksplozivi
- elatinozni
- amonij nitratni
II.
prakasti gospodarstveni razorni eksplozivi:
- amonij nitratni bez sadraja NGL
- amonij nitratni s NGL
- metanski
III. ANFO razorni eksplozivi
- anfo patronirani
- anfo granulirani
IV. patronirani vodoplastini slurry kaasti eksplozivi
V. vodoplastini anfo i slurry eksplozivi za mehanizirano punjenje
VI. emulzijski eksplozivi
VII. binarni ili dvokomponentni eksplozivi
Kriminalistiko i forenziko vana primarna identifikacijska obiljeja naboja u
obliku patrona koji se mogu pronai na mjestu dogaaja iznimno su vana, a
stavljaju se na vanjska pakiranja. Da bi se razumjeli pojmovi oko
gospodarstvenih eksploziva nuno je definirati slijedee:
- gustoa naboja u patroni odnos izmeu mase patrone i njenog obujma.
Gustoa prakastih eksploziva kree se od 0,94 do 1,12 kg/dm3. Gustoa
plastinih eksploziva je oko 1,5 kg/dm3.
- bilanca kisika teorijski viak ili manjak kisika pri kemijskom razlaganju
- prijenos detonacije sposobnost eksploziva da detonacijski val prenese s
jedne na drugu patronu. Za prakaste i plastine eksplozive to je najmanje 4 cm,
a za metanske najmanje 2 cm.
Brzina detonacije je brzina irenja detonacijskog vala kroz masu
eksploziva. Ovisi o energiji eksplozije eksploziva, gustoi, jakosti eksplozije
inicijacijskog naboja, promjeru patrone, debljini i vrstoi materijala oko buotine
te drugim parametrima.
Relativna jakost eksploziva tj. relativna radna sposobnost to je omjer
kuta otklona balistikog klatna pri detonaciji 10 g uzorka ispitivanog eksploziva u
odnosu na kut otklona koji izaziva detonacija tzv. razorne elatine i izraava se u
postocima.
Sigurnost od izazivanja pripaljivanja eksplozivne smjese metana i zraka ili
eksplozijski opasne uskovitlane ugljene praine ispituje se u posebno
izraenom probnom hodniku gdje se ispitni uzorak naboja metanskog eksploziva
inicira u okruju zapaljive i eksplozivne smjese 8-10% plina metana u zraku.
Eksploziv koji zadovolji propisane uvjete moe se rabiti u rudnikim jamama s
pojavama izbijanja plina metana i u rudnicima ugljena.
Otpornost eksploziva na tetan utjecaj vode ili vlage posebno je vana
za patronirane eksplozive.
Patroniranje i pakiranje gospodarstvenih eksploziva patrone manjiih
kalibara od fi 28-40 mm pakiraju se u polietilenske vreice, a zatim u kartonske
35
kutije. Neto masa takve kutije je 25 kg. Ako se radi o veim kalibrima pakira se u
polietilenska crijeva koja se zatim takoer slau u kartonske kutije.
Rok uporabe gospodarstvenih eksploziva za prakaste eksplozive je 6 mj,
a za plastine je 12 mj.
Doputena odstupanja u dimenzijama patrona i masa naboja - 1-5mm, a
mase 2-5%.
Unitavanje gospodarstvenih eksploziva eksplozijom se unitava na
podlozi od finog pijeska, gline ili humusa, i u sredinu snopa se postavi oko 20%
ispravnog eksploziva s detonatorom. Na taj se nain smije maksimalno unititi do
6 kg eksploziva s zonom osiguranja od 250 m. vee koliine se mogu spaljivati.
Sigurnosna udaljenost od mjesta unitavanja moe se odrediti
jednadbom R>100 do 150M gdje je M ukupna masa eksploziva.
Znakovita posebna obiljeja i na tritu prisutni gospodarstveni eksplozivi:
* posebna obiljeja plastinih gospodarstvenih razornih eksploziva
- elatinizirane su smjese NGL s nitroglikolom
- spadaju u grupu visokobrizantnih eksploziva ope namjene s rokom
uporabe 12 mj.
- u upotrebi je plastini eksploziv Vitezit i to u dvije podgrupe kao
plastini elatinozni eksploziv i amonij nitratni plastini gospodarstveni eksploziv
- prepoznatljiv su po zagasito crvenoj boji
- otrovnost mora biti nia od najvie doputenih veliina
- pakiraju se u obliku patrona od 139 do 25000g
- iniciraju se DK br. 8, EDK ili detonirajuim stijenjem, odnosno nonel
susatvima
** posebna obiljeja plastinih elatinoznih eksploziva
- smjesa NGL-dinitroglikola i nitroceluloze u elatiniziranom obliku
- u smjesi sadraj dinitroglikola je manji od 20%
- jo se mogu dodati alkalijski nitrati, kalcijev karbonat i sl.
- na tritu je dostupan Vitezit 80 (6800 m/s), Vitezit 80 II i Vitezit
100 (7300 m/s)
- dinamit elatina je smjesa 97,7% NGL-dinitroglikola i 2,5%
nitoceluloze
- zapaljeni na otvorenom prostoru gore utim iteim plamenom,
a ako izgaraju od 5-6 kg mogu detonirati
- voda im ne smeta i ne krutne pri niskim temperaturama
** posebna obiljeja amonij nitratnih plastinih eksploziva
- smjesa elatinizirane smjese NGL s nitroglikolom, AN i dodacima
- Vitezit 20(6000m/s), 25(6100m/s), 30(6200m/s), 35(6300m/s) i
40(6400m/s). Smjesa su senzibilne, gorive, oksidacijske tvari
- manje su otporni prema vodi od plastinih
- namijenjeni su miniranju tvrdih stijena u rudarstvu, kao i za
ruenje objekata
36
- osjetljivi na DK br. 6, a u praksi se upotrebljava DK 8, odnosno

tapin C-10
- posebnu skupine ine geofiziki eksplozivi naziva geoviti 26
(6000m/s) i 36 (6500m/s) za umjetno izazivanje seizmikih valova u
istraivanjima
* posebna obiljeja prakastih gospodarstvenih razornih eksplozija
- najee se rabe u gospodarstvu
- sigurni eksplozivi jer je AN neosjetljiv na plamen i iskre
- pri detonaciji u cijelosti prelaze u plinovite produkte
- vlaga na njih djeluje vrlo higroskopno pa nisu pogodni za upotrebu pod
vodom
- vlaan eksploziv se teko inicira
- eksploziv s poboljanom vodootpornou ima oznaku V
- tetan utjecaj vlage ublaava se kemijskim aditivima i pakiranje u
polietilenski omot
- pakiraju se u patrone i plastina crijeva, a rok uporabe je 6 mj
** posebna obiljeja amonij nitratnih prakastih eksploziva bez NGL
- sastoje se od mljevenog amonijevog nitrata, TNT-a, vrstih
organskih gorivih tvari i dodataka za zatitu od vlage
- rabe se za miniranje mekih i srednje tvrdih materijala, osim na
mjestima gdje ima metana
- to su tzv. amatoli , amonali 4300-4500m/s, kamniktiti 3300-3500
m/s, amoneksi 3000-4400 m/si sl.
- osjetljivost na mehanike utjecaje prilagoena je uvjetima
uporabe
- iniciraju se DK 8, EDK i tapinom te nonel sustavima
- pakiraju se u papir ako su ispod fi 45, a iznad se pakiraju u
polietilenska crijeva
** posebna obiljeja amonij nitratnih prakastih eksploziva s NGL
- prakaste konzistencije od AN i elatinizirane smjese NGL s
nitroglikolom
- kod nas se nazivaju Viteziti skupine 5 jer sadre 5% NGL s
nitroglikolom (3000-4000 m/s)
- konturvitezit 5 namijenjen je glatkim i obodnim miniranjima jer se
puni u plastine ili kartonske cijevi malih promjera i velikih duljina
- osjetljivi na DK 6, ali se preporua DK 8, EDK ili tapin i nonel
** posebna obiljeja metanskih eksploziva
- namijenjeni sigurnosnom miniranju u ugljenokopima
- nazivaju se metan kamniktit i metan vitezit 5 (3200m/s)
- imaju jako snienu toplinu eksplozije, a time i nadtlak
- umjeava im se dodatak i s njim im se smanjuje brzina detonacije
te nadtlak
37
* posebna obiljeja ANFO gospodarskih eksploziva

** patronirani ANFO eksplozivi
- sastoje se od mljevenih neporoznih granula AN 92-98%
senzibiliziranog dodatkom 2-8% ugljena i slinog
- mnoge ga teroristike organizacije zlorabe u vidu umjetnog
gnojiva i eera
- u nas se donedavno rabili nitrol 1(3000-3300m/s) koji se inicira
DK i tapinom i nitrol 2 (4200 m/s) koji se aktivira busterom TNTom
- posebnu podskupinu ine niskobrizantni eksplozivi NB koji su jo
slabiji od nitrola i amonexa, a uspjeno se upotrebljavaju pri spajanju i obradi
kovina
** granulirani ANFO eksplozivi
- porozne granule AN 92-98% + 2-8% loivog ulja ili dizela
- detonacijski su slabiji od klasinih prakastih eksploziva pa se rabe
za miniranje mekih i srednje tvrdih materijala i izravno se sipaju u buotinu
- mogua je u uporaba mehaniziranog punjenja
- nije otporan na utjecaj vlage
- improvizirano se izrauje od mineralnog gnojiva i rabi se na taj
nain u mnogim teroristikim napadima
* posebna obiljeja patroniranih vodoplastinih slurry eksploziva
- ovi eksplozivi u svom sastavu imaju 10-20% vode
- ostali sastojci su AN, TNT i eer ili piljevina + aluminij u prahu do 35%
- ne mogu se aktivirati bez uporabe bustera
- postojani su na vodu i postiu vei uinak od prakastih
- pogodni za povrinske buotine promjera 70 mm
- razvrstavaju se na vodoplastine slurry bez sadraja metalnog praga i sa
sadrajem metalnog praha pa onda imaju oznaku M
* posebna obiljeja vodoplastinih ANFO i slurry eksploziva za mehanizirano
punjenje
- sastoje se od prezasiene vodene otopine (do 20% vode) oksidacijskih
tvari kao to je AN + melasa, eer ili piljevina + dodaci
- proizvode se u specijalnom vozilu uz pomo crpke te se odmah
ubrizgavaju u buotinu te je time smanjena opasnost pri rukovanju
- olakano je reguliranje kakvoe
- vodootporni su i mogu stajati u buotini i 12 mj
- u cijelosti ispunjavaju minsku buotinu
- iniciraju se samo snanim busterima ( neosjetljivi na DK 8 i tapin)
* posebna obiljeja emulzijskih i vodeni gel eksploziva
- kristalii AN obloenog gorivim uljem i emulzijom vode u tom ulju
- slini su slurry eksplozivima, ali neto su ve brzine detonacije 5100 m/s
- pakiraju se u kraa polimerna crijeva
38
- preporuuju se i kao busteri za ANFO naboje

- uobiajeno se rabe za povrinska miniranja te u buotinama ispunjenima
s vodom
* posebna obiljeja binarnih ili dvokomponentnih eksploziva
- pravi se mijeanjem dviju posebno proizvedenih i zasebno upakiranih
kemijskih tvari od kojih se jedna sastoji od oksidansa, a druga od vrste
kapljevite gorive tvari
- pogodni su za prijevoz jer nepomijeani ne tvore eksplozijsku opasnost
- obino se rade kao busteri za glavne eksplozivne naboje pri miniranjima
stjena
- najpoznatiji predstavnici su kine pak i kine stick koji se prave mijeanjem
AN i nitrometana
- brzina detonacije je 4300 m/s
- pakiranje je od 907g u istim valjkastim posudama i 454 g u plastinim
tubama
11. SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI ZNAAJNA OBILJEJA

DEFLAGRANTNIH EKPLOZIVA I GLAVNI PREDSTAVNICI
Osnovna obiljeja svih baruta:
- pripaljeni izgaraju relativno umjerenom brzinom od nekoliko mm/s do
nekoliko desetaka cm/s
- kinetika energija njihova izgaranja rabi se za pokretanje projektila u
cijevi oruja
- osim prema namjeni, prema homogenosti sastava i sastojcima baruta
dalje se razvrstavaju na:
* homogene barute (koloidnog tipa, malodimne, bezdimne ili piroksilne) i to:
- jednobazne
- dvobazne
- trobazne odnosno:
Nitrocelulozne (jednobazni jer se izrauju od smjese nitroceluloze
otopljene u smjesi etil etera i etilnog alkohola)
Nitroglicerinske (dvobazni jer se izrauju mijeanjem nitroceluloze i
12-45% NGL i malo oktogena, heksogena ili pentrita)
Diglikolske (takoer dvobazni jer se izrauju mijeanjem
nitroceluloze i 12-45% dietil ili trietil glikola)
Nitrogvandinske (trobazni jer se izrauju mijeanjem nitroceluloze,
NGL i nitrogvanidina)
* kompozitne (heterogene) barute
- crni barut
- kompozitni raketni barut
39
Glede promjenivosti koliine i brzine oslobaanja plinovitih produkata izgaranja

dijele se na:
- degresivne barute (znakoviti su po tome to se izgarajua povrina
barutnog bloka pri izgaranju stalno smanjuje i pri tome oslobaa sve manje
plinovitih produkata izgaranja)
- konstantne (stalne, neutralne) barute (u obliku trake ili cjevice s jednim
kanaliem) pri izgaranju stalno povrina ostaje jednaka i pri tome oslobaa
stalno jednaku koliinu plinova
- progresivne barute (u obliku cilindria s vie kanalia) povrina izgaranja
se stalno poveava i pri tome se oslobaa sve vie plinova
Glede glavnih geometrijskih oblika dijele se na:
- barutna zrna
- barutne blokove
* znakovita obiljeja homogenih baruta
- nastaju elatiniziranjem nitroceluloze u otapalu
- prilikom izgaranja prelaze skoro bez ostataka u plinovite produkte
- brzina izgaranja ovisi o veliini i obliku zrnaca
- vlaga bitno utjee na promjenu kemijskog sastava
- visoka temperatura izgaranja
- mogue je spontano kemijsko razlaganje
- potpuno egzotermno kemijsko razlaganje oituje se u oslobaanju
duikovih oksida iz baruta
- osloboena toplina moe dovesti do pojave samozagrijavanja i
samozapaljenja baruta
- moraju se obavezno podvrgavati ispitivanju kemijske stabilnosti
- za barute kod kojih je poeo proces samorazlaganja moraju se odvojiti
od ostalog streljiva
- poradi djelominog sprjeavanja takvih pojava pri proizvodnji se dodaju
stabilizatori
- im zbog zasienja stabilizatora izgubi svojstva, barut opet postaje
nestabilan
** znakovita svojstva jednobaznih baruta:
- vrsta, slabo prozirna tvar svjetloute do tamnozelene boje,
hrapavih povrina, bez okusa, a mirisa po otapalu
- grafitirani barut je tamnosive boje
- sastoje se iskljuivo od nitroceluloze ili smjese niskonitrirane
celuloze
- otapalo etil eter ili etanol
- kemijsku stabilnost poveava dodatak difenilamina
- izgaraju ivahnim ukastim plamenom na otvorenom, dok
zapaljeni u veim koliinama detoniraju
- rok trajanja im je preko 30 g., a rabe se za streljako streljivo
40
** znakovita svojstva dvobaznih baruta

- pored nitroceluloze sadre i NGL, a plastiniji su i meki od
nitroceluloznih
- vrste su, glatke povrine, slatkastog okusa
- najsnaniji homogeni baruti, osjetljiviji su na udar od
nitroceluloznih
- najvei nedostatak im je izdvajanje NG na povrini barutnih
zrnaca pri temperaturi nioj od -15
- rabe se kao osnovno i dopunsko punjenje mina minobacaa
- ovisno o postotku glicerina postoje 3 tipa nitroglicerinskih baruta i
to balisti, korditi i baruti bez otapala ili tzv. hladni baruti
- ovisno o nainu proizvodnje dijele se na barute proizvedene
postupkom valjanja, postupkom izvlaenja na hidraulinoj prei, postupkom
lijevanja i kuglasti dvobazni baruti
- ostali predstavnici su:
- raketni dvobazni baruti izrauju se u obliku blokova, a osim
osnovnih komponenata imaju u brojne aditive. Imaju nii sadraj NGL u odnosu
na baliste. Rade se na preama do promjera 250 mm.
- topovski dvobazni baruti izrauju se postupkom izvlaenja
bez otapala, a postoje dvije vrste i to hladni i topli topovski dvobazni baruti.
- sferasti dvobazni baruti se proizvode postupkom ball
powder. Sastoje se od 82% NC, 12% NG i 6% aditiva. Imaju znatno veu
kemijsku stabilnost, veu energetsku vrijednost i izazivaju slabiju eroziju cjevi.
Rabe se za razno portsko i vojno streljivo.
** znakovita svojstva trobaznih (nitrogvanidinskih, viebaznih, bijelih i
hladnih) baruta:
- pored NC i NGL sadre i 20-25% nitrogvanidina koji daje bijelu boju
- temperatura izgaranja im je znatno manja nego u jednobaznih i
dvobaznih
- pri izgaranju oslobaaju velike koliine plinova
- vrlo su stabilni i nehigroskopni, a rabe se u streljivu topnikih oruja
- ne stvaraju bljesak pri opaljenju i pri tome izgaraju bez pojave dima, a
sve vie se rabi kao pogonsko punjenje projektila za velike kalibre
41
* znakovita obiljeja kompozitnih baruta

- smjese anorganskih spojeva bogatih kisikom i tvari organskog podrijetla
- najstarija smjesa je crni barut, a u novije doba kompozitni raketni baruti
- postoje jo i kompozitni dvobazni propelanti
** znakovita svojstva crnog baruta:
- smjesa kalijevog nitrata 64-80% kao oksidansa, drvenog ugljena
2-25% kao gorive tvari i sumpora 5-30% kao vezivnog sredstva
- jako je osjetljiv na udar i lako se pali iskrom, plamenom,
zagrijavanjem, udarom i trenjem
- izgara vrlo burno i pri izgaranju razvija velike koliine dima, a po
izgaranju ostaje do 30% vrstih ostataka
- vrlo je higroskopan, ali kad se uva na suhom mjestu i u dobro
zabrtvljenom prostoru vijek trajanja mu je dugotrajan
- stabilan je pri malo povienim temperaturama i nije sklon
spontanom razlaganju ili reagiranju, kao ni samozagrijavanju
- unitava se potapanjem u tekuu vodu, a u praksi se susreu
vojni, lovaki, rudarski i tapinski crni barut
- danas se uglavnom rabi za izradu sporogoreeg taipna,
topovskih udara
- svojstva rudarskog baruta su da ima polirana zrnca sjajne crne
boje koja se ne mogu drobiti, inicira se elektrinim upaljaem ili sporogoreim
tapinom, pakira se u polietilenske vreice po 2,5 kg
** znakovita obiljeja kompozitnih raketnih baruta
- smjese jakih oksidacijskih tvari na bazi perklorata i nitrata, gorive
tvari i niza aditiva
- dodatkom 15-25% gorive kovine u prahu poveava se toplina i
temperatura izgaranja
- omoguavaju izradu barutnih blokova velikih dimenzija
- energetski su jai od homogenih baruta i imaju veliku primjenu
kod proizvodnje raketa
12. SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI VANA OBILJEJA I GLAVNI SASTAVI
VOJNIH PIROTEHNIKIH SMJESA
Ope znaajke pirotehnikih smjesa su:
- smjese su razliitih kemijskih spojeva i kemijskih elemenata koji pri
izgradnji oslobaaju vee koliine topline uz pojavu svjetlosti, plamena i parnih
produkata
- neki se rabe za izazivanje poara, dok se neki rabe za osvjetljavanje
terena i signalizaciju
- mnogi se rabe i za pirotehniku, a oni koji oslobaaju velike koliine dima
slue kao dimne bombe
Zato se sve pirotehnike smjese mogu razvrstati prema podruju njihove
namjene na:
42
- inicijalna sredstva
- sredstva za stvaranje plamena
- dimna sredstva
- sredstva za stvaranje plina
- sredstva za zvune uinke
- sredstva za stvaranje topline
- usporivai
Aktiviraju se toplinskim impulsom, a pod utjecajem razliitih vanjskih utjecaja
vrlo brzo se raspadaju i kemijski razgrauju. Zbog toga se propisuju strogi uvjeti
njihove proizvodnje i distribucije, a mnogi se moraju drati dalje od streljiva.
Mogu se sastojati od gorive tvari, oksidacijske tvari, vezivnih tvari i prema potrebi
flegmatizatora, ubrzivaa, usporivaa, priguivaa plamena, dodatka za obojenje
plamena, pojaivaa intenziteta boje plamena, stabilizatora i drugih. Gorive tvari
ine osnovicu a rabe se kovine u prahu i njihove legure, alkalijski metali,
nemetali i sumporovi spojevi te organske tvari. Nositelji kisika su takoer osnova
za izradu ovih smjesa. Oksidansi moraju oslobaati im vie kisika za proces
izgaranja, a kao okisdacijske tvari se rabe klorati, perklorati, permanganati,
nitrati i peroksidi. Vezivna sredstva se dodaju za povezivanje svih tvari u
smjesama a najvie se koriste razne smole, ljepila i ulja. Flegmatizatori se dodaju
radni smanjenja njihove osjetljivosti na udarac i trenje, a rabe se parafin, vazelin
i neke vrste ulja.
12.1. SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI VANA OBILJEJA PIROTEHNIKIH
SMJESA KOJE SE OBINO RABE
Lako zapaljive smjese si namjenjene izazivanju poara uma, usjeva i sl. Rabe se
za punjenje zrna zapaljivog puanog streljiva, a za veinu ubojitih sredstava tei
se postizanju slijedeih znaajki:
- oslobaanje to vee topline i temperature pri izgaranju
- dovoljno dugo izgaranje i nemogunost uspjenog gaenja uobiajenim
sredstvima za gaenje
- dovoljno dugo zadravanje izgarajue pirotehnike smjese na objektu
palenog napadaja i jednostavnost postupka zapaljenja te mogunost lakog
nabavljanja nunih sastavnica
Ovisno o sadraju oksidansa dijele se u dvije skupine:
- smjese s oksidansom
- zapaljive tvari bez oksidansa
Ovisno o vrsti gorive tvari u sastavu mogu se razvrstati:
- zapaljive pirotehnike smjese na osnovi lakih kovina
- zapaljive pirotehnike smjese na osnovi alkalijiskih metala
- zapaljive pirotehnike smjese na osnovi bijelog fosfora
- zapaljive pirotehnike smjese na osnovi sirove nafte i kapljevitih derivata
- ostale zapaljive pirotehnike smjese
43
* zapaljive pirotehnike smjese na osnovi lakih kovina

U ovu skupinu spadaju termiti, termitne smjese i magnezij i neke njegove
skupine.
** termiti
Prakaste su tvari, sivosreberne boje, a rabe se pri zavarivanju kovina u
industriji. To su mehanike smjese gorive kovine u prahu i metalnog oksida, te
mogu biti razliitog sastava. Osim gorive i oksidacijske komponente dodaju im se
i cementatori. Spontano se pale iznad 800 OC. Ne mogu se pripaliti igicom niti
tapinom, a izgaraju prilino brzo uz pojavu bijele svjetlosti. Talina ljake se
razlijeva oko mjesta izgaranja, a zapaljeni termit se ne moe ugasiti ve se mora
prekriti pijeskom ili zemljom.
** termitne smjese
Sastoje se od al ili mg u prahu, oksida razliitih kovina te raznih dodataka.
Zahvaljujui dodacima mogu se sponatnao zapaliti ve pri 600 OC, a slue kao
pripale za termit.
** magnezij i neke njegove slitine
Srebernobijelasta kovina koja se tali pri 650 OC, a vrije pri 1105 OC. Pri
sobnoj temperaturi je stabilan, a pri izgaranju razvija snanu bljetavu bijelu
svjetlost i dolazi do prskanja uarenih estica.
* zapaljive pirotehnike smjese na osnovi alkalijskih metala (natrija i kalija)
** natrij
Alkalijski metal srebrnastobijele boje, vrlo mekan tako da se ree noem.
Zagrijan na zraku lako se zapali i izgara intenzivnim utim svjetlom, a u vodi pliva
i talei se prelazi u natrijev hidroksid. Zbog velike sklonosti samooksidaciji u
nazonosti vlage uva se u dobro zabrtvljenim nelomljivim posudama potopljen u
petroleju. Smjesa Na 9 kalcijevog karbida ubaena u spremnik goriva izaziva
zapaljenje spremnika i eksploziju u roku desetak sekundi.
** kalij
Srebrnastobijeli i sjajni alkalijski metali, mekan skoro poput voska i jo
reaktivniji od natrija, te burnije reagira s vodom uz razvijanje plina vodika koji se
pri tome zapali.
* zapaljive pirotehnike smjese na osnovi bijelog fosfora
Prozirna bjeliasta tvar koja se brzo prevlai bijelim mutnim slojem, a pri
svjetlosti brzo potamni. Na zraku vidljivo emitira blijedozelenu svjetlost. Tali se
pri 44OC, a vrije pri 280 OC. Fosfor i njegove pare su otrovne, a na koi izazivaju
opekline. Spontano se moe zapaliti i pri sobnoj temperaturi, a izgara uz pojavu
blijedoutog ara i velikih koliina gustog bijelog dima. U vodi je netopiv pa se
zato i uva u vodi.
* zapaljive pirotehnike smjese na osnovi sirove nafte i kapljevitih derivata
Ovisno o sastavu razvrstavaju se u tri skupine:
- tekui kapljeviti produkti prerade nafte
44
- napalmi
- pirogeli
** tekui produkti prerade nafte
- imaju izvrsnu ogrjevnu mo i izgaraju uz veliki plamen
- lako se nabavljaju i iznimno su dostupni
- nemaju veliku temperaturu poara, brzo izgaraju i izgaraju iskljuivo
plamenom
- imaju veliku isparljivost, te preveliku teljivost i rasprivanje po
povrinama, a takoer se prebrzo upijaju u porozne podloge
- najee se rabe kao pospjeivai irenja poara ili kao zapaljive
benzinske boce tzv. molotovljevi kokteli
** napalmi
- guste i ljepljive kapljevine uz razvijanje temperature do 1000OC
- dobiveni su otklanjanjem nedostataka kapljevitih naftnih derivata, a
pripremaju se stalnim mijeanjem benzina i dodavanjem zgunjivaa u prahu
- napalm B se sastoji od 25% benzina, 25% benzena i 50% polistirena
- mogui dodaci su ugljena praina, piljevina i lake kovine, a dodatkom
jakih oksidacijskih tvari postie se intenzivnije izgaranje
- zapaljenje se postie klasinim nainom, a napalmima se lake i sigurnije
rukuje
** pirogeli
- tekue, ali vrlo guste smjese koje se dobivaju mijeanjem napalma i
termita. Sastoje se od gorive sastavnice, zgunjivaa, termitne smjese i
oksidacijske tvari i to u sastavima 60% benzina, 28% magnezija, 6% NaNO3, 5%
polibutadiena i 1% p-amino fenola. Lako i jednostavno se zapaljuju, a pri
izgaranju razvijaju temperature preko 1600 OC.
* ostale improvizirane zapaljive pirotehnike smjese i palena sredstva
Ovisno o vrsti uporabljene oksidacijske tvari razvrstavaju se na:
- zapaljive smjese na osnovi kalijevog klorata
- zapaljive smjese na osnovi perklorne kiseline
- zapaljive smjese na osnovi kalijevog perklorata
- zapaljiva smjesa tipa PS-2
- zapaljive smjese na osnovi drugih pogodnih oksidacijskih tvari
** zapaljive smjese na osnovi kalijevog klorata
- bijela kristalina tvar, lako topiva u vodi i vrlo jako oksidacijsko sredstvo
koji pri povienim temperaturama lako oslobaa kisik. Burno reagira s
koncentriranom sumpornom kiselinom izazivajui zapaljenje, a s sumporom i
eksploziju. Rabi se u medicini, u proizvodnji igica i slino. Znakovito je njegovo
mijeanje s eerom, a ako se u tu smjesu doda jedna kap sumprone kiseline
odmah se zapaljuje. Takva smjesa moe zapaliti svaku lako zapaljivu tvar.
** zapaljive smjese na osnovi perklorne kiseline
45
- bezbojna dimea isparljiva kapljevina koja vrije na 19 OC. burno reagira s

vodom i izaziva jake opekline na koi. Ve jedna kap u dodiru s organskim
tvarima izaziva zapaljenje, a u dodiru s ugljenom i eksploziju.
* *zapaljive smjese na osnovi kalijevog perklorata
- naizgled bijela slabo topiva tvar u vodi i neosjetljiva na sumpornu
kiselinu. Smjesa s aluminijem u prahu pri zapaljenju reagira eksplozivno (poznata
smjesa u vojnoj industriji kao ES-7)
** zapaljive smjese na osnovi kaleijevog permanganata ili tzv.
hipermangana
- kristalina tvar tamnoljubiaste boje, vrlo jak oksidans koji zagrijavanjem
ili u dodiru s koncentriranom sumpornom kiselinom lako otputa kisik. U dodiru s
glicerinom burno egzotermno reagira i izaziva zapaljenje. Zapaljive smjese mogu
izazvati zapaljenje drugih tvari ili detonatora, a dodatkom lakih kovina u prahu
postie se vea temperatura izgaranja.
** vojnoformacijske zapaljive smjese na osnovi mjeavine jakih
oksidacijskih tvari (smjesa tipa PS-2)
- smjesa u obliku paste koja se moe aktivirati plamenom, udarcem ekia
ili uz pomo redukcijske kapljevine tipa RT-2. Pri izravnom kontaktu PS-2 i
kapljevine RT-2 kod normalne temperature do spontanog zapaljenja dolazi ve
nakon 35-40 min. Ako je masa PS-2 vea od smjese RT-2 do zapaljenja moe
doi tek nakon 1,5 sati. Zapaljiva smjesa gori burno, a pogodna je za aktiviranje
ES-7.
** zapaljive smjese na osnovi drugih oksidacijskih tvari
- vodikovim peroksidom moe se trenutno aktivirati smjesa aluminija u
prahu i aktivnog ugljena u prahu
- smjesa s 46% amonijevog nitrata i 54% cinka u prahu moe se aktivirati
vodom u roku od 1-5 min.
- smjesa joda u prahu i Al u prahu aktivira se pod utjecajem vode i izgara
uz visoke temperature te razvija velike koliine otrovnih plinovitih produkata
- koncentrirana duina kiselina izaziva zapaljenje trietilamina
- koncentrirana sumporna kiselina moe zapaliti smjesu cinka i dikloramina
* znakovita obiljeja i neke vrste dimnih pirotehnikih smjesa
- rabe se za zasljepljivanje i maskiranje, pokazivanje vlastitih ciljeva,
odreivanje pravaca i brzine vjetra. Ovisno o vrsti dimnog sredstva, dimne
zavjese se mogu dobiti:
- disperzijom lakoisparljivih kapljevina u zraku koje s vodenom
parom u zraku stvaraju dimnu zavjesu
- samopaljenjem u zraku nekih tvari iji se produkti izgaranja pri
hlaenju kondenziraju u zraku
- spaljivanjem pirotehnikih smjesa koje u svom sastavu sadre
dimljivu tvar ili pri procesu izgaranja stvaraju bijeli oblak
- isparavanjem ili nepotpunim izgaranjem ulja
46
* znakovita obiljeja osvjetljavajuih pirotehnikih smjesa

- pri izgaranju daju svjetlost velike jakosti. Rabe
zrakoplovne bombe, rakete za osvjetljenje, i sl. Sastoje
oksidacijskih tvari te razliitih dodataka. Omjer gorive tvari je
djelomice u korist gorive sastavnice. Izrauju se najee u
baklje.
se za svjetlee
se od gorivih i
stehiometrijski ili
obliku cilindrine
III.SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI VANO I KORISNO TAJNO

OBILJEAVANJE EKSPLOZIVA
Svaki se eksploziv moe obiljeiti na poseban nain tako da se olaka
njegovo preventivno otkrivanje prije postavljanja eksplozivne naprave ili njene
eksplozije, ili da se omogui brza identifikacija nakon eksplozije. Krajnji cilj
takvog obiljeavanja je smanjivanje broja napada na objekte.
Takvo detekcijsko i identifikacijsko obiljeavanje slui za:
Lake pravodobno preventivno otkrivanje nedoputenog
posjedovanja
Znatno uspjenije kriminalistiko istraivanje vrste i glavnih
obiljeja eksploziva, izvora, a potom i poinitelja KD i
njegovih sudionika.
1.1TAJNI IDENTIFIKACIJSKI OBILJEIVAI EKSPLOZIVA
Osim jasno vidljivih vanjskih obiljeja eksploziva vrlo znaajnu ulogu imaju
u identifikaciji vrste eksploziva, proizvoaa, opskrbljivaa i krajnjeg korisnika i
priblinog razdoblja kada je eksploziv mogao doi u posjed drugim osobama
razni unutarnji dodaci koji se nazivaju identifikacijski obiljeivai ili oznaivai
eksploziva. Osnovni zahtjevi koje moraju zadovoljavati su:
Ne smiju biti lako uoljivi i ne smiju inertno djelovati na osjetljivost i
detonacijska svojstva
Moraju izdrati uvjete koji vladaju tijekom detonacijskog procesa
Moraju imati toliki broj pigmentnih obojanih slojeva koji
omoguavaju kodne kombinacije za barem petogodinje potronje
eksploziva
Ne smiju tetno djelovati na sastojke eksploziva i na zdravlje ili
okoli
Prema navedenim zahtjevima dolo se do toga da se koriste vrlo sitne granule
koje se moe dodati svim eksplozivima prilikom proizvodnje. Zrnca su sitnija od
pijeska, valjkastog oblika, a izraena su od posebnih termostabilnih polimera
razliito obojanih slojeva, a sve prema meunarodno dogovorenim standardima.
Jedan dio moe biti i magnetno osjetljiv radi lakeg pronalaenja. Jedan dio
takoer moe biti bijele boje radi pronalaenja flourescentnim svjetlom, dok
ostale boje ukazuju na vrstu i tip eksploziva, proizvoaa, vrijeme proizvodnje,
47
broj poiljke i druge znaajke za lake identificiranje. Slijedea slika prikazuje

izgled i raspored boja.
Identifikacijski obiljeivai se nakon eksplozije pod ultraljubiastim svjetlom

uoavaju kao svjetlee iskrice i onda se obojeni sklopovi uz pomo slabijeg
mikroskopa vrlo lako uoavaju. Znakovito je da je 1991. godine usvojen
Montrealski ugovor o obvezatnom oznaavanju plastinih eksploziva. Meutim
neke zemlje izbjegavaju takvo oznaavanje eksploziva s kritikom da bi takav
nain poskupio izradu eksploziva.
1.2TAJNI DETEKCIJSKI OBILJEIVAI EKSPLOZIVA
Paralelno s razvijanjem identifikacijskih obiljeivaa eksploziva pristupilo se
izradi i tajnih detekcijskih obiljeivaa eksploziva. Na poetku se vjerovalo da e
razvijanje ovakve vrste detekcije biti puno lake, dolo se do nekih problema kao
to su:
Nepostojanje takvih tvari u prirodi
Podeavanje detekcijskog praga na instrumentima
Kontinuirano oslobaanje plinova tijekom barem 5 do 10 godina
Mogunost detekcije ve pri koncentraciji 10-12 g/m3
Beznaajan utjecaj takve tvari prije uporabe ekspl. na atmosferu
Plinovi i pare se ne smiju adsorbirati na uobiajene predemte
Ne smiju nepovoljno utjecati na kemijsku stabilnost i druge
znaajke eksploziva
Istraivanja su pokazala kako sve navedene uvjete ispunjava samo skupina
perluoriranih alkana. Problem s stalnim isputanjem ovih tvari u okoli rijeen je
kuglastim mikrokapsulama. Najuspjenija metoda otkrivanja ovakvih eksploziva
je pomou instrumenata ili pomou dresiranih pasa.
IV. POSTUPCI, METODE I TEHNIKE OTKRIVANJA I IDENTIFIKACIJE
EKSPLOZIVA U SUMNJIVIM MATERIJALIMA ILI PREDMETIMA
1.1
POKUS PALJENJA PLAMENOM IGICE ILI UPALJAA

Plastelinski meki ili tvrdi komad sumnjivog materijala se runo otkine ili
paljivo otrim noem na drvenoj podlozi. Uzorak se u drugoj prostoriji tj.
48
dovoljno daleko od sumnjivog materijala izloi bonom djelovanju plamena

upaljaa ili igice. Ako se sumnjivi materijal zapali i pritom izgara buktei burno ili
itei najvjerojatnije se radi o eksplozivu. Ako se materijal ne zapali ili izgara
poput svijee onda nije rije o eksplozivnoj tvari. Preporua se ponavljanje
pokusa tri puta.
Ako je materijal prakaste konzistencije onda se tapiem zagrabi mala
hrpica te se na isti nain izvri pokus kao je prethodno navedeno. Prilikom
obavljanja pokusa treba voditi rauna o kapanju materijala na podlogu i zatiti od
nastanka poara.
Ako se radi o kapljevini pokus se radi tako da se na rub papirnate
maramice smoi u kapljevinu oko 0,5 cm, pazei da se prilikom vaenja ne
dogodi kapanje materije natrag u posudu ili na pod. Mogua je upotreba i
kapaljke, a pokus se takoer pomou upaljaa ili igice provodi na isti nain kao i
kod krutih tvari. Burno izgaranje ukazuje na nitroglicerin, nitroglikol ili kapljeviti
eksploziv, a mirno izgaranje na nego jestivo ili motorno ili neko drugo ulje.
1.2. POKUS OSJETLJIVOSTI UZORKA NA UDARAC EKIA
Malu hrpicu materijala stavimo na ravnu metalnu podlogu, te blagim
udarcem ekia udarimo po hrpici. Ako se hrpica ne zadimi i ne uje se pucanj
onda pokuse ponoviti sve jaim udarcem
1.3. POSEBNI POKUSI SA SUMNJIVIM KAPLJEVINAMA
Kapaljkom za oi usiemo malo sumnjive tekuine i ispustimo na povrini
vode u prozirnoj ai. Ako kap potone na dno lako mogue je u pitanju tekui
eksploziv. Ako se kap razlije po povrini onda je rije o ulju.
V. EKSPLOZIVNE NAPRAVE
1. SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI VANE VRSTE I NJIHOVA SVOJSTVA
1.1. NAJEA VOJNO FORMACIJSKA EKSPLOZIVNA SREDSTVA
Grubo ih se moe razvrstati na:
- vojno formacijske eksplozivne naprave VFEN
- vojne formacijske naprave VFN
- vojne formacijske upaljae VFU
- vojna formacijska inicijalna sredstva VFIS
Prema podruju primjene mogu se razvrstati na:
- protupjeaka eksplozivna sredstva
- protuoklopna eksplozivna sredstva
- eksplozivna sredstva posebne namjene
1.2. NAJEE VOJNE FORMACIJSKE EKSPLOZIVNE NAPRAVE (VFEN)
49
Svaka cjelovita vojno formacijska eksplozivna naprava ili njezina

autonomna eksplozivna
sastavnica (upalja) kakva se prema tvronikim
specifikacijama izrauje za potrebe oruanih snaga neke zemlje. Svaka vrsta
ovakvih naprava ima svoju oznaku, a vrlo esto i serijski broj.
1.2.1. RUNE BOMBE
- obrambeno navalna M-75 mase 355 g, s nabojem 38 g plastinog vojnog
eksploziva i oko 3000 malih elinih kuglica promjera 2,5-30mm uz unutarnju
stjenku kuita od lijevane plastike. (takozvana kinder jaje). Vanjska strana je
rebrasta, upalja bombe je udarni (ne uje se upozoravajui pucanj inicijalne
kapsule pri aktiviranju bombe) i izaziva eksploziju po isteku 3-4 sekunde nakon
aktiviranja. Polumjer ubojitog djelovanja je 12m, a ranjavajui 30m. slina
hrvatska inaica je CT-M-91 promjera 55,5mm i mase 350 g, s odgodom
eksplozije 3,5-5 sekundi , a proizvodi je tvrtka Cetinka iz Trilja. Njoj je posve
slina M-91 koju proizvodi tvrtka iz Kumrovca.
- obrambena M-52 P (ako je oznaka R onda nema licu), mase 500 g,
kuite od valjanog elika, izvana glatko zelene boje, a iznutra izbrazdana rabi
boljeg rasprskavanja, s masom eksploziva od 40 g. ubojito djeluje na 20m, a
ranjavajue na 50m. proizvode se s upaljaem za 3-4 sekunde te one s
trenutanim aktiviranjem
- obrambeno navalna M 92, mase 355 g, eksplozivnog naboja 37 g, s
odgodom eksplozije 3-4,4 sekunde. Isporuuje se u pakiranjima od 48 komada.
-obrambeno navalna M 96, mase 480 g, eksplozivnog naboja 95 g, s
odgodom aktiviranja 4 sekunde. Pri eksploziji stvara oko 5300 ubojitih krhotina
promjera 2-2,3 mm. Proizvedena je nakon rata pa se ne susree esto u
ilegalnom posjedu.
- runa protuoklopna kumulativna bomba M 79 sastoji se od bojne glave,
inicijalnog sklopa i ruice. Masa je 1150 g, i sigurno probija elini oklop vozila
debljine 220 mm. Ako je aktivirana, a nije eksplodirala postaje opasna i na
najmanji potres ili udar.
- runa protuoklopna kumulativna bomba RPG 43, koja se vie moe
rijetko pronai
- specijalna runa bomba BRS M79 AF-1 tijela od gume kuglastog oblika,
mase 236g, punjena kemijskim otrovnim sredstvom u prahu i eksplozivnim
nabojem 4g pentolita
- neeksplozivna specijalna runa bomba BRS M79 AG-1, tijela cilindrinog
oblika od elinog lima koja je punjena kemijskim otrovnim sredstvom i
zapaljivom pirotehnikom smjesom za brzo otparavanje
1.2.2. TROMBLONSKE EKSPLOZIVNE MINE
- tromblonska kumulativna mina M 60 (MTK M 60) namijenjena
unitavanju lake oklopljenih vozila i unitavanju ivih ciljeva iza zaklona. Naboj
joj je kumulativno oblikovani pentrit mase 240 g, kodne oznake HT 60 upisan na
kouljici mine. Ispaljuje se uz pomo tromblonskog metka i puke PAP M 66 ili s
50
nastavka puke M 70. Svaka mina je opremljena s dva tromblonska metka.

Najuinkovitija je na oko 150 m, a najvei domet je 330 m.
- tromblonska trenutana mina M60 (MTT M60) protupjeaka
rasprskavajua, s mehanizmom trenutnog rasprskavanja pri padu na tlo ili pri
udaru na vrstu prepreku. Naboj joj je TNT mase 60g, kodne oznake HLL 10.
Domet joj je 410m, promjer ubojitog djelovanja je 100 m
- postoje jo i dimne tromblonske mine, kemijske i osvjetljavajue mine
1.2.3. PROTUPJEAKE NAGAZNE EKSPLOZIVNE MINE
Pojam eksplozivna mina znai svako ono vojno formacijsko improvizirano
ili posebno izraeno sredstvo koje se prikriveno postavlja. Prema tome se i
razvrstavaju na protupjeake, protutenkovske, mine posebne namjene. Svaka
se mina sastoji od eksplozivnog naboja i upaljaa te kuita ili tijela mine. Upalja
mine slui izazivanju detonacije eksplozivnog naboja. Djelovanje upaljaa moe
se potaknuti na slijedee naine: pritiskom na upalja, potezanjem ice,
presijecanjem zategnute ice, prekidanjem strujnog kruga, kemijskim
djelovanjem te kombiniranim djelovanjem.
Prema vremenu djelovanja po aktiviranju upaljaa razvrstavaju se na upaljae
trenutanog djelovanja po aktiviranju, sa vremenskom odgodom, sa daljinskim
upravljanjem te na kombinirane upaljae.
Struno se jo mogu razvrstati prema mehanizmu aktiviranja na kontaktne,
odnosno ne kontaktne.
Za izradu kuita se najee rabi eljezo ili neke druge tvrde kovine a sve
u cilju dobivanja ubojitih krhotina. One mine bez kuita koje se samo omotane u
papir nazivamo golim minama.
- protupjeaka nemagnetna mina PMA-1 ima otklapajue plastino
kuite u koje je smjeteno TNT metak mase 200g, izraen od tijetenog TNT-a.
ukupna masa mine je 400g. njezin upalja je UPMAK-1 kemijsko frikcijskog tipa s
metalnim klinom kao osiguraem i konopcem da se sigurnije moe aktivirati.
- protupjeaka nemagnetna mina PMA-2 takozvana pateta s
upaljaem UPMAK-2. Eksplozivni naboj je 70g tijetenog TNT-a, a inicirajui
naboj je od heksogena ili tetrila. Standardni upalja je kemijsko frikcijskog
tipa(pod utjecajem sile se aktivira). Posve razara ovjekovo stopalo.
- protupjeaka nemagnetna mina PMA-3 klackalica, s upaljaem
UPMAK-3, u obliku je plitke valjkaste kutije s nabojem od 35g tijetenog TNT-a ili
tetrila. Aktivira se nagazom
1.2.4. PROTUPJEAKE RASPRSKAVAJUE POTEZNE I NAGAZNE MINE
- protupjeaka rasprskavajua mina PMR- 2A ili takozvana kuruza.
Ukupne je mase 2 kg, a sastoji se od drvenog kolia za uvrivanje mine koji
se zabija u zemlju, tijela mine cilindrinog oblika od lijevanog elika, izvana
kockasto ilijebljen, potezne eline iice s kvaicama za sigurno privrivanje,
te poteznog upaljaa UPM-2A s nosaem signalnog metka na vrhu. Mina ima 100
51
g tijetenog TNT-a. Mina se aktivira na potez, a ubojito djeluje u krugu

polumjera oko 15 m, a ranjavajue oko 25 m.
- protupjeaka rasprskavajua mina PMR-3- tehniki i ubojito savrenija
inaica prethodne mine. Sastoji se od 400 g lijevanog TNT-a izravno u tijelo mine
od kovanog elika. Takoer ima i buster od tijetenog tetrila mase 13g. uvruje
se putem metalnog klina koji se zabija u zemlju. Aktivira se preko potezno
nagaznog upaljaa UPMR-3 pa se prema tome moe aktivirati potezom ice, ili
nagazom na nagaznu zvijezdu. Ubojito djeluje na 25m, a ranjavajue u krugu od
30m.
- protupjeaka rasprskavajua odskona mina PROM-1 ili PROM-1P
spadaju u najpodmuklije pjeake mine. U obliku boce je, od kovanog elika.
Sadre eksplozivni naboj od 425g. kod starije inaice to je lijevani TNT s tri
bustera od tetrila dok novija verzija ima smjesu TNT-a i heksogena ili TNT-a i
tetrila. Imaju tvorniki ugraeni upalja i odskono potisni barut. Eksplodira na
visini od 70-80cm od tla, a ovija verzija 20-30 cm tako da djeluje po najvitalnijim
dijelovima tijela. Ubojito djeluje u krugu od 20m, a ranjavajue do 50m.
1.2.5. PROTUPJEAKA RASPRSKAVAJUA MINA USMJERENOG DJELOVANJA
Nosi naziv MRUD, a naziva se jo i televizor zbog svojeg izgleda. Sastoji se
od 900g plastinog vojnog eksploziva i 650 elinih kuglica promjera oko 5,5mm.
Upalja se aktivira elektrinim generatorom ili baterijom od 4,5V. pri eksploziji
djeluju pod kutom od 60O i ubojito djelujui do 50m i ranjavajui do 100m. nosi
se u praktinoj torbici.
1.2.6. PROTUTENKOVSKE NAGAZNE MINE
- protutenkovska metalna mina TMM-1, tanjurastog oblika od lima, s
nabojem od 5,6kg lijevanog TNT-a, a na tri mjesta se nalazi i 3 bustera od
tijetenog TNT-a. upalja ove mine je UTMM-1 a aktivira se nagazom
- protutenkovska nemagnetna mina TMA-1A s pripadajuim upaljaem
UANU-1. Kuite je cilindrinog oblika od polimerne mase. Poklopac je privren
s 4 spojnice. Naboj je lijevani TNT 5,5kg s busterima od tijetenog TNT-a.
- protutenkovska nemagnetna mina TMA-2A s kuitem etvrtastog oblika
s nabojem od lijevanog TNT-a mase 6,5kg s istim upaljaem kao i prethodno
opisana mina. S donje strane ima prostor za dodatni upalja.
- protutenkovska nemagnetna mina TMA-3 s upaljaem UTMAH-3. Ova
mina nema kuite, a sastoji se od eksplozivnog naboja koji je pri lijevanju
armiran staklenom vunom, 3 kemijska upaljaa i ruice za noenje. Naboj je
lijevani TNT mase 6,5 kg s 3 poticajna metka, a u svakom metku je prostor za
DK8. Aktivira se nagazom, a s donje strane ima prostor za dodatni upalja.
- protutenkovska nemagnetna mina TMA-4 s upaljaem UTMAH-4. Sastoji
se od zatitne obloge, eksplozivnog naboja, 3 kemijska upaljaa i ruice za
noenje. Naboj mine je lijevani TNT mase 5,3kg s 3 poticajna metka. Aktivira se
nagazom.
52
- protutenkovska nemagnetna mina TMA-5 s upaljaem UANU-1.

Kvadrastog je oblika a na vanjskim stranama ima ojaanja koja omoguuju
slaganje mine jednu na drugu. Naboj mine je lijevani TNT mase 5,4 kg,
sastavljen od dva dijela. Izmeu blokova je poticajni metak od tijetenog TNT-a
mase 150g i 1g tetrila. Upalja se aktivira nagazom.
- protutenkovska razorna i probojna mina TMRP-6 sastoji se od tijela
mine , mehanikog upaljaa, antene, prstenastog osiguraa, zatitne kape, kljua
za navijanje satnog mehanizma i ruice za noenje. Naboj je lijevani TNT mase
5,2kg. U sklopu mine je i probojni disk koji lako probija donji oklop tenka.
Aktivira se nagazom, ili bonim pritiskom na antenu.
- postoje jo i razorna mina priljepka MPR s eksplozivnim nabojem 400 g, i
vremenom tempiranja od 15 i 30 min, te od 1,2,4,8 ili 16 sati te probojna mina
priljepka MPP s heksotalom mase 270g koji se aktivira putem tempirnih upaljaa
ili kao mina iznenaenja.
1.3.
NAJEA IMPROVIZIRANA I SPECIJALNA EKSPLOZIVNA SREDSTVA

KOJA SE MOGU PRONAI NA MJESTU DOGAAJA
Improvizirano eksplozivno sredstvo je svaka cjelovita improvizirana

eksplozivna naprava ili njena autonomna eksplozivna sastavnica koju izrauju
pojedinci ili skupine osoba od materijala koji su pogodni za izradu eksplozivnih
naprava. Izgled i konstrukcija im je uvijek prilagoena bombakom napadu.
Mogu biti ugraene u sve postojee predmete. Improvizirati se moe eksplozivni
naboj, ubojito kuite ili ubojita rasprskavajua vrsta komadna obloga
eksplozivnog naboja, upalja, pa i inicijalni zapaljivi i inicijalni eksplozivni naboj.
Mehanizam za aktiviranje moe biti u cijelosti formacijski, a moe biti sastavljen
od njegovih dijelova. Za ubojito kuite moe posluiti bilo koji predmet ili
sredstvo. Improvizirana eksplozivna sredstva ine posebnu opasnost jer su
ugraena i prikrivena unutar posve obinih predmeta razliitih vrsta.
Za primjer je cijevna bomba. U sluaju prijetnje takvim IES s eksplozivnim
nabojem TNT-u ekvivalentne mase od 2,3kg nuno je izvriti evakuaciju zgrada u
krugu od 20m, a otvorenog prostora od najmanje 260m.
U sluaju pronalaska aktovke bombe eksplozvnog naboja TNT-u
ekvivalentne mase do 23kg nuna je evakuacija zgrada u krugu od najmanje
50m, a okolnog prostora najmanje 600m.
Danas je poznato da se ugradnjom vrlo male mase razornog eksploziva od
samo 50g moe osobi na koju se planira ostvariti napad raznijeti glava.
1.4.
NEKA PREPOZNATLJIVA OBILJEJA PISMA BOMBI I RAZNIH ZAMKI

IZNENAENJA
Posebni se problem s ovom vrstom opasnosti javlja pred blagdane kada je

promet potanskih poiljaka pojaan. Mogua je pojava i pisma bombi, ali i pisma
s biolokim otrovima. Znaajke koje se mogu uoiti i izazvati sumnju su:
53
- prekoraena i pretjerana vrijednost cijene potanske poiljke

- pogreka u tituli, imenu ili adresi primatelja
- ispisana samo funkcija, titula ili opi naslov primatelja
- krivo ili nepravopisno ispisana adresa primatelja
- adresa je ispisana primatelju dobro poznatim rukopisom koji je imitiran ili
je fotokopiran
- vidljive masne mrlje ili izblijedjela svjetlo obojana mjesta na omotu ili
zamrljani dijelovi teksta
- nema adrese poiljatelja ili pie zna me dobro ili od prijatelja ili je
navedena adresa neke nepostojee tvrtke ili je adresa ispisana neitko
- prekomjerna masa poiljke za uobiajene potanske dimenzije
- tijestasti ili gumeni i podeblji sadraj omotnice pisma
- nesimetrine dimenzije poiljke
- na rubovima malo izviruju tanke ice ili je vidljiva aluminijska folija
- uoljivi znakovi nekoncentriranosti poiljatelja
- upuena iz inozemstva, zranom potom, posebnom slubom dostave
- na poiljci je ispisana ograniavajua naznaka (osobno otvoriti)
- pretjerana upotreba ljepljive trake pri pakiranju
- u poiljki je tvrdo ukoriena broura koju primatelj nije naruio
- boca iznimno vee teine od uobiajene, a sadraj je vidljivo gui
- zapakirani predmet ima vjeto prikrivene vrlo otre rubove
- paket izgleda kao aljivi paket u kojem su jedna u drugu smjetene sve
manje kutije
- dnevne novine su tee od uobiajenih, masne i sljepljenih stranica,
zamrljanih slova
- pismo sadri masni, vlaan i pranjav sadraj
- sadri posudicu parfema u kojoj se nalazi tekuina udna mirisa
- u paketu je konzerva koja je napuhnuta pa je mogue napunjena
botulinom
- pisma glazbene estitke mogu se preraditi u glazbene bombe pri
otvaranju, a mogu biti namjetene da se aktiviraju na razne naine
- relativno mala koliina vrlo razornog eksploziva se moe sakriti u takve
estitke
2. NAJOPASNIJA VOJNA FORMACIJSKA SREDSTVA ZA RUNO LANSIRANJE
PROJEKTILA
* ZA RUNO LANSIRANJE PROTUZRAKOPLOVNIH PROJEKTILA
Jedna od najveih prijetnji suvremenog terorizma. Poznati je ruski runi
raketni lanser raketa SA-7 s optikim ciljnikom, najveeg dometa 6000m.
Ameriki lanser pod nazivom Stinger oznake FIM 92A s infracrvenim ciljnikom
dometa 5500m. JNA je proizvodila runi lanser naziva Igla i Strijela 2M a koji je
domaa inaica ruskog SA-7. U Hrvatskoj se takoer proizvodi Strijela 2M LU S-2
HV koja je poboljanih performansi.
54
* ZA RUNO LANSIRANJE PROTUOKLOPNIH PROJEKTILA

- zastarjeli model protuoklopnog runog bacaa M 57 koji unitava starije
verzije oklopljenih vozila. Mogue ga je jo pronai u ilegalnom posjedu jer se je
upotrebljavao u Domovinskom ratu. Izraen je od elika i ima optiki ciljnik, a
moe ispaliti do najvie 4 mine u minuti. Uspjeno djeluje na mete do 200m
udaljenosti a na ljude do 400m. Krajnji domet projektila je 1300m.
- runi raketni baca 90mm M 79 ili tzv. Osa o Osa-2 usavrena inaica
M57 napravljen od stakloplastike pa se moe ispaliti maksimalno 80-100 raketnih
projektila. Opremljen je laserom i napravom za ciljanje, a moe ispaliti
maksimalno 4 rakete u minuti. Uspjeno djeluje na mete u pokretu do 350m, a
na nepokretne do 600m. krajnji domet je 1960m.
- runi raketni baca 64 mm M 80 ili Zolja je oruje za jednokratnu
upotrebu nakon ega se moe pronai na mjestu upotrebe. Nastao kao kopija
ruskog RPG 18. Sastoji se od kontejnera s dvije cijevi od stakloplastike. Raketa je
smjetena u stranjoj cijevi. Opremljena je mehanikim ciljnikom. Uspjeno
djeluje na oklopljene mete od 20-300m, na pokretne mete do 250m, dok na
ljude do 400m. krajnji domet joj je 1200m. pakira je u vakumiranu plastinu
foliju.
- runi raketni baca RPG 7 vrlo je slian prvoopisanom M57
55
VI. KRIMINALISTIKI RELEVANTNI TRAGOVI EKSPLOZIJE EKSPLOZIVA
56
57
VII. SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI ZNAAJU PREDMETI I MATERIJALI ZA

IZRADU IES ILI ZAPALJIVIH KOKTELA
Za goleme teroristike napade teroristi najee rabe eksplozive izraene
po modelu izrade granuliranih i prakastih patroniranih ANFO eksploziva na
osnovi amonijevog nitrata ili umjetnog gnojiva KAN i slinih kemikalija kao
ukapljeni kisik i sl. ponegdje se rabi i tvar eksplozivno ireeg obujma kao voda,
vodena para ili suhi led. IES ine posebnu opasnost jer su lako dostupna iz vie
vrsta izvora:
- praktino deklasificiranih prirunika za izvidnika i diverzantska
djelovanja iz bive JNA
- neklasificiranih prirunika Vojne, specijalne i krim policije u nas i u
svijetu
- improviziranih prirunika i naputaka nastalih tijekom rata
- improviziranih i publiciranih prirunika od strane anarhista i kriminalaca
58
59
VIII. KRIMINALISTIKI VANI MOTIVI PALEI I ZLONAMJERNOG IZAZIVANJA

EKSPLOZIJA ILI PODMETANJA EKSPLOZIVNIH NAPRAVA
Ne postoji niti jedna druga vrsta kaznenog djela koja se ini iz toliko
mnogobrojnih moebitnih motiva kao to su zlodjela palei i podmetanja
eksplozija. Svi motivi palei (eksplozije ili eksplozivne naprave) mogu se grubo
razvrstati u deset znakovitih opih razlikovnih skupina
1. Ope skupine motiva (pobuda, povoda, poticajnih razloga) palei,
namjernog izazivanja eksplozije u irem smislu:
- koristoljublje
- mrnja, netrpeljivost, neprijateljstvo, osveta, jal, zloba, pakost,
inat, ljubomora, ogorenost
- zloinako preuzimanje ili otimanje vlasti, prijetnje i iznuivanje
- skretanje pozornosti na sebe
- prosvjed drutvu, zajednici ili otklanjanje izvora straha, opasnosti
- unitavanje dokaza zlodjela, zastraivanje svjedoka
- olakavanje izvrenja drugog KD
- vandalizam, huliganstvo, obijesno ponaanje
- posljedica duevne zaostalosti
- zloinako slavoljublje
2. Uobiajeni specifini motivi u irem smislu
- nehajem nenadzirane palei korova poradi bre obnove trave
- pokuaji improviziranog razminiravanja poljoprivrednih povrina
- pokuaji unitavanja korova, umskih ili poljskih tetnika i
nametnika uz pomo palei raslinja
- proirivanje ili tzv. neprijateljsko preuzimanje tuih posjeda
- zemljine spekulacije (prenamjene zemljita)
- graevinske spekulacije (uklanjanje povijesnog dobra)
- obaranje vrijednosti dionica tvrtki u turizmu ili u drvnoj industriji ili
smanjivanje cijene nekog zemljita
- odvraanje pozornosti od drugog KD
- prikrivanje veih pogreaka u radu i teta
- prikrivanje tragova drugih kaznenih djela
- unitavanje kompromitirajuih dokumenata i svjedoanstva
- zastraivanje ili likvidiranje ucjenjivaa
- umorstvo
- brutalno kanjavanje unutar kriminalnih skupina
- likvidiranje politikih protivnika
- eliminiranje konkurencije
- samoubojstvo
- osveta novom vlasniku poduzea
- prikrivanje steajne prijevare
- prijevara osiguravatelja
- elja za obnovom osobne garderobe u ena
60
- sprjeavanje istraivanja konkurentnijeg proizvoda

- osveta ogorenog i ljubomornog supruga
- pakost, zloba, jal
- obraun izmeu kriminalnih skupina
- elja za osobnim isticanjem
- izbjegavanje plaanja prevelikog poreza
IX. SPECIFINI PROBLEMI U ISTRAIVANJU NAINA, UZROKA, UVJETA I
OKOLNOSTI NASTANKA POARA I EKSPLOZIJA
Mjesto poara ili palei ve svojim izgledom djeluje kao nejobeshrabrujui
izazov za sve sudionike dogaaja. Smatra se jednim od najteih poslova i esto
se naziva krunom kriminalistikog rada, a to je posljedica cijelog niza tipinih
znaajki za istraivanje naina, uzroka i okolnosti meu kojima se istiu:
- svako mjesto poara mora biti marljivo, strpljivo i struno pretraeno
radi utvrivanja da li se radi o prirodnim uzrocima, nesretnom sluaju ili o palei
kao posljedici sabotae ili diverzije
- mjesta poara su sa stajalita kriminalistike sloena za pregled tj. ona su
sve ono to dobro mjesto dogaaja ne bi smjelo biti. Naime ona su:
Unitena, poruena, zatrpana i bitno izmjenjena
Naknadno i jako kontaminirana, oteena i izmjenjena
kretanjem osoba
Velika da ih je skoro nemogue u potpunosti zatititi
Objekt zanimanja vlasnika, osiguravatelja i sl.
Atraktivni objekt zanimanja, pa i osobne promocije djelatnika
u podruju informiranja
- mjesto najveih termikih destrukcija na mjestu poara ne mora biti i
mjestom inicijacije poara
- iskustva pokazuju kako se, radi izbjegavanja uoavanja poinitelja
zloinako podmetanje poara obavlja uglavnom pod okriljem mraka
- zloinako podmetanje poara su injenino jedina vrsta KD gdje dolazi
do unitavanja materijalnih tragova, a ne do stvaranja
- pretpostavka s kojom barataju neiskusni je da poar i intervencija
gaenja unitava sve dokaze o palei
- za palei je osobito da poinitelji nastoje biti im dalje od vremena i
mjesta izbijanja poara
- oevidi takvih mjesta dogaaja zahtijevaju iznimno mnogo vremena
- pri takvim dogaajima u poslovnim prostorima, nuno je pregledati
poslovnu dokumentaciju
- s gledita sigurnosti na radu takva su mjesta dogaaja iznimno opasna
za sve sudionike zbog:
Opasnosti od fizikalnih eksplozija raznih boca, prskanja
kapljevina, prekipljavanja para, eksplozije zaostalog streljiva
61
Opasnosti od iznenadnog ruenja dijelova objekta

Opasnosti od strujnih udara
Opasnosti od kemijskih opeklina ili trovanja nagrizajuim
tvarima, otrovnim parama i sl.
Opasnosti od termikih opeklina od plamena, vrelih
kapljevina, ili vrlo hladnih plinova
Opasnosti od uboda ili posjeklina na iljastim rubovima
predmeta
Opasnosti od propadanja u neuoljiv sloj vrelog pepela ili
ara
X. OSIGURANJE MJESTA POARA ILI EKSPLOZIJE, UGROZE ILI PRIJETNJE
OPEOPASNIM SREDSTVOM I NJIHOVIH TRAGOVA
1. Osiguranje mjesta poara ili eksplozije i njihovih tragova
1.1. Ope znaajke osiguranja mjesta poara i eksplozija
U svakom takvom sluaju zapoinje se upuivanjem ili dolaskom pol.sl. na
mjesto dogaaja. Prilikom dolaska na mjesto dogaaja bivaju suoeni s
problemom zadovoljavajueg osiguranja mjesta dogaaja i tragova na njemu, sa
osiguranjem zateenih osoba i oevidaca, a sve to u specifinim uvjetima i
okolnostima. Obveze i zadae su slijedee:
Iz podruja samozatite i skupne zatite svih sudionika
Nunog spaavanja, evakuiranja, sklanjanja svih izravnom pogibelju
ugroenih i nemonih osoba
Pruanja prve medicinske pomoi ozlijeenima
Pravodobnog prethodnog osiguranja i zatite mjesta intervencije
Traenja moguih oevidaca, oteenih i odgovornih ili poinitelja
Uspostave i odravanja policijskog nadzora i kontrole nad cjelinom
sadraja mjesta dogaaja i svim zbivanjima u sklopu njega
Uspostave veze i odravanja sigurne i neprekidne komunikacije s
OKC-om
Pravljenja biljeki o svemu poduzetom radi to boljeg izvjetavanja
OKC-a i to preciznijeg evidentiranja oevida, kao i pisanja izvjea
o osiguranje mjesta dogaaja
1.2. Osiguranje mjesta poara
Uspjeh u otkrivanju uzroka nastanka poara ovisi o mnogim imbenicima, a
ponajprije o brzini, opsegu, nainu, kakvoi, uvjetima i okolnostima osiguranja
mjesta dogaaja. Opseg i nain osiguranja mjesta dogaaja ovisi o vrsti, te o
obliku i veliini opoarenog objekta, a potom o njihovu stanju, o osjetljivosti
tragova na unitenje, o uvjetima na mjestu poara, o rasporedu uoljivih tragova
moebitnih poinitelja ili odgovornih osoba u dolasku i odlasku s mjesta poara, o
kakvoi vatrogasnog osiguranja mjesta intervencije, o raspoloivim sredstvima za
fiziko zaprjeivanje pristupa te za fiziki zatitu i osiguranje ugroenih tragova.
62
Osiguranje mora biti svrsishodno, cjelovito, sveobuhvatno i neprekidno. Opisati

to je to tjelesno osiguranje i kako se provodi (pristup, pregled, evidencije,
tragovi, kontaminacija), to je to tehniko osiguranje (tehnika kao to su vozila,
trake, osiguranje tragova), to je to operativno osiguranje (prikupljanje
informacija).
1.3. Redarstveno osiguranje mjesta i tragova eksplozije

Uspjeh u istraivanju ovisi o brzini, opsegu, nainu, kakvoi, uvjetima i
okolnostima provedbe mjesta osiguranja. Mjesto dogaaja i njegovo osiguranje
mora biti svrsishodno, cjelovito, sveobuhvatno, i neprekidno te to kvalitetnije
provedeno, kako s motrita tjelesnog, tehnikog i mehanikog, tako i s stajalita
63
operativnog naina redarstvenog osiguranja mjesta dogaaja. Slijedea slika

prikazuje let estica i nain osiguranja.
Prva krunica omeuje krater tj. sredite eksplozije, druga omeuje najmanju
zonu osiguranja mjesta eksplozije i to je mjesto koje se mora odamh obvezatno
osigurati. Izmeu druge i tree zone mogu postojati jo neki zanimljivi tragovi,
mora se osigurati i taj prostor jer nam to kasnije moe posluiti za fiksiranje
tragova tetnih uinaka UZV i izraunavanja jakosti eksplozije. to se tie mjera
osiguranja ono je isto kao i kod poara s napomenom da se treba pridravati
naputaka pol.sl za PE zatitu.
2. Prikupljanje prvih informacija i podataka o poaru i eksploziji od oevidaca
Vrlo je vano ve prilikom dolaska na MD uoiti da li postoje oevici i
osobe koje su tu boravile ili prolazile, kao i sve zateene osobe i naknadno dole,
a poeljno je zabiljeiti i njihovo ponaanje na MD. Vano je svaku osobu dobro
promotriti i provjeriti miris odjee i tijela, dobro promotriti izgled odjee i uoljive
tragove na njoj i na tijelu, a posebno ukoliko se uoe tragovi garei, crvenila na
koi u vidu opeklina, masnih mrlja i sl.
XI. OSIGURANJE MJESTA NESREE S OPASNIM TVARIMA I SREDSTVIMA
1. Opa obiljeja
64
Dunost je policije da im prije stigne na mjesto dogaaja poradi to

pruanja prve pomoi svim ozlijeenim osobama i osiguravanju potencijalno
ugroenog podruja. Ponekad nije dozvoljeno ulaziti na MD prvoj ophodnji nego
je nuno da u takav prostor ulaze zatieni i osposobljeni djelatnici vatrogasnih
snaga i interventne ili specijalne policije.
Prilikom dolaska na MD policijska ophodnja mora dobro paziti da mjestu nesree
prilaze i pristupe krajnje oprezno i promiljeno samo iz onog pravca odakle
pue vjetar ili lagano struji zrak, tako da otrovno, zaguljivo, nadraujue,
zapaljivo i eksplozivno isparavanje dima ili maglice s MD odlazi niz vjetar dalje
od mjesta njihova privremenog zaustavljanja. Pri tome moraju pozorno motriti
ponaanje i na vrijeme uoiti simptome trovanja i guenja kod ljudi koji bjee s
MD, ili onih koji su tamo zateeni, te uoavati poznate ili udne mirise koji
upuuju na prisutnost eksplozivnih para. O ovim segmentima trebaju voditi
rauna tijekom cijele intervencije. Osim toga duni su i:
- o znaajkama prometne nezgode ili nesree na radu urno izvijestiti OKC
- izvijestiti o vidljivim brojevnim oznakama ADR normi
- sadraj i izgled simbolikih oznaka tzv. listica opasnosti takoer izvijestiti
- zabiljeiti zateeno stanje i zbivanja na mjestu nesree i svaku njihovu
promjenu
- odmah provjeriti je li voza vozila s opasnom tvari iskljuio rad motora te
da li je poduzeo mjere sigurnosti, odnosno da li su djelatnici tvrtke poduzeli
mjere
- iz kabine vozila uzeti tiskane upute o posebnim mjerama sigurnosti i
zatite, ili od odgovorne osobe zatraiti primjerak dokumentacije o vrstama,
tonim mjestima i o postojeim mjerama tehnoloke sigurnosti i zatite kao i
naputke za postupak prilikom havarije
- zapovjediti, brzo organizirati i zatraiti urno poduzimanje svih naloenih
i predvienih mjera i radnji za ublaavanje uinaka i posljedica prometne nesree
- to prije prosuditi oblik, smjer, potrebne dimenzije i prioritetne toke
zone policijskog osiguranja MD oko vozila s opasnom tvari
- to prije uspostaviti cjelovitiju i to pouzdaniju zonu osiguranja kako bi
se izbjeglo ugroavanje ljudi
Prilikom osiguranja MD mora se voditi rauna da se u zonu intervencije
vatrogasnih ekipa ne dopusti ulazak nepozvanih osoba, s tim da se treba
uraunati i mogunost proirenja poara pa u vidu toga odrediti zonu osiguranja.
Zbog mogunosti isparavanja para aerosola u zraku nuno je utvrivanje
ispravnosti dimenzija i oblika ovih zona osiguranja procjenjivati stalnim
motrenjem opsega i oblika povrinskog razlijevanja i uz pomo prijenosnih ili
daljinski upravljanih detekcijskih mjernih ureaja. Detekciju i mjerenja mogu
raditi samo struno osposobljene osobe.
1.1.
Pojam i ope znaajke osiguranja mjesta istjecanja, razlijevanja ili

rasipanja pogibeljne opasne tvari
65
Sve urne mjere osiguranja nalae prva ophodnja koja stigne na mjesto
dogaaja. Policajci nalau i organiziraju provedbu tih urnih mjera svim nazonim
za to sposobnim osobama, nadziru njihovu provedbu i izvravaju vlastite
prioritetne zadae, pripomau graanima gdje se pojavi potreba i sl. To sve ine
ponajprije i najurnije unutar najue zone istjecanja, razlijevanja ili rasipanja i
rasprivanja pogibeljnog djelovanja opasne tvari. Sve to ine moraju poduzimati
posebno obazrivo, naroito imajui u vidu prvenstveno svoju sigurnost i sigurnost
drugih osoba. Sve mjere poduzimaju unutar zamiljene sigurnosne zone i
postupno poveavajui tu zonu do praktiki cijele zone prijeteeg mjesta
dogaaja, pa sve do mjesta neizravne opasnosti. Zonom istjecanja, razlijevanja ili
rasipanja i pogibeljnog djelovanja tvari smatra se svaka ona povrina koja je
prekrivena razlivenom, rasutom ili osloboenom opasnom tvari ili gdje se moe
utvrditi uz pomo aparata pogibeljna nazonost plinova i to 10-20% vrijednosti
DGZ. To je zona najvee i posve neizvjesne izravne pogibelji. Njene dimenzije
ovise o vrsti opasne tvari, ukupnoj masi i obujmu te o mjestu i nainu nastanka
isputanja iz spremnika.
66
Sigurnosnom zonom posebne intervencije za posebno opremljene snage

vatrogasne ili tehnike intervencije dri se cijelo ono podruje otvorenog prostora
koje je najee geometrijski nepravilnog krunog vijenca, odnosno od toke
nalaenja ili od ruba zaticanja objekta zlorabljenog kao prijevoznog i maskirnog
pakiranja ili spremnika opeopasnog sredstva ija vanjska granica je radijalno
udaljena priblino:
Barem 5m od ruba razlivene slaboisparljive gorive kapljevine (temp
plamita preko 61OC, a koje se ne prevoze zagrijane na takvu
temp)
Od 30-60m ruba razlivene slaboisparljive gorive kapljevine (temp
plamita preko 61 OC, ali se prevoze zagrijane na takvu temp ili viu
od nje)
Barem 60-tak m od mjesta detekcije nazonosti zapaljivih i
eksplozivnih plinova i para ili zapaljivih i eksplozivnih maglica,
radioaktivnih tvari odreene pomou eksplozimetra
Barem 150m od ruba zone istjecanja i razlijevanja zamrzavajue
ohlaujuih, nagrizajuih ili otrovnih stlaenih plinova ili otrovnih
para
Odnosno od najmanje 20-tak m (za 50-100 grama) do najvie 300tinjak m (do 2,5 kg eksploziva) od mjesta nezgode, pronalaska ili
prijetnje s relativno malom koliinom gole eksplozivne tvari
Najmanje 300-tinjak do najvie 600-tinjak m od mjesta nezgode,
pronalaska ili prijetnje s neto veom koliinom (preko2,5 do 25 kg)
eksploziva i to gole eksplozivne tvari i golih eksploziva
Zonom policijskog osiguranja dri se cijelo ono podruje oko mjesta nastanka
nesree s opasnim tvarima izvan granica kojeg nema vie veih ili nikakvih
izgleda za zdravlje pogibeljnog djelovanja na ljude i okoli.
Nuan opseg, oblik i nuan stupanj selektivne neprodornosti granica zone
redarstvenog osiguranja mjesta opeopasnog dogaaja ili opeopasne radnje
uvjetovani su:
- vrstom opasne tvari
- mnoinom ili masom i obujmom opasne tvari, odnosno ubojitim, za
zdravlje kodljivim i drugim pogibeljnim i tetnim obiljejima opeopasnog
sredstva
znaajkama
nadtlaka,
temperature,
nestabilnosti,
opasne
inkompatibilnosti sa tvarima ili materijalima nazonim u zoni istjecanja pri kojima
dolazi do opasnog djelovanja
- temp tla, vode, zraka u okoliu mjesta nesree ili zloinakog isputanja
- znaajkama opasnosti od okolia
- znaajkama opasnosti, tetnosti i pogibeljnosti za okoli
Vrsta, taktika, tehnika, sredstva, opseg i oblik zone policijskog osiguranja mora
se unaprijed prosuditi i odrediti te to prije uspostaviti, sigurnosno
pretpostavljajui realno najgori mogui sluaj razvitka dogaaja na mjestu
nesree ili zloinakog napadaja kako bi se izbjegle dalje nepotrebne rtve i tete.
67
Mjesto dogaaja treba policijski osigurati tako da zona policijskog osiguranja ne

bude manja:
500-2200 m u polumjeru u sluaju eksploziva ili drugih eksplozivnih
tvari
~1500m eliptino lepezasto niz slabi vjetar priblino stalnog smjera,
~600m polukruno uz takav slab vjetar, tj. cijelo podruje bi
trebalo biti u obliku velike nepravilne elipse
~600m u polumjeru, u sluaju jakog vjetra koji brzo razrjeuje
aerosolni oblak
~1500m u polumjeru u sluaju nepostojanja vjetra ili bilo kakvog
strujanja zraka tj. u obliku povrine velikog nepravilnog kruga sa
sreditem na MD u sluaju nezaustavljivog istjecanja ukapljenih
gorivih ili otrovnih plinova, stlaenih lakozapaljivih ili otrovnih
plinova, ne puno vee mase od 15-30 tona
~150 m u polumjeru, mjerenom od ruba sigurnosne zone u sluaju
razlijevanja gorivih slaboisparljivih kapljevina, u sluaju razlijevanja
po vrue, ili toplom kolniku,a ~300m u polumjeru, mjerenom od
ruba sigurnosne zone u sluaju razvijanja poara
300m u polumjeru, mjerenom od ruba sigurnosne zone posebne
intervencije u sluaju otrovnih i nagrizajuih slaboisparljivih
kapljevina
300m u polumjeru, mjerenom od ruba sigurnosne zone posebne
intervencije kod radioaktivnih tvari
1.2.
Neke situacijski specifine urne mjere nakon primanja obavijesti o

nesrei pri prijevozu lakozapaljivih, eksplozivnih tvari
Nakon zaprimanja dojave na MD se alje ophodnja radi urnog
poduzimanja mjera osiguranja do dolaska vatrogasaca. Nakon utvrivanja o
kojim se tvarima radi najprije treba odrediti zonu redarstvenog osiguranja MD i
unutar nje organiziraju
sve potrebne mjere. Bez izriitog doputanja
rukovoditelja urne intervencije ne smiju se obavljati nikakvi poarno ili
eksplozijski opasni intervencijski radovi niti koristiti potencijalni izvori energije i
temperature paljenja, pa niti prijenosni radio ureaji ili MOTOROLE, niti mobiteli.
1.2.1.
U sluaju prometnih da prilikom nesree nije dolo do poara
Preporua se slijedei postupak:
Dimenzije i oblik zone redarstvenog osiguranja treba
prilagoditi konfiguraciji i topografiji okolnog terena.
Upozorava se sve prisutne na potencijalne opasnosti,
eliminiraju se izvori energije te izdaju nalozi za to bru i
potpuniju organiziranu evakuaciju i sklanjanje ljudi izvan
zone izravne opasnosti, a zati i izvan otvorenog prostora
zone redarstvenog osiguranja MD
Obavlja se organizirana urna evakuacija i sklanjanje ljudi i
ivotinja u pogodna sklonita i zaklone
68
Broj angairanih ljudi u blizini i unutar zone opasnosti ne

smije biti vei od najnunijeg za brzo i djelotvorno
otklanjanje, a potom i eliminiranje opasnosti te
za
organiziranu i brzu provedbu nune evakuacije i zaklanjanja
Prema potrebi se primjenjuje pripremljena, taktici djelovanja
primjerena, vatrogasna tehnika i uinkovita vatrogasna
sredstva za spreavanje izbijanja i gaenje eventualno
prijeteeg poara
Uklanjaju se podalje od mjesta nesree eventualno razasute
eksplozivne tvari
69
Vane napomene uz tablicu:

- vrijednosti su zasnovane na najveem obujmu ili masi eksploziva,
preraunatoj u tzv. TNT ekvivalent kojim bi se moglo ispuniti vozilo
- podaci vrijede samo za opasan uinak udara nadtlaka UZV u sluaju
eksplozija na otvorenom ravniarskom prostoru i na razini tla.
- pod sloenicom najmanje nune udaljenosti evakuacije osoba
razumijevamo urno udaljavanje svih nepovlasnih i nepozvanih osoba, dalje od
sredita predstojee eksplozije na onu udaljenost gdje nee biti pogubno za ivot
i zdravlje ljudi od uinaka djelovanja UZV i krhotina eksplozije
- vrijednosti su dobivene mjerenjima dometa izbacivanja pogibeljno
opasnih krhotina iz sredita eksplozije i dometa pogibelji padajuih krhotina
stakla.
* U sluaju postojanja izravnih opasnosti od izbijanja poara ili u sluaju
njegovog izbijanja
Na MD se mora brzo izvriti:

Zatvaranje svih prilaza i ustrojavanje pouzdane zone redarstvenog osig.
Evakuacija i sklanjanje zaostalog intervencijskog ljudstva i drugih zaostalih
osoba iz zone opasnosti
Pruanje pomoi pri spaavanju i pri to brem i sigurnijem sklanjanju
Uz konzultaciju s strunim osobama poetni plamen ugasiti polijevanjem
vodom. Ve nezadrivo razbuktavajui poar je pogibeljno opasno uope i
pokuavati gasit, jer je mogunost eksplozije pitanje trena. Potrebito se je
u tom sluaju skloniti u pogodan zaklon.
1.2.2.
U sluaju prometne pri transportu gorivih plinova ili lakozapaljivih

kapljevina
* u sluaju pojave intenzivnog isparavanja ili curenja brzoisparljive lakozapaljive

kapljevine ili plina kada jo nije dolo do poara
Preporuaju se slijedee mjere:
- oblik i dimenzije zone redarstvenog osiguranja treba pravodobno i
dovoljno fleksibilno prilagoavati prema koncentraciji plina u zraku. Zona
osiguranja se uspostavlja prema planu, a neprestano se provjerava ureajima na
udaljenosti od 30-60m
- velika se pozornost poklanja spaavanju i sklanjanju djece i nemonih, i
nepokretnih osoba
- intervencijske snage moraju biti opremljene ureajima za disanje
- upozoriti sve intervencijske snage na pravilno postupanje i odstraniti sve
mogue izvore energije paljenja
- na MD treba osigurati mogunost brzog gaenja. Nastajui oblak
zapaljivog plina odmah treba brzo razbijati ili skretati u najpogodnijem smjeru
70
- zatvoriti sve prizemne prozore, vrata i druge otvore na zgradama, sve

slivnike, otvorena kanalizacijska okna i druge otvore na objektima, prvo u
najbliem, a potom i u irem okruju
* u sluaju nezaustavljivog curenja zapaljivog plina ili lakozapaljive kapljevine uz
popratno izgaranje u obliku baklje
Nuno je to prije:
- izvriti spaavanje i evakuiranje ugroenih ljudi i ivotinja te postavljanje
zone redarstvenog osiguranja
- vatrogasci moraju obvezno biti opremljeni tekom zatitnom
vatrogasnom odjeom i izolacijskim dinim aparatima
- vodom se mora to obilnije polijevati stijenke cisterne
- izlazei plin se ne smije ni pokuati ugasiti kako se ne bi dopustila
mogunost malo kasnijeg stvaranja eksplozivne smjese od dalje slobodno
izlazeeg plina u okoli
- u sluaju prodiranja plina u podrume, oni se ispunjavaju lakom
vatrogasnom pjenom kako bi se izbjegla pogibelj od nastanka eksplozija u
zatvorenim prostorima
2. Redarstveno osiguranje mjesta pronalaska poarno, eksplozijski i na druge
naine opasnih sumnjivih predmeta
Tipian izgled i obiljeja sumnjivih predmeta i sredstava znakoviti su po
slijedeem:
- mjesto njihova pronalaska (teroristiki simboliko mjesto, na
neuobiajenom mjestu ili na mjestu na kojem se ne bi trebalo nalaziti i nikako se
ne uklapa)
- vrijeme, razdoblje i drugi uvjeti njihova pronalaska (doba dana, sezona
radova, dan u tjednu, hidrometeoroloki uvjeti)
- okolnosti njihova pronalaska (posjeti stranih dravnika i sl.)
Prilikom zaprimanja dojave o takvim sredstvima policijski slubenik bi trebao
pokuati dobiti slijedee odgovore:
Tko je otkrio opasan sumnjivi predmet?
Kada je predmet otkriven?
Koja uoljiva ili prepoznatljiva obiljeja predmet ima, koji uvjeti i
koje okolnosti njegova pronalaska upuuju da je to sumnjivi
predmet?
Koliko dugo se predmet nalazi na tom mjestu?
Ima li jo moda kakvih slinih predmeta ili sredstava u blizini?
Da li je prije dolaska policije sredstvo pomicano ili dirano?
Upozoriti dojavitelja da ne dotie predmet niti ga ne pomie te da
se udalje na neku sigurnosnu udaljenost i saekaju dolazak policije
Da li je tko primijetio kakav udan miris ili um iz predmeta?
Da li su u blizini predmeta uoene kakve sumnjive osobe?
Da li ih odnekuda poznaje dojavitelj i da li bi ju mogao prepoznati?
71
Po priopavanju o opasnostima i prosudbe ugroze i moguih pogibelji, odluku o

nunosti prekidanja rada i djelomine ili cjelokupne evakuacije osoba donose
vlasnici, rukovoditelji ili ravnatelji objekta, organizacija ili ustanova na osnovi
miljenja rukovodeeg djelatnika policije.
XII. PRISTUPI, PROCEDURE I TAKTIKE PRILKOM ISTRAIVANJA SLUAJEVA
POARA I EKSPLOZIJA
1. Kriminalistiko istraivanje poara
1.1. O osnovnim obiljejima metodike kriminalistikog istraivanja
Poseban izazov za sve kriminaliste. Svakom se istraivanju treba pristupati
sustavno i sustavnosno posveujui neprestano primjerenu pozornost, kako
sveobuhvatnosti, cjelovitosti, poelima i ciljevima tko i svakom detalju
istraivanog sluaja poara.
1.2. O osnovama i vanosti sustavnog pristupa istraivanju sluajeva poara
i eksplozija
Sustavni pristup je najpouzdaniji jer nas najsigurnije vodi konanom cilju. Prvi
korak je definiranje stanovitog problema, a to je stanoviti sluaj poara koji treba
istraiti glede naina, uzroka, uvjeta i relevantnih okolnosti njegova nastanka.
Drugi korak je pronalaenje odgovarajueg naina za rjeavanje definiranog
problema. Treba na odgovarajui nain provesti istraivanje naina, uzroka,
uvjeta i relevantnih okolnosti poara. To se postie oevidom na MD i
prikupljanjem informacija iz relevantnih izvora. Trei korak je prikupljanje
kriminalistiki vanih informacija i podataka o poaru. One se prikupljaju
pozornim i znalakim promatranjem, izvedbom odgovarajuih pokusa i na druge
propisane i doputene naine. etvrti korak je kriminalistika operativna
ralamba prikupljanih informacija i podataka (logiko promiljanje, zakljuivanje,
prosuivanje i nasluivanje na osnovi dostupnih pretpostavki). Peti korak je
misaono jo sloeniji jer se na temelju rezultata kriminalistike operativne
ralambe prikupljenih podataka i informacija treba razviti odgovarajue hipoteze
o moguim nainima nastanka i uzrocima poara. Kako je samo jedna od njih
ispravna i posve dokaziva namee se nuda prijelaza na zavrni i vrlo osjetljiv
korak. esti korak je ispitivanje i provjeravanje postavljenih hipoteza (deduktivno
promiljanje). On bi trebao okruniti uspjehom sve napore i rezultate kvalitetnog
kriminalistikog rada u prethodnim koracima. U sklopu ovog koraka se prvo
metodom eliminacije ispituju, provjeravaju i odbacuju mogui naini, uzroci i
uvjeti nastanka poara za koje ne postoje injenice, pa je mogue da se po
zavretku ovog koraka, nain, uzrok i uvjeti nastanka i uzrok nekog poara
proglasimo neutvrenim.
Moe se rei da posao kriminalisti nije gotov dok ne preostane samo jedna
hipoteza koja moe izdrati i najrigoroznije kritiko propitivanje i provjeravanje.
1.3. O osnovama i vanosti procedure i postupaka
Ovakva procedura o postupci sastoje se od est kljunih koraka koje treba
poduzeti u trenutku dojave:
72
Prijam obavijesti o poaru i prikupljanje osnovnih podataka i informacija te

prosljeivanje operativno vanih informacija
Sastavljanje odgovarajueg tima za obavljanje oevida sa standardnom
dopunskom kriminalistikom tehnikom i opremom s osobnom zatitnom
opremom i prijevoznom tehnikom te izradom kratkog preliminarnog plana
rada
Primanje slubenog izvjea od rukovoditelja s MD, preuzimanje drugih
formalnih i neformalnih spoznaja i saznanja o dogaaju, te preliminarnog
pregleda mjesta poara i zatite ugroenih tragova. Struno prosuivanje i
provjeravanje uvjeta i sigurnosti za daljnji rad kriminalista i izrada
operativnog plana i programa rada za cijeli tim te zapoinjanje statikog
dijela oevida
Fiksiranje opeg izgleda MD, makropoloaja i vanjskih obiljeja relevantnih
tragova te dopunjavanje i korigiranje
Obavljanje dinamikog djela oevida
Izrada i davanje strunog miljenja i nalaza te izrada kaznene prijave te je
poeljna izrada i prezentacija strunog izvjea s odgovarajuim poukama
i prevencijskim prijedlozima
73
XIII. OEVID NA MJESTU POARA
74
IVX. OPIS NEKIH OPASNIH TVARI I PLINOVA
* ACETILEN bezbojan, otrovan, zapaljiv u koncentraciji s zrakom 2,5-81%,

detonacijski eksplozivan plin, koji smrdi i izgara svijetlim aavim plamenom.
Temp samopaljenja mu je 305OC. distribuira se u elinim bocama bijele boje,
5,5m3 otopljenog u 16 l acetona. Rabi se za autogeno zavarivanje i rezanje
kovina
* ACETON kapljevina intenzivna mirisa, temp plamita -16 OC, i DGZ u smjesi
sa zrakom izmeu 2,6-13%. Rabi se kao otapalo za nitrocelulozu, a i za izradu
nekih droga. Rabi se i pri improviziranoj izradi TATP eksploziva .
* ALKOHOL ETILNI bezbojna kapljevina ugodna mirisa, temp plamita 12,8 OC.
pare su mu zapaljive i eksplozivne u smjesi sa zrakom izmeu 3,3-19%. U
trgovinama se predaje s 4% vode. Rabi se za izradu benzina i eksploziva.
* ALUMINIJ U PRAHU fino usitnjen gori u zraku. Temp paljenja u smjesi sa
zrakom je 343 OC. esti je sastojak formacijskih i improviziranih pirotehnikih
smjesa za podmetanje poara. Rabi se u smjesama termita i elektrona za napade
na nosive konstrukcije. Sastojak je i priogela.
* BENZIN temp plamita mu je oko -43 OC, najee zlorabljeno sredstvo u
paleima, najmanja koncentracija u zraku je 1,07%
* DIESEL GORIVA vrlo su vaan sastojak gospodarskih eksploziva tipa ANFO i
pri izradi mega bombi
75

Eksplozije Moja Skriptapdf PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Eksplozije Moja Skriptapdf PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EKSPLOZIJE

SKRIPTA ZA PRIPREMU ISPITA IZRAENA PREMA MATERIJALIMA

1. POJAM EKSPLOZIJE U IREM I UEM SMISLU

2. RAZVRSTAVANJE EKPLOZIJA PREMA VRSTAMA, OBLICIMA I

Svaka pojava trenutnog oslobaanja velike koliine energije izaziva ili

UZV u prolazu potiskuje i sabija okolnu atmosferu pa njena temp

uobiajene krivulje leta

Znaajke nastanka i djelovanja ruilakog i ubojitog udarnog vala eksplozije:

Opseno ruilako i ubojito djelovanje UZV je posljedica djelovanja

NEKI TIPINI UINCI FIZIKALNH EKSPLOZIJA

Tipini uinci fizikalnih eksplozija posuda sa stlaenih plinovima su:

UINCI KEMIJSKIH EKSPLOZIJA

Osnovna obiljeja kemijskih eksploziva su narav medija u kojem se mogu

- o vrstama gorivih i oksidacijskih tvari koje sudjeluju u procesu zapaljenja i

b) uinci kemijskih eksplozija u zgusnutoj fazi

Djelovanje krupnih krhotina izraeno je u manjem krugu oko

II. EKSPLOZIVNE TVARI

2. INICIRANJE REAKCIJE EKSPLOZIJE, SREDSTVA KOJIMA SE TO

- SIMPATETIKI UINAK EKSPLOZIJE SUSJEDNE MASE EKSPLOZIVNE TVARI

Prikaz moguih mehanizama pretvorbe energije ili rada u pogibeljno opasnu

mogu pod utjecajem plamena zapaliti na otvorenom, a da pri tome ne doe do

Osnovni preduvjeti za izbor i moguu upotrebu neke tvari kao eksploziva:

oslobaanja te topline u okolinu. Primjer je inicijalni eksploziv alovni azid i ivin

- osjetljivost na udarac 2,5-5,0 Nm

lanaca za prijam, pojaavanje i prijenos poetnog pobudnog detonacijskog

- temperatura taljenja im mora biti iznad temp koja se moe pojaviti u

Uobiajeno se razvrstavaju na:

A1) SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI ZNAKOVITA SVOJSTVA I OBILJEJA

detonatorske kapsule ve je potreban buster. TNT se rabi sam ili u smjesama s

Spadaju u nove vrste ultrabrizantnih eksplozivnih tvari kavezaste

Flegmatizacijom s voskom smanjuje se osjetljivost na trenje te se na taj nain

kree od 9-45% ovisno o njihovoj namjeni. Kriminalistiki i sigurnosno su

sniavanja krvnog tlaka. U medicini se rabi u lijeenju angine pektoris.

A4) SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI ZNAKOVITA I VANA OBILJEJA

- osjetljivost na udarac: 15Nm

B) HOMOGENE SMJESE VOJNIH EKSPLOZIVA I MOGUIH INIH DODATAKA

- rastaljenog tetrila i TNT-a u omjeru 70:30% pod nazivom

Mijeanjem nitroglicerina, nitroceluloze i heksogena ili pentrita, ili oktogena s

C) FLEGMATIZIRANI VOJNI EKSPLOZIVI

Ova je skupina eksploziva najomiljenija kao naboj improviziranih eksplozivnih

- u ekstrudiranom obliku: homogene smjese heksogena s Vitonom A i

U dananje vrijeme su nam poznate povremene improvizirane

F) AEROSOLNI VOJNI EKSPLOZIVI (FAE, GORIVO ZRAK EKSPLOZIVI, GZE,

10. RAZVRSTAVANJE GOSPODARSTVENIH EKSPLOZIVA I NJIHOVE

Prema obliku i konzistenciji mine:

- osjetljivi na DK br. 6, a u praksi se upotrebljava DK 8, odnosno

* posebna obiljeja ANFO gospodarskih eksploziva

- preporuuju se i kao busteri za ANFO naboje

11. SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI ZNAAJNA OBILJEJA

Glede promjenivosti koliine i brzine oslobaanja plinovitih produkata izgaranja

** znakovita svojstva dvobaznih baruta

* znakovita obiljeja kompozitnih baruta

* zapaljive pirotehnike smjese na osnovi lakih kovina

- bezbojna dimea isparljiva kapljevina koja vrije na 19 OC. burno reagira s

* znakovita obiljeja osvjetljavajuih pirotehnikih smjesa

III.SIGURNOSNO I KRIMINALISTIKI VANO I KORISNO TAJNO

broj poiljke i druge znaajke za lake identificiranje. Slijedea slika prikazuje

Identifikacijski obiljeivai se nakon eksplozije pod ultraljubiastim svjetlom

POKUS PALJENJA PLAMENOM IGICE ILI UPALJAA

dovoljno daleko od sumnjivog materijala izloi bonom djelovanju plamena

Svaka cjelovita vojno formacijska eksplozivna naprava ili njezina

nastavka puke M 70. Svaka mina je opremljena s dva tromblonska metka.

g tijetenog TNT-a. Mina se aktivira na potez, a ubojito djeluje u krugu