1.

razred
1. UVOD U POVIJEST
povijest je drutvena znanost koja prouava i istrauje ljudsku prolost. (ili historija)
povijesnitvo ili historiografija je zapisana prolost.
povijesni izvori dokazi ljudske prolosti:

usmena predaja mit o Prometeju

pismeni Zlatna bula

slikovni crtei u Altamiri

zvukovni snimka sputanja na Mjesec

materijalni Tutankhamonova grobnica

uvaju se u muzejima, arhivima, knjinicama, galerijama, filmotekama
povijesni izvori zajedno ine povijesnu grau
povijest kao predmet obuhvaa odabrane obrazovno-odgojne sadraje
zadatak povijesti utvrivanje zakonitosti, povezivanje, istraivanje, objanjavanje povijesnih
dogaaja
predmet povijesti istraivanje ljudi u odreenom prolom prostoru i vremenu
podjela prema predmetu istraivanja umjetnosti, glazbe, ratna, kulturna, ekonomska
podjela prema opsegu svjetska i nacionalna
povjesniar osoba koja znanstvenim metodama istrauje povijest
o

podjela prolosti:
prapovijest:

kameno doba

starije (paleolitik) (1 800 000. 10 000.)

srednje (mezolitik) (10 000. 6000.)

mlae (neolitik) (6000. - 3500.)

metalno doba

bakreno (3500. - 3000.)

bronano (3000. 1200.)

eljezno (od 1200.)

povijest:

stari vijek (3500.-476.)

srednji vijek (476.-1492.)

novi vijek (1492.-1918.)

suvremeno doba (1918. sad)

raunanje

prvi zapisi povijesti Sumer, Egipat

prva povijesna djela antika Grka (muza Klio zatitnica povijesti)
prvi povjesniari logografi ne provjeravaju vjerodostojnost, zapisivai pov. dog.

Herodot iz Halikarnasa V.st.pr.Kr. Historia

9 knjiga - putovanje Egiptom, Malom Azijom i Grkom, te gr.-perz. ratovi

Tukidid V.st.pr.Kr. Peloponeski Rat

trai uzroke i posljedice pov. dogaaja, prvo kritiko iznoenje povijesti

Tit Livije I.st Ab urbe condita
Publije Kornelije Tacit I.st Historiae, Anales, Germani
Amijan Marcelin IV.st Rimska povijest

prvi anali ili ljetopisi

prvi ivotopisi ili biografije Plutarh (Usporedni ivotopisi) i Svetonije (O ivotu cezara)

srednji vijek teme ivotopisi vladara i svetaca, kronike svijeta, prolost naroda

vremena:
Grci 1.7.776.pr.Kr. (Olimpijske igre)
Rimljani 21.4.753.pr.Kr. (Rim)
idovi 1.10.3761.pr.Kr. (Svijet)
Europljani 1.1.0. (Isus)
Muslimani 16.7.622.g (Muhamedov prelazak iz Meke u Medinu)

1|Page

Izidor iz Seville 6.st. Etymologiae (crkvena povijest)

opat Einhard ivot Karla Velikog
Grgur iz Toursa Povijest Franaka
Toma Arhidjakon 13.st - Historia Salonitana

novi vijek skupljanje antike povijesne grae prvi muzeji i knjinice

Diderot i Francoise Voltaire 18.st
razvoj povijesti kao znanosti 19.st

rana hrvatska historiografija:

ljetopis popa Dukljanina 12.st Sclavorum regnum (Barski Rodoslov)

Toma Arhidjakon 13.st Historia Salonitana

17.stoljee:

Ivan Lui (Joannes Lucius) De regno Dalmatiae i Croatiae (6 knjiga - antika do

1420.)

Juraj Rattkay Memoria regnum et banorum regnorum Dalmatie, Croatie et Slavonie

(Povijest kraljeva i banova kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije do 1652.)
18.stoljee:

Ivan Kukuljevi Sakcinski arhivi, zbirke

Franjo Raki Hrvatske isprave

Kukuljevi i Raki osnivaju Drutvo za povjestnicu jugoslavensku

Tadija Smiiklas Poviest Hrvatska

20. stoljee:
o
Vjekoslav Klai Povijest Hrvata, Povijest Bosne
o
Ferdo ii Pregled povijesti hrvatskog naroda, Hrvatska u vrijeme narodnih vladara

razvitak povijesnih tema:

stari vijek ratna i politika povijest

srednji vijek crkvena povijest

novi vijek kulturna povijest

suvremeno doba drutveni procesi strukturalna povijest

pomone povijesne znanosti znanstvene discipline koje potvruju vjerodostojnost povijesne grae,
nemaju znanstveni cilj

kronologija prouava razliite naine mjerenja vremena

diplomatika prouava pisane isprave

paleografija prouava razvoj i oblike pisama

numizmatika prouava novac

sigilografija prouava peate

onomastika prouava nazivlja i imena

genealogija prouava obiteljska stabla

heraldika prouava grbove

2. PRAPOVIJEST
-

prapovijest:

kameno doba

starije (paleolitik) (1 800 000. 10 000.)

srednje (mezolitik) (10 000. 6000.)

mlae (neolitik) (6000. - 3500.)

prahistorija:

pleistocen (hladno)

holocen (toplo, sunano)

prvi homidi se javljaju prije 8 5 milijuna godina od ivotinja se razlikuju inteligencijom
PALEOLITIK:
rod australopitekus 4 mil.g. - Afrika (Etiopija, Tanzanija

najstarija Lucy

hrane se mesom

mozak im je vei od ivotinjskog

ivi u skupinama
kultura oblutaka 2,5 do 1,5 mil.g kreu samo dio kamena
rod homo:

2|Page

vjera:

homo habilis 2,5 1,5 mil.g. spretni ovjek Kenija, Tanzanija precizno hvata,
razvijen mozak
homo erectus 1,5 mil.g. uspravni ovjek Heidelberg, Peking, Kenija, Java
uspravan, prvo privremeno stanite
400 000.g vatra novi nain obrade kamena okresivanjem
homo sapiens 400 000.g mudri ovjek Europa, Z Azija ivi u oporima

homo sapiens neandertalensis Neandertal, Hunjakovo Brdo slijepa grana,

nema nasljednika

homo sapiens sapiens Cromagnon, Altamira (p), Lascaoux (Fr), Niaux (F)

nomad, ivi u oporima, ivi u piljama, nosi odjeu

animalizam oboavanje duha ivotinje kao zatitnika zajednice
animizam vjerovanje u postojanje duhova koji proimaju sve
totemizam vjeruju u ljudsku povezanost sa ivotinjama i njima u ast grade
umjetnike predmete

umjetnost:

slikarstvo - Altamira, Lascaoux

simboli plodnosti
MEZOLITIK
10 000 - 6000.g
postledeno doba
nastanak rasa - negroidi, europeidi, mongoloidi
poveanje vodenih povrina promjena flore i faune
male i brze ivotinje (ubijaju ih lukom i strijelom)
razvoj lova i ribolova (luk, strelice, udice, harpuni)
nastaju prve nastambe
odjea i obua je od koe
pripitomljena prva ivotinja pas
razvitak ljudskih zajednica obitelji se udruuju u rodove
NEOLITIK
6000. 3500.g
holocen Eufrat, Tigris, Nil zemlje plodnog polumjeseca
ljudi se vie ne sele, sjedilaki nain ivota
razvoj ratarstva i stoarstva penica i jeam, proso i ria, kukuruz
prvi alati motika, srp, plug
pripitomljavanje ovaca, koza, konja, goveda, svinja, magarca i kokoi
prva ljudska naselja

Jerihon (8000.)

Catal Hyk (7000.)

Qatal Jarmo (7000.)

izumi obrada kamena glaanjem, tkalaki stan, keramiko posue, kota
stvaraju se ire ljudske zajednice rod, bratstvo, pleme
vjera kult plodnosti (kult Majke Zemlje), animizam i animalizam
umjetnost graditeljstvo:

prva svetita megalitsko graditeljstvo (megaliti veliki kameni blokovi teki po

tonu)

Stonehenge kameni dolmeni i menkiri

prapovijest:

metalno doba

bakreno (3500. - 3000.)

bronano (3000. 1200.)
eljezno (od 1200.)

METALNO DOBA

metalno doba

bakreno (3500. - 3000.) (eneolitik)

bronano (3000. 1200.)

eljezno (od 1200.)

bakar iz oko 6000.g., u svakodnevnoj primjeni od 3500.
tehnika obrade bakra lijevanje i taljenje u kalupima
ive na uzvisinama gradine (ograene suhozidom) grobni humci nekropole

3|Page

otkrie kositra bronca (koristi se za nakit, oruje, orue)

razvitak tehnike taljenja prve prastare talionice eljezo
prve kulture Bliski Istok i Europa
kulture:
bakreno doba - badenska i lasinjska
bronano doba kulture na I Sredozemlju i Bliskom Istoku oko 1700. kultura arnih polja (u
are spremaju spaljene mrtve)
eljezno doba kulture na Bliskom Istoku i Maloj Aziji u Europi dvije kulture (Francuska, vicarska,
Austrija, Njemaka)

Hallstatt (Aus) srednja Europa oko 800.g.pr.Kr

La Tene (Fra) srednja Europa oko 450.g.pr.Kr. (Kelti)

obrada eljeza posue, noevi, oruje, oklopi

dugi maevi od kovanog eljeza

obrt i trgovina, ratarstvo i stoarstvo

promjene u eljeznom dobu

naselja u dolinama rijeka

organizacija ivota irigacijski sustav (sustav navodnjavanja), obrana, zakoni, pismo

raslojavanje drutva:

ratari i stoari

obrtnici i trgovci

bogati i siromani

sveenici
razvitak rodovske zajednice nekad je bilo po ratnikoj podjeli, sada se izdvajaju rodovski prvaci,
koji postaju starjeine (kasnije plesmstvo), a predstavnici plemena su plemenski poglavari
nove civilizacije

3000.g uz Eufrat i Tigris nastaje Mezopotamija

3100.g uz Nil nastaje Egipat

2500.g uz Ind nastaju Harappa i Mohenjo-Daro

1600.g uz Yangtze i ang nastaje Kina

HRVATSKA U KAMENOM DOBU:
paleolitik (1,2 mil.g 9000.g) S Hrvatske i kopno S Jadrana

stariji paleolitik andalja I kod Pule kultura oblutaka

srednji paleolitik

Hunjakovo Brdo kod Krapine - 1899.-1905. istrauje Dragutin Gorjanovi

Kranberger homo neandertalensis (130000.g)

spilja Vindija kod Ivanca kontinuitet nalazita

spilja Veternica kod Zagreba kult spiljskog medvjeda

mezolitik (8000 5000) andalja II, Lopar, Vindija
neolitik (5000.g) sjedilake kulture utjecaj Mediterana i Srednje Europe

Sjeverna Hrvatska

starevaka kultura (5500 4500) boja oker

sopotska kultura (4500 3500) cik cak uzorak

korenovska kultura trakaste linije

Juna Hrvatska

impresso kultura (impresso cardum kultura) - nakit, koljke

danilska kultura (4500 3900) krune kolibe, ritoni

hvarska kultura (3900 2500) meandri

HRVATSKA U METALNOM DOBU:
bakreno doba (3500 1800)
o Sjeverna Hrvatska vuedolska kultura (3000 2300)

od Panonske nizine do Jadrana

utvrena naselja, kue blizu jedna drugoj

kue s polukrunim zavretkom

ornamentalna keramika
bronano doba (1800 1200)

Sjever vinkovaka kultura

Jug cetinska kultura

cijela hrvatska kultura arnih polja

eljezno doba

4|Page

nastanak prvih etnikih skupina ILIRI

Histri Istra geometrijski ukrasi na grobovima

Liburni Raa, Krka liburne, gusarenje

Japodi Lika

Panoni Panonska Nizina

Delmati Krk, Neretva

o
ive u gradinama
o
dolazak Kelta iz sjeverne Italije u 4.st.pr.Kr nositelji latenske kulture

3. DRAVE I NARODI STAROG ISTOKA

- gr. Mesopotamos izmeu+rijeka meurjeje
- Eufrat i Tigris

SUMERSKA CIVILIZACIJA
-

4. tis. pr. kr nesemitsko podrijetlo narod crne glave

hramski grad.-dr. UR, URUK, LAGA, NIPPUR, KI, ERIDU (osnovo bog vlada boji zastupnik)
sve pod vlau boga:

u sreditu stepenasti hram (ZIGURAT) sajmita, sud, zvjezdarnica

ZIGURAT hram u obliku tornja, graen kao niz terasa razliito obojenih i posveenih
razliitim boanstvima.

kue od gline okolo polja

drutvo: slojevi

vrhovni sveenik ENSI / kralj LUGAL

sveenici, inovnici, vojska

seljaci, obrtnici, trgovci

robovi lanovi obitelji PATRIJARHALNO/ISTONO ROPSTVO (mala uloga u dravi)

gospodarstvo: poljoprivreda, obrt, trgovina
teokratska centralistika drava sve je u vlasnitvu boga, koji je zatitnik i vladar
(sveenik/namj.)

Uruk Anu, (nebo) Inana (plodnost)

Nippur Enlil (nebo)

Eridu Enki (voda)

Ur Nanar (mjesec)
pismo KLINASTO

Grotefend i Rawlinson, 19.st

PIKTOGRAMI zapisi nainjeni nizanjem sliica

oko 3500.g.pr.Kr, valjkasti peatnjak

kalendar Suneva godina
matematika seksogezimalni sustav, temelj u broju 60
astronomija simbolika brojeva
knjievnost Ep o Gilgameu
religija politeizam:

Anu (nebo), Enlil (vjetar, oluje, kie), Enki (mudrost, voda, umjetnost), Inana/Itar (brak,
ljepota), Damaz/Tamuz (vegetacija), ama/Marduk (sunce i pravda), Nanar (Mjesec)

AKADSKA DRAVA
-

4.tis.pr.Kr na arapski poluotok dolaze Semiti i ire se prema Mezopotamiji i Sredozemlju

sredinom 3.tis. stvaraju svoju dravu vladar SARGON 1. koji ujedinjuje sve g-d u jedno carstvo
carstvo se irilo od Perzijskog Zaljeva do Sredozemlja
titula Kralj etriju strana svijeta
centralistika apsolutistika monarhija (kralj ima neogranienu vlast od bogova, BOANSKI
KRALJ ovlaten od bogova)
vri se SEMITIZACIJA Mezopotamije
Semiti donose PRIVATNO VLASNITVO Sumeranima
kultura i umjetnosti na temelju Sumerana pismo, vjera, gradnja, hramovi)
poslijednji vladar NARAMSIN, Sargonov unuk
nakon njega akadska drava slabi, jaaju gradovi drave SUMERSKA OBNOVA
SUMERSKA OBNOVA
traje od 2200-2000. g. pr. Kr, raspadom Ak.Kralj. g-d obnavljaju neovisnost i dominaciju. Laga
(upravitelj Gudea) i Ur jaaju, veliki polet obrta, trgovine i kulturni procvat Ep o Gilgameu

5|Page

BABILONSKO CARSTVO
-

Mezopotamija, gdje su Eufrat i Tigris najblii jedan drugom

BAB-ILUM boja vrata
grad Babilon naseljava semitski narod Amoriani
trgovaki centar
HAMURABI preuzima vlast u Amorejskim gradovina i ujedinjuje ih u centralistiku monarhiju
tekovine i akaana i sumerana
prvi zapisao obiajno pravo HAMURABIJEV ZAKONIK 282 lanaka, vojno-polit, obit. i kazneno pravo
OBIAJNO PRAVO ono to je bilo obiaj zapisuje se na stelu i ozakonjuje
po principu oko za oko, zub za zub
NOMADSKE SEOBE POETKOM DRUGOG TISULJEA
dve glavne skupine Semiti i Indoeuropljani, razlika u jeziku, pismu i nainu ivota
SEMITI :

potomci Noinog sina ema, preci Asiraca, Hebreja, Akaana, Amoriana, Kanaanaca

dolaze s Arapskog Poluotoka Sinejski poluotok, Mezopotamija, Palestina

INDOEUROPLJANI

preci Kelta, Grka, Traana, Italika, Ilira, Germana i Slavena

iz srednje Azije u dva smjera:

JI prema Indiji

Z prema Bliskom Istoku i Europi glavni smjer

Srednja Azija/Mala Azija Hetiti, Medijci, Mitanci, Perzijanci
njihova seoba dovodi do nestanka kultura Egipta i Babilona

MITANI
-

indoeuropska skupina, prva drava indoeuropljana

protee se od Sjevera Mezopotamije do Sredozemlja
Mitanci ratniki narod koji je pokorio starosjedioce Hurite
ive od 16 do 14. st.pr.Kr
pokoravaju ih Hetiti

HETITI
-

indoeuropska skupina
nastanjuju Malu Aziju nakon 2000.g.
sredite grad HATUA
isprva nomadi no s vremenom postaju ratniki narod
prvi donijeli BOJNA KOLA
pokorili starosjedioce Hate
osniva drave bio je LABARNA/LABURNU
drava slina sumerskoj klinasto pismo + kultura Hata
ponovno jaanje MURILI 1.
kralj SUPILULIUMA pretvara Hetite u dravu ravnu Babilonu i Egiptu
pokorili ih pomorski narodi krajem 2. tisuljea
knjinica glinenih ploica

ASIRSKO CARSTVO
-

ive u 13.st.pr.Kr, grad ASUR, redite NINIVE

prodiru u Siriju i na obale Sredozemlja
oko 1000. 612.g.pr.Kr Asirska drava prerasta u Carstvo
okrutni vladari ubijali i raseljavali osvojena podruja
kralj TIGLATPILESAR velika osvajanja, Kralj Babilona, Sumera i Akada
njegove uspjehe slijedi SARGON 2. pohodio Izrael, Siriju, Urartu i Elam
njegovi sin SANHERIB uguio pobunu Babilona
671.g.pr.Kr ASURBANIPAL 2. osvaja Egipat carstvo u najveem opsegu
nakon njegove smrti KRIZA:

S napadaju Medijci

J napadaju Egipani

Babilonci 612.pr.Kr. osvajaju NINIVE

ostali veliki gradovi: Asur, Nimrud, Dur-arukin i Ninive
hramovi posveeni bogovima zatitnicima
ASURBANIPAL 2. potpomae kulturni razvoj arhiv i knjinica (12 ploica Ep o G.) 25 tisua
ploica klinastog pisma u njegovoj palai

NOVO BABILONSKO CARSTVO

-

612-539.g.pr.Kr.
Babilon izborio nezavisnost u Asirskom Carstvu
tada na prijestolje stupa KALDEJSKA DINASTIJA obnavlja Bab. tradiciju

6|Page

NABUKODONOSOR najvei vladar osvojio Plodni Polumjesec

nakon bitke kod Karkemia 605.g potisnuo Egipane prema Sinaju
kanjava idovsku dravu Judeju zbog podrke Egiptu 586 osvaja Jeruzalem, gl gr Judeje

odvodi Jeruzalemce u ropstvo zvano babilonsko suanjstvo

o NABONID poslijednji vladar
pokuava se obraniti od Medijaca na sjeveru
sklapa savez s Perzijskim kraljem Kirom
Kir potukao Medijce ali u Babilon na tron stavio sina Kambiza
Nabonid bjei i carstvo propada
u Babilonu ivi oko 80 000 stanovnika
Nabukodonosor potie graditeljstvo

Itarina vrata (ocakljena cigla)

Visei vrtovi kraljice Semiramide (niz terasa na kojima se raznoliko raslinje uzgajalo s
pomou sloenog sustava navodnjavanja)

Babilonski toranj u centru grada, 7 povezanih terasa

MARDUK bog zatitnik Babilona
njegov kult ima veliko znaenje u ivotu grada
najvea svetkovina novogodinja sveanost sudjeluju svi predvoeni kraljem

EGIPATSKA DRAVA
-

Egipat

Dar Nila Herodot

uski pojas plodne zemlje (10-20 km)

polave (lipanj-listopad) razvoj poljoprivrede

NEOLITIK prve seoske opine NOMI poglavar NOMARH
3500.g prve drave

Gornji Egipat od Asuana do Kaira bijela obla kruna

Donji Egipat od Kaira do mora crvena iljasta kruna

3100.g ujedinjenje dvaju drava kralj MENES/ARMER (osniva I. dinastije)
poetak egipatske povijesti Egipatske Uspomene sveenik Maneto, 3.st.pr.Kr
PREDDINASTIKO RAZ.
STARA DRAVA
1. MEURAZDOBLJE
SREDNJA DRAVA
2. MEURAZDOBLJE
NOVA DRAVA
KASNI PERIOD

I - II dinastija
III VI dinastija
VII X dinastija
XI XIII dinastija
XIV XVII dinastija
XVIII XX dinastija
XXI XXX

3100
2700
2200
2000
1700
1550
1070

2700
2200
2000
1700
1550
1070
332

STARA EGIPATSKA DRAVA

I X dinastija prijestolnica MEMFIS
procvat drave I do IV dinastija:

centralizacija vlasti

ratovi s Nubijom i Libijom

trgovina (Biblos, Feniani)

obrti
vrijeme graditelja piramida
MASTABE prizemna pravokutna grobnica na vie katova, iz koje se razvijaju Piramide
III dinastija kralj ZOSER prva stepeniasta piramida gradi kancelar IMHOTEP, bog medicine
IV dinastija kralj SNOFRU kosa piramida
piramide kod Gizeha:

Keops

Kefren

Mikerin
V-X dinastija drava slabi i u rasulu je
SREDNJA EGIPATSKA DRAVA
XI XVII dinastija ujedinitelj kralj MENTUHOTEP 1.
prijestolnica TEBA
XII dinastija teritorijalno irenje Nubija, Sinajski poluotok, Sirija

gospodarska obnova
prva polovica 17. stoljea prodor HIKSA Semitski narod s Istoka

bronana kultura - imaju bojna kola, sloen luk, plaeniku vojsku, strelice bronanih iljaka
XVII dinastija kneevi iz Tebe protjeruju HIKSE

7|Page

NOVA EGIPATSKA DRAVA

XVIII XXX dinastija ujedinitelj AHMOZIS 1. (istjerao Hikse)
prijestolnica Teba
XVIII dinastija procvat drave, gospodarski uspon

novi kraljevski naslov FARAON (per-aa visoka kua)

graditeljstvo:

hramovi: Karnak, Luksor, Abu Simbel (gradili idovi)

Dolina Kraljeva (grobnice)

TUTMOZIS 1.
TUTMOZIS 2. KRALJICA HATEPSUT ena faraon, grob u Deir-El-Bahariju

vodi ekspedicije u Nubiju

razvija diplomaciju
TUTMOZIS 3.

proirenje drave Sirija, Nubija, Mezopotamija

cenzura otklesao Tutmozis Drugu sa svih obiljeja

AMENOFIS 4. vjerska reforma monoteizam

bog Aton sunce

Ehnaton Atonov Miljenik

prijestolnica Tell El Amarna (Aket-Aton)

dravni arhiv knjinica klinasto pismo je slubeno pismo - glinene ploice

ena Nofret Nefertiti

nova umjetnost - realizam

TUTANKHATON/TUTANKHAMON

Amonovi sveenici povratak u Tebu

grobnica u Dolini Kraljeva

1922. Howard Carter otkriva

Kriza nova dinastija RAMESIDI (XIX i XX dinastija)
XIX dinastija - SETI 1. i RAMZES 2. vladari ratnici
RAMZES 2 13. stoljee vojskovoa
pretvorio idove u roblje odlaze u obeanu zemlju
XX dinastija - RAMZES 3. dravna kriza, jaaju susjedni narodi
zapoinje metalno doba
libijski plaenici u egipatskoj vojsci preuzimaju vlast
vladaju egiptom:

Libijci XXII XXIV dinastija

Nubijci (Etiopljani) XXV dinastija

Asirci 671.g

Perzijanci 525.g car Kambiz (sin Kira 2. velikog)

Grci 332.g Aleksandar Veliki (sin boga Horusa)

331. osniva Aleksandriiu

323. g nova dinastija PTOLOMEJEVII XXX dinastija - vojskovoa PTOLOMEJ
posljednji egipatski vladari PTOLOMEJ 13. i KLEOPATRA 7. s Cezarom sin, s Markom Ant. 2 sina i
ker

31. godine bitka kod Akcija prisiljena dati zemlju Rimu

Egipat postaje rimska provincija

ALEKSANDRIJSKA DAROVNICA
EGIPATSKO PISMO
EGIPTOLOGIJA Jean Francois Champollion 1822 pomou Kamena iz Rosette odgonetava hijeroglife
pismo nastaje oko 3000.g.pr.Kr
ima 700 znakova, samo suglasnici (moemo samo nagaati kako je zvualo)
tri tipa:

HIJEROGLIFI sveto pismo

HIJERATSKO PISMO za dokumente

DEMOTSKO PISMO svakodnevno

DRAVNI I DRUTVENI USTROJ
Egipat- teokratska centralizirana monarhija
Klasni sistem:

FARAON sin boga Horusa, boanski sin:

neograniena mo, posjeduje zemlju i stanovnike

vrhovni vojni zapovjednik, imenuje dravne dunosnike

sudjeluje u vjerskim sveanostima

titi bogatsvo i plodnost zemlje kao bog

8|Page


sva mo samo u njegovim rukama centralizam
KANCELAR

najvii dravni dunosnik

kraljev savjetnik i prevoditelj njegovih odluka

upravlja dravnim poslovima i sudi u kraljevo ime

SVEENSTVO

tumae boju volju i naredbe, obavljaju vjerske ceremonije, ive u HRAMSKIM

KOMPLEKSIMA

znanost kalendar, matematika, astronomija

PLEMSTVO vlasnici veleposjeda

VOJSKA

PISARI inovniki poslovi u dravnoj administraciji

PUANSTVO plaa porez, vojna dunost

TRGOVCI najbogatiji sloj puanstva, skupocjena roba i kovine

OBRTNICI umjetnici, keramika, tkanje

SELJATVO odrava melioracijski sustav, radna snaga

ROBOVI u vlasti drave, neznatna uloga

organizirano graenje kanala i nasipa
strogi sudski postupci
razvijena birokracija
gospodarstvo

POLJOPRIVREDA 2 etve godinje penica, jeam, zob, proso, govedo, koza, ovca, pas

OBRT I TRGOVINA

izvoz itarice, tkanine, papirus, staklo

uvoz zlato, bjelokost, drvo

EGIPATSKA RELIGIJA
politeizam antropomorfni oblici
vjerovali da nakon smrti dua ne naputa tijelo nego se ono mora sauvat za drugi ivot Mumifikacija
svaki grad vlastiti bog
NIL boanska rijeka - lijeva obala smrt desna obala ivot
Bogovi:

U bog zraka, TEFNUT boica vlage, GEB bog zemlje, NUT boica neba, OZIRIS bog podzemlja,
IZIDA boica braka i plodnosti, HORUS (sokol), HATOR bog ljubavi, RA bog sunca, ANUBIS bog
mrtvih
Stara drava Horus i Ra, Nova Amon (Amon Ra svetita u Karnaku i Luksoru)
MONOTEIZAM Amenofis 4 - Ehnaton - Aton
EGIPATSKI IVOT I OSTALE STVARI
knjievnost knjige mrtvih, putopisi, pjesme o stvaranju svjijeta
znanost astronomija kalendar

365 dana 3 godinja doba Poplave, Ljeto, Zima po 4 mjeseca

SOTIS SIRIJUSA poetak godine, potom Poplave

umjetnost graditeljstvo
grobnice

Stara drava

mastabe

stepenaste piramide

prave piramide + svetite + hram u dolini

Nova drava

grobnice ukopane u stijene

hramovi: Karnak, Luksor, Abu Simbel (idovi)

OZIRISOV KULT
etvero brae Oziris i Izida, Set i Neftis, dobrog Ozirisa ubija zli Set raskomadavi ga i razbacavi po
Egiptu. Bog Horus ga osveuje ubivi seta, Oziris uskrsne postavi kralj svijeta mrtvih umrli faraon
= Oziris, faraonov sin = Horus

FENIANI
-

POMORSKI NARODI 1200.g stiu iz Egipta prema Mezopotamiji i iz Meurjeja prema Mediteranu, i
ne rade jedinstvenu dravu ve odgvojene gradove drave Tir, Sidon, Biblos, Berit, Ugarit
grci ih zovu Fenianima zbog njihovog popularnog prozvoda crvene tkanine (foinikes crveni)
SUSTAV VLADAVINE knezovi + vijea trgovaca (TIR kraljevina)
plaaju danak stranim vladarima
neovisni od 1200. 900. (vrhunac)

9|Page

Fenicija neplodni pojas od Sredozemnog mora do gorja Libanon

ribarstvo
semitsko podrijetlo mjeavina razliitih etnosa
obrti:

tkalako umijee, staklo (pripisuje im se otkrie), nakit, bjelokost, metalno oruje, grimizne
tkanine
trgovina:

nedostatak sirovina - posrednika pomorstvo

faktorije trgovake naseobine 814.g.pr.Kr Kartaga (kolonija grada Tira)

prenapueni gradovi kolonije na Sredozemlju
iz Britanije uvoze Kositar, sa Sjevernog mora jantar itd.
oplovili afriku obalu za egipatskog faraona Nekha
brodogradnja uvoz Libanonske cedrovine
poznati po vinovoj lozi i maslinama
najpoznatiji pomorci starog Istoka
PISMO:

fonetski alfabet pojava sredinom 2. tisuljea prije Krista

22 glasa 22 znaka bez samoglasnika

samoglasnike dodavaju tek Grci

Religija:

utjecaji susjednih naroda

bogovi zatitnici gradova: Melkart Tir, Baal Biblos

nema originalne kulture, utjecaj Egipta itd.

HEBREJI IDOVI
-

nomadski semitski narod iz srednje Mezopotamije

3. tisuljee pr. Kr. ABRAHAM osniva idovskog naroda, vodi narod u Kanaan obeanu zemlju
2. tisuljee pr. Kr. odlazak u Egipat (12 plemena), vlada glad (neplodno podruje), ratovi, razdoblje
PATRIJARHA
18. stoljee pr.Kr. JAKOV/MISIR naseljavaju Deltu Nila, Pasha(??)
13. stoljee pr. Kr. MOJSIJE vraa ih u Kanaan

oko 1250.g Sinajski savez

tvorac Zakona TORE

40 godina putuju pustinjom

12. stoljee pr. Kr. dolazak u Kanaan. ratovi s Kanaancima, Filistejcima, savez 12 pl. vijee
najstarijih, razdoblje SUDACA
~1100. g. pr. Kr. HEBREJSKO KRALJEVSTVO

(1. i 2. knjiga o Samuelu)

SAUL

prvi kralj

ujedinjuje sjeverna plemena

DAVID

(izvor Knjiga o kraljevima)

Judejac

ujedinjuje svih 12 plemena

ratovi s Filistejcima i Kanaancima

pretvara Jeruzalem u prijestolnicu

SALOMON

unutranje reforme jaka drava

razvoj trgovine i diplomacije

graditeljstvo: HRAM i kraljevska palaa

nakon Salomonove smrti drava se raspada

IZRAEL Sjever 10 plemena gl.gr. Samarija
JUDEJA Jug 2 plemena gl.gr. Jeruzalem
stalni sukobi slabe drave:

722.g Sargon 1. osvaja Izrael Asirsko suanjstvo nestaju

586.g Nabukodonosor 2. osvaja Judeju Babilonsko suanjstvo

539.g car Kir 2. zauzima Jeruzalem i doputa povratak idovima

voa ZOROBABEL obnova Hrama oko 521.g

RELIGIJA:

visoki moralni standard u svakodnevnom ivotu

osniva Mojsije koji posreduje u sklapanju saveza boga Jahve s izabranim narodom

monoteistika Jahve obvezao na pridravanje 10 bojih zapovjedi

najvea svetinja Zavjetni koveg (u Hramu) u njemu su se uvale ploe zapovjedi

10 | P a g e

u kovegu i Menora sedmokraki svjenjak koji simbolizira sedam dana stvaranja svijeta
TORA sveta knjiga koja sadri prvih pet starozavjetnih biblijskih knjiga

MEDIJA
-

poetkom 2. tisuljea Iransko visoje naseljavaju indoeuropska plemena Medijaca i Perzijanaca

sjeverozapadni Iran (juno od Kavkaza)
oko 700.g ujedinjenje, vladar DEIOKES
6.st.pr.Kr vladar ASTIJAG njegov unuk je Kir 2/stariji
oko 550.g potpali pod Perzijance (Kir 2. zauzeo medijsku prijestolnicu Ekbatanu i zarobio Astijaga)

PERZIJA
-

glavni izvor Herodot

sjever Perzijskog zaljeva Persis
oko 600.g.pr.Kr kreu prema Zapadu
KIR STARIJI/2.

osniva dinastije Ahemenida

~550.g ujedinio Mediju i Perziju

546. osvaja Lidiju (zarobljen Krez bogat kao Krez)

545. pokorava maloazijske Grke

539. osvaja Babilon i Novobabilonsko carstvo

vlada Fenicijom, Palestinom, mediteranskom prednjom Azijom, na Istoku do rijeke Inda

prijestolnica Pasargada
KAMBIZ

525. osvaja Egipat (bitka kod Peluzija, biva ubijen)

DARIJE 1. VELIKI

vrhunac Perzijske drave

drava: Ind, Egipat, Makedonija, Kavkaz

kraljeva garda besmrtni

upravno-teritorijalne jedinice: satrapije

satrapi: kraljeve oi i ui upravna, sudska i vojna vlast,

pijunska sluba nadzor satrapa

potanska sluba kraljeva cesta (Suza-Efez)

darik jedinstveni novac

prijestolnica Perzepolis

grobnice u Naksh-i-Rustani

513.g pohod na Skite Trakija i Makedonija

grko-perzijski ratovi
KSERKSO

rat s Grcima neuspjeh

331. Aleksandar osvaja Perziju

oblik vlasti: orijentalna despocija

despot apsolutni vladar neogranienih prava proskineza padanje niice pred vladarom
RELIGIJA:

zoroastrizam zaratustrizam

utemeljuje u 6.st. prorok Zaratustra

dualizam (korjeni kasnijih kranskih hereza)

Ahura Mazda dobro

Ormuz/Ahriman zlo

Zend-aveste svete knjige

oltari svete vatre ritulano paljenje vatre pobjeda dobra

kult Mitre, dobrog boga Sunca

UMJETNOST:

reljefi na kraljevskim palaama (besmrtni, sfinge, krilati lavovi)

apadana (prijestolna dvorana sa stupovima)

primjenjena umjetnost

INDIJA
-

starosjedioci tamnoputi Dravidi - razvijen narod,poznavaju lonarsko kolo, od bronce izraivali

oruje,orue, uzgajali i pamuk
1. visoka civilizacija nastala u dolini rijeke Inda(1000. g nakon Mezoppotamije) - ostatci gradova
Mohenjo Daro i Harappa
civilizacija propala - nepoznati razlozi - 2. tis. pr. Kr.
Vedsko razdoblje - Arijci - bojna kola- stan. u roblje
kastinski sustav

Ktarija - plemeniti rod, ratnik, pomo u voenju politike

11 | P a g e

Rada - poglavar
Brahmani - sveenici, vjerski ivot i utjecaj, najvie dr. slube,obrazovani
Vajija - narod, obtnici,trgovci,seljaci;
udra - nisu Arijci, seljaci bez zemlje i sluge

BUDIZAM

6.
st.pr.kr
osnovao
Siddgharta
Gautama(kasnije
plemi,pokajao,pustinja,meditacija

jednakost svih, stanje blaenstva - nirvana-

Buddha),

propovjednik,

nekad

GOSP.,ZNANOST I UMJ.

preuzet nain obrade zemlje, sustav za navodnjavanje

tei radovi-snaga slonova

pol. 1. tis. snaan razvoj trgovine, razvoj pisma, izmiljene brojke donesene u Europu

epovi Mahabharata i Ramayana

boanstva Brahme, ive i Vine

budidtiki hramovi - pagode - ukras,iznimna arhikt.

KINA
-

o
o

doline rijeka Hoangho i Jangtzekjan, pol. 3 tis. ujedinjavanje pojedinih plemena - 1. dr. organizacije
vladarska dinastija Sja prva,smjenila dinastija ang
razvijeno poljodjestvo i obrt
11. st.pr.Kr. provale nomada s zapada - ou
o nova podjela zemlje - nova posjednika aristokracija
o poltika nestabilnost - pokuaj osamostaljenja malenih knezova
o stvaranje brojnih savjetnika - ''razdoblje stotinu kola'' - 8.-5. st.pr.Kr.
5.st.- borba za prevlast - ''doba ratujuih kraljeva''- -pobjeda dinastije in
o uveli stand. porez, mjere za duinu, prisilno sagraena mrea putova i kanala,
o gradnja Kineskog zida
o prislini radovi, monogbrojni sukobi, porezi - zbaena s vlasti
o dinastija Han -3. st.pr.kr. uspon Kine - zlatno razdoblje kin. kulture
RELIGIJA I KULTURA
6.st.pr.Kr. utemeljen konfucionizam, mudarc Konfucije, due predaka pomau
tradicionalna kin. vjerovanja, iroko prihvaeno u Kini,
izumi: kompas, papir, barut, svila, pamuk, porculan,..
znanosti: astronomija, matematika, medicina, zemljopis

4. ANTIKA GRKA
GRKA Povijesna razdoblja:
1. Herojsko doba (~2000. - ~1200.)
doseljenje grkih plemena plemenske zajednice rod-bratstvo pleme
prva seoba Ahejci, Jonjani, Eoljani, druga Dorani
2. Homersko doba (~1200. 800.)
raspadanje rodovskog drutva kralj bazileus
stalei demos i eupatridi
prve opine deme
izvori Ilijada i Odiseja
3. Arhajsko doba (800. 500.)
privredni i gospodarski razvoj
prvi gradovi polisi akropola, agora
kolonizacija
4. Klasino doba (500. 338.)
Atena i Sparta
grko perzijski ratovi
zlatno doba umjetnosti
5. Helenistiko doba (338. 146.)
makedonska i rimska vlast
Herojsko Doba
podruje: Egejski svijet jugoistona Europa most triju kontinenata

12 | P a g e

vrijeme naseljavanja 3. tisuljee pr.Kr.

EGEJSKA/KIKLADSKA KULTURA:
kultura bronanog doba
- stanovnici PELAZGI brodogradnja, pomorstvo, obrada kamena i trgovina
KRETA (istoni dio Sredozemlja):
-

MINOJSKA KULTURA: (1950 1450.)

stanovnici PELAZGI
gradovi Knosos, Phestos, Hagia Triada, Mallia
- nasljedne monarhije vlast kraljeva
gospodarstvo
poljoprivreda masline, vinova loza
obrti,
posredna trgovina najvea trg. sila na Sredozemlju vladaju nad morem TALASOKRACIJA
brodogradnja, pomorstvo
kultura
graditeljstvo palae KNOS
slikarstvo mozaici, zidne slike
keramika stil KAMARES
pismo
LINEAR A (17. stoljee)
LINEAR B (15. stoljee) deifrirali Ventris i Chadwick
religija
kult plodnosti boica DIKTA (zmije)
dinastija MINOJ kralj Minos (15. st.) - Minojska kultura
istraiva Arthur Evans - 1900. godina Knos palaa Labirint dobio ime prema Labrysu (dvosjekla
sjekira)
kraj u 15. stoljeu erupcija vulkana na otoku Teri a nakon toga najezda napadaa s kopna
MITOVI:
Tezej - Egejev sin, bio poslan u labirint, ubio minotaura, vraa se doma, zaboravi jedra, egej se
ubija
Egej ubije minosovog sina na igrama, za kaznu alje
Minos kretski kralj, naredi dedalu da gradi labirint, ne da mu otii,ubije g
Minotaur- ovjek bik, ubio ga tezej, pomou niti, majka pasifaja, otac minos
Arijadna voli tezeja, da mu nit, na kraju ga ostavlja zbog dioniza na nekom otoku
Dedal- graditelj, labirint, gradi, bjei kod prijatelja koji onda ubija minosa
Ikar pada u vodu
-

I. VAL GRKE SEOBE:

u 2. tisuljeu dolaze indoeuropska plemena (Heleni)
preuzimaju kulturu starosjedioca Pelazga imaju sjedilaki nain ivota
naseljavanje:
AHEJCI Peloponez
JONJANI Atika, Eubeja
EOLJANI Tesalija, Etolija, Beotija
gradovi-drave: MIKENA, TIRINT, SPARTA, ATENA, TEBA

MIKENSKA KULTURA:
-

pod utjecajem krete, uspon oko 1600.g.pr.Kr, mlaa od Kretske

podruje: Peloponez
gradovi: Mikena, Tirint, Arg
MIKENA - podruje ARGOLIDA (suho tlo)
stanovnici: prvi naseljavaju Ahejci u drugom tisuljeu
istraivao Heinrich Schliemann 1876. godine
naao utvren grad AKROPOLU, opasanu kiklopskim zidinama (gradili kiklopi), ulaz LAVLJA
VRATA
unutar zidina kraljeva palaa MEGARON (najljepa je bila dvorana za primanje) i nekropola
izvan zidina grobnica (Atrejeva Riznica) u obliku THOLOSA (oblik konice)
gospodarstvo
poljoprivreda
trgovina i obrt (keramika i obrada bronce maevi)
kultura - utjecaj Krete (KAMARES stil keramike)
pismo - LINEAR B (napredna varijanta kretskog pisma)
oko 1440.g Mikena osvaja Kretu jer je Kreta dominirala sredozemnom trgovinom
kraj u 12. stoljeu dolazak naroda s mora i Dorana, poetak eljeznog doba

13 | P a g e

TROJANSKA KULTURA:
TROJA/ILLION - podruje: sjeverozapadna obala Male Azije trgovaki odlian poloaj
uspon od 3000. do 1200.g.
istrauje Heinrich Schliemann od 1869. do 1873. godine
pronaeno 9 slojeva najvaniji (Prijamov grad) je 7.a sloj
u 13. stoljeu naseljuju Ahejci
TROJANSKI RAT - oko 1194-1184. trajao dugo, Troja bila neosvojiva jer su Posejdon i Apolon gradili
zidine
Mitovi:
Prijam kralj Troje
Paris sin prijamov
Helena otila od Menelaja u Troju s Parisom
Menelaj zapoinje rat zbog Helene
Agamemnon Menelajev brat, vladar Mikene
Ahilej glavni grki junak, duri se zbog otete mu ljubavnice Briseide
II. VAL GRKE SEOBE:
seoba Dorana je bila posljednja seoba Helena
DORANI ratniki narod, naseljuju Peloponez (posebno Sparta)
seobom Dorana nestaju kretska i mikenska kultura
PREMJETANJE:
EOLJANI, JONJANI premjetaju se na otoke i obalu Male Azije
AHEJCI premjetaju se na Sjever Peloponeza
Homersko Doba
KULTURA DORANA prestaje razvoj egejskih, bronanih kultura i poinje razvoj dorske, eljezne kulture
ovo razdoblje nazivaju helenskim srednjim vijekom jer nema nikakvih izvora osim opisa iz Ilijade i
Odiseje
stanovnitvo Heleni (zemlja Helada), tj. Grci (Graeci tako ih zovu Rimljani po plemenu Graikoi u Epiru)
sjedilaki nain ivota (isprva su svi Grci bili nomadi) razvoj stoarstva, ratarstva, obrta i trgovine
-

DRUTVENI USTROJ ureen krvnom vezom, patrijarhalni plemenski savezi

GENS ROD
FRATRIJA BRATSTVO nekoliko rodova
FILA PLEME

POLITIKA TIJELA:
BAZILEJ voa (kralj ili vojskovoa) izvrna vlast
AGORA narodna skuptina
BULE vijee staraca

dolazi privatno vlasnitvo podjela zemlje raslojavanje drutva:

ARISTOKRACIJA - aristos+kratein plemstvo, bivi voe drugi naziv EUPATRIDI
DEMOS- narod, puk

prve politike zajednice seoske opine DEME

stanovnitvo DEMOS
zemljoposjednici i vojskovoe EUPATRIDI (staro grko plemstvo)

iz prvih naselja formiraju se gr-dr POLISI nisu jedinstvene drave, ali ima vlastito gospodarstvo,
vanjsku pol., demokraciju
AKROPOLA utvreni dio, u poetku tu ive Eupatidi, sve javne graevine itd
AGORA glavni gradski trg, gdje se sastaju Eupatridi
AGER prostor izvan zidina gdje su zemljini posjedi Eupatrida, a tu ivi Demos

GRKA polisi - male dravice, nepovezane politike zajednice - SPARTA, ATENA, TEBA, KORINT,
ARG, MILET
VEZA IZMEU POLISA jezik, pismo (od 7. st.), knjievnost, bogovi (svetkovine), Olimpijske Igre

mjesta zajednitva:
Apolonov Hram u Delfima (proroica Pitija)
Zeusov Hram u Olimpiji (776. tamo prve Olimpijske)
Artemidin Hram u Efezu
Herin Hram u Argosu
Posjedonov Hram na Istmu

Ilijada i Odiseja
najstarija povijest Grka
zajednika kulturna batina
jezini i moralni standardi

14 | P a g e

prenosila se predajom
Homersko Pitanje
PISMO u 7. st. pr.Kr preuzeto od Feniana + dodani samoglasnici sveukupno 24 slova

RELIGIJA:
12 glavnih bogova koji stoluju na Olimpu
graani obavljaju ulogu sveenstva pa nema povlatenog sveenikog sloja
MITOLOGIJA kozmogonija (nastanak svijeta) i teogonija (nastanak bogova)
rtve hrana i pie, pjesnika i sportska natjecanja, predstave
PANATENEJSKE SVEANOSTI vjerska sveanost, svake 4 g. u Ateni, posveeno Ateni pjesniki i
sportski dio + povorka
DELFI:
proroite
na posveenom tlu planine Parnas (dom Apolona i 9 muza)
glavna proroica PITIJA dvosmisleni odgovori
oko hrama riznice pojedinih polisa Delfi su bili sredinja banka Grka
tu se sklapaju savezi susjednih drava AMFIKTIONIJE
KALOKAGATHIJA sklad izmeu duhovne i tjelesne ljepote za kojim Grci tee
OLIMPIJSKE IGRE :
776. prve
osnovao Heraklo u ast Zeusa
u Olimpiju
za vrijeme odravanja vlada sveti mir EKEHEIRIA
EPSKO PJESNITVO:
aedi pjesnici, profesionalni pjevai koji su opjevavali epove uz instrumente, prilagoavajui jezik prema
uhu sluatelja
rapsodi pjesnici koji bi recitirali epove.
HESIOD najvei epski pjesnik osim Homera
Postanak svijeta (Teogonija) opisuje mitoloki nastanak svijeta i bogova
Poslovi i dani (Erga kai hemera) radi i budi pravedan, opisuje teak ivot seljaka
LIRSKO PJESNITVO:
razvija se u eolskim i jonskim maloazijskim gradovima
glazbena i plesna pratnja KITARA, AULOS, LIRA
elegija pjesma moralnog sadraja i poruke predstavnik Tirtej
jamb aljiva i podrugljiva pjesma predstavnik Arhiloh (7.st.)
solo pjevanje monodija razvijeno na Lezbu Sapfo i Alkej (7.st)
korske pjesme javna dogaanja predstavnik Pindar (5.st)
-

FILOZOFIJA
Grci prvi pokuavaju rastumaiti volju bogova i prirodu
otac filozofije TALES IZ MILETA (6.st):
odbacuje mitoloko vienje nastanka svijeta
voda je element iz kojeg sve potjee
svijet se upoznaje putem zakona prirode i materije
ANAKSIMANDAR IZ MILETA (6.st):
smatra pramateriju (apeiron) poetkom svega
otkrio sunani sat, zemljopisnu kartu
ANAKSIMEN IZ MILETA (6.st):
sve izniklo iz zraka
PITAGORA (SICILIJA):
matematika, astronomija, akustika, glazba
sustav svijeta je utemeljen na brojevima i njihovim odnosima
HERAKLIT (6.st):
iva vatra nositelj je promjene i sklada
stalna borba suprotnosti donosi napredak
elejska kola smatraju da je um izvorite svijeta i spoznaje
DEMOKRIT (5. st):
razvija teoriju atoma
RANA LIKOVNA UMJETNOST: geometrijsko doba (10-8.st)
keramika (dipilonske vaze)
meandar beskrajni trakasti motivi
ARHAJSKA UMJETNOST (8-6.st)
poznato samo preko rimskih kopija
slikarstvo na vazama:
ranije razdoblje (crni likovi na crvenoj podlozi)
kasnije razdoblje (crveni likovi na crnoj podlozi)
KIPARSTVO:

15 | P a g e

dekorativna uloga, osim kad slui za velianje tijela

KORE djevojka uredna, obuena ideal djevianske skromnosti i ljepote
KOUROS mladi gol ideal snage i ljepote mladog ratnika i sportaa

ARHITEKTURA
razvila se iz pravokutnog sredita stambene kue zvanog MEGARON (nalazimo ga ve u Mikeni)
HRAM:
pronaos predvorje
naos kip posveen zatitniku
opisthodomos riznica
REDOVI STUPOVA zajedniki postolje, nosivi stup, glavna greda i zabat
dorski - jednostavan
jonski zavijutci
korintski detalji
BOGOVI:
svijet je nastao iz beskrajnog prostora kaosa
iz kaosa proizlaze tama/no i svjetlo/dan, a zatim i Zemlja, podzemlje i ljubav
Zemlja rodila Urana koji je pobijedio kaos, ali ga je svrgnuo bog vremena Kron
Kron guta vlastitu djecu, ali ih spaava najmlai sin Zeus, ije je roenje njegova majka Reja zatajila
Zeus vrhovni bog
Hera zatitnica braka i poroda
Demetra boica plodnosti zemlje i poljoprivrede
Afrodita boica ljepote i ljubavi
Artemida boica lova i prirode
Atena boica mudrosti i pravde
Apolon bog svjetla i ljepote
Ares - bog rata
Hefest bog vatre, sagradio boanske palae na Olimpu
Hermes bog trgovaca i putnika, glasnik bogova
Had bog podzemlja, caruje u Carstvu sjena i mraka
Posejdon bog mora
Dioniz bog vina i veselja
Arhajsko Doba
promjene privredni i politiki razvoj
NATURALNO GOSPODARSTVO Peloponez , Sjever Grke SPARTA (plodna zemlja)
NOVANO GOSPODARSTVO Atika ATENA (trgovaki putovi, neplodna zemlja)
u 7. st. javlja se kovani novac potjee iz Lidije u Maloj Aziji
posljedice:

DUNIKO ROPSTVO

KOLONIZACIJA
trgovina otoci Delos i Samos

gradovi: ATENA, KORINT, MILET, EFEZ, DELOS, SAMOS

SPARTA:
podruje: poluotok Peloponez, Lakonija
naseljavaju: u 2. tis Ahejci, oko 1100. g Dorani
900.g osnovana SPARTA
u poetku gadni ratovi s Mesenjanima (3 rata)
poetak 8. st Likurg strogi zakoni
stanovnitvo:
SPARTANCI DORANI aristokrati, ratnici
imovinska jednakost aristokracije zajednika zemlja, robovi, nema privatnog vlasnitva
HELOTI AHEJCI dravni robovi
bez slobode i politikih prava, bievani jednom godinje
KRIPTIJE pokolji helota da se sprijee pobune
PERIJECI AHEJCI obrtnici, trgovci, seljaci
slobodni ali bez politikih prava, ive u neutvrenim naseljima, laki orunici
aristokratska monarhija
POLITIKI USTROJ:
2 KRALJA
loza Argijada i Eupontida
neograniena vlast u doba rata
provode odluke geruzije
vrhovni suci i vojskovoe
5 EFORA
5 nadzornika
izvrna i savjetodavna vlast
-

16 | P a g e

predsjedaju geruzijom i apelom

GERUZIJA
vijee staraca
28 l + 2 kralja svi spartanci iznad 60 g starosti
zakonodavna, sudska i upravna vlast
APELA
narodna skuptina
svi spartanici iznad 30 g (jer tek tada postaju stanovnici Sparte)
prima ili odbacuje odluke geruzije
gospodarstvo:
naturalno gospodarstvo
zemlja je dravna
spartanski odgoj:
od 7. godine gimnazije
lakonski odgovori vrlo kratki odgovori
nakon 18. (do 60.) aktivni vojnici
sa 30 osnivaju obitelji
vanjska politika:
Peloponeski savez - vojno politiki savez
vojska HOPLITI (teko naoruani pjeaci) + 4 HELOTA

ATENA:
podruje: Atika
nastanjuju: Jonjani
legenda osniva Tezej
brdo AKROPOLA hramovi
AGORA sredite
PIREJ luka
stanovnitvo:
EUPATRIDI plemstvo
DEMOS
METECI stranci
ROBOVI
aristokratska monarhija do 683.
10 kraljeva (BAZILEJA)
683. aristokratska republika
Ustroj:
ARHONTI
izvrna i upravna vlast
AREOPAG
vijee aristokrata
zakonodavna, savjetodavna i sudska vlast
BULE
vijea predstavnici rodova i bivi arhonti
zakonodavna vlast
EKLEZIJA
narodna skuptina svih Atenjana, bez prevelikog utjecaja
drutvo sukobi za zemljite, dovode do:
DUNIKO ROPSTVO
demos bi se zaduio i onda morao zaloit posjed i ivot
kamen hipoteka bi oznaavao ropstvo
ako ne otplate postaju robovi
ATENSKO ZAKONODAVSTVO
630.g. eupatrid KILON pokuava oteti vlast
621.g. arhont DRAKON ozakonjuje obiajno pravo krvna osveta, duniko ropstvo itd
594.g. arhont SOLON - reforme drutva
uvodi TIMOKRACIJU drutvenu podjelu prema bogatstvu, i sve podjelio u 4 razreda:
1. najbogatiji arhonti, lanovi areopaga - konjanici
2. lanovi areopaga konjanici
3. lanovi areopaga pjeaci
4. lanovi eklezije pomone trupe
ukida duniko ropstvo
uvodi i mijenja BULE sad imaju 400 lanova, a u bule mogu i bogati lanovi demosa
uvodi HELIJU prizivni sud vrhovno sudbeno tijelo u dravi
drutvo i dalje u sukobima
PIZISTRAT (561/560-528) pozitivni tiran
gospodarsku uspon, jaanje demosa
uvodi plaeniku vojsku
-

17 | P a g e

uvodi poreze
uvodi PANATENEJSKE i DIONIZIJSKE SVEANOSTI
sinovi HIPIJA (do 510.) i HIPARH (do 514.)
svrgnut Hiparh, Hipija uspostavlja tiraniju, kasnije Hipija prognan, na vlast dolazi:
510.g KLISTEN
ukida timokraciju
podjeljuje ATENU u 10 FILA (okruga) = 100 DEMA, podijelio ih po teritorijalnim principu
BULE
politika prava za sve Atena postaje demokratska republika
pojaava se uloga arhonta i stratega
ostracizam tajna glasanja ispisuje se ime mogueg tirana, ako je na 6000 ostrakona izbaen iz grada na 10 god

GRKA KOLONIZACIJA:

vrijeme: od 8. do 4.st.pr.Kr.
UZROCI KOLONIZACIJE:
grki polisi nisu imali mjesta za irenje
porast stanovnitva
prehrana stanovnika
ivotni prostor stanovnika
bijeg od dunikog ropstva
proizvodnja vea od potronje
KOLONIJE apoikie - polisi izvan domovine, uz obali, slobodne i samostalne, politiki neovisne o
matinom gradu, veu ih zajednika kultura i vrste trgovake veze (izvoz ito, vino, vuna, lan, kovine),
jedni drugima pomau u ratu, svetkovine, OI
NAIN KOLONIZACIJE.
prvo idu u Delfe, pitati Pitiju za savjet
uzimaju svetu vatru iz hrama matinog grada i prenose u koloniju
odreuju zemljite za grad i grade zidine
podjele zemlju meusobno
posveuju grad zatitniku matinog grada
SMJEROVI KOLONIZACIJE:
Sicilija (Sirakuza)
Jug Italije (Magna Graecia)
Obale Crnog Mora
Juna Francuska (Masilija)
panjolska (Sagunt)
Egipat (Naukratis)
Libija (Kirena)
POSLJEDICE KOLONIZACIJE:
razvoj robno novane privrede
razvoj trgovine, brodogradnje
nove poljoprivredne kulture vinova loza, maslina
irenje grkog pisma i umjetnosti
PRVA KOLONIJA:
8.st iz grada KIMA (Mala Azija) nastaje gradu Cumae u Italiji (naziv kyme valovi)
nakon toga kolonija NEAPOLIS (Napulj)
Sirakuza, Posidonija, Tarent, Taras, Sibaris, Selinunt, Akragas (Agrigento)

mnogo grkih kolonija u Junoj Italiji i Siciliji ime Megale Hellas Magna Graecia Velika Grka

KOLONIZACIJA NA JADRANU
prva kolonija Grci s Krfa/Korkire osnivaju Korkyra Melaina (Crna Korkira) (tamo je bila jo jedna
kolonija kojoj ne znamo ime ali o postojanju svjedoi LUMBARDSKA PSEFIZMA)
Sirakuani u doba Dionizija Starijeg osnivaju Issu 386.g.pr.Kr
doseljenici s grkog otoka Parosa osnivaju Pharos 385/384.g.pr.Kr.
trgovita na obali EMPORIJE - Tragurion (Trogir), Epetij (Stobre), Epidaurus, Salona
posljedice grke kolonizacije:
nove kulture
razvoj brodogradnje (brodovi liburne)
trgovina, obrti
raspadanje ilirske rodovne zajednice porodice, patrijarhalno ropstvo
Klasino Doba
-

GRKO-PERZIJSKI RATOVI (492.-449.)

-

izvor Herodot (485-424) Historiae (9. knjiga)

uzrok irenje Perzijskog carstva prema Zapadu:
KIR 2. VELIKI, KAMBIZ 2., DARIJE 1.

18 | P a g e

osvojili cijelu Malu Aziju i jonske gradove u Maloj Aziji preko njih trguju s Grkim polisima
povod 500.g jonski ustanak predvoen Miletom
u pomo dolaze samo Atena i Eretrija s 20 brodova
495. grko brodovlje poraeno, nisu pomogli jonskim gradovima
494. Milet razoren
492. g Darije 1. sprema kaznu za Atenu i Eretriju, alje zahtjev za zemljom i vodom
perzijska mornarica (na elu MARDONIJE) napreduje, ali ih zaustavlja oluja kod HALKIDIKE,
unitena mornarica
490. g novi pohod Darija 1. preko mora do Atene i Eretrije
perzijski vojskovoe DATIS i ARTAFERNO spaljuju Eretriju, a perzijska mornarica se iskrcava
na Atici,
BITKA NA MARATONSKOM POLJU 13. rujna, najvea do tada, 30 000 Perzijanaca, 10 000
Atenskih hoplita, kojima zapovijeda MILTIJAD, koji uz pomo Herodotove strategije izvlai
pobjedu

KSERKSO 1. (486.-464.)
priprema se za novi pohod nakon Maratona
481. u Korintu se sklapa SVEGRKI SAVEZ protiv Perzijanaca
SPARTA pjeadija
ATENA mornarica (sukob Temistoklo s pomorskom str. eli mornaricu, Aristid i kopnena
str. pjeatvo)
odluuje se za mornaricu (Drveni e zidovi titi Atenu Pitija) i gradi se 200 TRIJERA
(troveslarki)
480. Kserkso prelazi Helespont
osvojili Trakiju, Makedoniju, Tesaliju
BITKA U TERMOPILSKOM KLANCU
- 300 hoplita voenih kraljem Leonidom, Spartanci
znaju da e umrijet, ali se bore 3 dana hrabro, no uhoda pokae put Perzijancima koji su potukli
Spartance i nastavili do Atene koju su zatim spalili i poruili
BITKA KOD SALAMINE 28.rujna, poraz Perzijske mornarice od atenskih trijera
479. u proljee sukobi na kopnu
BITKA KOD PLATEJE
- perzijski vojskovoa Mardonije i grki Pauzanija (Leonidin sin)
najvea kopnena bitka, Grci pobijedili, Sparta se povlai iz rata
BITKA KOD RTA MIKALE Grci pobjeuju
478. DELSKI SAVEZ sklapaju ga Atena i 200 polisa na otoku Delu kako bi oslobodili trgovinu morem
Sparta nije ula jer se nije htjela borit dalje od Peloponeza
450. BITKA KOD CIPRA - Perzijska mornarica potpuno unitena
449. Kalijin Mir izmeu Atene i Perzije (Perziji ostaje Cipar, a Atena ima pravo trgovine na Sredozemlju i
Crnom Moru)

ZLATNO DOBA GRKE/PERIKLOVO DOBA:

-

procvat Atene, preko delskog saveza doli do novaca

doba obnove i izgradnje te kulturnog i drutvenog napretka
444.g - PERIKLO (495-429) vojni strateg (funkcija koja se bira jednom godinje) do smrti
velike ovlasti (vojskovoa, zasjeda u narodnoj slubi, sudjeluje u radu dravne slube)
niz reformi POLITIKE zakonodavne ovlasti daje Narodnoj Skuptini demokratizacija, smiju donosit
zakone
NOVI POLITIKI USTROJ:
EKLEZIJA vrhovno politiko tijelo, narodna skuptina
BULE vijea, izvrno tijelo vlasti
AREOPAG vjerska pitanja
HELIJA sudbena vlast
10 STRATEGA vojno zapovjednitvo
SLUBENICI POLICIJA dravni robovi
uvodi DHETE dnevnice koje se isplauju ljudima iz bula
obnova Atene
spaja Atenu i luke Pirej i Faleron obrambenim zidom
AKROPOLA sve obnovljeno u 5. st

PARTENON graditelji IKTIN i KALIKRAT, uz pomo Fidije - DORSKI STIL

EREHTEON oko 421., graditelj MNESIKLO, Karijatide JONSKI STIL

NIKIN HRAM KALIKRAT JONSKI STIL

PROPILEJI ulaz na Akropolu MNESIKLO DORSKI STIL

razvoj atenske umjetnosti i knjievnosti uvodi TEORIKON kazalini novac
razvoj gospodarstva i obrta

KERAMEIKOS etvrt obrta i radionica

ERGASTERIJ dravne radionice u kojima se proizvode razne keramike metalne i kone

stvari

19 | P a g e

pomorska trgovina osigurava trgovake puteve (Egejsko i Crno More, Juna Italija)
politika i gospodarska dominacija Atene

ATENSKI POMORSKI SAVEZ bivi Delski savez, 300 lanova, riznicu seli iz Delfa u
Atenu, neki ele izai ali Atena ne da, iz ravnopravnih saveznika prelaze u podanike
Atene, visok porez, atenska mjerila

PELOPONESKI RAT (431.-404.) :

-

njime zavrava Klasino razdoblje

izvor Tukidid (460.-396.) Povijest Peloponeskog Rata (prvo kritiko iznoenje povijesti)
uzrok politike i gospodarske suprotnosti Atene i Sparte
razlike:
ATENA
SPARTA
demokratska republika
aristokratska monarhija
Atenski Pomorski savez (300 l)
Peloponeski savez (Sparta, Korint, Megara)
novano gospodarstvo
poljoprivredna zemlja
prevlast na moru
prevlast na kopnu
iri trita prema J Italiji i Siciliji
upada u krizu i gubi mo pomau Korint i Megara i ele rat s
Atenom

povod KORINT glavna luka Peloponeskog saveza i vodei trgovaki grad na Sredozemlju Atena
napada Korintsku koloniju Potideju, a Sparta staje na stranu korinta

I. FAZA RATA ARHIDAMOV RAT (431.-421.)

431.g Sparta napada Atiku na poticaj Arhidama
gospodarski unitava Atiku i unitava izvore hrane
u Ateni izbija glad i kuga (umire i Periklo)
ratovanje na kopnu (Sparta)
ratovanje na moru (Atena)
U Ateni se javlja gospodarska i politika kriza

narod slua demagoge demagog KLEON potie na rat

422.g BITKA KOD AMFIPOLA:
neodluen
umire i Kleon i Brasida (Sparta)
421.g - NIKIJIN MIR (Nika atenski vojskovoa) primirje na 50 godina
20 godina zatija:

Atena u krizi djeluju demagozi ALKIBIJAD nagovara na napad na Sirakuzu, korintsku

koloniju

Sparta jaa novano ju za izgradnju mornarice pomae Perzija

II. FAZA RATA SICILIJANSKA EKSPEDICIJA (415.-413.)
415.g Atena napada Sirakuzu
Alkibijad bjei Spartancima i ostavlja neorganizirani Atenu
413.g poraz Atene kod Sirakuze
Sparta gradi mornaricu
III. FAZA RATA DEKELEJSKI RAT
404.g poraz Atene kod EGOSPOTAMA na Helespontu
Lisandar iz Sparte sklapa savez s Perzijom i zajedniki unitavaju Atenu
Atena je pod opsadom 9 mjeseci osvojena luka Pirej
potpisuje se mir:
rue se zidine oko Pireja (uz zvuke svirala)
rasputa se Atenski pomorski savez
predaje Atensku flotu (osim 12 brodova)
Atena mora plaat veliku ratnu odtetu
u Ateni vlada 30 spartanskih aristokrata oligarhija (vladavina nekolicine bogatih) na elu
KRITIJA
POSLJEDICE RATA:
opada mo Atene
Sparta politiki jaa (do 371.g)
Teba preuzima prevlast (do 362.g)
Grka je opustoena jaaju Makedonija i Perzija

GRKA KULTURA KLASINOG DOBA:

-

klasino razdoblje veliki polet u znanosti i umjetnosti

najvanije: ATENSKA AKROPOLA
KIPARSTVO:
Fidija osmislio izgled Partenona
Miron - Diskobol
Poliklet Diskoforos i Diadumenos

20 | P a g e

Praksitel Hermes s malim Dionisom

Skopas Afrodita, Menada u plesu

DRAMA:

dramske predstave bile su dio vjerskih sveanosti

KAZALITE pozornica (orchestra) i gledalite (theatron)
razvila se iz DITIRAMBA pjesme u ast Dionizu na praznik plodnosti

TRAGEDIJA:
glavni glumac protagonist
iz zbora satira kor
prvo 2, zatim 3 glumca
nastanak tragedije:
buna i vesela satirska sveanost
mitoloko povjesni sadraj s herojskom patnjom glavnog lika
tragedija
ime dobila prema tragos jarac, jer su se u jarca oblaili Dionizovi satiri
1. natjecanje PIZISTRAT Dionizijske sveanosti 534.godine pobjednik TESPIS
najvei tragiari Eshil, Sofoklo, Euripid
ESHIL: (525.-456). velia rtvu pojedinca u ispunjenju sudbine

Orestija, Tebanska Tetralogija

SOFOKLO (479.-406.) - sukob glavnog lika s okolinom

Kralj Edip, Antigona

EURIPID (480.-406.) likovi su borci protiv lanog morala i predrasuda

Medeja, Elektra, Ifigenija

KOMEDIJA: razvija se iz podrugljivih napjeva i oponaanju likova iz svakodnevnice, ime prema skupini
pjevaa Dionizovih pjesama komos, vrhunac u 5. stoljeu ARISTOFAN Ptice, Ose, Vitezovi
FILOZOFIJA:
SOKRAT napada neznanje i navodi sugovornika da sam doe do odgovora
SOFISTI uzdizanje ovjeka iznad bogova i tradicije
PLATON kola Akademija
ARISTOTEL kola Licej
POVJESNIARI:
Herodot opisuje grko perzijske ratove
Tukidid opisuje peloponeski rat
LJENITVO: Hipokrat odvaja lijenitvo od magije, autor sveane prisege lijenika

USPON MAKEDONIJE:
-

poloaj sjever Grke na rijekama AKSIJU (Vardar) i STRIMONU (Struma), izmeu Tesalije i Trakije
MAKEDONCI bave se ratarstvom i stoarstvom
seoska kultura patrijarhalnog tipa razjedinjeni
vojna kraljevina dinastija Argeada biraju ih plemenski starjeine
FILIP 2. (382.-336., vlada od 359.)
poetak politikog uspona Makedonije
provodi drutvenu reformu jaa kraljevska vlast
prijestolnica PELA
reorganizira vojsku - slobodni seljaci zamijenjeni plaenicima
FALANGA 16x16 redova, kratki ma, tit i koplje (SARISA)
organizirao KONJICU
teritorijalno proiruje dravu
vojno:
prema obali
u unutranjost rudnici u gorju PANGEJU zlato (zlatni novac)
na Sjever prema Crnom Moru
diplomatski:
potkupljuje grke gradove
ukljuuje se u politiki ivot grkih polisa (zatitnik Delfa zbog bogatstva
ATENA se boji za demokraciju i samostalnost grkih polisa
stvara se protumakedonska stranka i makedonska stranka koja podupire Filipa II.

DEMOSTEN (384-322) 349. godine FILIPIKE (govori protiv Filipa)

prognan na Rhodos gdje otvara filozofsku kolu
338.g savez Atene, Korinta i Tebe protiv Filipa II.
Filip ulazi sa svojom vojskom u Grku
BITKA KOD HERONEJE (BOECIJA) poraz grkih polisa

21 | P a g e


lijevim krilom zapovijeda 18ogodinji Aleksandar
vlast u grkoj preuzima Filip nestaju grki polisi stvara se zajednika grka drava
potie osvajanje svegrkog saveza KONFEDERATIVNI SAVEZ

skuptina u Korintu - zima 338.g nastaje KORINTSKI SAVEZ

ulaze svi grki polisi osim Sparte, ostaju politiki i gospodarski neovisni

proglaava se ope zemaljski mir

stvara se novi vojni savez protiv Perzije - PANHELENSKI SAVEZ

posljedica polisi gube slobodu

336.g Filip ubijen na svadbi svoje keri u Egi, nasljeuje ga sin Aleksandar, koji nastavlja politiku svog oca.
-

ALEKSANDAR VELIKI:
sin Filipa II. i Olimpijade, Aristotelov uenik
334.g - prelazi Helespont napada Perzijsko Carstvo (Darija Treeg)
BITKA NA RIJECI GRANICOS
Perziju predvodi grk Memnon
oslobaa JONIJU, osvaja MILET nakon neznatnog otpora
333.g osvaja GORDIJ
BITKA KOD GRADA ISA novi poraz Darija 3.
osvaja Siriju, Palestinu, Fenikiju
grad Tir prvi puta upotrebljeni opsadni strojevi
332.g osvaja EGIPAT
Siva Amonovo svetite, postaje sin boga Amona
osniva ALEKSANDRIJU
331.g kree na AZIJU
BITKA KOD GAUGAMELA
konani poraz Darija 3. (bjei u Baktriju)
osvaja Babilon, Perzepolis i Suzu proglaava se kraljem nad kraljevima
327.g kree na INDIJU
poraz kralja Pora (200 borbenih slonova) povratak prema Babilonu
323.g umire od malarije
-

DRAVNI USTROJ DO RASPADA CARSTVA:

Aleksandar voa grkih polisa, kralj Azije, faraon Egipta, kralj nad kraljevima
ideja svjetskog carstva kozmopolitizam
vjenavao svoje vojnike s lokalnim enama vjenanje Europe i Azije (njegove ene - Roksana
i Statira)
uprava domae plemstvo: satrapije
jedinstven monetarni sistem, razvoj obrta i trgovine
gospodarska kriza u Grkoj
novi gradovi - III. kolonizacija Grka (vojnici, iseljenici)
irenje helenske kulture i jezika HELENIZAM
RASPAD CARSTVA Aleksandrova smrt 323.g
ratovi oko nasljedstva nasljednici se zovu DIJADOSI
Antigon Gonate ANTIGONIDI Makedonija, Grka
Seleuk SELEUKIDI Mala Azija, Perzija, Sirija
Ptolomej Lag LAGIDI Egipat, dio Palestine

dinastija PTOLOMEJEVIA
osamostaljuju se Pergam, Bitinija, Kapadokija, Pont i Armenija
apsolutne birokratske monarhije
posljedice:
nestaje Perzijsko carstvo
razvoj novanog gospodarstva
trgovake veze Istoka i Zapada nova roba
HELENIZAM, KOZMOPOLITIZAM
gradovi Aleksandrija
propast grkih polisa jaaju monarhije
kultura, umjetnost, znanost HELENIZAM
FILOZOFIJA izbacuje Boga iz svakodnevnog ivota
transformacija religije orijentalni utjecaji
tajni kultovi boice plodnosti i zemlje DEMETRE
misterije boga DIONIZA
u Europu prodire kult IZIDE

orijentalni misteriji vezani za uskrsnue

vegetacijska boanstva koja u proljee uskrsavaju

Feniki ADONIS, Sirijski ATIS, egipatski OZIRIS, perzijska MITRA

22 | P a g e

5. Rim - Kraljevstvo i Republika

-

NAJSTARIJI
-

STANOVNICI APENINSKOG POLUOTOKA

Apeninski polutok na sreditu Sredozemlja nazivan Vrt Europe
obiluje panjacima i rjenim dolinama (rijeke Po, Arno, Tiber)
poljoprivreda (itarice, vinova loza, maslina, smokva) i stoarstvo
prve kulture 3. i 2. tis.pr.Kr kretsko-mikenski utjecaji
1800. se pojavljuje kultura bronanog doba Terra Mara (masna zemlja)
2. tisuljee indoeuropska seoba naseljavaju Kelti (Gali), Iliri (Veneti), Liguri i Etruani
1. tisuljee nova indoeur. plemena u eljeznom dobu Italici (vie plemena Latini,
Umbri, Samniani, Volsci, Oski)
8. stoljee jug poluotoka Grci i Iliri kolonije Magna Graecia (Kartaga, Korzika,
Sardinija, Sicilija)
Etrurska kultura (8.-2.st.pr.Kr.)
podruja: Toskana, Umbrija, Lacij, rijeke Arno i Tiber
porijeklo: nepoznato, mjeavina starosjedioca i doseljenika
jezik: nije odgonetnut piu grkim alfabetom (najopseniji dokument je Zagrebaka lanena knjiga
ispisana etruanskim)
nain ivota: gradska civilizacija, gradovi drave (polisi), savez 12 gradova (Felsina, Arretum, Peruggia,
Cacre)
politiki ustroj: aristokratska monarhija kralj i lukumoni (aristokracija)
gospodarstvo: obrt i trgovina, ceste, pomorstvo, razvijeno novarstvo (kovaonice novca)
poljoprivreda: obraivani aristokratski posjedi
religija: jako bitna, zagrobni ivot i Posljednji sud, bogovi Tinij (nebo), Una (brak) i Minerva (mudrost),
proricatelji auguri i haruspici, nekropole (tumuli)
umjetnost: utjecaj Grke
graditeljstvo: drvo i opeka, elementi: luk i svod, kanalizacija, ceste, mostovi
slikarstvo: oslikavanje vaza po utjecaju na Grku
kiparstvo: kipovi u bronci i glini, umjetniki obrt

Poeci i uspon Rima

poloaj: Lacij (Latium), na rijeci Tiber se smjestilo naselje Latina koje je preraslo u grad
izvor: Tit Livije (59.-19.) - Ab urbe condita (Od Osnutka grada)
breuljci: prvi naseljeni Palatin, Eskvilij, Celij, a zatim Aventin, Kapitol, Viminal, Kvirinal
legenda: Prema legendi trojanski junak Eneja nakon pada i razaranja Troje dugo je lutao po svijetu napokon je doao u Lacij gdje je osnovao grad Albu Longu i tu su njegovi potomci dugo vladali. Kada je
bio na prijestolju Numitor svrgnuo ga je s vlasti brat mu Amulije. Numitorova ki Reja Silvija rodila je s
bogom Marsom blizance. Amulije se bojao kada blizanci odrastu da e mu oduzeti vlast, te je naredio
robu da ih baci u Tiber. Rob to uini, rijeka koaricu s blizancima izbacila na obalu. uvi pla djece dola
je vuica Martia ( Marsova vuica) i nahranila ih je svojim mlijekom. Nakon nekoga vremena tuda je
prolazio pastir Faustul i vidjevi djecu odnio ih je kui da ih njegova ena Aka Larencija othrani i
odgoji. Aka Larencija dala je djeacima imena Romul i Rem. Kada su djeca odrasla uvi za svoju
sudbinu, otila su stricu i svrgnula ga s vlasti. Romul je ubio Amulija i vlast vratio djedu Numitoru. Za
nagradu djed im je poklonio zemlju na brdacu Palatinu. Tu su braa poela graditi grad, ali u gradnji se
posvaae i Romul ubije Rema. Romul je grad sam dovrio.
osnutak: 21.04.753.g.pr.Kr.
DOBA KRALJEVSTVA (753.-509.)
1.Romul: 753.-716. naseljava i utvruje Palatin (Roma Quadrata), organizira Senat (isprva 100
l.), surauje sa Sabinjanima
2.Numa Pompilije: 716.-672. ureuje vojsku, uvodi religijske obrede (tovanje Jupitera, Junone i
Minerve)
3.Tulo Hostilije: 672.-640. osvojio Alba Longu, prenosi se sveta Jupiterova vatra u Rim i nastavljaju
se tradicije Alba Longe
4.Anko Marcije: 640.-616. iri teritorij rimske drave, gradi luku Ostiju
5.Tarkvinije Prisko: 616.-579. prvi Tarkvinijevac, iri teritorij, niz javnih radova (ureuje Forum,
gradi Circus Max. i kanal Cloaca Maxima)
6.Servije Tulije: 578.-534. reforma uprave dijeli graanstvo u 4 imovinska razreda (1 sloj - 1
skuptina), gradi obrambeni sistem (Servijev zid)
7.Tarkvinije Oholi (Superbus): 534.-510. sagradio hram Jupitera Kapitolijskog
zadnja tri kralja su bili Etruani koji su zapoeli dinastiju Tarkvinijevaca
etruanski utjecaj graditeljstvo (luk, svod), ceste, mostovi, tuneli, urbanizam, vjera (Haruspici i
Auguri)
arheoloki nalazi prvi je naseljen Palatin, ali oko 1100.pr.Kr., a prva gradska zajednica (Roma
Quadrata, opasana s 4 zida) smjetena je u 8.st.pr.Kr.

23 | P a g e

drutvo PLEMENSKI SISTEM:

3 plemena TRIBUSI
30 bratstava KURIJE
300 rodova GENS
raslojavanje patrijarhalne obitelji prema asti se dijeli zajednika zemlja ( ager publicus )
nakon raslojavanja 2 sloja stanovnitva:
patriciji populus romanus pripadnici stare aristokracije
plebejci plebs seljaci, kasnije obrtnici i trgovci, bez politikih prava, nema brakova s patricijima
patrijarhalno ureenje:

1 rod vie obitelji

Pater Familias ima pravo ivota i smrti

obitelj ine ua obitelj, sluge, robovi i klijenti

sva politika prava i nasljedstvo dobiva najstariji sin i njegova obitelj

patrijarhalno ropstvo
- posebni odnosi PATRONAT Patroni i klijenti klijenti su bili plebejci kojim asu patriciji davali posao i
savjete, te kad bi ovi dobili pol.prava, morali su glasati za svog patrona
politiki ustroj:
- REX doivotna vlast, vrhovni vojskovoa, sudac, veliki sveenik, u pratnji 12 liktora (nose fasces
snop prua sa sjekirom u sredini)
- SENAT vijee aristokrata 300 lanova, stariji od 60 godina, senatori patres, predlau zakone koje
donosi narodna skuptina
- NARODNA SKUPTINA lanovi su populus romanus

kurijatske komicije komicije prema bratstvima

tributske komicije komicije prema imovinskim razredima

centurijatske komicije komicije prema vojnim odredima (donose zakone, biraju kralja, odlu uju o
ratu i miru)
- 510.g. ustanak kojeg vode Junije Brut i Tarkvinije Kolatin postaju prvi konzuli
- 509.g. nastaje republika
-

Rimska Republika
- moto: SPQR Senatus PopulusQue Romanus
- 509.g. postaje aristokratska republika
- prvi konzuli J. Brut i T. Kolatin
ustroj:
- 2 KONZULA

konzulat traje godinu dana

iz patricijskih obitelji

doivotna senatorska ast

vode unutranje poslove

diktatorske ovlasti u ratu

meusobni veto
- SENAT

vijee staraca od 300 lanova

doivotno i nasljedno (otac sin)

savjetodavno tijelo

unutranja i vanjska politika

financijski poslovi

nadziru dravne slube

- NARODNA SKUPTINA

svi iz populus romanus

prihvaaju i odbijaju zakone (zakonodavne ovlasti)

biraju magistrate

kao i prije, tri odbora

odravaju se na Martovu Polju

- MAGISTRATURE (opinske slube)

moglo se napredovati do konzula

posebna odjea toga s grimiznim obrubom

EDILI uvari reda

KVESTORI uvari arhiva, blagajnici

CENZORI procjenitelji imovine (svakih 5 g popis imovine svih graana)

PRETORI suci i upravitelji provincija

- sukobi plebejaca i patricija 494.g. secesija plebejci se povlae na Aventin i nee se vratit dok ne
dobiju prava
- rimski konzul Menenije Agripa pria na Aventinu s plebejcima, objanjava im priu o udovima (pl) i
elucu (pat)
- uvodi se funkcija pukih tribuna dvojica, vjerski i politiki nepovredivi, imaju pravo veta
Preureenje rimskog zakonodavstva:
- 5.st.pr.Kr. obiajno pravo

24 | P a g e

450.g.pr.Kr. - Leges duodecim tabularum zakonik 12 ploa, na Kapitoliju, timokratski sistem, prvo
zapisano pravo
sukobi patricija i plebejaca i dalje traju, puki tribuni Sekstije Lucije i Licinije Gaj zapoeli pobunu, ele
pojaat funkciju pukih tribuna
366.g. Sekstije Lucije postaje prvi plebejski konzul, od tada nadalje 1 od konzula mora biti plebejac

RIMSKA VOJSKA:
u vojsci su svi slobodni graani od 17 do 46 godina, a opremu osiguravaju sami
mobilizacija (poziv na slubu) na Palatinu
ratuje se ljeti
vojske sastavljene od legija (pjeaci koje tite konjanici) i centurija (manja vojna formacija od 100 ljudi
predvoenih centurionom)
- vojskom zapovijedaju konzuli, u ratu imaju ovlasti diktatora
Ratovi na apeninskom poluotoku:
- 5.-3.st.pr.Kr. osvajanje Apeninskog poluotoka
- sukobi s Etruanima 396.-265.
- osvajanjem grada Veje 396. zaposjednuta juna Etrurija
- sa sjevera dolaze Gali, osvajaju sjevernu Etruriju i napadaju Latine

390. Gali napadaju i pljakaju Rim

do 265. zauzeta cijela Etrurija
- 340.-338. sukob s Latinskim saveznicima osvojeni
- 343.-290. sukob sa Samnianima - 321. poraz Rima kod Kaudinskog klanca kaudinski jaram
do 290. zauzimaju sredinji dio Apeninskog Poluotoka
- sukob s Grcima, protiv grada Tarenta, koji poziva u pomo kralja Pira iz Epira

279. bitka kod Auskula pirova pobjeda

275. bitka kod Beneventa pobjeda Rimljana

do 265. zauzeta cijela Magna Graecia
- cijeli Apeninski poluotok postaje jedinstvena politika cjelina
-

Rim u doba republike

Vrste osvojenih gradova:

- municipiji osvojeni gradovi sa unutr. samoupravom, plaaju poreze ali imaju neka prava
- saveznici gradovi koji imaju poseban ugovor s Rimom, nemaju graansko pravo, ali imaju vojnu
obvezu, unutr. samoupravu, a vanjsku politiku im vodi Rim
- kolonije novoosnovani gradovi, naseljavanje bivih vojnika (s punim gr. pravom), ire rimski utjecaj na
okolinu, cilj da kontroliraju osvojena podruja
- prokonzul (tj. praetor) upravlja provincijama, bivi konzul, upravna i sudska vlast nad provincijama
- stanovnitvo:

rimski graani sva graanska prava

stanovnici osvojenih podruja ius comercii, conubii i provocationis

- rimsko graansko pravo:

ius comercii pravo stjecanja imovine

ius conubii pravo sklapanja pravovaljanog braka

ius sufragii pravo glasanja u narodnoj skuptini

ius honorum pravo obnaanja dravnih slubi

ius provocationis pravo priziva (alba na odreenu kaznu)

- gospodarstvo:

naturalna privreda (do 2.st.pr.Kr.)

do Punskih ratova seljaci imaju pravo na male zemljine posjede
patrijarhalno ropstvo - jedna obitelj jedan rob

robno novana privreda (iz Lidije, preko Grke i Etruana do Rima)

latifundije (latus irok, fundus zemlja) veliki zemljini posjedi u vlasnitvu 1 osobe, moe biti
zatvorena gosp. cjelina, vlasnici aristokrati
zbog njih propadaju mali ljudi tj. prolaterci novo siromatvo, te se sele u gradove
dravno ropstvo zbog poveanja ratnih zarobljenika, rade na latifundijama
- novi sloj u drutvu - NOBILI:
- drutvo:

populus romanus:

nobiles
a) Ordo senatores pripadnici stare aristokracije, nose togu s grimiznim obrubom i posebne
sandalice
b) Ordo exuester vitezovi, novoobogaeni

plebejci ostali obrtnici, seljaci, trgovci

- zakonodavstvo:

RIMSKO PRAVO stvarno, obligaciono, porodino i nasljedno pravo

- promjene helenizacija rimskog drutva
- ostavtina Etruana nadsvoeni lukovi, kanalizacija, religija, pismo, ceste (312. Via Appia dao
sagraditi cenzor Apije Klaudije)

25 | P a g e

odjea tunika, toga, penula

obitelj pater familias i mater familias
religija politeizam

drava: glavni sveenik pontifex maximus, svetita pontifici, Vestalke (uvale vjenu vatru u
Vestinom hramu)

obitelj: glavni sveenik je pater familias, svaka kua ima kuni oltar, rtvuju se hrana i vino, kuni
bogovi Lari, Penati i Mani

kultovi: kult boga Bakha/Dioniza i boice Kibele (velike Majke)

Punski ratovi
legenda o Eneji i Didoni govori kako je Didona proklela rimski rod i osudila ga na, izme u ostalog, punske
ratove
- KARTAGA fenika kolonija osnovana 813.g od strane doseljenika iz Tira

semitski narod Punjani

vlada trgovaka oligarhija

okrutna religija

imaju plaeniku vojsku stacioniranu na Siciliji

I. PUNSKI RAT (264.-241.)
- povod sukobi oko gradova Mesane i Sirakuze Rim zauzima Mesanu, grad za koji se Kartaga zagrijala,
pa K. navijeta rat Rimu
- sukobi se vode na Siciliji i na afrikom kopnu i moru
- Kartaane vodi Hamilkar Barkas (270-228)
- Rimljani stvaraju ratnu mornaricu brodovi sa eljeznim kljunom vrane
- 260. pomorska bitka kod Mila pobjeda Rimljana
- 241. bitka kod Egadskih otoka pobjeda Rimljana, zavretak prvog rata
- posljedice mir, ratna odteta na 10 godina, predaja Sicilije, kartaki brodovi ne smiju ulaziti u rimske
vode
II. PUNSKI RAT (218.-201.)
- rat zapoinju Hamilkarovi sinovi Hanibal i Hasdrubal
- Kartaga se iri Nova Kartaga (Hispanija)
- 218.g. Hanibalov pohod 50 tisua pjeaka, 9 tisua konja, 37 slonova
- 217.g. bitka kod Trasimenskog jezera poraz Rima
- 216.g. bitka kod Kane poraz Rima (40 tisua vojnika i 80 senatora)
- 212.g. pad Sirakuze (ali ubijen rimski vojskovoa/konzul Marcel) = Sirakuanin Arhimed koristi bojne
strojeve u obrani grada (uzalud)
- Hanibal u Italiji eka pojaanje
- 207.g. ubijen Hasdrubal
- novi rimski vojskovoa Kornelije Scipion (Afriki) odlazi s vojskom u Afriku, vojni uspjesi
- 202.g. bitka kod Zame pobjeda Rima uz pomo Numiana
- posljedice mir, Kartaga mora predati ratnu mornaricu, platiti velike ratne odtete, dati sve
prekomorske posjede, ne smije voditi vanjsku politiku
III. PUNSKI RAT (149.-146.)
- Kartaga se obnavlja ali se javljaju sukobi s numidskim kraljem Masinisom
- Kartaga je prijetnja Rimu tako tvrdi senator Marko Porcije Katon (Stariji) Uostalom, smatram da
Kartagu treba razoriti. (kraj svakog njegovog govora)
- Kartaga objavljuje rat Numianima 151.g. razlog(povod) ratu
- 149.g. Rimska vojska se iskrcava u Africi
- 147/146.g. opsada Kartage - novi vojskovoa - Scipion Emilijan (Mlai) razara Kartagu
- izvori: povjesniar Polibije i nalazite (utvrda) Birsa
-

Ratovi na istoku (241.-218.)

-

ratovi s Ilirima (229. 218.)

kraljica Teuta i Ardijejski savez

3 rata zbog gusarskih napada Ilira

ratovi s Makedoncima (215.-168.)

kralj Filip V. i njegov sin Perzej

3 rata 168. bitka kod Pidne u Tesaliji, rimski vojskovoa Emilije Paulo
ratovi s Grcima (146.-127.)

146. razoren Korint

Grka gubi samostalnost i postaje provincija Aheja

ratovi sa Sirijom vladar Antioh 3. poraz 190.g

Uoi graanskih ratova

- gospodarska kriza propast seljakih posjeda odlaze u grad - gradska sirotinja proleteri
- dok seljaki posjedi propadaju, jaaju latifundije
- promjene pokuaju provesti puki tribuni Gaj i Tiberije Grakho iz poznate porodice Sempronija
TIBERIJE GRAKHO

26 | P a g e

133.g je puki tribun, predlae agrarnu reformu - Lex Agraria - odreuje koliko netko moe imati zemlje,
ostatak se dijeli siromanima
- 2. puki tribun Marko Oktavije daje veto pod ucjenom otkriva se ucjena, zakon se priznaje
- unato novom zakonu, teko se odreuje zemlja, aristokrati su ljuti 133. Tiberijevo ubojstvo
- novi slojevi:

Optimati Senat, oligarhija, vlast mora ostati u rukama oko 2000 ljudi

Populari Narodna skuptina, to vei broj graana u politici, odreivanje i podrka vitezova zbog
javnih slubi
GAJ GRAKHO
- 123.g je puki tribun, reforme:

Lex Iudicaria rimska prava saveznicima

Lex Frumentaria redovita prodaja ita siromasima

poveava prava vitezova u sudstvu

osnivanje novih kolonija

- posljedice:

sukobi optimata i populara optimati ubili 3000 populara

smrt Gaja i njegovih pristalica

Vojna reforma Gaja Marija i Prvi graanski rat
- kriza vojske
- 111.-105.g rat s Numianima i kraljem Jugurtom

107. vodstvo u ratu preuzima Gaj Marije

105. Marije pobjeuje Jugurtu

Lucije Kornelije Sula se politiki uspinje

- 105.-100.g rat sa Cimbrima i Teutonima

Gaj Marije vri reformu vojske uvodi plaeniku vojsku, postaje voa Populara
- 91.-88.g Savezniki rat

vojskovoa Sula, postaje voa Optimata

- 89.-83.g rat sa pontskim kraljem Mitridatom 4.

sukobi oko toga tko e biti vojskovoa - Senat odabire Sulu, a zatim se predomilja za Marija
- Sula je ljut i ulazi sa vojskom u Rim 88.g PRVI RIMSKI GRAANSKI RAT

Marije se vraa iz Ponta (od 88.-86.)

- 83. Sula ponovo ulazi u Rim
- 82. uspostavlja diktaturu (neograniena vlast, jaa vlast optimata, uvodi proskripcije popisi ljudi koje
treba ubiti)
- 79. odrie se ovlasti i odlazi (Comentarii Rerum Gestarum)
- gospodarska, drutvena i politika kriza lo poloaj robova
- 73.-71.g ustanak robova predvoenih Spartakom

bitka kod Vezuva, pobuna se iri

Marko Licinije Kras gui pobunu

- ustanak Marijevaca u Hispaniji voa im je Sertotije, a ustanak gui Gnej Pompej
- 63.-62.g urota Lucija Sergija Katiline protiv Senata, urotu otkriva tadanji konzul Marko Tulije
Ciceron 63.g
- 62.g bitka kod grada Pistorije
- izdiu se pojedinci:

Pompej i Kras 70.g postaju konzuli

Cezar 59.g postaje konzul

-

Prvi Trijumvirat i Drugi graanski rat

-

trijumvirat stvoren 60.g tajni neslubeni savez temeljen na prijateljstvu radi nadzora i utjecaja u
politici (tres tri, vir mukarac)
CEZAR ratuje u Galiji i Germaniji, napada Britaniju De Bello Gallico u 8 knjiga
POMPEJ namjesnik u Hispaniji, boravi u Rimu, surauje sa Senatom
KRAS dobiva na upravu Aziju, biva ubijen u porazu od Parta 53.g
49.g senat zove Cezara natrag u Rim, on se ogluuje i kri zabranu o stupanju oruanih snaga na italsko
tlo
Alea iacta est., prelazi rijeku Rubikon koja je predstavljala granicu i ulazi u grad
pobjeuje Pompejevu vojsku u Hispaniji, Pompej i senatori bjee u Grku
48.g bitka kod Farsala Pompej bjei u Egipat, Cezar ga sustie, Pompeja ubija dounik faraona
Ptolomeja

Cezar se umijea u dinastijske poslove oko Ptolomeja i sestre mu Kleopatre

47.g predaje vlast Kleopatri

odlazi u Malu Aziju, brzo gui pobunu kralja Farnaka (Veni, vidi, vici!)
ratuje protiv Pompejevih pristaa u Hispaniji i Africi
vraa se u Rim i vlada od 45. do 44.

konzul, prokonzul, doivotni diktator, puki tribun, imperator i pontifex maximus

naseljava siromane rimske graane po provincijama

pie De Bello Civilis

ureuje vojsku legiju ureuje u kohorte (1 kohorta 600 ljudi) 6000 ljudi 10 x 600 ljudi

27 | P a g e

uvodi novi, julijanski kalendar (do 1582. i pape Grgura 8.)

44.g urota republikanaca u Senatu 60 senatora ga ubija na Martovske Ide (15.3.44.) u zgradi Curia
Pompei na Markovom Polju

Gaj Kasije Longin i Marko Junije Brut predvode atentat

Drugi Trijumvirat
nova politika i drutvena kriza
novi politiari Marko Antonije, Gaj Oktavijan, Marko Emilije Lepid (trijumviri)
novi savez - 43.g u Narodnoj skuptini

dobivaju diktatorske ovlasti na 5 godina

ulaze u Rim teke proskripcije

rat protiv republikanaca

42.g bitka kod Filipa

raspodjela vlasti

Marko Antonije Istok

Gaj Oktavijan Zapad s Ilirikom

Lepid Afrika
sukob interesa Lepid lien vlasti (ali ostaje pontifex maximus)
36.g Oktavijan ratuje u Iliriku ( 35.-33.)
36.g Antonije boravi s Kleopatrom u Egiptu i daruje joj rimsku zemlju
31.g Senat objavljuje rat Egiptu

2.9.31. Bitka kod Rta Akcija (zapadna Grka) ishodu bitke pomogli su ilirske liburne, Rim
pobjeuje

Marko Antonije i Kleopatra bjee u Egipat i 30.g se zajedno ubijaju

Rimsko Carstvo
Dinastije i podjele
- Klaudijevsko Julijevska August, Tiberije, Kaligula, Klaudije, Neron
- Galba, Oton i Vitelije
- Flavijevci Tit Flavije Vespazijan, Tit Vespazijan, Domicijan
- Antonini Nerva, Trajan, Hadrijan, Antonin Pio, Marko Aurelije, Lucije Ver, Komod
- Severi Lucije Septimije Sever, Karakala, Aleksandar Sever, Aurelijan
- Dioklecijan, Konstantin i Teodozije
Podjela carstva:
- principat (August Dioklecijan)
- dominat (Dioklecijan nadalje)

Principat
AUGUST (27.pr.Kr. 14.)
Gaj Julije Cezar Oktavijan August
31.g. dobiva nadimak Augustus (uzvieni) nakon bitke kod Akcija
27. g. dobiva titulu Princeps Senatus, zbog toga naziv razdoblja Principat formalno je republika
Titule i funkcije:
o Prvi senator
o Prvi konzul (saziva Senat)
o Prvi tribun (predlae zakone i ima pravo veta)
o Upravitelj carskih provincija, tj. prefekt
o Pontifex maximus od 12.g.pr.Kr
o Vrhovni zapovjednik, tj. imperator
o Naslovi Caesar Augustus Divi Filius
- Obnova starih rimskih tradicija uvodi se Consilium Princeps savjet prvog ovjeka savjetodavni
organ
- Augustova prava i reforme:
o Predlae zakone
o Smanjuje broj senatora (popunjava Senat svojim pristalicama)
o Ureuje provincije
Carske u njima je uvijek stacionirana vojska (zbog estih pobuna, ratova itd.)
Senatorske mirne i starije provincije
o Postavlja upravitelje provincija
o Uvodi nove poreze
o Utemeljuje carsku gardu (tj. pretorijanske kohorte) stacionirani na Kvirinalu, oko 4500 ljudi
o Organizira vojsku (25 legija, 150 000 ljudi) i uvodi prvu rimsku mornaricu
o Donosi niz zakona o braku i obitelji (Lex Julia)
- Sreuje stanje u Rimu Panem et circenses! (Kruha i igara!)
-

28 | P a g e

- Osvajaki pohodi protiv Kelta i Ilira (osvaja do Dunava) vojskovoe Agripa, Druz i Tiberije
o 9.g. bitka u Teutoburkoj umi s Germanima
- Granice carstva linija Rajna Dunav
- Poinje razdoblje Pax Romana razdoblje mira, moralna i religijska obnova
- Gospodarski i kulturni uspon klasini rimski stil
- Graevine:
o Augustov forum, Ara Pacis Augustae (oltar mira), Panteon
o Vodovod, terme, kazalita (gradi se pulska arena)
- Umjetnost:
o Vergilije, Horacije
o Gaj Mecenat novano potpomae umjetnike
- Znanost:
o Tit Livije (59.-17.) Od Osnutka Grada

Dinastija Klaudijevsko Julijevska

TIBERIJE (14.-37.)
- Augustov vojskovoa ratuje u Germaniji, Panoniji i Dalmaciji
- Uvruje carsku vlast surauje sa Senatom Zakon o uvredi velianstva
- Suradnja s pretorijancima
- Surov, nezadovoljan i eli zauvijek otii iz Rima
- 26.g. odlazi na Capri - vlast preuzima Sejan, kojem je dao velike ovlasti, koji kuje urotu protiv Tiberija
- 37.g. uguen jastukom
GAJ CEZAR KALIGULA (37.-41.)
- Ime caliga izmica
- eli neogranienu vlast rasipan, surov, izopaen Neka me mrze, samo neka me se boje!
- Tvrdi da je bog
- Sukob sa Senatom (progoni i konfiskacije) - kao konzula postavlja svog konja Incitata
- Proganja neistomiljenike, pljake, konfiskacije, visoki porezi
- Takoer ubijen
KLAUDIJE (41.-54.)
- Za cara ga postavljaju pretorijanci (pretorijanska garda)
- Znanstvenik i teoretiar
- iri graanska prava provincijama (Ius Honorum)
- Ratuje u Britaniji (43.g.), Trakiji i Mauretaniji (Maroko)
- Takoer ubijen, otrovala ga je ena Agripina
NERON (54.-68.)
- Sin Agripine postaje car sa 16 godina
- Umiljeni umjetnik nastupa u kazalitu i svi ga moraju sluati
- Razdoblje progona, visoka progona, visokih poreza, rasipnitva
- Sukob sa Senatom
- 64. poar u Rimu optuuju Krane prvi progoni Krana
- 66. ustanak idova Rim alje Tita Flavija Vespazijana u Judeju da sredi stvar
- Ustanci u vojsci, u Galiji, Hispaniji i Africi
- Senat ga proglauje dravnim neprijateljem osuen na smrt kamenovanjem
- Nije ubijen, ubija se sam kraj dinastije Julijevaca
GODINA ETIRI CARA (GRAANSKI RAT) 68.-69.
o Galba 68./69.
o Oton 69.
o Vitelije 69.
o 69. takoer na vlast dolazi Tit Flavije Vespazijan

Dinastija Flavijevaca
TIT
-

FLAVIJE VESPAZIJAN (69.-79.)

Neronov vojskovoa u Judeji 66-69. godine poraava idove
Borba za prijestolje potpora legija s Istoka preuzima carski naslov
Ograniava carsku vlast
Senat popunjava predstavnicima iz provincija
Gradi Koloseum
70.g. nova pobuna idova opsada Jeruzalema na 5 mjeseci pljakanje opisuje Titov slavoluk (u
Rimu)
- Izvor za opsadu - Josip Flavije
- Otac Tita i Domicijana
TIT VESPAZIJAN (79.-81.)
- Vespazijanov sin
- Veliki vojskovoa
- 24.8.79.g. erupcija Vezuva uniteni Pompeji, Herkulanej i Stabije
DOMICIJAN (81.-96.)

29 | P a g e

Vespazijanov sin
Dobar vojskovoa, ali lo vladar
esti sukobi sa senatom
Proglasio se bogom
Ubijen, ubila ga je ena Domicija

Dinastija Antonina

NERVA (96.-98.)
MARKO ULPIJE TRAJAN (98.-117.)
- prvi car iz provincije (Hispanija)
- rimski vojskovoa, Neronov posinak
- reorganizira i uvruje vojsku
- razdoblje najveeg teritorijalnog opsega carstva
- dva rata s Daanima 101/102.g. i 105/106.g.
- na Istoku dolazi do Perzijskog Zaljeva 113.g.
- nove provincije: Asirija, Mezopotamija, Armenija, Dacija, Arabija
- 112. mu se, u ast rata s Daanima, gradi novi Forum sa velikim stupom i konjanikim kipom, juno od
Foruma Romanuma
- Od Senata dobiva naslov optimus
- iri luke Ostiju i Anconu
- Gradi putove
- Potie investicije u poljoprivredu
- Gradi se sistem pograninih utvrda (limesa) koji opasavaju Carstvo
PUBLIJE ELIJE HADRIJAN (117.-138.)
- Trajanov vojskovoa
- Uvruje rimske granice
- Osvaja Britaniju i Germaniju
- Putuje puno i boravi u provincijama osniva gradove
- Sreuje dravnu upravu vojna i civilna uprava
- Stvara jedinstven zakonski sistem - dravni savjet
- Gradi u Rimu vilu i mauzolej - Aneoska tvrava (lik Sv. Mihovila)
- Obnavlja Panteon, gradi zid u Britaniji i palau blizu Tivolija
- 131.-136. novi ustanak idova vodi ih Bar Kohba gerilski rat Jeruzalem postaje rimska vojna
kolonija Aelia Capitolina
ANTONIN PIO (138.-161.)
- Vladar bez inicijative
- Nemiri u graninim provincijama
- Zatije pred buru
MARKO AURELIJE (161.-180.)
- suvladar LUCIJE VER (161.-169.)
- bivi konzul i tribun
- car filozof (stoik samodisciplina i pokoravanje zakonima prirode)
- niz dravnih reformi reforma graanskih prava
- doba najveeg opsega carstva
- prodori Germana 167.g. Kvadi i Markomani
- barbari dobili doputenje da se naseljavaju u graninom podruju
- ratovi u Podunavlju i na Istoku Dacija i Panonija
- ustanak u Britaniji i Egiptu
- umire od kuge u Vindoboni (Beu)
KOMOD (180.-192.)
- Aurelijev sin
- Lo car gladijatorske igre
- Ubijen - kraj dinastije Antonina
- Doba graanskih ratova Septimije Sever osniva nove dinastije Severa 193.g.

Pax Romana
- rimski mir prva dva stoljea nakon Kr. zaetnik car August
- uspostava reda u cijeloj dravi
o gospodarski uspon
o doba izgradnje
o vrsta vladavina careva
o potivanje Senata i Magistrata
o organizacija vlasti u provincijama
o snana i organizirana vojska
- manji problemi ustanci u Germaniji, Panoniji i Palestini, borbe za carski poloaj
- drava se teritorijalno iri i utvruje nastanak pograninih utvrda limesa

30 | P a g e

GOSPODARSKI RAZVOJ
-

razvoj gradova obrt i trgovina

izgradnja cesta (90 000 km po castu)
kopnena i pomorska trgovina luke Ostija (najvea luka carstva)
uvoz luksuzne robe posrednici iz Kine i Indije
irenje latifundija po rimskim provincijama (posebno Hispaniji i Galiji)
nastaju prve velike privatne i dravne radionice

URBANIZACIJA CARSTVA
-

grad osnovna upravna jedinica

Rim poetkom 2. stoljea ima 1 200 000 stanovnika
graevine insule viekatnice za siromane
gradovi u provincijama graeni blizu vojnih utvrda odatle upoznavaju i grku kulturu i utjecaj
gradovi graeni planski (glavne ulice cardo i decumanus, na krianju njih je stajao forum (trg))
gospodarstvo u drugom stoljeu kriza
o slabi novani (monetarni) sustav
o veliki dravni izdaci
o siromaenje malih obrtnika i seljaka
o uvoze poljoprivredne proizvode
kozmopolitizam svi stanovnici svih provincija su graani Imperium Romanum (Rimskog carstva)
dvojnost rimsko helenistike kulture jezina, kulturna i duhovna dvojnost Istoka i Zapada
o romanizirani Zapad razvijena agrarna privreda
o helenizirani Istok razvijena kultura i gospodarstvo
helenizacija grki jezik koine jezik kulture (svi obrazovani ga ue) i politike
romaniziranje provincija postavljanje careva iz provincija (Trajan, Hadrijan (Hispanija), Septimije
Sever (Afrika))
centralizacija uprave jaa dravni aparat (inovnitvo, vojska, dravni robovi)
razvoj rimskog graanskog prava
centralizacija dravne uprave pravna sigurnost za sve

RAZVITAK VOJSKE
- legija oko 6000 ljudi 10 kohorta po 600 ljudi (kohorta = 3 manipula, manipul = 2 centurije)
VJERA
- irenje Mitraizma Mitra istonjako boanstvo svjetla kult bez ena
- irenje Kranstva Mala Azija, Sirija, Mezopotamija, Egipat, Numidija, Galija; progoni krana od
Nerona do Dioklecijana
- problem krani odbacuju dravne bogove ugroavaju time rimski poredak ne iskazuju
carevima boansko tovanje
KULTURA
- Tacit povjesniar Historiae i Anales (povijesni prikazi), Germania (prikaz germanskih obiaja)
Dinastija Severa

KASNO DOBA CARSTVA

- 3. stoljee razdoblje ANARHIJE
o Borbe za prijestolje
o Obrana od Barbara
o Zaotravanje drutvenih suprotnosti
- Politika kriza
o Stalna izmjena vojnih careva utjecaj vojske
o Jaaju barbarski napadi na limese
o Financijska kriza dravna potronja
- Gospodarska kriza novana kriza:
o Rastu cijene, carine i porezi
o Pad vrijednosti novca inflacija
o Nestaje trgovina propadaju gradovi
- Posljedica NATURALNO GOSPODARSTVO
o Razvoj provincijskih posjeda vile (u sr.vijeku feud)
- Novi gospodarski odnosi kolonatski sistem
o Latifundije se dijele u manje parcele i daju u zakup siromanim seljacima, unajmljivaima ili
osloboenim robovima KOLONIMA
o Kolon je obino morao vlasniku zemlje davati:

31 | P a g e

 Novanu rentu dio (treinu, etvrtinu) poljoprivrednih proizvoda vina, maslinovog ulja,
povra, ita
Radnu rentu jedan tjedan rada na gospodarevu imanju godinje (obino u doba etve)
Novanu rentu (pecunia) - novac za dranje stoke (u poetku se plaa novcem, kasnije u
naturi)
o Temelj srednjovjekovnog feudalizma (kolon=kmet)
- Jaa dravni nadzor u gospodarstvu udruenja obrtnika i trgovaca (kolegiji) doli pod nadzor drave
sr.vijek cehovi i gilde
LUCIJE SEPTIMIJE SEVER (193.-211.)
- Postavlja ga vojska porijeklom je iz Afrike (leptis magna)
- Reforma vojske stajaa i pokretna vojska
o Mijenja sastav pretorijanske garde (sad su i iz provincija)
o U vojsku mogu ulaziti i Barbari (Germani)
- Drava upada u financijsku krizu zbog prevelikih potreba vojske
KARAKALA (211.-217.)
- Nastavlja reorganizaciju i preureenje Carstva
- 212.g. carski edikt kojim svi slobodni stanovnici Carstva dobivaju graansko pravo (da bi mogao
skupiti vie poreza) CONSTITUIO ANTONINIANA
- Kriza na istoku perzijska ratnika dinastija Sasanidi osvajaju i oduzimaju Rimu Mezopotamiju i
Armeniju
- 235.-284.g. graanski rat stalni sukobi u vojsci zbog pojaane barbarizacije vojske, poinje
provalom Sasanida, a zavrava Dominatom
LUCIJE DOMICIJE AURELIJAN (270.-275.)
- Iz Sirmija (danas Srijemske Mitrovice)
- Uvodi red i disciplinu u Rimsku vojsku
- Ratuje protiv Vandala u Panoniji, zaustavlja prodor Germana u Italiji
- Gradi zidine oko Rima
- Uvodi svakodnevnu podjelu kruha
- Jaa carski autoritet Dominus et Deus smanjuju se ovlasti Senata
- Uvodi jedinstvenu vjeru kult Mitre, boga Sunca (Nepobjedivo Sunce - Sol Invictus)
Palestina & Kranstvo
- osvojena u 1.st.pr.Kr. (Palestina = Filisteja)
- 63.g.pr.Kr. Gnej Pompej osvaja Jeruzalem
- Herod Veliki (37.pr.Kr.-4.pos.Kr.) utvrda Antonija, obnova Hrama
- Herod Antipa (4.g.pos.Kr.) tetrarh Galileje brat Arhelaj
- 6.g. Judeja postaje provincija Cezareja
- idovi nesloga:
o saduceji
o farizeji
o zeloti

ISUS KRIST
doba Augusta i Tiberija, te palestinskog kralja Heroda Velikog
iz Judeje ide u Galileju
27.g. propovijed Ivana Krstitelja poetak Isusova nauavanja
29.g. Ivan Krstitelj zatoen u Maherontu umire
umire na kriu dana 14. ili 15. mjeseca Nisana u doba Pashe
za njegovo vrijeme je veliki sveenik bio Kaifa, a prokurator Judeje Poncije Pilat
izvori o Kranstvu:
o nekranski
rimski:
Tacit Annales XV.
Plinije Mlai - 112./113.g. pismo caru Trajanu
Svetonije oko 120.g Vita Claudii
idovski:
Josip Flavije 93./94.g. Antiquitates XVIII. i XX.
Talmud
o kranski
Evanelja (gr. evangelion radosna vijest) Matej (aneo), Marko (lav), Luka (bik), Ivan
(orao)
- izvori za apostolsko vrijeme Djela apostolska i Poslanice Sv. Pavla
- kranski simboli:
o riba (IHTYS) Iesus Hristos Theou Hyios Soter Isus Krist Sin Boji Spasitelj
o janje simbol Kristove rtve
o jelen simbol pobonosti
o paun simbol uskrsnua otpada mu staro perje i raste novo, jo ljepe
-

32 | P a g e

o golub simbol Duha Svetoga

o vinova loza simbol povezanosti vjernika sa Kristom
o dobri pastir simbol Isusa (rtvovanje za svoje ovce (vjernike))
irenje Kranstva iz idovskih opina preko vojnika trgovaca i propovjednika djelovanje Sv. Pavla
irenje Mala Azija, Sirija, Mezopotamija, Egipat, Galija, Italija
Istok Mezopotamija najstarija kranska kapela u mjestu Dura Europa, centar Aleksandrija
Zapad
o Rim Sv. Pavao 61.g. organizira rimsku Crkvu (izvor Pavlova poslanica Rimljanima)
o Sv. Petar odlazi u Rim umire u doba cara Nerona u srpnju 64.g. (izvor Vita Claudii od
Svetonija)
o prvi rimski biskupi Lino, Anaklet i Klement nastavljaju po uzoru na Petra
progoni krana usporedno sa irenjem od Nerona do Dioklecijana zapoinju kamenovanjem
Stjepana 32./33.g.
progoni poticaj daje Neron pravna osnova postoji tek od cara Decija
o 1. razdoblje do 100.g. stihijsko
o 2. razdoblje 100.-250.g.
o 3. razdoblje 250.-311. car Decije i Dioklecijan
311.g. car August Galerije donosi edikt o toleranciji svih religija prestaju progoni
313.g. Konstantin i Licinije donose Milanski Edikt sloboda vjeroispovijesti
325.g. Konstantin saziva crkveni sabor u Niceji problem Arijanizam (Isus nije istovjetan s ocem)
uvedeno Nicejsko vjerovanje
380.g. Teodozije zabranjuje sve religije osim Kranstva
Starokranski teolozi:
o Sv. Ambrozije Milanski
o Sv. Aurelije Augustin Ispovijesti, Trojstvo, O pravoj religiji, O bojoj dravi
o Sv. Jeronim iz Stridona (minj) Vulgata
o Sv. Grgur Veliki prvi benediktinski redovnik na papinskoj stolici od njega nadalje titula sluga
slugu bojih

Razdoblje Dominata

- zapoinje vladavinom cara Dioklecijana

- obiljeja:
o naturalna privreda
o propast prometa i trgovine
o gospodarska i politika kriza
o slabi carska vlast (samo u veim centrima)
- pokuaj obnove carstva trude se carevi Dioklecijan, Konstantin i Teodozije
DIOKLECIJAN (284.-305.)
- umire 314. godine
- uvodi novi ustroj drave Dominat
o car ima titulu dominus et deus i ima neogranienu vlast, dok Senat postoji tek formalno
- 286. novi oblik vlasti dvojnost umjesto cara su 2 Augusta, jedan za Zapad (Maksimijan) , jedan
za Istok (Dioklecijan)
- 293. novi oblik vlasti tetrarhija vladavina etvorice (2 augusta i 2 cezara pod-cara)
o augusti
Dioklecijan na Istoku sredite Nikomedija
Maksimijan na Zapadu sredite Mediolanum (danas Milan)
o cezari
Konstancije Klor na Istoku sredite Augusta Treverorum (danas Trijer)
Galerije na Zapadu sredite Sirmij (danas Srijemska Mitrovica)
- uvodi novu teritorijalnu podjelu carstva na 4 prefekture, tj. 12 dijeceza (njihov vladar ima titulu
Vicarius), tj. 100 provincija
- reorganizira vojsku
o dijeli na pogranine i pokretne trupe
o smanjuje ovlasti vojskovoa
o svaka provincija ima vojnog zapovjednika (dux)
- uvodi nove poreze
o zemljarina naturalna renta
o glavarina osobni porez po broju lanova obitelji
- dravna intervencija u gospodarstvo 301. edikt o cijenama
- religija
o obnova rimskih vrijednosti i vjere
o pojaani progoni krana
- 295.-305. gradi palai blizu mjesta Aspalathos Split
- 305. silazi s vlasti vlada Konstancije 1. (Klor) do 306.
- istodobno su dva cara Konstantin (sin Konstacija Klora) i Maksencije (sin Maksimijana)
KONSTANTIN VELIKI (306.-337.)

33 | P a g e

- roen u Naisusu (Ni)

- 305. s ocem Konstancijem Klorom 1. odlazi u Britaniju i nakon oeve smrti ga vojska izabire za cara
- isprva vlada s Maksencijem 310.-313. se sukobljava s njim oko odnosa prema kranstvu ubija
Maksencija
o 312. se s njim bori kod Milvijskog mosta u snu mu se pojavljuje kri i natpis In Hoc Signo
Vinces (U ovom znaku e pobijediti)
- 313.g. donosi Milanski Edikt vjerska sloboda cijelom carstvu
- od 313. novi suvladar Licinije
- Konstantin vlada Zapadom a Licinije Istokom
- stalni sukobi opet zbog Kranstva 324. je Licinije pogubljen
- od 324. vlada samostalno
- 325. saziva crkveni sabor u Niceji
o ukljuuje Krane u drutveni i politiki ivot Carstva
- nastavlja s upravnim reformama
- stvara 4 prefekture Orijent, Ilirik, Italija i Galija (14 dijeceza, 114 provincija)
- izvodi promjenu valute Solid
- uvodi novi porezni sustav
- uvruje granicu na Rajni i Dunavu
- ratuje protiv Gala 327.-337.
- gradi novu prijestolnicu Carstva 330.g na mjestu stare grke kolonije Bizantija Konstantinopol
Carigrad
TEODOZIJE (379.-395.)
- 380. kranstvo proglaava dravnom religijom
- 395. dijeli carstvo na istono i zapadno granica je rijeka Drina
o IRC car Arkadije
o ZRC car Honorije
- problem barbari na granicama uz pristanak cara naseljavaju se na rimskim granicama dobivaju
status Federata

Narodi na tlu Hrvatske

- Iliri ive u gradinama bave se stoarstvom, ratarstvom i gusarenjem
o Histri, Liburni, Delmati, Daorsi, Ardijejci, Japodi, Dinari, Jasi
- Kelti sjeverozapadna Hrvatska 4.st.pr.Kr.
- Grci kolonije i trgovita na Jadranu 4. i 3.st.pr.Kr.
o Issa, Pharos, Tragurion, Epetion, Korkyra
- 3.st.pr.Kr. prvi sukobi s Rimom zbog ekspanzije
o 1. rimsko-ilirski rat 228.g.pr.Kr. poraz Ilira
o 2. rimsko-ilirski rat 178.g.pr.Kr. poraz Ilira napad Rimljana iz Akvileje opsada Nesakcija
(svi stanovnici su se ubili)
o 3. rimsko-ilirski rat 168.g.pr.Kr. poraz i osvajanje svih Ilira
- protiv Ilira ratuju:
o Marko Antonije kod Krka 48.g.pr.Kr.
o Gaj Julije Cezar 46.g.pr.Kr.
o Oktavijan 35.-33.g.pr.Kr. protiv Japoda, osvaja Segesticu i utvruje Sisciju
- ilirska podruja postaju Provincija Illyricum
- 6.-9.g. pobuna ilira voe 2 Batona Baton iz plemena Desidijata i Baton iz plemena Breuca Rim
predvodi Tiberije poraz Ilira, nova uprava
- 9.g. Ilirikom upravlja Senat, a zatim August
- 11.g. Ilirik postaje carska provincija upravlja propraetor iz Salone
- 10.g. provincija Illyricum se dijeli na dvije provincije
o Pannonia sredite Poetovia izmeu Save, Drave i Dunava
o Dalmatia sredite Salona izmeu Save i Jadrana
o posebna cjelina Histria
- u doba cara Trajan dijeljenje Panonije na
o Panonia Superior - gornja
o Panonia Inferior - donja
- 1. i 2. st vrijeme Pax Romana kulturni i gospodarski razvitak
o pojaana romanizacija
o gradnja cesta, putova i mostova
o osnivanje gradova uporita rimske vlasti, sredita trgovine, obrta i kulture
o gradovi veinom imaju status kolonija i municipija
kolonije Siscia (Sisak), Pola (Pula), Iader (Zadar), Salona (Solin), Narona (Vid), Epidaurus
(Cavtat), Mursa (Osijek)
municipiji Andautonija (itarjevo), Tarsatica (Rijeka), Scardona (Skradin), Tragurium (Trogir),
Senia (Senj)
na otocima Asporos (Osor), Curicum (Krk), Arba (Rab)

34 | P a g e

- gradovi u Panoniji i gradovi u Dalmatiji:

o Panonia Aquae Iasae (Varadinske Toplice), Cibale (Vinkovci), Cuccium (Ilok), Siscia (Sisak),
Andautonija (itarjevo)
o Dalmatia Vegium (Karlobag), Aenona (Nin), Scardona (Skradin), Promona (Drni), Oneum (Omi),
Senia (Senj), Iader (Zadar),Curicum (Krk)
- krajem 2.st. provale barbara grade se limesi obrambena linija Tarsatica Panonija
o gospodarska kriza zbog Barbara jaa naturalno gospodarstvo
- u doba Dioklecijana upravne promjene provincija Ilirik postaje prefektura Ilirik
o dijeli se na dvije dijeceze
Illyricum Orientale (istoni) sredite Salona
Illyricum Occidentale (zapadni) sredite Scardona
o provincija Panonija se dijeli na 4 provincije

Kranstvo na tlu Hrvatske

- prisutno u Iliriku od najstarijih vremena
- izvori sv. Pavao poslanica Rimljanima i pismo ueniku Timoteju; Euzebije Cezarejski, Tertulijan
- Dalmacija irenje kranstva s Istoka
o Salona od 1. stoljea
o oko 250.g. stvara se kranska opina Sv. Venancije
o sv. Dujam biskupija 304. muenika smrt (odrubljena glava) pod carem Dioklecijanom
o od 4.st. metropolija
o papa Ivan 4. porijeklom Salonjanin - alje opata Martina u Hrvatsku da okupi krane i uvrsti
vjeru
o 7.st. bjegunci iz Salone sklanjaju se u Dioklecijanovu palau obnova salonitanske crkve i
biskupije
prvi splitski nadbiskup Ivan Ravenjanin
- ostale dalmatinske biskupije Narona, Iadera, Epidaurum
- tradicija i legende:
o sv. Luka djeluje u Dalmaciji
o sv. Marko osniva crkvenu opinu u Akvileji
o sv. Duje je solinski muenik i biskup iz 3.stoljea
o sv. Kvirin Sisaki 4. lipnja biskup u Sisku, muenika smrt
o sv. Venancije muenik u doba cara Aurelijana pokrtava Panoniju
o sv. Marko Poreki muenitvo u doba Dioklecijana
o sv. Jeronim roen u Stridonu u 4. st. napisao latinsku Bibliju Vulgatu

2.razred

1. Europa u ranom srednjem vijeku

- Rani srednji vijek 5.-11. stoljee novi narodi i drave, nestajanje starih gradova, razvoj feudalizma
- Razvijeni srednji vijek 11.-13. stoljee razvoj grada, trgovine, bolji ivot ljudi, kriarski ratovi
- Kasni srednji vijek 13.-15. stoljee razvoj graanskog sloja, velika zemljopisna otkria, razvoj
industrije

Seoba naroda
- srednji vijek zapoinje padom ZRC i seobom naroda
- plemenski savez Germani
o indoeuropljani
o spomenuti jo 98.g.pr.Kr. Tacit djelo Germania obiaji Germana
o pleme vojnika demokracija bili su stoari, ratari, ali prvenstveno ratnici
o etnogeneza potekli od 3 sina pra-boga Tuista 3 sina = 3 plemena
Zapadni Germani Franci, Angli, Sasi
Istoni Germani Burgundi, Goti, Vandali
Sjeverni Germani Danci, veani, Norveani
vjera politeizam 3 glavna boga Wodan (Odin) , Thiwaz i Thor podrijetlo: Wednesday,
Tuesday, Thursday
Wodan (Odin) bog neba
Thor bog groma
Tiwaz bog rata
Freya boica braka i ljubavi
Valhalla palaa mrtvih heroja u nju po smrti idu heroji iz bitaka
Valkyrie Odinove ratnike boice koje prate junake u Valhallu

35 | P a g e

pismo rune nastalo u 2.st.pr.Kr. slova imaju oblik ravnih crta

2. st.pr.Kr. sputaju se iz Skandinavije u Istonu Europu i smjetaju se izmeu Rajne, Dunava i
Visle
ive do granica RC sukobi s Gajem Marijem, Cezarom granica na Rajni
uzroci seobe navale mongolskih ratnika Huna koji u dva navrata potiskuju Germane - 375. i 441.
pod njihovim pritiskom Germani se ire po Europi i uzrokuju slom limesa
kako bi se obranili od Huna Germani koriste nova oruja i tehnike ma s jednom otricom, luk i
strijele
problem RC preveliko je i zbog toga ga je nemogue obraniti

PRVI VAL NAVALE HUNA:

povod 375. prodiru u Europu

izvor Rimska Povijest Amijana Marcelina
Huni kreu preko Azije i Kaspijskog jezera kroz vrata naroda
Huni susreu Gote na obalama Crnog Mora
Goti
dijele se na:
Ostrogoti Istok pod prodorima Huna sele u Panoniju
Vizigoti Zapad pod prodorima Huna sele u Panoniju, ali junije, blie Dunavu
o u Panoniji se pokrtavaju, prihvaaju arijanstvo biskup Wulfila - pie germanski prijevod Biblije
Codex Argenteus
o neko vrijeme prihvaaju rimsku vlast, no 378. car Valens poveo pohod protiv Vizigota jer su se
htjeli iriti
kolovoz 378. bitka kod Hadrijanopolisa pogiba Valens, poraz rimske vojske
Vizigoti se ire po Balkanu car Teodozije im doputa da se smjeste u Trakiju
395. podjela Carstva Istono (car Arkadije) i Zapadno (car Honorije) granica na rijeci Drini
399. Vizigoti kreu prema Italiji pod vodstvom Alariha
410. pljakaju Rim i kreu prema Hispaniji
oko Toleda osnivaju svoju dravu
umire Alarih - ima simpatian pogreb skreu tok rijeke, u koritu kopaju grob, ubijaju sve robove
koji su kopali i vraaju tok nazad danas se ne zna gdje mu je grob
Rim optuuje krane za dolazak barbara odgovor Krana O bojoj dravi od Aurelija
Augustina
dogaaji u ZRC:
Franci naseljavaju Galiju
Vandali naseljavaju Sj. Afriku i tamo stvaraju Vandalsko Kraljevstvo koje postoji sve do 533. kad
ga unitava Belizar
o
455. preko mora pljakaju Rim od onda postaju pojam za vandalizam

DRUGI VAL NAVALE HUNA:

-

pokree ju hunski vladar Atila Bi Boji (441.-453.)

uspijeva od Huna stvoriti ogromnu dravu od Urala do Rajne
441. pustoe Ilirik i razaraju Sirmium
447. pustoe Grku
Atila zatim ulazi u ZRC:
450. pljakaju po Galiji
451. bitka kod Katalunskih Polja
Rimski vojskovoa Flavije Aelije i (po prvi puta) germanske trupe pokuavaju sprijeiti prodor
na kraju je nerijeeno Atila to smatra porazom i povlai se u Panoniju
452. na putu za Panoniju kod Mantove susreu papu Leona 1. koji Atili daje veliku otkupninu da ne
napadne Italiju
453. Atila umire i njegova drava se raspada, Huni se povlae u Aziju
istodobno:
Vizigoti iskoritavaju slabost Rima i povlaenje Huna i naseljavaju se po Pirinejskom poluotoku i
Francuskoj
Vandali prodiru preko mora i pod vodstvom Geizerika napadaju Rim, ire se po sjeveru Afrike
o
u Africi otvaraju prve logore za istrebljenje Krana
u Rimu sukobi izmeu careva i barbarskih vojskovoa
germanski vojskovoa Orest svrgava cara Julija Nepota i postavlja sina Romula Augustula
476. ga germanski vojskovoa Odoakar svrgava i tjera da poalje simbole vlasti caru Zenonu u
Konstantinopol (IRC)
Odoakar se proglauje kraljem Germana u Italiji nestaje Zapadno Rimsko Carstvo
IRC se ne mijea u dogaaje na Zapadu, no:
car Zenon ima problema s Ostrogotima i njihovim vojskovoom Teodorikom i alje ih prema
Zapadu

36 | P a g e

Teodorik 493. pobjeuje Odoakara i stvara Ostrogotsko Kraljevstvo sa sjeditem u Raveni

posljedice prodora Huna:
seoba barbara, slom limesa, raspad ZRC
nove germanske drave po uzoru na RC
o
Vizigoti Galija, panjolska (Toledo)
o
Franci Galija
o
Burgundi Savoja
o
Vandali Afrika
o
Ostrogoti sjeverna Italija
o
Angli i Sasi Britanija

Bizantsko Carstvo
-

bizantsko razdoblje traje jo od Dioklecijana, Konstantina ili Teodozija, kako po kome

ZRC opsjedaju i uskoro razaraju Barbari
IRC opstaje zbog dobre politike careva (koji sve Barbare jednostavno poalju u ZRC) i ekonomske
podloge
struktura stanovnitva mozaik naroda Grci, Rimljani, Iliri, Germani, idovi, Arapi
prijestolnica Konstantinopol (Carigrad)
330. postaje prijestolnica
stara grka kolonija Bizantion
obiljeja tradicije rimskog carstva + helenizam

TEODOZIJE 1. VELIKI
-

razdjeljuje rimsko carstvo na IRC i ZRC

JUSTINIJAN (527.-565.)
-

obnova RC iri vlast u Italiji, Hispaniji, Africi Justinijanova Rekonkvista

ratovi
Belizar protiv Vandala u sjevernoj Africi (unitava im kraljevstvo 533.) i protiv Vizigota u
Hispaniji
Narses protiv Ostrogota 552.
labavi mir s Perzijom
crkvena i dravna centralizacija
ureenje dravnog aparata
kodifikacija prava Codex Iuris Civilis zbrika zakona od Hadrijana do Justinijana
u 4. dijelu Codex Iustinianus ba njegovi zakoni
procvat bizantske umjetnosti
537. Antemije i Izidor grade Hagiu Sophiu (sveta mudrost) spoj dva graditeljska oblika - lat.
kri + centralna bazilika
547. San Vitale u Ravenni mozaik koji prikazuje Justinijana i enu s pratnjom imaju aureole
car=bog
iri se helenistika kultura Carigrad postaje centar helenistikog kranstva
529. ukinuta i posljednja antika filozofska kola (neoplatonisti) u Ateni
za vrijeme njegovih nasljednika carstvo poinje opadati
2. polovica 6. stoljea pritisak na granice Carstva Langobardi u Italiji, Perzija, Avari i Slaveni
(582. razaraju Sirmium)
sukob careva s vojskom i plemstvom slabi carska vlast car Mauricije, svrgava ga Foka, a njega
svrgava:

HERAKLIJE (610.-641.)
-

obnavlja carstvo
upravne reforme ureuje teme vojno teritorijalne jedinice kojima upravlja strateg
reforme u vojsci dravna zemlja daje se seljacima koji slue kao profesionalni vojnici stratioti
problemi provale Avara i Slavena na Zapadu i Arapa na Istoku
Slaveni stvaraju svoje teritorijalne jedinice sklavinije po Panonskoj nizini
626. Avari i Slaveni opsjedaju Konstantinopol
u Italiju dolaze Langobardi a Vizigoti se ire po Hispaniji
uspjene ali kratkotrajne pobjede nad Perzijom
potpuna helenizacija i orijentalizacija carstva naputaju se rimske i latinske tradicije
car postaje bazilej, a carstvo dobiva naziv Bizantsko Carstvo

7. i 8. STOLJEE:
-

razdoblje Heraklijevih nasljednika (heraklijevaca)

poeci feudalizma
problemi sa susjedima Bugari, Slaveni (Hrvati), Arapi (preuzimaju Mezopotamiju, Siriju, Palestinu i
Egipat)
678. Arapi opsjedaju Konstantinopol
8. stoljee razdoblje vjerskih sukoba i ratova s Arapima

LAV 3. (717.-741.):

37 | P a g e

717. Arapi opet opsjedaju Konstantinopol (povlae se 718.)

vjerski sukobi 730. Carski edikt Lava 3. kojim se zabranjuje tovanje ikona
razdoblje ikonoklastikih kriza

IKONOKLASTIKE KRIZE:
1. faza:

2. faza:

730. crkveni sabor zabranjuje tovanje ikona carski edikt

ikonoklazam pokret protiv tovanja ikona i vjerskih slika (idola)
ikonoklasti protivnici ikona car, bizantski biskupi, vojska
ikonoboli pobornici ikona redovnici, papinstvo, puk
pobjeuju ikonoklasti
zapoinje sukobima 815. i carem Mihajlom 3.
843. crkveni sabor u Konstantinopolu dozvoljeno tovanje ikona (izbacuju se kipovi)
vjerske posljedice sukob Rima i Carigrada
politike posljedice Rim se okree Zapadu i Franakoj dravi

Makedonska Dinastija (867.-1056.)

- razdoblje najveeg teritorijalnog opsega i moi drave, nastupa nakon krize u prvoj polovici 9.st.
BAZILIJE 1. (867.-886.)
- osniva nove dinastije
- uspjeni ratovi protiv Arapa
- vjerska politika irenje kranstva meu Slavenima putem misionara nastanak glagoljice
posljedice stvaranje nacionalnih (pravoslavnih) crkava srpska, bugarska
- unutarnji problemi jaa plemstvo
- reorganizira bizantsku vojsku dravni posjedi daju se seljacima-vojnicima (stratiotima)

10. STOLJEE:

LAV 6. i KONSTANTIN PORFIROGENET (913.-959.)

- stvaranje feudalnih odnosa plemstvo od seljaka prisvaja posjede i stvara veleposjede slobodni seljaci
postaju ovisni parici
- jaa vojno plemstvo stratioti su u loem poloaju
- problemi Bizanta Arapi i Bugari (bugar Simeon 919. napada Carigrad i proglaava se carem)
BAZILIJE 2. (976.-1025.)
- sukob sa Samuilom, makedonskim voom koji se proglasio carem
1014. sukob kulminira u Bitki kod Planine Belasice pobjeda BC
- najvei teritorijalni opseg BC

11. STOLJEE
-

jaanje feudalnih odnosa

uvodi se pronijarni sistem pronije posjedi koji se daju plemiu koji je duan opskrbiti odr. broj
vojnika
zavisni seljaci pronijari
pronija nije nasljedna
problem nestaju slobodni seljaci i stratioti a jaa aristokracija
Turci Selduci - napadaju istone granice gube se posjedi u Maloj Aziji
1071. cara Romana 4. zarobljuju Turci
Normani napadaju Junu Italiju i Siciliju (bizantski prostori)
osnivaju Normansko Kraljevstvo glavni grad Bari
problem jaa utjecaj pape nakon pokrtavanja
vojna mo Bizanta opada

CRKVENI RASKOL
-

dugotrajni proces koji kulminira u 11. stoljeu

razlike u obredima i u celibatu
sukob kardinala Humberta i patrijarha Mihajla Cerularija
papinsko poslanstvo (Humbert) dolazi u Carigrad savez da se carevi i papa Lav 9. zajedno bore
protiv Normana
umire papa Lav 9. Cerularije zatvara sve latinske crkve u Carigradu
16. 7. 1054. Humbert ekskomunicirao Cerularija
posljedica podjela kranstva na Istono (pravoslavno) i Zapadno (katolici)
obje crkve se politiki vie pribliavaju svojim vladarima

Islam & Arapska Osvajanja

-

poloaj Arapski poluotok dva trgovaka sredita Meka i Medina

stanovnici Arapi nomadi, stoari, meusobno ratuju, posredniki trgovci

38 | P a g e

 vjera mnotvo idola jedan od njih je i Allah bog vjetra, vatre i rata
- u 6. stoljeu javlja se potreba za ujedinjenjem
MUHAMED:
- roen u Meki oko 571., trgovac, esto putuje pa tako upoznaje monoteizam krana i idova
proglaava se bojim prorokom prvo ukazanje oko 610. ukazao mu se aneo ibril (Gabrijel)
- 16. 7. 622. godine naputa Meku zbog izgona (hidre) i ide u Medinu poinje muslimansko
raunanje vremena
- 630. Muhamedova vojska osvaja Meku unitava idole u svetiu Ka'aba (aba) i posveuje taj
ogromni crni kamen Alahu
- 631. vlada cijelim Arapskim poluotokom
- 632. umire
ISLAM:
- Muhamed propovijeda monoteistiku vjeru u boga Alaha koja zahtjeva potpuno podvrgavanje
podvrgavanje = arap. islam
muslimani = oni koji se predaju
- Kur'an sveta knjiga Islama zavrena oko 635. socijalno, vjersko i politiko uenje Muhameda
sastoji se od Sura (zapovjedi) koje se sastoje od Ajata (strofa)
Alah je Muhamedu preko Dibrila diktirao Sure (114 komada)
te Ajate zapisuje Muhamedov pratilac Zaiul Ben Thabit
- 5 osnovnih pravila i obaveza:
svjedoenje vjere
sveti obred molitve u isto vrijeme (5 puta dnevno, okrenuti prema Meki)
davati milostinju sirotinji
post (29 dana Ramazana)
hodoae u Meku Had
- sudjelovanje u svetom ratu protiv nevjernika Dihad
- odbacuje se likovno prikazivanje boga
- simbol polumjesec i zvijezda
- vjerska tolerancija muslimani su osloboeni poreza
- 632.-661. klasino ili pravovjerno razdoblje kalifata
ABU BAKRA
OMAR (634.-644.)
- 635. osvaja Damask nova prijestolnica
- 636. osvaja Siriju i Mezopotamiju
- 642. osvaja Perziju i Egipat
OSMAN (644.-656.)
- razdoblje vjerskih sukoba dvije struje - Suniti i iti
- oko 635. utvren konani tekst Kur'ana
ALI (656.-661.)
- nakon njegove smrti sukobi:
ijiti 10% - Muhameda mogu naslijediti samo krvni srodnici, prihvaaju jo 3 izvora islama uz
Kur'an, tradicionalniji
Suniti 90% - Muhameda moe naslijediti bilo koji musliman, prihvaaju samo 2 izvora uz Kur'an,
subjektivnija religija

RAZDOBLJE KALIFATA

- kalifi vjerski i svjetovni poglavari Arapa Muhamedovi sljedbenici

- kreu u Dihad na Bizant i Perziju
DINASTIJA OMEJIDA (661.-750.)
- osniva dinastije kalif Mu'awiye
- 709. osvojena itava SI obala Afrike do Atlantika i kreu prema Hispaniji
- 711. voa Tarik Ibn-Zijad prelazi u Europu Debel Tarik (Tarikovo brdo) Debel+Tarik =
Gibraltar
- osvajaju i Pirinejski poluotok
- 732. zaustavljeni u Galiji Bitka kod Poitiersa franaki vladar Karlo Martel zaustavlja daljnji prodor
Arapa u Europu
- 678. i 717. Arapi opsjedaju Konstantinopol

PODJELA ARAPSKE DRAVE

-

prijestolnica je Damask (za vrijeme Omejida), a Meka vjersko sredite

prva polovica 8.stoljea kalifat obuhvaa
na istoku do Inda
na zapadu do Pirineja
- problem irenjem kalifata Arapi postaju manjina
1.
Emir (kralj ili knez), Sultan (kralj ili car), Kalif (car i vjerski voa)
8. STOLJEE:

39 | P a g e

pobuna u Iranu 750. Abul Abasa pokolj obitelji Omejida osnivaju dravu s dinastijom Abasida
(750. 1058.)
sjedite u Bagdadu bagdadski kalifat
- u panjolskoj istodobno nova omejidska drava
sjedite u Cordobi cordobski kalifat
- u Egiptu zavladali Fatimidi
11. STOLJEE:
- jaaju Turci Selduci preuzimaju bagdadski kalifat
Islam i Europska Kultura
- Arapi nisu dozvolili prevoenje Kur'ana onemoguena asimilacija Arapa
- nova islamska kultura trgujui s Indijom preuzimaju indijske brojeve, razvijaju decimalni sustav,
logaritamske tablice
- nove biljke ljiljan, ruan, ljubiica, jorgovan, narana, limun, pamuk, ria
- s dalekog istoka donose papir, barut i kompas
- 830. kalif Al-Namun osniva Akademiju
- 828. opservatorij u Damasku i Bagdadu
- sredita znanosti Bagdad, Cairo, Cordoba
1.
knjievnost Prie iz 1001 noi (9.-14.st.)
- graditeljstvo egipatski, sirijski, perzijski i bizantski utjecaji
vitki stupovi, minareti, ipkaste dekoracije (arabeske)
damije moraju imati oznaenu samo Qiblu (smjer prema Meki)
- zabranjeno prikazivanje bojeg lika
- Maurski stil na Pirinejskom poluotoku palaa Alhambra u Granadi

OSNIVANJE FRANAKE DRAVE

-

Franci od 430. naseljavaju Galiju, uz Rajnu dijele se u dva glavna plemena

Ripaurski Franci
Salijski Franci
DINASTIJA MEROVINGA
- Childeric sin Meroveja (ime dinastije) osniva dinastije, ujedinjuje ripuarske i salijske Franke
- Klodovik (481.-511.) iri dravu (raspon od Pirineja do Rajne) i postavlja Pariz kao prijestolnicu
493. eni burgundsku kransku(!) princezu Klotildu dobiva Crkvu na svoju stranu
496. pobjeuje Alemane i pokrtava se u prvoj franakoj katedrali u Reimsu
507. poraava Vizigote i pripaja Akvitaniju biz. car Anastazije priznaje njegovu vlast u Galiji
511. umire i drava se mora podijeliti na etiri dijela izmeu njegovih sinova (to kasnije dovodi do
slabljenja vlasti)
- sinovi ire franako kraljevstvo - pripajaju Burgundiju i Provansu
- problem svi sinovi imaju pravo nasljea slabi kraljevska vlast, a jaa plemstvo
- 8. stoljee Merovinge nasljeuju majordomi upravitelji kraljevskih dvorova
majordom KARLO MARTEL (714.-741.)
732. predvodi Franke u bici kod Poitiersa zaustavljen prodor Arapa
uvodi konjicu u franaku vojsku
izgrauje feudalnu dravu vojnicima dijeli zemlju (beneficij) zahtijevajui strogu poslunost
kasnije feud ili leno
osniva dinastije Karolinga

Dinastija Karolinga

PIPIN MALI (741. kralj od 751. 768.)

- uvruje vlast treba podrku plemstva i pape
- 751. - Italiju napadaju Langobardi Papa ga zove u pomo pri obrani Rima
- Pipin pobjeuje Langobarde i predaje Papi podruje Ravenskog egzarhata i Rimski dukat (bizantska
teritorijalna jedinica)
to podruje postaje budua Papinska Drava
- 751. papa Zaharija (tj. Stjepan 2.) pomazuje Pipina za kralja
- nasljednici sinovi Karloman (umire 771.) i Karlo Veliki (768.-814.)
KARLO VELIKI (768. kralj od 800. 814.)
- 771. umire Karloman Karlo preuzima vlast
- razdoblje ratova, jaanja i irenja drave (biograf Einhard)
- 768. Italiju opet napadaju Langobardi Papa Hadrijan 1. ga zove u pomo
- 773. ratuje protiv Langobarda, 774. dolazi u Rim i od Pape dobiva titulu Kralj Franaka i
Langobarda i Rimski patricij
- 780. ponovno ulazi u Rim i osvaja ga ujedinjuje italsko podruje u Kraljevinu Italiju daje sinu
Pipinu na upravu

40 | P a g e

781. stvara Papinsku Dravu zatitnik je papinstva i daje svoj pristanak pri izboru pape postoji
do 19. st.
teritorijalno proirenje kraljevstva
781. Akvitanija
784. Bavarska
803. Avarski kaganat (=drava) u Panoniji
804. rat protiv Sasa
stanje u Bizantu 797. svrgnut Konstantin 6. vlada carica Irena neuspjeni pregovori Bizanta i
Franaka
25.12.800. papa Leon 3. u Rimu kruni Karla carskom krunom uspostava Rimskog Carstva
806.-812. rat s biz. carem Niciforom 1. koji mu ne priznaje carski naslov
812. Mir u Aachenu:
o
Karlu se priznaje carski naslov i tono se odreuje religijska i politika granica:
o
Karlo dobiva Istru i obje hrv. kneevine (od tada smo pod utjecajem Zapada, a ne Istoka)
o
Bizant dobiva Dalmaciju i Veneciju
813. Karlo u prijestolnici Aachenu kruni sina Ludovika Pobonog za cara
izgrauje se feudalno drutvo beneficij postaje feud i dijeli se na:
Ager obradiva povrina
Saltus panjaci, ume, obale rijeka
novi slojevi
Domestici kuni robovi
Coloni doseljeni seljaci zakupci
Kmetovi neslobodni seljaci
razdoblje kulturnog preokreta Karolinka Renesansa ujedinjenje latinskog i germanskog svijeta
Carstvo se dijeli na Grofovije i Marke kojima upravlja Markgrof
unutar Carstva postoje Kraljevina Italija i Kraljevina Akvitanija

LUDOVIK POBONI (814. 840.)

- ovisan o sveenstvu (zato ime) posebno o papi Paskalu 1.
- zbog toga papa dobiva niz povlastica
Rim se izuzima iz jurisdikcije cara
car ne sudjeluje pri izboru pape
- novo nasljedno naelo Primogenitura dioba teritorija sinovima, s tim da najstariji dobiva carsku
krunu
- slabi carska vlast sukobi oko nasljedstva i jaanje crkve
- umire 840. nasljednici sinovi se bore za nasljedstvo graanski rat
- 843. Verdunski sporazum podjela carstva na tri kraljevstva:
Istonofranako Kraljevstvo vlada Ludovik Njemaki
Lotaringija i Kraljevina Italija vlada Lotar (i ima formalnu krunu cijelog Rimskog Carstva)
Zapadnofranako Kraljevstvo vlada Karlo elavi

NAPADI NOVIH NARODA U 9. I 10. STOLJEU

-

slabi mo drava nastalih diobom Karolinkog carstva

najgore je bilo u Zapadnofranakog
Karlo elavi mora prepustiti cijelu Akvitaniju neacima
ne uspjeva osvojiti Bretanju
njegovo carstvo Zapadnofranako je pod stalnim naletima Normana
911. Karlo 3. Bezazleni mora dopustiti stvaranje Normanskog Vojvodstva u dananjoj
Normandiji

Normani

ljudi sa sjevera, kod Engleza poznati kao Vikinzi

tijekom 9. i 10. stoljea se sputaju prema jugu iz Skandinavije i pljakaju
uzrokuju stalne ratove u Zapadnofranakoj
9. stoljee prolaze kroz Gibraltar i pustoe Provansu, Burgundiju i Toskanu
ulaze rijenim tokovima i pustoe po unutranjosti
stvorivi Normansko Vojvodstvo mogu i dalje napadati Britaniju ( vidi Britanija)
napadaju i Lotaringiju 11. stoljee osvajaju jug Italije i tamo osnivaju Normansko
Kraljevstvo

Britanija

naseljava ju anglosaksonsko puanstvo od 5. do 7. stoljea

plemena Angli, Sasi i Jiti
pokoravaju Kelte
6. stoljee pokrtavaju se
9. stoljee dolazak Normana iz Danske (Vikinga) njihov napredak suzbija prvi engleski
kralj Alfred Veliki
11. stoljee novi napadi Danaca danski kralj Knut osvaja Englesku, nakon njegove smrti na
kratko samostalni

41 | P a g e

Maari

1066. bitka kod Hastinga Normani iz Normandije na elu s Vilimom Osvajaem zauzimaju
Englesku

Maari (Ugri) su nomadski narod koji naseljava Panonsku Nizinu

dolaze iz Karpata u Panoniju i ugroavaju Junu Njemaku, Italiju i Francusku
955. ih zaustavlja Oton 1.
maarski voa Stjepan Arpadovi se kruni za kralja i pokrtava Maare

Saraceni

Saraceni (Arapi) ugroavaju cijeli jug Italije (Lotarovu dravu)

7. stoljee prelaze iz Afrike na Siciliju, Maltu, Korziku i Sardiniju
upadaju na Jadran i u 9. stoljeu zauzimaju Dubrovnik i Bari
zbog toga se Bizant udruuje s franakim carem i izbacuju Arape
i dalje napadaju Papinsku Dravu papa im ak mora plaati veliki danak

Zapadnofranako Kraljevstvo
-

sa sjevera prodiru Normani, sa juga Saraceni

987. okrunjen Hugo Capet svrgava posljednjeg Karolinga
jezgra budueg Francuskog Kraljevstva

Lotaringija i Kraljevina Italija

-

carska mo nakon smrti Ludovika 2. (Lotarevog sina) jo vie slabi

pa papa ne moe cara moliti za pomo protiv Arapa
za pomo moli Karla 3. Debelog, vladara Istonofranake

ISTONOFRANAKO KRALJEVSTVO
- Istonu Franaku dravu dobiva Verdunskim Ugovorom Ludovik Njemaki
- problemi su upadi Maara
- nasljednik:
KARLO 3. DEBELI (876. 887.)
- 881. dolazi u Rim i papa Ivan 12. ga kruni za cara okuplja sve zemlje nekadanjeg carstva
- 884. dobiva krunu Zapadnofranakog Kraljevstva
- kratko vrijem ujedinjeno itavo franako kraljevstvo
- 888. umire i istonofranako carstvo se raspada na nezavisna kraljevstva i vojvodstava
- nasljednici:
ARNULF (887.)
LUDOVIK DIJETE (899. 911.)
- njegovom smru nestaju Karolinzi u Istonofranakoj
- 911. se Istonofranaka dijeli na 5 vojvodstava, iji vladari imaju pravo birati kralja
Istonofranako Kraljevstva
Lotaringija
Frankonija
Saska
vapska
Bavarska
KONRAD 1. (911.-918.)
- prije krunjenja je bio vojvoda Frankonije
HENRIK 1. PTIAR (918. 936.)
- prije krunjenja vojvoda Saske
- ojaao kraljevsku vlast
- ratuje sa Maarima, Slavenima, Dancima
- 936. preporuuje svojeg sina Otona za kralja
OTON 1. (936. 973.)
- prije krunjenja vojvoda Saske
- pomazan za kralja u Aachenu
- 937. 941. ustanak plemstva ustanak uguen
- razdoblje uvrivanja kraljevske vlasti, u emu ima podrku Crkve
- uvodi se laika investitura kralj postavlja biskupe i daje im posjede
- kralj postaje zatitnik Crkve, a biskupi njegovi vazali (tienici)
- 955. pobjeuje Maare kod Augsburga (vraaju se u Panoniju)
- osvaja prostor izmeu Labe i Odre
- 961. odlazi u pomo papi Ivanu 12. u sukobu s rimskim plemstvom postaje zatitinik papinstva
- 962. okrunjen za cara nove drave
nastaje Sveto Rimsko Carstvo Njemakog Naroda
- poseban carov edikt Otonove Povlastice odreuju poloaj papinstva i carstva
car sudjeluje u izboru pape
car ubire prihode sa crkvenih posjeda

42 | P a g e

papa polae caru zakletvu vjernosti (kralj je iznad pape)

teokratsko shvaanje drave (car je boji pomazanik)
uvodi se simonija trgovina crkvenim astima (titulama)
- nasljednici:
OTON 2. (973. 983.) i OTON 3. (983. 1002.)
- razdoblje kulturnog preporoda Otonska Renesansa
- nema vie antikih utjecaja, prevladava Romanika umjetnost
- graditeljstvo
katedrale u Mainzu i Augsburgu
samostani u Fuldi, Hildesheimu i Klnu
- skulptura raspela
- slikarstvo minijature za ukraavanje knjiga
- samostanska umjetnost samostani Sankt Gallen i Corbie
- povjesniar Widkuin Saksonska Povijest
- nakon izumiranja Otonske dinastije dolazi dinastija Hohenstauf (1138. 1254.)

SREDNJOVJEKOVNA CRKVA
-

10. stoljee obiljeava proimanje Crkve i Drave

problemi nakon otonskih povlastica
simonija kupovanje crkvenih asti
nepotivanje celibata, nikolaitizam enidba sveenika
bogastvo sveenika i nemoral samostana
BENEDIKTINCI
- osnovnani 909. u Burgundiji
- vovoda Vilim od Akvitanije osniva prvi samostan u Clunyju
- Vilim ih izravno podreuje papi a ne lokalnim vladarima
- vre obnovu prema pravilima sv. Benedikta Ora et labora Moli i radi
- papa Ivan 9. doputa samostanu irenje
- samostani benediktinaca nazivaju se priorije i ima ih do 1000 u cijeloj Francuskoj
- klinijevske reforme
jaanje celibata
zatita pod okriljem Crkve za ene, djecu i slabe
postavljanje redovnika iz svojih redova za mjesne biskupe
protivljenje simoniji
reforma Crkve ele libetas ecclesiae (slobodu crkve) odvajanje od lokalnih vlasti i direktan
odnos s Rimom
- 11. stoljee pokret prodire u Rim podupire ga car Svetog Rimskog Carstva Henrik 3.
- pape reformatori Lav 9., Stjepan 10., Nikola 2. i Aleksandar 3.
- posljedice
stvaranje novih redova Kartuzijanci (Francuska, 1084.) i Cistarciti (Burgundija 1098.)
crkveni raskol meusobno izopenje 16.7.1054. Humberta i Cerularija
Lateranski Koncil 1059. odluke o reformi zalae se Hildebrant (Grgur 7.) odlueno da
samo kardinali biraju papu
- sukob pape Grgura 7. i cara Henrika 4.
- 1075. Dictatus Papae 27 toaka
primat pape nad dravom i carem
papu smije izabirati samo zbor kardinala
crkveni prihodi pripadaju Crkvi
zabrana simonije
- 1076. Dravni sabor u Wormsu car svrgava papu i proglaava ga lanim
- odgovor pape anatema izopenje i prokletstvo cara te odrjeenje plemia od vazalnosti
prema caru
- Henrik 4. dolazi pred papu u Canossu u zimi 1076./1077. i dobiva odrjeenje grijeha
- 1080. nastavak sukoba car vojno pokorava plemstvo, izabire protupapu Klementa 3. i kree s
vojskom na Rim
- 1122. kraj sukoba Sporazum u Wormsu Wormski Konkordat
papa Kalist 2. i car Henrik 5. uvode dvostruku investituru biskupa
o
kralj dodjeljuje svjetovnu investituru (ezlo) biskup postaje svjetovni gospodar na
odreenom feudalnom posjedu
o
papa dodjeljuje duhovnu investituru (prsten i biskupski tap), i takoer izabire biskupe i
kardinale
posljedice sukobi u Italiji Gvelfi (za papu) i Gibelini (za cara) iz kue Hohenstofen

43 | P a g e

2. Hrvatska u ranom srednjem vijeku

Etnogeneza podrijetlo
- 4 teorije o postanku Hrvata:
o Slavenska
o
Hrvati su dio Slavena koji u 7. st. dolaze na jug
o
najstarija i najzastupljenija teorija, zastupao Franjo Raki
o Dualistika
o
Hrvati su doli nakon prve seobe Slavena i pokorili su ih
o
zastupao Vjekoslav Klai
o Gotska
o
Hrvati su zapravo Goti
o
bedasto, nitko zapravo ne vjeruje u to, izmiljeno za vrijeme NDH kako bi se Hrvati mogli
prikazati kao Arijevci
o Iranska
o
Hrvati su Iransko pleme
o
dolaze u podruje Bijele Hrvatske, tamo se slaveniziraju i sputaju u ova podruja
- izvori o dolasku Hrvata
o Konstantin 7. Porfirogenet 10. st. De administrando imperio
o
u 29., 30. i 31. poglavlju pria o doseljenju Slavena
o
podupire slavensku i dualistiku teoriju
o Ljetopis popa Dukljanina 12. st.
o
podupire gotsku teoriju
o Toma Arhiakon 13. st. Historia Salonitana
o
u 7. poglavlju spominje Hrvate
o
podupire slavensku teoriju
o Anastazije Bibliotekar (sabrao) - Liber pontificalis
o
pismo pape Grgura 7., pismo pape Ivana 4.
o
spominje doseljenje i pokrtenje
o Tanaiske ploe s izvora rijeke Don
o
spominju ime Horoathos, Horvathos
o
podupire iransku teoriju
-

legenda o doseljenju Hrvata:

daje ju Porfirogenet u De administrando imperio
sedmero brae predvodi Hrvate Tuga, Buga, Klukas, Lobelos, Muhlo, Kosenec, Hrobatos
dolaze na Heraklijev poziv u 7. stoljeu u ova podruja
nova teorija - Hrvati su moda bili vii konjaniki asniki sloj slavenske vojske
prvo dolaze u Istru, pa u kontinentalnu Dalmaciju, pa na sam jug i pokoravaju tamonje
stanovnike
7-9. stoljee prevladavaju na prostorima Hrvatske
7. stoljee dolaze u dodir s domaima - Ilirima od njih preuzimaju vjeru i jezik
prvi dodiri s Kranstvom: (izvor: Liber pontificalis)
spomen pisma pape Grgura 7. salonitanskom biskupu Maksimu
spomen pisma pape Ivana 4. Ivan 4. poslao opata Martina da otkupi zarobljene Krane u
Hrvatskoj

pokrtavanje
traje od 7. do 9. stoljea
prvo se pokrtavaju voe, a zatim narod
u 3 faze iz tri centra
1. iz Rima 7.st doba Heraklija Heraklijevi misionari pokrtavaju Dalmatinsku Hrvatsku (izvor:
Porfirogenet)
2. iz Akvileje 8/9. st doba Karla Velikog pokrtavanje Panonske Hrvatske i Istre
3. iz Carigrada 9. st doba Bazilija 1. pokrtavanje Bosne i Neretvanske Kneevine (Porfirogenet)
-

vie centara vie utjecaja problem! nali se na granici 2 vjerska kruga pripadaju
Zapadnom kranskom krugu, ali poznaju liturgiju na narodnom jeziku, to su pokupili od Bizanta
(Istoka)

7 9. stoljee Razdoblje utnje izvora

formira se dravna organizacija etnika skupina postaje politika zajednica

stvaraju se prve sklavinije (kneevine)
plemenski vojvode postaju knezovi, plemenski prvaci aristokracija, a prvaci aristokracije upani

bilo je 12 najvanijih plemena

44 | P a g e

prostori koje smo naselili (sklavinije):

Posavska Hrvatska
Dalmatinska Hrvatska
ostalo:
o
Neretvanska kneevina
o
bizantska tema Dalmacija

9. stoljee razdoblje vladavine Franakog Carstva

izvor: Einhard - Annales regni Francorum opisuje sukob Karla Velikog s Niciforom (traje 806.812.) i mir u Aachenu
Bizant dobiva Dalmaciju, Veneciju i Istru
Karlo dobiva Panonsku i Posavsku Hrvatsku
nakon Verdunskog sporazuma dolazimo dijelom pod vladu Lotara 1., a dijelom pod Ljudevita
Njemakog
knezovi su funkcionirali kao franaki vazali

Posavska ili Panonska Hrvatska

- malo informacija, bed!

- prostor izmeu Drave i Velebita
- svi knezovi su franaki vazali
VOJNOMIR (791. - 796.)
- prvi poznati knez
LJUDEVIT POSAVSKI (810. - 823.)
- prijestolnica u Sisku
- izvor: Einhard Annales regni Francorum
- 819.-822. stvorio pobunu protiv furlandske marke (u nju spada nae podruje) i markgrofa
Kadolaha
- trai saveznike za pomo pita primorskog kneza Bornu Borna je debil i ne pomae nego staje na
stranu Franaka
- 822. pobuna uguena Ljudevit bjei iz Siska u Srbiju, pa u Primorsku Hrvatsku
OSTALI KNEZOVI: Ratimir, Pribina
BRASLAV zadnji knez Panonske Hrvatske vlada do 896. provala Maara osvajaju Posavsku
Hrvatsku

Primorska ili Dalmatinska Hrvatska

VIESLAV
- prvi knez
- izvor: Vieslavova krstionica nastala prije 803. pa pretpostavljamo da je vladao poetkom 9. st.
BORNA (810. - 821.)
- dobar franaki vazal koji nije htio pomo Ljudevitu nego je bio bezveze i druio se s Francima
VLADISLAV (821. - 835.)
MISLAV (835. - 845.)
- lagano osamostaljenje od Franaka koji su prezauzeti Verdunskim sporazumom i slinim stvarima, pa
ne paze na nas
- uspjeno ratuje s Venecijom protiv duda Petra Tradenika
- 839. Tradenik mora potpisati mir s Hrvatima
- Mislav surauje s neretvanskim gusarima i opet ratuje s Venecijom
TRPIMIR (845. - 864.)
- izvori
Trpimirova Darovnica 8.3.852. pie o gradnji samostana i o darovanju crkve sv. Jurja na
Putalju splitskom nadbiskupu
o
dux chroatorum (knez Hrvata) prvi spomen hrvatskog imena u povijesnim
spomenicima! Opa!
dio zabata sa crkve u Riinicama
teolog Gottschalk koji boravi kod Trpimira na dvoru 846.
- osniva dinastije Trpimirovia (vrlo logino)
- prijestolnica u Klisu
- formalno priznaje Franaku vlast, zapravo su samostalno, no jo uvijek ratuju kao franaki vazali
- 846. uspjeno ratuje protiv bizantskih stratega u Zadru
- 852. uspjeno ratuje protiv Bugara u Bosni
- surauje s Crkvom osniva prvi benediktinski samostan svetog Petra u Riinicama podno
Klisa
- osnovao Ninsku Biskupiju
DOMAGOJ (864. - 876.)
- na vlast dolazi dvorskim prevratom
- razdoblje borbe za Jadran
ratovi protiv Venecije vrlo, vrlo loi (prozvan najgorim knezom Slavena)

45 | P a g e

ratovi protiv Arapa 871. pomae Ludoviku 2. osvojiti arapski grad Bari
izvor za vladanje nad Jadranom pismo pape Ivana 4. moli Domagoja da smiri svoje gusare
problem! Bazilije 1. osvaja Neretvansku kneevinu i pokuava svrgnuti Domagoja, ali
neuspjeno
876. umire sukobi oko prijestolja

ZDESLAV (878. - 879.)

- Trpimirov sin, vazal Bazilija 1.
- Probizantska politika surauju s Bizantom
za nagradu, dalmatinski gradovi ne plaaju porez Bizantu nego Hrvatskim knezovima
zbog toga biva zbaen, jer se valjda ljudima to nije svidjelo
BRANIMIR (879. - 892.)
- meunarodno priznat priznao ga je papa Ivan 8.
21.5.879. papa blagoslivlja Branimira i njegov narod
- problem! crkvena jurisdikcija sukob izmeu Nina i Splita oko toga tko e biti glavni
- 880. Dalmacijom putuje Metod to je to, on samo putuje
- papa Ivan 8. dozvoljava upotrebu slavenske liturgije iri se glagoljatvo po Istri, primorskim
otocima i du Jadrana
- Venecija je sad opet jaka, a probleme stvaraju Neretvanski gusari
- 886. bitka kod Makarske mletaki dud Petar Kandijano napada Neretvansku kneevinu
Venecija popuila i ne radi probleme slijedeih 100 godina
- 889. od tada Mleani plaaju hrvatskog knezu danak za plovidbu
MUNCIMIR (892. - ~910.)
- prijestolnica u Bijaima kod Trogira
- nosi naslov Princeps jaa centralizacija
- izvori crkveni spisi i oni kau:

u sporu ninskog biskupa i splitskog nadbiskupa presuuje u korist Splita

gradi crkvu svetog Luke u Uzdolju
- u njegovo vrijeme nestaje Posavska Hrvatska (vidi gore kod Braslava)
TOMISLAV (910. 925. 928.)
- zadnji hrvatski knez, 925. se okrunio za kralja (vidi Kraljevstvo)

Hrvatsko Kraljevstvo
TOMISLAV (910. 925. - 928.)
- posljednji hrvatski knez i prvi hrvatski kralj
- ratuje sa susjedima Maarima i Bugarima ratovi jaaju i ire Hrvatsku
Maari
o
Maari uletavaju i zauzimaju Posavsku Hrvatsku (nestaje Posavske Hrvatske)
o
Tomislav ih tjera preko Drave time ujedinjuje obje hrvatske kneevine
Bugari
o
bugarski car Simeon ratuje s bizantskim carem Romanom 1.
Roman zove Tomislava u pomo!
o
926. Tomislav poraava Alogobotura, bugarskog vojskovou
o
od Romana dobiva naslov prokonzula i upravu nad biz. temom Dalmacijom
- to to sve on ima:
Primorska Hrvatska naslijedio od tate Mutimira
Posavska Hrvatska uzeo Maarima
tema Dalmacija, Neretvanska kneevina dobio za nagradu od Romana 1.
-

925. okrunio se za kralja moda na Duvanjskom Polju (Duvno = Tomislavgrad)

dokaz papa Ivan 10. naziva ga dragim sinom i kraljem Hrvata

problem! Ninski i Splitski crkveni vladari se opet ne svaaju za prevlast:

ninski biskup Grgur je izravno podreen papi (episcopus chroatiensis)
sukob oko liturgije na latinskom (papa i Split) ili narodnom jeziku (Tomislav i Grgur)
o
rezultat sukoba Crkveni sabori 925. i 928.
Crkveni sabor 925.
Pitanje : Tko e dobiti metropoliju?
o
ninski biskup Grgur? Ne!
o
zadarski biskup Formin? Opet Ne!
o
splitski nadbiskup Ivan? Pa da! Ivan postaje novi metropolit!
Crkveni sabor 928.
Grgur ulae prigovor i zato se radi novi sabor
nita novo, samo se potvruju odluke iz 925.
ukida se ninska biskupija Grgur mora birat novu za sebe odabire Skradinsku biskupiju

46 | P a g e

TRPIMIR 2. (928. 935.) & KREIMIR 1. (935. 945.)

- Hrvatska je jaka kraljevina
- razvijaju se pomorstvo i trgovina
- dobri odnosi sa susjedima Trpimir 2. i bugarski car Petar sklapaju mir
- sve je vrlo lijepo.
MIROSLAV (945. 949.)
- dinastiki sukobi izmeu Miroslava i brata Mihajla Kreimira slabi drava
- jaa plemstvo
ban Pribina gospodar Like, Gacke i Krbave
raki upan aslav zauzima si istonu Bosnu i Neretvansku kneevinu
MIHAJLO KREIMIR (949. 969.)
- na prijestolje dolazi uz pomo bana Pribine
- ena mu bijae Kraljica Jelena
- 960. umire aslav Bosna i Neretva opet nai!
- podjela kraljevine na upanije - upan ima politiku, vojnu i sudaku vlast
- Jelena gradi dvije draesne crkve
crkvu sv. Stjepana krunidbena bazilika za kraljeve
crkvu sv. Marije grobnica hrvatskih vladara
STJEPAN DRISLAV (969. 997.)
- Hrvatska ponovno vojno i politiki jaa
- ratuje protiv bugarskog vladara Samuila koji napada Zadar, Dubrovnik i Kotor Samuil poraen
- dobri odnosi s Bizantskim Carstvom Bazilije 2. mu daje znakove kraljevske vlasti i povjerava
mu Dalmaciju na upravu
Stjepan Drislav - prvi okrunjeni hrvatski kralj!
- dobri odnosi s Venecijom Venecija plaa danak za slobodnu trgovinu uz jadransku obalu
- nakon smrti novi dinastiki sukobi izmeu tri sina Stjepana Drislava Svetoslava, Gojslava i
Kreimira
SVETOSLAV SURONJA (997. 998.)
- zbacila ga braa, a on bjei u Veneciju pod okrilje Bizanta
- oenio sina Stjepana Svetoslavia sa Hicelom Orseolo iz Venecije
GOJSLAV (998. 1020.) i KREIMIR 3. (998. 1030.)
- Hrvatska slabi, a Venecija to iskoritava
1024. dud Petar Orseolo napada Zadar i Biograd koji se stavljaju pod zatitu Venecije
(odn. Bizanta)
o
Hrvatska gubi danak kojeg je Venecija plaala
STJEPAN 1. (1030. 1058.)
- sin Kreimira 3.
- opet jaanje drave vraa dalmatinske gradove pod upravu hrv. kraljeva
- razdoblje crkvenog raskola (1054.) dalmatinski gradovi se sve vie veu sa hrvatskim zaleem
gubi se veza s Bizantom
- jaaju Maari 1035. maarski kralj Stjepan Sveti provaljuje i otima Panonsku Hrvatsku
formira poseban banat ili dukat
kao prijatelj Bizanta daje ga na upravu Stjepanu Svetoslaviu (Suronjin sin) Slavonija
- sredina 11. stoljea
Dalmacija dre ju Hrvatska, Venecija i Bizant
Primorska Hrvatska dre ju hrvatski kraljevi
Panonska Hrvatska posebni banat
PETAR KREIMIR 4. (1058. 1074.)
- obnavlja jedinstvo hrvatske drave
- preuzima upravu nad dalmatinskim gradovima i otocima
- ostavlja gradovima samostalnost u biranju gradske uprave
- ubire danak mira za gradski ager
- ubire dio lukih postrojbi i dobiva brodove u ratu
- omoguava slobodnu trgovinu hrvatskim zaleem u (romanske) dalmatinske gradove se
useljavaju Hrvati gradovi se i crkveno veu za Hrvatsku integracija Dalmacije u sastav
hrvatske drave
- potie se razvoj obalnih gradova (Biograda, Nina, Skradina) i gradi se ibenik
- razvija se feudalizam (wow, fakat neobina natuknica, uope ju nismo vidjeli jedno 238 puta do sad)
- 1066. Petar Kreimir 4. se kruni za kralja Hrvatske i Dalmacije ime drave: Kraljevstvo
Hrvatske i Dalmacije
sjedinjuje i Panonsku Hrvatsku kojom upravlja Dmitar Zvonimir
- 1070. sporazum Petra Kreimira 4. i Dmitra Zvonimira Zvonimir postaje Petrov suvladar i
nasljednik
- Hrvatskoj se prikljuuje i Neretvanska Kneevina i Bosna
- uvodi se naziv trojedna kraljevina Hrvatska & Slavonija & Dalmacija

47 | P a g e

crkva 1059. odran Lateranski Koncil pod vodstvom pape Nikole 2. potie se reforma Crkve na
graninim prostorima
1060. - papinski legat Majnard saziva novi crkveni sabor u Splitu
prihvaaju se odluke Lateranskog Koncila
ima zadatak maknuti sve kaj ima utjecaje s Istoka, pa tako
o
zabranjuje enidbu sveenika
o
zabranjuje noenje dugih brada i kosa
o
zabranjuje zareivanje sveenika koji ne znaju latinski (aha!)
zatvaraju se crkve sa slavenskom liturgijom
sukobljavaju se reformatori i oni koji ne ele te reforme (narod i nii sveenici ne nii visinom nego
nii po statusu)
veinom se fakaju oko slavenske liturgije i glagoljice
kralj podrao papu i reformatore grade se novi benediktinski samostani (neopisivo je
izuzetan onaj u Biogradu!)

1073. i jo jedan crkveni sabor!

savladan otpor crkvenim reformama prestanak sukoba
ponovno osnivanje Ninske biskupije ali smanjenog opsega
- 1074. prodiru Normani bezuspjeno opsjedaju Rab i napadaju dalmatinske gradove postoji
ansa da su zarobili i PK4.
ako su ga zarobili, onda je on, moda, ne znamo, ali moda kao otkupninu predao Nin, Zadar,
Biograd, Trogir i Split
umre.
DMITAR ZVONIMIR (1074. 1089.)
- jedan od Trpimirovia unuk Stjepana Suronje
- aktivna vanjska politika surauje s papom Grgurom 7.
1074. papa priznaje Zvonimirovu vlast nad dalmatinskim gradovima
10.1085. papinski legat Gebizon u bazilici sv. Petra u Solinu kruni Zvonimira za kralja
o
dobiva od pape krunu, ezlo i zastavu
o
prisee vjernost papi i prihvaa obvezu plaanja godinjeg danka od 200 bizantskih
zlatnika
-

nastavlja provoditi u Hrvatskoj crkvene reforme

doba stabilnosti i kulturnog uspona hrvatske drave
grade se crkve i samostani provodi se reforma po uzoru na benediktince u Europi
razvija hrvatsko pismo Glagoljica! Baanska Ploa!
izgrauje se srednjovjekovno feudalno drutvo (gle opet!)
o
dvor se organizira na europski nain prijestolnice Knin, Solin, Biograd

ratuje kao saveznik Normana (jer su oni saveznici Pape) protiv Bizanta i Venecije sudjeluje u
borbama oko Krfa
1085. rat gotov mletaki dud dobiva od bizantskog cara naslov dux dalmatiae formalno je
Dalmacija ipak pod vlau Hrv.
1085. - nakon smrti Grgura 7. slabi vanjskopolitiki poloaj Hrvatske
Zvonimirov sin Radovan umire prije samog Zvonimira bed!
nasljeuje ga bolesni i jadni Stjepan 2. skoro umire bed!
prijestolje nema nasljednika bed!
Zvonimirova ena bjee Jelena Lijepa sestra Ladislava Arpadovia (Maar) ima ideju da
njen buraz uzima krunu
o
naposljetku nakon nekog vremena (i par vladara) se stvara hrvatsko-maarska unija
o
Lijepa Jelena je zasluna za 9 stoljea zajednike maarsko-hrvatske povijesti bed!

legenda o Zvonimirovoj smrti (izvor: Ljetopis popa Martinca (15.st.))

Zvonimir je navodno ubijen na saboru na Kosovu polju kod Knina jer je htio povesti Hrvate u
kriarski
rat
na
poziv
pape
Grgura 7. to se Hrvatima nije svidjelo pa su ga sasjekli, a on se umirui zaderao i prokleo
hrvatski narod: Dabogda vie nikad ne imali kralja svoje krvi!, to se kasnije esto uzimalo
kao opravdanje za stoljea maarske vladavine

RAZVOJ KULTURE U DOBA NARODNIH VLADARA

Pismo
- imaju narodno pismo koje su izmislili Metodovi uenici za potrebe slavenske liturgije
glagoljica (obla i uglata) koristi se u slavenskom bogosluju i knjievnosti
o
najpoznatiji glagoljaki spomenik na hrvatskom Baanska Ploa iz 1100. godine
- Hrvatska u srednjem vijeku prihvaa i europsko pismo latinicu javlja se u dva oblika Beneventana
i Karolina

48 | P a g e

koristi se na kamenim spomenicima - oltarske pregrade i portali, zabati, ciboriji

natpisi hrv. vladara i plemia materijalni pisani izvori za to razdoblje
o
krstionica kneza Vieslava
o
natpis sa sarkofaga kraljice Jelene
postoje i dokumenti pisani na latinici
Splitski Evanelistar iz 7./8. stoljea
Trpimirova darovnica
pismo pape Ivana 8. knezu Domagoju
isprave kralja Zvonimira, evanelistari

benediktinski samostani arita kulture i pismenosti na latinskom

sv. Krevan i sv. Marija u Zadru
o
sv. Marija u Zadru centar kulturnog ivota Dalmacije asoslov opatice ike,
Vekenegin Evanelistar
sv. Marija u Solinu
sv. Petar u Supetarskoj Dragi na Rabu
o
tamo nastaje Supetarski Kartular to je to - ne znam, i uope mi se ne da traiti
- izmeu 10. i 11. st. imaju u Hrvatskoj oko 50 samostana skriptoriji za prepisku kodeksa
Predromaniko graditeljstvo
Crkveno graditeljstvo
- predromanika utjecaj bizantske i franake umjetnosti sa svodovima, kupolama i polukupolama
centralna graevina (trolisna i etverolisna)
o
sv. Kri u Ninu
o
sv. Nikola kod Nina
o
sv. Donat u Zadru
longitudinalne graevina (jednobrodna i trobrodna)
Skulptura
- pleterni ornament oltarne pregrade, oltari, prozorski okviri
posebna karakteristika troprutasti (da, tro-pru-ta-sti) pleter
- elementi kuka i rozeta
- romanika dolazi u 11. stoljeu u Hrvatsku i Dalmaciju
u skulpturi se javlja ljudski lik

3. Europa u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

1. Feudalizam

Feudalizam (od lat. feudum ili starogerm. feod posjed) je nain organizacije i vladanja nad drutvom u
srednjovjekovnoj Europi. Odrao se u nekim zemljama do 19. stoljea, a bazira se na vazalstvu i
senioratu, gdje je senior (bogati zemljoposjednik) davao vazalu (djelomino/potpuno zavisnom) dio zemlje
da obrauje u zamjenu za odreene obveze (vojna obveza, dio prihoda itd.)

2. Seniorsko-vazalski odnos

Seniori, od kojih je najvii, naravno, kralj, daju vazalima svoje posjede (feude) kao nagradu za slubu.
Feud je vazalu jedini izvor prihoda, a zauzvrat bi imao odreene obveze prema senioru. Klasna podjela u
feudalnom sistemu razdijeljena je na seniora (dominus directus), koji je dijelio zemlju, dominus utile
(vazal) koji je imao veinsku vlast nad feudom, a dio je davao seljacima-zakupcima (kasnije kmetovima)
koji su bili u potpunoj zavisnosti svom senioru.

3. Feudalne rente

Feudalne rente su obveze koje je vazal imao, a dijelile su se u 3 grupe radna, novana i naturalna renta.
Prema feudalcu (vazalu) seljak je bio duan davati naturalnu rentu (1/9 uroda) i radnu rentu ili tlaku
morao je raditi na feudalevom dijelu feuda odr. broj dana tjedno. Crkvi je seljak obavezno morao dati 1/10
svojih uroda (tk. naturalna renta), a dravi je dugovao novanu rentu porez, kao to je to i danas sluaj.

4. Gradovi u srednjem vijeku

Srednjovjekovni gradovi nisu bili ba ugodni za ivot. Izuzev nekolicine koja je stvarno lijepo rasla i
razvijala se (Milano, Venecija, Firenza), veinu su krasili nedostatak ikakve kanalizacije, epid
emije raznih boletina, esti poari i sl. Izgleda da je (rijetka) dobra toka tih gradova bio bedem
kojim su bili opasani koji ih je esto branio od naleta napadaa. Nastajali su iz jednostavnih razloga,
okupljanjem oko njima vanih sredita (katedrala, trg. putova, dvoraca), a mogli su biti ili pod zatitom
kralja (slobodni kraljevski gradovi) ili pod zatitom feudalca (tamo bi strpao svoje vazale i ostale
njemu podreene).

5. Srednjevjekovna udruenja

U 11. stoljeu dolazi do boom-a trgovine i obrta posvuda. Porastom konkurencije i sveopom
neorganiziranou poinju se udruivati. Najvanija udruenja bili su cehovi i gilde. Cehovi, udruenja

49 | P a g e

obrtnika, bila su strukovna bratstva okupljena oko jednog obrta, i stvar je dosta dobro funkcionirala, jer je
stvoren monopol, koji je tada bio potpuno prihvatljiv, jer je njime nestala konkurencija, lanovi su bili
zatieni, a stvoren je i strog sustav pravila unutar ceha, koji je bio zatvoren. Glavna obiljeja ceha su
jednakost, solidarnost i zatvorenost. Gilde, pak, su udruenja trgovaca, stvorena takoer zbog
zajednikih interesa i napretka, a mogle su toliko narasti da su znale ukljuivati i itave gradove (tzv.
Hanze). Zbog ne-poslovnih razloga stvarane su bratovtine, udruenja s (najee) kulturno-drutvenom
svrhom, koja su uvala pismenost i knjievnost tog doba.

6. Uzroci i posljedice kriarskih ratova

Uzroci pokretanja masovnog (1095. 1291.) kriarskog pohoda su brojni U 11. stoljeu Turci Selduci
zavladali su kranskim svetim mjestima Sirijom i Palestinom, ime su indirektno uvelike oteane ikakve
trgovake veze s Istokom, koje su im tada bile vane. Bizantski car Aleksije 1. Komnen trai od pape
Urbana 2. da napravi neto, a papa spremno 16.11.1095. organizira Sabor u Clermontu gdje poziva sve
krane da zajedno krenu i oslobode svete prostore, te obeaje sigurno(!) oprotenje grijeha svim onim
koji umru u procesu. Dva glavna razloga zato je narod uope pristao sjuriti se u moguu smrt bili su
injenica da im je trgovina s Istokom bila od vrlo velike vanosti, ali su i primijetili dobru priliku da
pobjegnu od katastrofalnih uvjeta u Europi. Posljedice kriarskih ratova varirale su od trgovakih
trgovina Istoka i Zapada zaivjela je i zato sada uivamo u mnogim inovacijama kao to su obrada
tkanine, elik ili breskve, gospodarskih veliki porast novanog gospodarstva, te svedrutvenih.
Naime, cijela Europa zapoela je niz pozitivnih promjena, vitezovi su postali uglaeniji, stvoren je kult
ene, grade se ljepe i udobnije kue, a da ni ne govorim o gorespomenutoj breskvi i sl. novim
poljoprivrednim kulturama.

7. Drugi i Trei kriarski rat

Razdoblje mirne koegzistencije Krana i Muslimana na Bliskom istoku kratko je trajao. Ve 1144. pala je
Grofovija Edesa. Potaknuti brojnim propovjednicima (Bernard iz Clairvauxa), ljudi krenue u Drugi
kriarski rat (1147.-1149.). Francuska i njemaka vojska krenula je pod vodstvom Luja 7. i Konrada 3.
Nakon neuspjenog i strateko uasnog napada na Damask, gubitnici se vraaju kui bez ikakvih rezultata
osim poljuljanog opstanka kriarskih dravica. Trei kriarski rat (1189.-1197.) dogodio se zbog pada jo
jedne dravice Jeruzalemskog kraljevstva, iji glavni grad je osvojio egipatski sultan Saladin. Vojska
predvoena vrlo popularnim (a valjda i dobrim) vladarima (Richardom Lavljeg Srca iz Eng, Fridrichom
1. Barbarossom iz SRC i Filipom 2. iz Fra) krenula je put Jeruzalema, no ni ovaj put nije bilo nikakvih dobrih
rezultata jedino to su uspjeli je osvojiti Akru, a Barbarossa se uspio utopiti u nekom potoku.

8. Drave Pirinejskog poluotoka

Veinu srednjeg vijeka Pirinejski poluotok proveo je oslobaajui se od Maura rekonkvistom. Raspadom
Kordopskog kalifata nastaju male arapske drave, uz ve postojee kranske - tri najvanije: Kastilja,
Aragon i Portugal. Najvea, Kastilja, koncentrira se na graenje protumaurskih utvrda, Aragon na
pomorstvo, a Portugal se osamostaljuje od vlasti kastiljskih kraljeva i jaa pod dinastijom Aviz. 1469.
Aragon i Kastilja se ujedinjuju u dravu spremnu za potpuno osloboenje od Maura. 1492., padom
Granade posljednjeg maurskog uporita, nastaje panjolska, zemlja koju odlikuju snana mornarica, jak
kriarski duh i zloglasna inkvizicija.

9. panjolska rekonkvista

Rekonkvista ili reosloboenje bjee borba stanovnika Pirinejskog poluotoka za osloboenje od vlasti
Arapa (Maura). Trajala je od 10. stoljea pa sve do 1492., a najvanija bitka zbila se 1212. kod Las
Navas de Toulousa kad su krani izvojevali veliku pobjedu. Osnivaju se kranske drave Leon, Navarra,
Kastilja, Aragon i dr.

10.Najznaajniji vladari Engleske (i njihova obiljeja)

Nakon to je Vilim 1. Osvaja osnovao Normansku dinastiju, na prijestolje dolazi ne tako vani Henrik 1.
Ali nakon njega dolazi prava faca, Henrik 2. bio je najvei vladar svog vremena, s vie posjeda u
Francuskoj nego sam francuski kralj. Bio je francuski grof od Anjoua, a u Engleskoj je osnova dinastiju
Plantageneta. Centralizira dravu i sukobljuje se s Crkvom, svojim nadbiskupom Thomasom
Beckettom koji je branio Crkvu. Sinovi mu bjehu Richard Lavljeg Srca i Ivan bez Zemlje. Richard je
proveo veinu vladavine ratujui, a Ivan se sukobljava s plemstvom i pod njihovim pritiskom 1215. izdaje
Veliku Povelju Sloboda (Magna Charta Libertatum) kojom se ograniava vlast kralja, odreuju
povlastice stalea, te se uspostavlja temelj engleskog ustavnog prava. Stvara i Veliko vijee koje
nadzire odravanje odredaba povelje. Nakon njega dolazi Henrik 3. koji takoer ratuje s plemstvom,
Oksfordskim statutima 1265. uvodi Malo vijee, odreuje Velikom da se sastaje 3 puta godinje.
Slijedei vaan vladar je Henrik 7. Tudor koji enidbom za Elizabetu York okonava Rat Rua.

11. Razvitak parlamenta u Engleskoj

Iako pravi parlament poinje s Henryjem 3., mogli bismo rei da razvitak parlamenta u Engleskoj poinje
ve Velikom poveljom sloboda, jer je samim stvaranjem Velikog vijea nastupa razdoblje u kojem se
zatomljuje apsolutna vlast monarha i uzdie glas plemstva, a u irem smislu i cijelog naroda, jer (sve
vee) plemstvo uvia da zemlja pati zbog netaktinog vodstva Richarda i pogotovo Ivana, te odabiru
prikladno vrijeme da ga prisile na potpisivanje Povelje. Tada ve je kralju ograniena mogunost

50 | P a g e

oporezivanja bez pristanka Vijea, odabir nekih dravnih funkcija i sl. Henrik 3. je jo kao dijete,
doavi na vlast, pokuao umanjiti mo Povelje, no plemstvo koje je evidentno uivalo u povlasticama
mu to nije htjelo dopustiti. Situacija se okrenula i kralj je uhvaen u klopku te ga plemii na elu s
Simonom Montfortom tjeraju da potpie Oksfordske statute 1265. godine, kojim je odreeno
obaveznih 3 puta godinje sazivanje Velikog vijea (kako bi uope moglo imati ikakvo pravo glasa) te
stvaranje Malog vijea, ime je jo vie umanjena vlast ionako slabog kralja kojeg je plemstvo sada
djelomino kontroliralo.

12. Stogodinji rat

Stogodinji rat bio je isprekidan ratni sukob izmeu Engleske i Francuske koji je trajao punih 116
godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s
razdobljima mira. Uzrok ratu su promjene na prijestoljima obaju zemalja te sukob kraljeva Edvarda 3. i
Filipa 4. oko Flandrije. Povod ratu bila je Filipova zabrana uvoza engleske vune u Flandriju. Rat je
poeo 1. fazom (1337.-1360.), engleskom ekspanzijom na francuskom tlu, nakon ega slijedi druga faza
(1360.-1380.) u kojoj fr. kralj Karlo 5. Mudri vraa Francuskoj sve osim Calaisa i okolice, za kojom slijedi
zatije do 1415. Tada se rat nastavio, potrajavi do 1429., i u toj fazi je eng. kralj Henrik 5. osvojio SZ i Sr.
dio Francuske (+Pariz!). Francuska je 1430. zapala u stranu krizu, i moralnu i vojnu, a upravo ono to
joj je trebalo bila je Ivana Orleanska (Jeane D'Arc), koja je sa svojih 16 godina uspjela uvjeriti Karla 7. da
joj se javio Bog koji joj je poruio da e francuska vojska na elu s njom uspjeti pobijediti englesku, pa joj je
kralj povjerio vodstvo jednog odreda. Ona je oslobodila opsjednuti Orleans, pobijedila Engleze kod
Pataya, a zatim povela kralja na krunidbu u Reims. No nakon bitke kod Compiegnea je pala u ruke
pristaa engleskoga kralja, koji su je izruili Englezima. Crkveni sud je osuuje na smrt kao krivovjerku
i vjeticu i spaljena je iva na lomai. Katolika crkva proglasila ju je 1920. sveticom. Rat je zavrio
1453., istjerivanjem Engleza s francuskog tla, osim Calaisa. Rat je pridonio nacionalnom
osvjeivanju obiju zaraenih strana, a gledano s vojne strane u njemu su primijenjena nova oruja i
taktike koja su dalekoseno utjecala na ratove koji e se kasnije voditi. Pojavom stajae vojske prvi puta u
Srednjem vijeku potpuno je naputen sustav vojske feudalnih vazala to je vojsku uinilo ubojitijom i
monom pa se iz svih tih razloga smatra da je Stogodinji rat najznaajniji sukob u povijesti
srednjovjekovnog ratovanja.

13. Vladavina Filipa 4. Lijepog u Francuskoj

Filip 4. Lijepi (1285. 1314.) bio je vrlo vrlo lijepi francuski kralj, koji je za svoje vladavine smanjio mo
plemstva na svaki mogui nain centralizirao dravnu upravu i stvorio Veliko vijee za bavljenje
dravnim poslovima. Uz to, esto je petljao s porezima gradova, posuivao pa ne vraao i sl. to je
dovelo do velikog nezadovoljstva ljudi. Zato je 1302. bio primoran po prvi put sazvati dravne stalee
(pripadnike sveenstva, plemstva i tzv. treeg (graanskog) stalea), koji su postali savjetodavno tijelo
koje je raspravljalo o dravnim poslovima i porezima. Kako je petljao s gradovima, petljao je i s crkvenim
imanjima, pa je doao u sukob s papom Bonifacijem 8. kojeg je ak utamniio. Tijekom toga isposlovao je
da se za papu izabere Klement V. kojeg je 1309. preselio iz Rima u Avignon, ime poinje Avignonsko
progonstvo (1309.-1378.) u Rimu je bio papa, a u Avignonu protupapa. No ni to nije sprijeilo Filipa da i
dalje petlja, ovaj putu zaduivi se s Templarima. Nemavi love za vratiti, 1312. ih je raspustio
problem rijeen.

14. eka Otokar 2. i Karlo 4.

Otokar 2. Pemislovi (1253.-1278.), jedan od najsnanijih ekih kraljeva, je ekoj enidbenim

vezama, trgovinom i vojnim osvajanjima pripojio Austriju, tajersku, Koruku i Kranjsku, tako da je
u jednom trenutku eka bila od Baltika do Jadrana. Otokar je bio toliko jak, ak i pre jak, da nije bio
podoban za krunu SRC za koju se kandidirao, nego je umjesto njega odabran Rudolf Habsburki. Rudolf i
Otokar nisu se ba voljeli, pa je Otokar 1278. u Bici na Moravskom polju poginuo, izgubivi Austriju,
tajersku, Koruku i Kranjsku u korist Rudolfa. Ta podruja postaju nasljedne zemlje obitelji
Habsburg. Uskoro Pemislovii izumiru, a na vlast dolaze Luksemburani. Od 1346. do 1378. na tronu
sjedi Karlo 4., istovremeno eki kralj i otac, te car i ouh SRC. Za njegove vladavine niu se same
pozitivne stvari eka kulturno cvjeta, Prag doivljava preporod (Zlatni Prag), osniva se sveuilite,
nadbiskupija, a i prve pivovare, simbol dananje eke.

15. Jan Hus i Husitski ratovi

Jedini vei problem (?) u vladavini Karla 4. bila je pojava Jana Husa, ekog reformatora, dekana prakog
sveuilita, koji se alio s ostatkom eke na preveliki utjecaj Njemake. Htio je da esi u ekoj budu
prvi kao i Francuzi u Francuskoj. Zalagao se za reformu Crkve siromatvo, Biblija na ekom, i osuda
indulgencije (oprosta). 1415. ga je car SRC igmund Luksemburki pozvao na sabor u Konstanzi i
tamo spalio kao heretika. To je izazvalo masovni ustanak eha protiv svega njemakoga, poznat kao
Husitski ratovi (1420.-1431.). Nakon ak 5 kriarskih pohoda protiv husita (izmeu ostalih i radikala
taboriana predvoenih Janom ikom), 1431. postignut je sporazum umjerenih husita i igmunda.

16. Bizantsko Carstvo za dinastije Komnena, Angela i Paleologa

Poetkom kriarskih ratova na bizantsko prijestolje zasjeda zadnja velika bizantska dinastija Komnen. Prvi
vladar, Aleksije 1. Komnen, zapoinje zadnji uspon bizanta pobjedom vojne nad civilnom
aristokracijom i nizom upravnih i vojnih reformi. Ratovao je s Normanima, Peenezima i Rakom, a

51 | P a g e

suzbio je i Selduke (zapoevi kriarske ratove). U 12. stoljeu dolazi Emanuel Komnen, koji pokree
ratove za obnovu Rimskog Carstva, te okupira dijelove Hrvatsko-Ugarske Drave (juno od Krke,
Bosnu, Srijem, Dalmaciju), koji nakon njegove smrti opet padaju u nae ruke i Bizant ih vie ne dira.
Smjena dinastije nastupila je 1185. dolaskom Angela na vlast, no ni oni nisu puno ojaali Bizant 1204.
kriari su uli u Carigrad, sruili Alekseja Angela s prijestolja i pretvorili Bizantsko Carstvo u 4 drave:
Latinsko Carstvo, Solunska Kraljevina, Atensko-Tebansko Vojvodstvo i Ahajska Kneevina. Tradicija
Bizantskog Carstva uspjela se odrati kroz osnivanje Nikejskog i Trapezuntskog Carstva u Maloj Aziji, i
iako je 1261. Mihajlo Paleolog doao i obnovio Bizantsko Carstvo pod dinastijom Paleologa, ono nikad nije
imalo veih uspona sve do svog kraja 1453.

17. Pojava hereze uzroci i posljedice

Hereza je bilo od samih poetaka kranstva, jo u Rimskom Carstvu (arijanizam). Uzroka za javljanje u
srednjem vijeku itekako je bilo, od drutvenih do teolokih. Drutveno gledano, stroga klasna
odreenost feudalizma, kriarski ratovi i pojava novog graanskog stalea koji je sam tumaio sebi
vjeru su meu uzrocima hereza. Teoloki, poela se javljati teoloka misao, otvarala su se sveuilita
(npr. Bologna) gdje su se ljudi odmicali od istinskog tumaenja Kristove rijei. Budui da je Crkva u
srednjem vijeku bila alfa i omega svaijeg ivota, uskoro se poela bogatiti, imati prevelike zahtjeve,
okoritavati se prodajom oprosta (simonijom), to je jo vie udaljavalo vjernike u herezu. Zbog toga su
izmeu 10. i 13. stoljea na povijesnu pozornicu doli mnogi katari, bogumili, patareni i dr. Svojim
dualistikim principima dobili su dosta poklonika. Posljedica je, naravno, bila gnjev Crkve 1215. na 4.
Lateranskom koncilu odlueno je da biskupi progone i sude svim hereticima poetak inkvizicija.

18. Katari

Katari su djelovali od 11. do 13. stoljea, i bili su najrasprostranjeniji od svih hereza. Temeljili su se na
vjerovanju da je Sotona stvorio svijet, a da je Bog poslao anela Isusa da nas spasi. Kritizirali su
Crkvu i nazivali je Sotoninom. ivjeli su u askezi, suzdravajui se od svih uitaka. Zbog (dobre)
ideologije i emocionalne obojenosti, proirilo se i meu obrazovanima i meu nepismenima. Kroz
cijeli svijet imali su razne oblike Albigenzi (fr), Patareni (it), Krstjani (bih), Bogumili (bug,mak).

19. Inkvizicija

Nakon 4. lateranskog koncila utvrena su posebna crkvena protuheretika sudita inkvizicije,

kojima su prvotno zasjedali biskupi. Takav princip, gdje tragaju biskupi, a sudi svjetovna vlast ima tzv.
biskupska inkvizicija, stvorena 1184. Papinska ili Rimska inkvizicija bila je ona gdje su sudili posebni
papini poslanici (u 13. st. dominikanci). Osnovana je 1232., a budui da Crkva nije podravala
prolijevanje krvi, samo bi ih davili ili palili. Najozloglaenija je svakako bila panjolska, osnovana 1482.,
koja se sastojala od 7 inkvizitora na elu s Torquemadom koji su po Pirinejskom poluotoku naganjali sve koji
im nisu bili po volji (heretike, idove, muslimane, protestante), a kasnije bi ih brutalno muili.

52 | P a g e

4. Hrvatska u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

1. Dolazak Arpadovia na vlast

Nakon odlaska slabog kralja Stjepana 2. Trpimirovia s vlasti 1091. u Hrvatskoj vlada bezvlae. Jelena Lijepa,
ena biveg hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira poziva svog brata, ugarskog kralja Ladislava Arpadovia, da
doe na vlast. On dolazi, osniva biskupiju u Zagrebu, no zbog uleta Peenega u Maarsku mora se vratiti
kui. Prije odlaska, na prijestolju ostavlja neaka Almoa, a 1093. je na prijestolje u Hrvatskoj (Knin) doao
Petar Snai, posljednji hrvatski kralj Hrvatske. No u bitci na Gvozdu 1097. koju je zapodjenuo s Kolomanom
(Ladislavovim drugim nasljednikom) Petar umire i Koloman dolazi na vlast. Dolaskom Ladislava, Almoa i
Kolomana zapoinje razdoblje vlasti Arpadovia.

2.

Osnivanje zagrebake biskupije

3.

Osnivanje personalne unije

4.

Andrija 2.

5.

Bela 4. (stvaranje slobodnih kraljevskih gradova)

6.

Ludovik 1. & ratovi s Venecijom

7.

Krvavi sabor krievaki

8.

igmund Luksemburki

Pri dolasku u Slavoniju, 1094., Ladislav Arpadovi u Zagrebu osniva biskupiju, a za biskupa dovodi ekog
redovnika Duha. Biskupijom je elio ojaati svoju vlast u Slavoniji. Zagrebaka biskupija bila je podreena
nadbiskupiji u Ostrogonu. Utemeljena je na temeljima nekadanje sisake biskupije. Odmah je poela i
gradnja nove katedrale (ili prvostolnice), i to na istom mjestu gdje je i dananja zagrebaka katedrala.
Istovremeno je osnovan i Kaptol.
Nakon bitke na Gvozdu Koloman se 5 godina dogovarao s hr. plemstvom. Napokon je 1102. potpisana Pacta
Conventa (zakljueni ugovor), kojim su predstavnici 12 hrvatskih plemena pristali priznavati Kolomana kao
kralja. Imali su vojnu obvezu prema kralju, ali su bili osloboeni plaanja danka. On je obeao da e Hrvatsku
drati kao odvojenu kraljevinu koja e biti pod vlau bana koji e biti podloan maarskom kralju. Time je
stvorena personalna unija Hrvatske i Ugarske, tj. Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo. Iste godine (1102.) se oenio
Buzilom i okrunio za hrvatskog kralja u Biogradu.
Andrija 2. je bio hrvatsko-ugarski kralj koji je vladao od 1205. do 1235., nakon oca Bele 3. Narod ga nije volio
jer je bio pomalo glupav i nije donosio pametne odluke. Poto-poto je htio poi u kriarski rat, a kad mu je
usfalilo novaca za isti pohod, odrekao se Zadra u korist Mleana, tj. platio im Zadrom za prijevoz. Otiao je u
taj kriarski rat, no nita vanog nije napravio. Vratio se kui i naao dravu u rasulu, naime, pobunilo se nie
plemstvo. Andrija je 1222. moro potpisati Zlatnu bulu kojom se bitno ograniila njegova vlast. Za vrijeme
Andrije takoer nastaje prvi slobodni kraljevski grad, Varadin, 1209. godine.
Bela 4. (1235. 1270.) pokuao je obnoviti kraljevsku vlast. No ta njegova nastojanja omela je provala
Mongola 1241. 1242. koja je izazvala katastrofalna razaranja kraljevstva. Bela je pred njima pobjegao
prema jugu, sakrivi se 1242. u Zagrebu (zbog toga Gradec dobiva titulu slobodnog kraljevskog grada), a
kasnije i u Splitu, Trogiru i na otocima. Kada su se Mongoli povukli Bela 4. posveuje se obnovi svojih
zemalja. Vaan dio te obnove bilo je poticanje velikaa da grade kamene, utvrene gradove (burgove) s
vojnim posadama koji bi branili zemlju ako Mongoli ponovo napadnu. Potiui to, poeo je gradove oduzimati
vlasti feudalaca i podvrgavati ih samom sebi, time ih inei slobodnim kraljevskim gradovima. Takvi gradovi
su bili Varadin (1209.), Vukovar, Virovitica, Petrinja, Samobor, Krievci, Gradec (najsamostalniji) i sl.
Kraljevski gradovi bili su podvrgnuti kralju, a imali su pravo na samoupravu (biranje suca i uprave). Zlatnom
bulom iz 1242. Gradec se obvezao da e o svom troku sagraditi zidine oko grada.
Nakon to je stabilizirao plemstvo, Ludovik je htio osvojiti Dalmaciju i vratiti ju pod ug.-hr. krunu i zato je
poveo dva rata protiv Venecije. Prvi (1345.-1346.) bio je namijenjen osloboenju Zadra od mletake vlasti, ali
je bio i neuspjean i zavrio 8-godinjim primirjem. U drugom (1356.-1358.) Ludovik u suradnji s Genovom
napada samu Veneciju i pobjeuje! Mirom u Zadru (1358.) mletaki se dud odrekao svih prava na
Dalmaciju, titule knez Dalmacije, te je predao sve gradove od Cresa do Draa. No Venecija se nije
pridravala odredbi Mira u Zadru (zauzela je Kotor, ibenik i Rab) pa se dogodio jo jedan rat koji je zavrio
Mirom u Torinu 1381., kad je mletaki dud opet pristao potovati odluke mira u Zadru te plaati godinji
danak od 7000 dukata!
Nakon to je igmund izgubio bitku s Turcima kod Nikopolja 1396. godine, nije se uope znalo je li iv. Zato
su plemii opet htjeli na prijestolje staviti Ladislava Napuljskog. No 1397. se igmund vraa i saziva
slavonsko plemstvo na sabor, 27.2.1397., u crkvi sv. Kria u Krievcima, obeavi da se nee nikome
osveivati. Naravno, osvetio se i sve je pristae pobune poklao, ukljuujui i bana Stjepana Lackovia, a zato
taj sabor nosi ime Krvavi sabor krievaki. Taj dogaaj pokrenuo je masovno ogorenje pobunjenika.

53 | P a g e

igmund je bio prvi (i jedini) hrvatsko ugarski vladar iz dinastije Luksemburg, a doao je na vlast enidbom
1385. za kraljicu Mariju. 1387. je slubeno postao hrv.-ug. kralj. Znaajan je jer je uguio pobune plemstva
(sasvim ih je porazio 1395. kod Dobora) koje se bunilo protiv pretendenata na prijestolje, jer su imali vlastite
elje i zamisli oko toga. Taj pokret je poznat kao protudvorski. Uskoro mu umire Marija, a on se eni Barbarom
Celjskom, koja je u nas poznatija kao Crna kraljica s Medvedgrada. U to doba, Turci su provaljivali na Balkan,
pa se igmund s njima sukobio u bici kod Nikopolja 1396., koju je naalost izgubio. Po povratku iz bitke,
naao je plemstvo u pobuni pa je u pokuaju mirenja sazvao sabor u Krievcima, gdje je ubio sve
pobunjenike, zajedno s bivim banom Stjepanom Lackoviem. Taj dogaaj potaknuo je opu pobunu u
Hrvatskoj i Bosni, predvoenu Hrvojem Vukiem, koju igmund nije mogao slomiti koliko god se trudio.
Bosanski velikai su ga ak 1401. uhitili i zatvorili, no on se ubrzo izvukao. Dok ga nije bilo, velikai su opet(!)
izabrali Ladislava za kralja, ali to nije smetalo igmunda da 1408. sakupi veliku vojsku i uz papin blagoslov
krene u rat protiv Bosne. Bosancima je svrgnuo kralja Stjepana Ostoju i doveo Tvrtka 2. Tek tada je cijela
Hrvatska priznala igmunda za kralja. Nakon toga je Ladislav Napuljski predao svoja prava na Dalmaciju za
100.000 dukata Veneciji, a igmund je da bi vratio Dalmaciju vodio Prvi mletaki rat (1411-1413) i Drugi
mletaki rat (1418-1420), ali bezuspjeno. U prvom gubi ibenik i Skradin, a u drugom Split, Trogir, Korulu,
Bra i Hvar. Na kraju je u naem posjedu osao samo Senj, Omi i Poljica, a na sjeveru Krk.

9.

Ladislav Napuljski

10.

Matija Korvin & turska osvajanja

11.

Matija Korvin & kultura

12.

Bitka na Krbavskom polju (+ posljedice)

13.

Bitka na Mohakom polju (+ posljedice)

Ladislav je bio hrvatsko-ugarski kralj koji je malo dolazio, malo odlazio s vlasti. Bio je sin Karla Drakog,
takoer nesuenog kralja. Bio je konkurent igmundu jo od vladavine kraljice Marije, a imao je potporu
dijela plemstva u tome. Bio je lan anuvinske loze, no nije dugo vladao u hrvatskoj. 1403. je okrunjen za
kralja nakon to je plemstvo stalo uz njega nakon krievakog sabora. Osvojio je natrag Zadar, Split, Trogir i
ibenik i narod ga je privolio. No nije ostao dugo, brzo se vratio u rodni Napulj, a titulu hercega dao je Hrvoju
Vukiu Hrvatiniu i predao mu Split i otoke na upravu. Vidjevi da se nikako nee moi odrati na vlasti jer je
sve vie ljudi prelazilo na stranu protukralja, jaeg igmunda, odluio je izvui se tako da proda Dalmaciju
Mleanima. 1409. je to i napravio, za 100 000 dukata. Kad se proulo da je Ladislav prodao Dalmaciju,
Zadrani su istjerali njegovu vojsku i sami se podvrgli Mleanima, i uskoro su svi dalmatinski gradovi
(naravno, osim Dubrovnika) priznali mletaku vlast.
Godine 1459. Srbija je potpuno pala pod tursku vlast, a zatim je doao red na Bosnu. Tu je vladao Stjepan
Tomaevi. Kralj se uzdao samo u pomo pape i kralja Matijaa. Ali, dok je Matija bio u pregovorima s
Fridrikom 3., upao je Mehmed 2. 1463. u Bosnu i pokorio ju. Slobodna je ostala jedino Hercegovina gdje je
vladao Stjepan Vuki. Matija je 1463. oslobodio Jajce i tamo stvorio Jajaku Banovinu, a iduih godina i svu
Bosnu. Tada je osnovao i Srebrniku banovinu. 1469. Jajakoj i Srebrnikoj banovini dodao je Senjsku
kapetaniju i time oblikovao korvinski sustav protuosmanlijske obrane koji je sprijeio osvajanje hrvatskih
zemlja i odgodio njihovo ukljuivanje u Osmansko Carstvo.
Matija je odgojen po humanistikom obrazovanju, u Italiji, i bio je fasciniran talijanskom renesansom, to je
uvelike doprinijelo razvoju gradova u kraljevstvu. Budim, Stolni Biograd i Viegrad su samo neki od gradova
koji su doivjeli preporod. Izvrio je pravne, obrazovne i zdravstvene reforme po cijeloj dravi. Bio je poznat
kao veliki mecena, njegov dvor gostio je umjetnike iz cijele Europe. Meu njima najpoznatiji bili su svakako
Hrvati Ivan esmiki (Janus Pannonius) i Ivan Vitez od Sredne. Njegova knjinica, Bibliotheca Corviniana, bila
je, nakon Vatikanske, najvea povijesna, filozofska i znanstvena biblioteka na svijetu. Osnovao je prvo
sveuilite u kraljevstvu, ali i prvu tiskaru!
Krbavsku bitku vodile su 9. 9. 1493. godine hrvatsko-ugarska i osmanlijska vojska. Turke je predvodio
bosanski sandak-beg Hadum Jakub-paa, a Hrvate hrvatski ban Emerik Derenin, uz pomo Ivana i
Bernardina Frankopana. Osmanske provale u Hrvatsku poele su jo 1468. i trajale su sve do primirja 1490.
No nakon isteka primirja, Turci su opet napali. Na Krbavskom polju je hrvatska vojska teko poraena, brojni
plemii su umrli, a ban Derenin je zarobljen i odveden u Carigrad, a zamijenio ga je ban i veliki vojskovoa
Petar Berislavi. Krbavska bitka predstavlja prekretnicu, kraj jednoga i poetak novog doba. Ona je bila
posljednji pokuaj bosanskog i hrvatskog plemstva da se samostalno, bez pomoi ugarskog ili nekog drugog
stranog vladara odupru Turcima. Hrvatsko plemstvo poslije Krbavske bitke, slabo i osiromaeno, vie nije bilo
sposobno pruiti jai otpor a Turcima je stvoren prostor za daljnja napredovanja preko Like ka Europi.
Krbavskom bitkom je izgubljen veliki dio ljudi to je bio poetak demografskog osiromaenja Hrvatske.
Krbavska je bitka oznaila propadanje cjelovitosti hrvatskih zemalja, jer nakon Krbavske bitke Hrvatska nije
vie zemljopisno skladna, kao to je zapravo bila u 14. i 15. stoljeu. Krbavska bitka je bila na neki nain
uvod u Mohaku bitku i poraz ugarsko-hrvatsko kraljevstva i razlog dolaska Hrvatske u sastav Habsburke
monarhije, ime je neposredno odreena i budunost hrvatskog naroda do, onak, nedavno.
Mohaka bitka je bitka koja se 29. 8. 1526. godine odigrala na Mohakom polju izmeu Hrvatsko-ugarskog
kraljevstva i Osmanskog carstva. Hrvatsko-ugarske snage, predvoene kraljem Ludovikom 2. Jageloviem,
pobijeene su od strane osmanske vojske predvoene sultanom Sulejmanom 1. Velianstvenim. Unato
pobjedi Turci nisu uspjeli pokoriti itavu Ugarsku. Premda su provalili u Budim, ubrzo su se morali povui.

54 | P a g e

Ipak, ova je bitka oznaila kraj moi Ugarskoga kraljevstva. eka je pripala Ferdinandu I. Habsburkom . U
Hrvatskoj i Ugarskoj rasplamsale su se dinastike borbe izmeu pristalica Habsburgovaca i pristalica Ivana
Zapolje. Konano je Hrvatski sabor u Cetingradu 1. 1. 1527. izabrao Habsburgovca Ferdinanda I. za hrvatskog
kralja. Borbe e se nastaviti kroz dva sljedea stoljea to e osiromaiti zemlju, potaknuti selidbe
stanovnitva prema zapadu te kasnije dovesti do znatnog mijeanja stanovnitva u opustoenim krajevima.
Pokoreno stanovnitvo iz straha i nesigurnosti bjei, formira se hrvatska dijaspora, a Turci na osvojenim
podrujima naseljavaju Vlahe.

14.

Najvaniji porezi i monete

15.

Podjela hrvatskog plemstva

16.

Velika seljaka buna 1573

17.

Romanika i gotika skulptura u Hrvatskoj

18.

Romanika i gotika arhitektura u Hrvatskoj (primjeri)

Kao i drugdje, kolon, tj. teak imao je odreene obveze. Prema dravi imao je zemaljski porez (tzv. kunovina,
marturina ili dimnica), kraljevski porez (tzv. riz ili dika) te obvezu javnih radova (tlaka). Prema feudalcu imao
je uobiajenu radnu, naturalnu i novanu rentu. Ovisno o razdoblju, pojedine rente su bile vie ili manje
zastupljene poetkom razvijenog srednjeg vijeka radna, pa zatim naturalna, a do 15. stoljea bila je
ustaljena novana renta, a taj prelazak zovemo komutacija. Na kraju, prema Crkvi su imali obavezu
naturalne rente, tj. desetine svih uroda (vina, stoke i itarica). U gradovima je bilo jo davanja ulaznice za
gradove zvale su se tridesetnice ili harmice, plaale su se razne luke pristojbe i carine, a ukoliko je sluajno
kralj odluio posjetiti grad, graani su to trpjeli o svom financijskom troku i to se zove zalaznina. to se tie
moneta, glavni novac po kojem se odreivala vrijednost bila je marka. 1 marka vrijedila je 200 denara, tj.
200 grama srebra. Prve kovnice novca imao je ve Andrija 2., dok je prvi autohtoni hrvatski novac bio
banalis, tj. banovac ili banski denar. Svake godine, stari novac zamjenjivao se za novi u omjeru 3:2.
Plemstvo je bilo najvii sloj hrv. srednjovjekovnog drutva (iznad graana, seljaka, kmetova i robova).
Uobiajeno se plemstvo dijelilo na visoko plemstvo, tj. velikae, bilo crkvene ili svjetovne, te srednje i nie
plemstvo (tzv. nobiles). Ispod njih bio je sloj slobodnih ljudi graana, libera (slobodnih seljaka, vlasnika
posjeda) i libertina (slobodnih seljaka bez posjeda), a na dnu drutvene ljestvice bili su kmetovi, neslobodno
stanovnitvo koje je radilo ili kod kralja (tzv. udvornici), ili kod plemia na imanjima (klasini kmetovi) ili na
imanjima Crkve (tzv. predijalisti). Stepenicu ispod njih nalaze se robovi, ostaci starog naina ivota. No njihov
broj polako se smanjivao, a do 13. stoljea, slobodni seljaci su sainjavali veinu drutva.
Godine 1573. nakon to su se uzalud alili caru i banu na zlodjela stranih plemia, stubiko-susedgradski
seljaci su u znak protesta prestali plaati nerazumne poreze. Zato je jedan od najgorih plemia Franjo Tahy
poslao svoje naoruane plaenike, ali su ih seljaci s orujem spremno doekali. Zbog toga je Hrvatski sabor
seljake proglasio izdajicama domovine, na to su oni odgovorili sveopim ustankom protiv feudalnih
gospodara. Za vou bune izabran je Ambroz Gubec (kasnije zvan Matija). Seljaci su napravili program po
kojem su planirali ukinuti vladavinu plemstva i uspostaviti seljaku vladu, koja e voditi brigu o porezima i
drugim davanjima za obranu domovine od Turaka. Gubec je sa svojim prijateljima Ilijom Gregoriem, Ivanom
Pasancem, Ivanom Mogaiem i drugima podigao seljake na ustanak u sijenju 1573. Pokret seljaka brzo se
proirio, a buna je zahvatila 60 vlastelinstava u Hrvatskoj i Sloveniji. Feudalna vojska je brzo slomila bunu.
Tako je ve 5. 2. 1573. kod Krkog seljake porazio kapetan umberakih uskoka Josip Thurn, a dan kasnije je
podban Gapar Alapi razbio kmetsku vojsku kod Kerestinaca. Jedino su ostali neporaeni Gupevi
pobunjenici u Hrvatskom zagorju kod Stubikih Toplica, koje je 9. 2. 1573. napala plemika vojska pod
vodstvom Gapara Alapia. Iako su seljaci bili loe naoruani i bez konjanitva, pruili su tako estok otpor,
da se nije znalo tko e pobijediti sve dok feudalnoj vojsci nije stigla pomo. Gubec je nakon bitke zarobljen i
odveden u Zagreb, gdje je okrutno pogubljen na Markovom trgu 14. 2. 1573.
Nema mnogo primjera srednjovjekovne skulpture u Hrvata, no ono to je sauvano je lijepo. Rekli bismo, jako
lijepo. Od romanike (13.st) skulpture sauvani su veinom dijelovi zgrada, posebice portali i vrata. Meu
najkrasnijim i velebajnijim su vrata stare splitske katedrale, koje je 1214. u drvu izradio majstor Andrija
Buvina, sa 28 biblijskih motiva. Nita manje vrijedan po krasoti i bajnosti je portal trogirske katedrale kojeg je
1240. izradio velikan hrv. skulpture, majstor Radovan. Od gotike (14- 16.st) skulpture takoer nemamo
mnogo primjera, osim ouvanog portala sv. Marka u Zagrebu, najveeg gotikog portala, te 72 glave Nikole
Firentinca (u smislu da ih je on napravio, a ne da su njegove glave, jer to bi bilo glupo) koje krase ibensku
katedralu.
Dok je srednji vijek siromaan skulpturom, arhitektura je u srednjem vijeku cvala. U Hrvatskoj iz razdoblja
romanike (13.st) imamo sauvane brojne crkve, od kojih su najouvanije katedrale u Senju, Krku, Trogiru,
Rabu, Zadru (Sv. Stoija) itd. Dvije najljepe i najmonumentalnije bile su one u Zagrebu i Dubrovniku, no obje
su naalost unitene zagrebaka u provali Tatara/Mongola, a dubrovaka u potresu 1667. godine. Romanika
je izraenija u Dalmaciji, zbog velikog utjecaja Italije. No nisu samo crkve graene romanikim stilom, postoje
i prijelazne graevine, poput samostana, ali i profane zgrade dvorci, palae, kule, utvrde itd. Gotika (1416.st) je takoer ostavila traga u Hrvatskoj, a sakralne graevine su ratrkane po cijeloj zemlji crkva sv.
Dominika u Trogiru, katedrala sv. Jakova u ibeniku (djelo jednog od najveih romaniko-gotikih majsotra
Jurja Dalmatinca), pavlinska crkva u Lepoglavi, franjevake u Poezi, Iloku i Zagrebu. Svjetovna arhitektura

55 | P a g e

jako je zastupljena u Dubrovniku, gdje su ouvane brojne palae (palaa Sponza), upravne zgrade (npr.
Kneev dvor), zdenci i fontane (dvije Onofrijeve esme) itd.

19.

Obiljeja Crkve bosanske

20.

Kranstvo u Bosni

21.

Antemurale Christianitatis

22.

Reliquiae Reliquiarum

Crkva bosanska je bila autohtona crkva u Bosni, nastala u srednjem vijeku, ojaala u 13. stoljeu, a nestala
pod Osmanlijama. To je bila jedina heretika crkva koja je uspjela postati dravnom crkvom. Pripadnici Crkve
bosanske su se zvali krstjani, patareni ili bogumili, kako gdje. Dio otpora Crkve bosanske je vjerojatno bio
vezan sa politikom; tokom 14. st katolika crkva je smjestila Bosnu pod maarskog biskupa i mogue je da je
jedan motiv za raskol bila elja za nezavisnou od maarske dominacije. Imala je vlastitog biskupa, a
liturgija je bila na slavenskom. Biskup se zvao djed, i imao je vijee od dvanaestero strojnika. Samostani su
im se zvali hie, a na elu hie stajao je gost. Potovali su kranske obrede, ali su prihvatili i dualizam.
Krstjani kranima nisu bili ba omiljeni, pa je igmund 1408. ak poveo kriarski rat protiv njih, a Stjepan
Toma je elio smanjiti njihov utjecaj. S vremenom su se ili razbjeali u Hercegovinu, ili su preli na Islam.
Kranstvo jest bilo u nekom dijelu zastupljeno u Bosni, kao i, zapravo, skoro svuda u svijetu, no u Bosni je
bilo malo drugaije jer su bili drito na granici zapadno Kranstvo, istono Islam. Eh. Pape su rjeenje
problema vidjele u tome da u Bosnu alju misionare-inkvizitore. Tako papa Grgur 9. oko 1230. alje
Dominikance, a papa Nikola 4. oko 1291. Franjevce, koji su tamo osnovali bosanski vikarijat. Sve do 18. st.
franjevci su ostali jedina katolika i hrvatska vjerska zajednica u Bosni. Bavili su se prosvjetom, zdravstvom,
ouvanjem narodnog jezika i kulture, i to je zapravo ouvalo hrvatski narod u Bosni. Mnogi bi mislili da je
dolaskom Osmanlija 1463. kranstvo u Bosni nestalo Ali ne! Varate se! Mehmed Osvaja dao je
franjevcima povelju zvunog imena Ahd Nama, kojom je zapravo odredio da ih nitko ne smije dirati inae ima
posla s njim. Zanimljivost Ahd Nama je prvi poznati dokument o ljudskim pravima u povijesti. Eto, to bi bilo
to, vie-manje.
1519. sazvao je papa Lav 10. sabor u Rimu, na kojem je skradinski biskup Toma Niger oajniki molio za
pomo u borbi protiv Turaka i o velikim mukama koje Petar Berislavi trpi borei se s njima. Papa Lav je ve
prije pomagao Hrvatima, a na tom saboru je sveano izjavio: "Glavar Katolike Crkve nee dopustiti da
propadne Hrvatska, najvri tit i predzie kranstva". Taj naziv dobili smo jer smo, geografsko-povijesno
gledano, na neki nain zaustavili strelovit prodor Turaka dalje u Europu. Nismo ih uspjeli zaustaviti, ali smo ih
oslabili i privremeno im oteali prodor. No, vano je pripomenuti, taj naziv prisvajaju si i razne druge zemlje,
poput Maarske ili Austrije, i djelomino su u pravu, tako da se ne smijemo umisliti.
Nakon to je Biha pao 1592. godine, samo su mali dijelovi Hrvatske ostali slobodni. Hrvatska je spala na
mali djeli omeen Varadinom, Koprivnicom, Rijekom i Senjem. Preostalih 16,800 km nazivano je Reliquiae
reliquiarum olim inclyti regni Croatiae (Ostaci ostataka nekad velikog hrvatskog kraljevstva). Turska je vojska
doivjela svoj prvi veliki poraz u Hrvatskoj bitkom kod Siska 1593. godine. Izgubljena su podruja postupno
vraena, osim velikog dijela dananje Bosne i Hercegovine.

5. Velika zemljopisna otkria

Svijet u osvit novog doba
Kina

Razdoblje do Mongola
- 3. stoljee dinastija Han ujedinjuje kinu u Kinesko Carstvo, kojeg dinastije Tang i Song jako ojaaju
i ire
- gospodarski napredak veinom zbog brojnih tehnikih otkria
105.g papir (proizveo ga je Caj-Lun)
7. stoljee tisak
8. stoljee barut
11. stoljee kompas
Kina pod Mongolima
- 13. stoljee dok vlada dinastija Juan, Kinu zauzimaju Mongoli
1215. zapoinju osvajanja Dingis Kana
1279. zavravaju osvajanja Dingiskanovog unuka Kublaj Kana
- iako je drava sigurna i vrsta, razdoblje mongolske vlasti je za Kinu razdoblje ekonomskog i
kulturnog zastoja
- 1274. na dvor Kublaj Kana dolazi Marko Polo
- 1368. Hung-Vu organizira ustanak protiv Mongola i postavlja dinastiju Ming
tek tada zapoinje pravi procvat Kine kultura, urbanizam, znanost, ma sve!
procvat religije Taoizam i Konfucijanizam
Mongoli kao takvi
- Dingis Kan (1155.-1227.) ujedinjuje mongolska plemena po Aziji u Mongolsko Carstvo, s
prijestolnicom u Karakorumu

56 | P a g e

1240. Batu Kan ih dovodi u Europu

izmeu Dnjepra i Odre organiziraju dravu Zlatna Horda
odatle pustoe po Europi (1241/2. razaraju Ugarsku i Hrvatsku)
sredinom 13. stoljea drava im se raspad na kanate
Timur Lenk organizira Mogulsko Carstvo - ukljuuje Irak, Perziju, Afganistan i sjevernu Indiju

Japan
-

12.-15. stoljee vlada klan Minamoto sa sjeditem u Kamakuri

drutvo se organizira strogo feudalistiki, hijerarhijski, kao u Europi
prijestolnica je bila Kyoto
posebno su bili dobri u pomorstvu i pomorskoj trgovini
car je postojao, ali je imao samo formalnu vlast
vladala je aristokracija veleposjednici i vojskovoe zvani oguni (kao set noeva)
ogunat razdoblje u kojem oguni vladaju uz pomo svojih vitezova (Samuraja)
13. stoljee i u Japan prodiru Mongoli, ali je velika oluja unitila mongolske brodove oluju (tj.
boanski vjetar) su zvali Kamikaze
16. stoljee Portugalci im donose vatreno oruje i Kranstvo

Indija
-

4. tisuljee prije Krista prvi poznati stanovnici su tamnoputi Dravidi

gradovi Mohenjo Daro i Harappa
2. tisuljee prije Krista Dravide pokoravaju indoeuropljani Arijci, kasnije prozvani Hindusima
stvaraju male dravice sa samostalnim vladarima
strogo klasno drutvo podijeljeni u kaste
Brahmani sveenici
Katrije ratnici
Vajije ratari, stoari, trgovci, obrtnici
udre sluge, seljaci bez zemlje
Parije, tj. Nedodirljivi smatra ih se nevrijednima jer rade prljave poslove istai WC-a, smetlari,
itd. doputeno ih je i tui
vjera Brahmaizam i kasnije Hinduizam
jezik Veda (vjerskih knjiga) bio je Sanskrt
u 6. stoljeu preuzimaju Budizam
Indija je pod stalnim pritiskom osvajaa Arapa, Turaka Selduka, Mongola
svi onu upadaju i donose svoje kulture i jezike, pa tako
o
1206. Arapi osnivaju Delhijski sultanat
o
1398. Timur Lenk osniva Mogulsko Carstvo
o
1401. Zapadna Indija se osamostaljuje kao Ahmad Abad
zbog upada naroda, Indija u 15. stoljeu ima 3 vjere budizam, islam i hinduizam
(tradicionalna vjera)

Civilizacije pretkolumbovske Amerike

-

ljudsko naseljavanje Amerike traje od 40.-10. tisuljea prije Krista

preko Beringovog prolaza dolaze na kontinent
- dva glavna civilizacijska podruja
Srednja Amerika Olmeci, Tolteci, Azteci, Maje
Juna Amerika Inke
Olmeci
- najstarija civilizacija koja nastanjuje Meksiki zaljev izmeu 900. i 400. pr.Kr.
- ima arheolokih ostataka, no jezik i pismo nam nisu poznati
- kamene skulpture velike kamene glave
Teotihuacan
- grad Teotihuacan najvei grad antike Sjeverne Amerike, ali nepoznate kulture
piramide i hramovi Suneva piramida, Aleja mrtvih, Hram Mjeseca
Tolteci
- vladaju iz grada Tule izmeu 950. i 1150. godine
- vjera kult boga Quetzalcoatla
Azteci
- vladaju iz grada Tenochtitlana od 1325. do 1521. godine
Tenochtitlan je bio grad sagraen na otoku usred ogromnog jezera Texoco
unitio ga je Hernn Corts oko 1519. u to doba kad ga je unitio, bio je nakon Pariza, Venecije i
Istanbula najvei grad na svijetu
- jezikom i obiajima nasljeuju Tolteke
- obiaj prinoenja ljudskih rtava za vrijeme blagdana do 80000 rtava dnevno
Maje
- nasljeuju kulturu Olmeka na poluotoku Yukatanu
- najdue traju od 1000.g.pr.Kr do 1460.
vrhunac izmeu 300. i 700.
- prijestolnica svih feudalnih gradova-drava bio je Chichen Itzu

57 | P a g e

umjetnost velike kamene skulpture

znanost imali razvijen kalendar, poznavali astronomiju
religija rtvovanje ljudi
vrhovno boanstvo pernata zmija Quetzalcoatal vrlo bitno
jedina srednjoamerika kultura sa u potpunosti razvijenim pismom slikovno pismo od 650
znakova

Inke
- civilizacija June Amerike Peru, Bolivija, ile, Ekvador
- teokratska drava vlada bog Sunce, a sin boga Sunca je zemaljski vladar
- glavni grad bio je Cuzco, s utvrdom Machu Pichu (dananji Peru)
- pismo Quipus zapisivali su stvari vezanjem voria na pagice koje zu zvali quipus
- razvijena medicina poznavali su kirurke zahvate
- konkvistador Francisco Pizarro unitava Carstvo Inka
Vrijedno spomenuti
- oko 1000. godine skupina Vikinga iz Europe osniva svoju koloniju na sj.am. otoku Newfoundlandu,
500 godina prije dolaska Kolumba

Velika zemljopisna otkria

-

Tko? panjolci i Portugalci

to? pa otkrie Amerike i inih dijelova svijeta
Kada? 15. stoljee
Zato? Europa gubi trgovinu (pogotovo zainima), trae se novi putovi za Indiju
Kako? isto od Arapa dobivaju znanje o kartografiji i navigaciji

Portugal
-

Henrik Pomorac
1475. prelazi ekvator, oplovio zapadnu Afriku
Bartolomeo Diaz
1487. dolazi do Rta Bura, daje mu ime Rt Dobre Nade pa se vraa
Vasco da Gama
1497. prelazi Rt Dobre Nade
1498. dolazi u Calcuttu
1499. dolazi nazad u Lisabon
da Gamin put je bio jedini nain stizanja morem do Indije sve do izgradnje Sueskog kanala 1869.
posljedice
osnovane utvrde du obale istone Afrike i Indije
trgovina s Molukim Otocima (zvani Otoci zaina), ri Lankom i Indonezijom
1500. zalutala portugalska ekspedicija sasvim sluajno otkriva obalu Brazila i tamo osniva prve
kolonije
Lisabon postaje glavna europska luka uvoz svile, zaina, porculana i jo kojeega
mijenja se gospodarstvo Portugala manje poljoprivrede, vie trgovine
slabi domaa proizvodnja Portugala jer se sve uvozi

panjolska
-

zapravo panjolci nisu nita sami otkrili, sve su za njih otkrili stranci
Kristofor Kolumbo (1451.-1506.)
enovski trgovac koji je na osnovi karata tvrdio da moe doi do Indije
3. kolovoza 1492. - sa 3 karavele (glavni se zvao Santa Maria) kree prema Indiji
12. listopada 1492. njegov mornar Rodrigo de Triana ugledao je kopno ( ovo je bilo
milijunsko pitanje u Milijunau)
pristaju na otoie koje Kolumbo nazove San Salvador (danas Bahami), a naseljenike naziva
Indijancima
obilazi obalu idua 2 mjeseca otkriva Haiti i Kubu, a zatim se vraa u Europu
1493. - jo 3 puta ide za Ameriku
Amerigo Vespucci
o
uvjeren da Kolumbo nije otkrio Indiju nego novi kontinent
o
povjerovao mu je jedna kartopisac koji je Kolumbova otkria na kartu zapisao kao America
Ferdinand Magellan
portugalski moreplovac u panjolskoj slubi
Iz panjolske kree, dolazi do prolaza izmeu Ognjene Zemlje i June Amerike (tzv. Magellanov
prolaz)
1519. dolazi do Filipina, gdje ga Filipinci pojedu
njegova posada nastavlja putovanje i u panjolsku se nakon 3 godine vraa samo 1 brod
Viktorija
dokazali
su
da
je
Zemlja
okrugla

58 | P a g e

neugodne posljedice istraivanja

prodor Europe u Ameriku unitavanje kultura i umjetnosti
europska pohlepa za zlatom
nove bolesti
nasilna pokrtavanja (emu se izriito protivio Korulanin dominikanac Vinko Paletin)
straan odnos prema domorocima
najznaajniji istraivai Novog Svijeta nazivani su konkvistadorima
Hernan Cortes unitio Azteke
Francisco Pizarro unitio Inke
16. stoljee Europljani zauzeli Floridu, Kaliforniju, Meksiko i dijelove J. Amerike (Peru, ile,
Venezuela)
posljedice svega toga
oito, nove zemlje, snani gradovi i luke u Amerikama
jaanje Europe (panjolske i Portugala)
poveana proizvodnja zlata i srebra
nove domae ivotinje i poljoprivredne kulture
o
u Americi konji, stoka
o
u Europi purani

6. Humanizam i renesansa

razlike u poimanju
srednji vijek interes za Boga i vjeru, crkvene dogme su glavni uzrok svemu
renesansa interes za samog ovjeka, nastanak graanskog sloja
Pretee u knjievnosti
Dante Alighieri Boanstvena Komedija
Francesco Petrarca Kanconijer
Giovanni Bocaccio Decameron
Erazmo Roterdamski Pohvala Ludosti
Johannes Gutenberg 1445. prva tiskana knjiga (Biblija)
- humanizam intelektualni pokret koji prouava ovjeka i njegove potrebe
ime - studia humanitatis Ciceronov izraz koji podrazumijeva stjecanje znanja kako bi se ljudski duh
obrazovao do savrenstva
velik utjecaj antike knjievnosti obnova duha antikog svijeta
- renesansa preporod u umjetnosti potaknut humanizmom
iz Italije se iri u Njemaku, Nizozemsku, Francusku
puno prije tih fensi zemalja je renesansa stigla k nama u Dalmaciju
Umjetnosti
- Slikarstvo tonska modulacija, linearna perspektiva, antike teme
Giotto Bondone - Oplakivanje sv. Franje, Judin poljubac
Sandro Botticelli Roenje Venere, Primavera, Venera i Mars, Navjetenje
Rafael Santi Atenska kola, Poar u Borgu, Parnas, Preobraenje Rafaelove sobe, Vatikan
Leonardo da Vinci sv. Jeronim, Marija s Isusom i sv. Anom, Djevojka s hermelinom (namjerno
nema Mona Lise)
Michelangelo Buonarotti David, Doni Tondo, Pieta, Mojsije, Posljednji sud Sikstinska kapela,
Vatikan
Jan Van Eyck Vjenanje Arnolfinijevih Kuanice lol
Albrecht Drer milijarda autoportreta
- Knjievnost
William Shakespeare Hamlet, Otelo, Kralj Lear, Macbeth
Miguel Cervantes Bistri vitez Don Quijote od Manche
- Kazalite commedia del'arte npr. Shakespearov San ljetne noi
- Kiparstvo savren antiki kanon (glava:tijelo = 1:7) Michelangelov David
- Arhitektura kupole, vijenci, lukovi, dekoracije (girlande i festoni)
crkva sv. Petra u Rimu, firentinska katedrala
graditelji Donato Bramante, Filippo Brunelleschi, Michelangelo
Znanost
- Astronomija
Nikola Kopernik zaetnik heliocentrinog sustava
Giodrano Bruno podrao Kopernika, zakljuio da je svemir beskrajan ubijen
Galileo Galilei izumio moderan teleskop, podrao Kopernika trebao biti ubijen, ali se izvukao
Johannes Keppler otkrio orbite planeta i jo neke bitne zakljuke
- Medicina
Andreus Vesalius, William Harvey, Ambrois Pare

59 | P a g e

Renesansa u Hrvatskoj
-

Dubrovnik, Zadar, Split, ibenik

Knjievnost
Juraj igori, Marko Maruli, Dore Dri, iko Meneti, Marin Dri, Petar Hektorovi
hrvatski pisci u europi
Pavao Petar Vergerlije
Ivan Vitez od Sredne, Ivan esmiki (Janus Pannonius) na Korvinovom dvoru
Znanstvenici
Faust Vrani konstruirao padobran
Arhitektura
Dubrovnik Kneev dvor, Palaa Sponza, crkva sv. Spasa, Onofrijeve esme
Hvar katedrala
ibenik katedrala sv. Jakova
Likovna umjetnost
Juraj Julije Klovi minijaturist
Ivan Duknovi - Ioannes Dalmata - kipar
Nikola Boidarevi dubrovaki slikar
Andrija Meduli slikar i grafiar, manirist

Protestantska reforma
-

uzroci reformacije
rasko Crkve - indulgencija (prodaja oprosta) i simonija (prodaja asti)
razvoj antropocentrike misli humanizam i renesansa
povod
1517. Martin Luther na vrata crkve u Wittenbergu postavlja 95 teolokih teza
Crkveni Sabor 1521. u Wormsu
papa Leon 10. ekskomunicira Martina
car Karlo 5. protjeruje Martina
djela Martina Luthera
O babilonskom ropstvu
Manifest njemakom plemstvu
O kranskoj slobodi
pokret se poinje iriti
plemstvo eli Crkvinu zemlju
sveenstvo eli moralnu obnovu Crkve
graanstvo eli ukidanje feudalnih obaveza
seljatvo eli ukidanje kmestva to vodi do seljakih ustanaka
o
1525. Njemaki seljaki rat pod vodstvom Thomasa Mnzera = uguen
1529. prvi sukobi na Dravnom saboru
reformatori su se bunili protiv kranske veine i tako zadobili naziv protestanti
1530. Luther osniva novu crkvu Evangelistika Crkva
njeni pristae nazivaju se luteranima ve od 1517.
s vremenom pokret dobiva ime Reformacija i iri se na vedsku, Dansku, vicarsku i dalje
car Karlo 5. poinje jaati Katoliku crkvu i time kraljevski apsolutizam stvara se Protureformacija
sukobljavaju se katoliki car i protestantski plemii
zapoinju vjerski ratovi
o
1555. Mir u Augsburgu - odlueno je da e vjeru zemlje odreivati njezin vladar Cuius
regio, illius religio
ostali pravci reformacije
Kalvinizam
o
Zaetnik Jean Calvin
o
Godina 1541.
o
Djelo Uredba kranskog ivota
o
Pristae Prezbiterijanci tj. Hugenoti (u Francuskoj)
Anglikanstvo
o
Zaetnik engleski kralj Henrik 8. Tudor koji se sukobljuje s papom
o
Godina 1534.
o
Djelo Akt o supremaciji kojim je kralj ujedno i poglavar crkve (ispod njega dolazi
Kenterberijski nadbiskup)
o
Pristae Anglikanci

Francuski vjerski ratovi (1562.-1598.)

-

vlada dinastija Valois i Bourbon

sukobi hugenota (francuskih kalvinista) i katolika
Bartolomejska no
23./24. kolovoza 1572.

60 | P a g e

Karlo 9. naredio ubojstva desetak tisua hugenota na nagovor majke

majka mu je bila katolkinja Katarina Medici
ona nije odobravala svadbu katolkinje Margarete Valois i budueg cara, hugenota Henrika 4.
Navarskog
Henrik je izbjegao smrt pravei se da je katolik
Henrik 4. Navarski smiruje sukobe donoenjem Nanetskog edikta 1598. kojim se uvodi puno
vea tolerancija hugenota

Njemaki tridesetogodinji rat (1618.-1648)

-

njemaki car Ferdinand 2. poeo nasilno uvoditi katolianstvo i jaati protureformaciju

sukobljuju se Katolika liga i protestanti (predvoeni vedskom)
pobijeno pola srednje Njemake, a na kraju nitko nije pobijedio
1648. Vestfalski mir protestantima doputena vjera, Njemaka postaje rascjepkana

Katolika obnova
-

obnova unutar crkve potaknuta djelovanjem pape Pavla 3.

javljanje novih redova, strogih zavjeta, pojaano misionarstvo, javna pobonost
1540. Pavao 3. odobrava Isusovaki red pod vodstvom Ignacija Loyole
Pavao 3. saziva Tridentski sabor koji traje od 1545. do 1563.
kritiziraju Luthera i Calvina
teoloka reforma odreeno 7 sakramenata, potvruje se nicejsko vjerovanje, zabranjuje se
simonija, potvruje se celibat
novi redovi isusovci, urulinke, kapucini
posebna panja obraa se na obrazovanje sveenika i misionarstvo
- 1582. papa Grgur 13. izdaje bulu Inter gravissimas uvodi se gregorijanski kalendar kojeg
danas svi koriste
Druba isusova
- osnovani 1540. Ignacije Loyola
- 4 zavjeta - istoa, siromatvo, poslunost, poslunost papi
- tri smjera djelatnosti
obnova crkve
misionarstvo Brazil, Etiopija, Indija (Franjo Ksaverski ak poo do Japana)
obrazovanje
- crkva Il Gesu u Rimu poetak barokne umjetnosti
- 1773. papa Kliment 14. ukida red
- 1814. ga papa Pio 7. obnavlja
Isusovci u Hrvatskoj
- 1606. dolaze u Zagreb
- 1607. osnivaju gimnaziju u Zagrebu
- grade crkvu sv. Katarine u Zagrebu prekrasna barokna unutranjost
- osnivaju gimnazije u Dubrovniku, Rijeci, Poezi, Varadinu i Osijeku
- 1666. osnivaju u Zagrebu Teoloki fakultet
- poznati isusovci
Ruer Bokovi (znanstvenik)
Bartol Kai (prva hrvatska gramatika)
Juraj Habdeli (prvi kajkavski rjenik)

Razvoj drutva i gospodarstva

-

promjene u drutvu
graanski sloj
trgovina Sredozemlje i Baltik
meusobna razmjena flandrijski (Antwerpen) i junonjemaki gradovi (Nrnberg, Augsburg)
porast potranje za europskom robom u novonastalim kolonijama
o
javlja se specijalizacija u proizvodnji
o
jeftinija proizvodnja prve manufakture (proizvodnja tkanine)
ameriko zlato donosi promjene
pada vrijednost zlatnog novca
rastu cijene robe
potreba za kapitalom stvara prve banke
prvotne banke posudionice novaca uz visoke kamate
banca = klupa, bankrot = banca rotta = trula klupa (vrlo bitno!)
najvei profit davali su
rudnici
proizvodnja tkanina (prve manufakture)
graanstvo treba radnu snagu i eli ukidanje feudalnog sustava i feudalnih povlastica (jer one koe
proizvodnju) sukobi s feudalcima
refeudalizacija ponovno se uvodi tlaka i zabranjuje odlazak kmetova sa zemlje

61 | P a g e

razliit drutveni razvoj europe

Istok jaa plemstvo i obrada zemlje (izvoz hrane za zapad)
Zapad jaa graanstvo i gradovi

Apsolutne monarhije
-

15. i 16. stoljee - nestaju male feudalne drave, a jaaju velike centralistiki organizirane drave
jaa apsolutistika vlast kraljeva
nastaju prve apsolutistike monarhije one su preduvjet za nacionalne drave
temeljno naelo suverenitet (nezavisnost) jedne drave predstavlja njen kralj
obiljeja moderne drave
o
centralizirana dravna uprava
o
inovniki aparat koji ivi od dravne plae
o
tradicija i dalje ostaju feudalna prava
o
novo slabi plemstvo i osjea se znatan porast graanske moi

Njemaka
-

poslije Vestfalskog mira je opustoena i osiromaena

slabi centralna mo Carstva zbog velikih regionalnih razlika unutar njega (preveliko i prerascjepkano
je!)
neke njemake kneevine (od njih 300) ipak jaaju Brandenburg, Bavarska, Saska
takoer jaa i Austrija, koja je pod vlau Svetog Rimskog Carstva
Habsburgovci Carevi SRC, ali se vie koncentriraju na Austriju nego li na cijelo Carstvo

Habsburgovci

- dolaze na vlast u 13. stoljeu, podrijetlom su iz vicarske

Rudolf 1. (1218.-1291.)
- osniva dinastije
- 1273. postaje car Svetog Rimskog Carstva
- 1278. bitka na Moravskom polju dobiva Austriju, tajersku, Koruku i Kranjsku kao nasljedne
teritorije obitelji Habsburg
- nakon njega gube krunu SRC do 15. st kad Albrecht 2. 1438. ponovno vraa krunu SRC u
habsburke ruke
Maksimilijan 1. (1493.-1519.)
- 1508. - ujedinjuje sve habsburke zemlje i iri ih enidbenim vezama
- rekao je Bella gerant alii, tu, felix Austria, nube! Neka drugi vode ratove, ti se sretna Austrijo eni!
o
aludiraju na to da Habsburg podruja dobiva brakovima, a ne tolko voenjem ratova
- njegov sin Filip Lijepi (1478.-1506.) eni se za Ludu Ivanu Aragonsku i time Habsburzima
priskrbljuje i posjede panjolske
Filipa nasljeuje:
Karlo 5. (1519.-1556.)
- njemaki car i panjolski kralj
- gradi i kolonijalno carstvo zadobiva posjede u Meksiku, Peruu, Tunisu
- 1526. njegov brat nadvojvoda Ferdinand 1. dobiva Hrvatsko-ugarsku krunu
- Karlo Ferdinandu preputa carski naslov i nasljedne zemlje
sebi daje novo ime (Karlo 1.) i ostavlja si panjolsku, Nizozemsku, Italiju i kolonije koje
nasljeuje njegov sin Filip 2.

Habsburzi kao njemaki carevi nakon Vestfalskog mira

Ferdinand 1.
- slaba carska vlast
car u Austriji, tajerskoj, Korukoj, Kranjskoj, ekoj i Tirolu
kralj u Hrvatskoj i Ugarskoj
- sve su zemlje skoro samostalne svaka ima svoj sabor, upanijske i plemike skuptine
- u 16. stoljeu ele provesti centralizaciju pa ukidaju plemike skuptine
Leopold 1. (1657. 1705.)
- jaa centralizacija
- sukob s plemstvom Urota Zrinskih i Frankopana cilj im je bio odcjepljenje Hrvatske i
Maarske
- sukob s Turcima vojni uspjesi, diplomatski neuspjesi
1663/4. Mir u Vasvru Leopold Turcima plaa veliku ratnu odtetu

Kolonijalno carstvo panjolske i Portugala

- panjolska Meksiko, Granada, Peru, ile, Filipini, Manila

- Portugal Brazil, Angola, Indija
- 1494. Ugovor u Tordesillasu njime je zakljueno da je Brazil jedini Portugalov junoam. posjed
panjolska
- uspon nakon 1479. kada Ferdinand Aragonski (otac Ivane Argonske) dolazi na vlast
- velika zemljopisna oktria, izgradnja kolonijalnog carstva

62 | P a g e

- 1516. na prijestolje panjolske dolazi dinastija Habsburg (tj. Karlo 5.)

Karlo 5., kasnije samoprozvan Karlo 1. (1516.-1556.)
za njegovo vrijeme panjolska postaje najmonija europska drava
protee se ak na 3 kontinenta
Filip 2. (1556.-1598.)
Karlov sin
1559. ratuje s Francuskom
1588. ratuje s Engleskom
o
u ratu s Engleskom je panjolska nepobjediva Armada poraena
1590. preuzima Portugal
stvara i osnauje ve ionako jako apsolutistiko kolonijalno carstvo
-

17. stoljee jaanje Engleske i Nizozemske

Nizozemska istonoindijska kompanija 1602. najvea trgovaka kompanija u Europi
Engleska istonoindijska kompanija 1600. trguju pamukom, paprom, ajem i porculanom iz
Kine

Nizozemska
-

14. i 15. stoljee uprava burgundskih vojvoda

od 1447. vladaju Habsburgovci
od 1556. u sustavu panjolsko-habsburke krune Filipa 2. Nizozemska je dio tzv. 17 Pokrajina
(danas Beneluks), pod Filipom 2.
sve pokrajine imaju samoupravu pod vlau su Generalnih Stalea
religija
sjever protestantske pokrajine
jug katolike pokrajine
razdoblje Filipa 2. sukobi zbog njegove vjerske netolerancije
za namjesnika Nizozemske dovodi vojvodu od Albe koji uvodi straan teror vei porezi, nema
samouprave, protureformacija
1571. Vilim Oranski utljivi uspjeno predvodi ustanak protiv Filipa
Generalni Stalei svrgavaju Filipa, stvaraju Opi Nizozemski Savez i ele stvoriti Republiku
Nizozemsku
o
7 sjevernih provincija stvaraju Utrehtsku Uniju
o
10 junih provincija se takoer odvaja za sebe
1581. Nizozemske provincije se ujedinjuju u Republiku Nizozemsku
federalna reublika u kojoj vlada graanstvo
Amsterdam postaje bankarsko sredite
jaa pomorstvo - s vremenom Nizozemska postaje kolonijalno Carstvo (Azija, Afrika, Australija)
1648. se Vestfalskim mirom priznaje nezavisnost Nizozemske
u 18. stoljeu zbog ratova s Engleskom gubi kolonije

63 | P a g e