Krivolinijski integral prve i druge vrste

Krivolinijski integral prve vrste

Neka je Jordanov luk, ija je parametrizacija dana sa:

t a, b , a b .

r r t ,

Podsjetimo se, prema definiciji Jordanovog luka (tj. jednostavne glatke krivulje) sa rubovima
imamo da je funkcija r bijekcija sa segmenta a, b na , funkcija r je klase C 1 na a, b i vrijedi

r ' t 0 za svaki t a, b .

Neka je

f :

realna funkcija (skalarno polje) definirana na krivulji

r t E | t a, b . Tada je kompozicija f r definirana na segmentu a, b .

Definicija
Ako je funkcija t

f r t r ' t

integrabilna na segmentu a, b , onda se integral

f r t r ' t dt

(44)

naziva krivolinijski integral prve vrste funkcije f po krivulji i oznaava se sa:

f ds ,

(45)

gdje je ds diferencijal duljine luka krivulje i vrijedi:

ds r ' t dt .

(46)

Primijetimo da je integral
b

f ds f r t r ' t dt

analogan integralu

f x dx , pri emu ds

simbolizira mjeru na krivulji , kao to dx simbolizira

mjeru na pravcu.

67

Svojstva krivolinijskog integrala proizlaze iz svojstava (odreenog) integrala, stoga imamo:

(1)

f ds f ds ,

(2)

f g ds f ds g ds ;

(3)

konstanta ;

gdje je

f ds f ds f ds ,

gdje je krivulja podijeljena na dvije krivulje 1 i 2 .

Neka je O; i, j, k pravokutni koordinatni sustav euklidskog prostora E i neka je

r t rx t i ry t j rz t k ,

t a, b ,

ab

parametrizacija (vektorska jednadba) Jordanovog luka .

Funkcija f (skalarno polje definirano na krivulji ) u sustavu O; i, j, k opisuje se funkcijom iz

3

koju i dalje oznaavamo sa f , odnosno sa x, y, z

f x, y, z .

Tada je kompozicija f r t dana sa:

f r t f rx t , ry t , rz t

(47)

a duljina vektorske funkcije r ' t sa:

r ' t

r ' t r ' t r ' t

2

(48)

stoga je:
b

f ds f r t , r t , r t r ' t r ' t r ' t

dt .

(49)

Napomena:
Iz identiteta (49) direktno slijedi da integral

f ds

postoji ako su funkcije rx t , ry t i

rz t klase C 1 na a, b i ako je funkcija f neprekidna u nekoj okolini krivulje .

68

Primjer
Izraunajte

y 2 z 2 ds
2

po zavojnici r t cos t i sin t j 5t k od toke A 1, 0, 0 do toke B 1,0,10 .

Rjeenje. Primijetimo da je vektorskoj funkciji r t cos t i sin t j 5t k pridruena toka:

r t cos t , sin t , 5t .
Treba odrediti segment I s obzirom na njegove zadane rubne toke A 1, 0, 0 i B 1, 0,10 .
Dakle iz:

A r a

proizlazi

1,0,0 cos a,

sin a, 5a

odakle dobivamo:

cos a 1

sin a 0
5a 0

a0

i analogno iz:

B r b

proizlazi

1,0,10 cos b,

sin b, 5b

cos b 1

sin b 0
5b 10

odakle dobivamo:

to polai:

b 2

I 0, 2 .

U ovom primjeru imamo da je parametrizacija Jordanovog luka zadana vektorskom jednadbom:

r t cos t i sin t j 5t k ,

t 0, 2

kojoj korenspondiraju parametarske jednadbe:

x cos t ,

y sin t ,

z 5t ,

t 0, 2 ,

stoga je kompozicija f r t dana sa:

69

2
2
2
f r t x 2 y 2 z 2 cos t sin t 5t
2

cos 2 t sin 2 t 25t 2 1 25t 2

1 50t 2 625t 4 .

t 0, 2

S druge strane iz

r t cos t i sin t j 5t k ,

proizlazi

r ' t sin t i cos t j 5 k ,

t 0, 2

stoga primjenom identiteta (48) imamo da je:

r ' t

sin t cos t
2

52

sin 2 t cos2 t 25 1 25

26

odnosno primjenom identiteta (46) dobivamo:

ds

26 dt

pa je zadani integral dan sa

2
2
2
x y z ds
2

1 50t

625t 4 26 dt

0
2

26

1 50t

625t 4 dt

t3
t 5 2
26 t 50 625 |
3
50

2
t3
26 t 50 125 t 5 |
3

8 3
26 2 50
125 32 5
3

400 3
26 2
4000 5 .
3

70

Ako je kriulja po dijelovima glatka krivulja dobivena nastavljanjem od konano

Jordanovih lukova 1 , 2 ,, n (nastavljanjem jedan na drugi tako da se zavrna toka
Jordanovog luka k vee s poetnom tokom Jordanovog luka k 1 za svaki k 1, 2,..., n 1 i
eventualno zavrna toka Jordanovog luka n s poetnom tokom Jordanovog luka 1 ), onda
se krivolinijski integral (prve vrste) funkcije f po krivulji definira sa:

f ds f ds f ds

f ds .

(50)

Ako je funkcija f neprekidna u okolini krivulje , onda integral u identitetu (50) postoji.

Krivolinijski integral druge vrste

Neka je Jordanov luk sa rubovima A i B. Krivulju moemo orijentirati na dva naina od A
prema B i od B prema A, kao to je prikazano na slici.
B

Definicija
Neka je

a, b , r

glatka parametrizacija Jordanovog luka i neka oznaava krivulju

orijentiranu od ruba A r a prema rubu B r b .

Ako je vektorsko polje a definirano na krivulji i ako je funkcija t
na segmentu a, b , onda se integral

a r t r ' t integrabilna

a r t r ' t dt

(51)

naziva krivolinijski integral druge vrste vektorskog polja a po krivulji orijentiranoj od A

prema B i oznaava se sa:

adr ,

(52)

71

d r r ' t dt .

gdje je:

Dakle imamo:
b

a d r a r t r ' t dt .

(53)

Ako je kriulja po dijelovima glatka krivulja dobivena nastavljanjem od konano

Jordanovih lukova 1 , 2 ,, n (nastavljanjem jedan na drugi tako da se zavrna toka
Jordanovog luka k vee s poetnom tokom Jordanovog luka k 1 za svaki k 1, 2,..., n 1 i
eventualno zavrna toka Jordanovog luka n s poetnom tokom Jordanovog luka 1 ), onda
se krivolinijski integral (druge vrste) vektorskog polja a po orijentiranoj krivulji od
toke A prema toki B definira sa:

adr adr adr

adr

(54)

Neka je O; i, j, k pravokutni koordinatni sustav euklidskog prostora E i neka je a vektorsko polje

definirano na krivulji opisano sa tri skalarne funkcije a x , a y i a z iz

, tj.

a ax i a y j a z k ,
a parametrizacija Jordanovog luka neka je dana sa

r t rx t i ry t j rz t k ,
gdje je

r t rx t , ry t , rz t ,

t a, b ,

t a, b ,

ab,

ab.

Tada je podintegralni izraz u (51) dan sa:

a r t r ' t a rx t , ry t , rz t r ' t

ax rx t , ry t , rz t i a y rx t , ry t , rz t j az rx t , ry t , rz t k rx ' t i ry ' t j rz ' t k

ax rx t , ry t , rz t rx ' t ay rx t , ry t , rz t ry ' t az rx t , ry t , rz t rz ' t

stoga se krivolinijski integral druge vrste vektorskog polja a po krivulji orijentiranoj od A prema
B dan sa (53) zapisuje u obliku:

adr a

dx a y dy az dz ,

(55)

72

a podrazumijeva se da podintegralnu funkciju treba raunati du krivulje , tj. treba umjesto x , y

i z po redu pisati rx t , ry t i rz t , a umjesto dx , dy i dz po redu pisati rx ' t dt , ry ' t dt i

rz ' t dt .

Primjer
Izraunajte

xy y

xyz dx x 2 xy dy

od toke A 1,1, 0 do toke B 2, 4, 0 du luka parabole y x 2 , z 0 .

Rjeenje.
Primijetimo da iz jednadbe y x 2 , z 0 parabole, uvoenjem supstitucije x t dobivamo:
y t 2 , z 0 , stoga su parametarske jednadbe parabole dane sa

xt ,
pa je

y t2 ,

r t t i t 2 j ,

z 0,

tI

tI

parametrizacija (vektorska jednadba) zadane parabole, kojoj j pridruena toka r t t , t 2 , 0 .

Odredimo sada segment I s obzirom na njegove rubne toke A 1,1, 0 i B 2, 4, 0 .
Dakle iz:

A r a

proizlazi

1,1, 0 a, a2 , 0

odakle dobivamo:

a 1

a2 1
00

i analogno iz:

B r b

proizlazi

2, 4, 0 b, b2 , 0

a 1

odakle dobivamo:
73

b2

b2 4
0 0
to polai:

b2

I 1, 2 .

Time dobivamo da je parametrizacija zadane parabole dana sa:

t 1, 2

r t t i t 2 j ,
kojoj korenspondiraju parametarske jednadbe:

odakle slijedi:

xt ,

y t2 ,

z 0,

dx dt ,

dy 2t dt ,

dz 0 .

t 1, 2 ,

Uzimajui u obzir identitet (55) dobivamo

2
2
xy y xyz dx x xy dy

ax

ay

t t

t 4 t t 2 0 dt t 2 t t 2 2t dt

t 4 dt t 2 t 3 2t dt

t 4 2t 3 2t 4 dt

1
2

1
2

3t

t 4 dt

t4 t5 2
3 |
4 5 1
1
3

16 1 32 1
5
4

45 33

4 5

93
20

74