Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 19

VEZE SA TRENJEM

Ako su veze idealne, glatke su,


reakcija veze je u pravcu
normale na povrinu dodira

Ako su veze realne, hrapave su,


reakcija veze nije u pravcu
normalena povrinu dodira
ve sa njom zaklapa neki ugao.

FW

FN
Idealna veza

Realna veza

Reakcija realne veze

Telo

FN

Veza

Komponenta reakcije hrapave veze u ravni dodira zove


se sila trenja.

Trenje pri klizanju Kulonov ogled


Uslovi ravnotee:
G

Xi = P - F = 0

Yi = FN - G = 0

FN

F = P
0 F

F
FN = G

Fmax

Maksimalna sila trenja je proporcionalna normalnoj reakciji veze.


Koeficijent proporcionalnosti naziva se koeficijent trenja klizanja.
F1 max
G1

F2 max
G2

==

Koeficijent trenja klizanja

Koeficijent trenja ne zavisi od veliine povrina dodira.

Koeficijent trenja klizanja

led

elik

PVC

Koeficijent trenja zavisi od materijala tela koja se dodiruju


kao i od stanja njihovih dodirnih povrina.

Koeficijent trenja klizanja

Vrednosti koeficijenta trenja za neka tela:


elik po ledu
= 0.027
elik po eliku
= 0.15
Bronza po LG
= 0.19
Drvo podrvetu
= 0.5 - 0.6
Pravac sile trenja je isti kao pravac brzine tela.
Smer sile trenja je suprotan od smera brzine tela.

Konus trenja

FW
FN

FW
2
Fmax

F1

FN

F2
Fmax

Ukupna reakcija veze


FW = FN + F
ugao trenja
tg = =

Konus trenja

< telo je u ravnotei


FN

FWmax

Xi = -FN + Fcos = 0
Yi = -Fmax - Fsin = 0

Fmax

tg = F
tg < tg
N

F
FN

Oblast ravnotee:
0 < F FN

Ako je aktivna sila u


konusu trenja, telo e
mirovati.

TRENJE GIPKOG UETA O CILINDRINU POVR

T
N

F2

F1

F+dF

dF
dFN

F1 > F2

TRENJE GIPKOG UETA O CILINDRINU POVR


Jednaine ravnotee:

sin

Ti = ( F + dF )cos

d
2

- F cos

d
2

- dF = 0

Ni = ( F + dF )sin

d
2

+ F sin

d
2

- dFN = 0

d
2

d
2

cos

d
2

dF

d
2

0 <dF dFN

dF
= d
F

F1 = F2 e

0 < F1 F2 e

TRENJE KOTRLJANJA
Otpor koji nastaje pri kotrljanju jednog tela po
povri drugog tela naziva se trenje pri kotrljanju.

F
F

FN

TRENJE KOTRLJANJA

Uslovi ravnotee pri mirovanju:

X i = F - F = 0

krak kotrljanja

Y i = FN - G = 0

- ima dimenziju duine

M O= FN - FR = 0
0 max
0<F FN

- za LG /LG
-

= 0.05 cm

uslov da ne doe do kotrljanja

Primer 1
tap AB, duine l i teine G oslanja se na
hrapavu horizontalnu podlogu zaklapajui sa njom
ugao i na glatki vertikalni zid visine l/2.
Odraditi koeficijent trenja pri kojem je mogua ravnotea.

G,

/2

B
G
FC
A
F

Uslovi ravnotee :
Xi = F - FCsin = 0
Yi = FN + FCcos - G = 0
MA(Fi) = (Gcos)/2 - FC
/2sin = 0

FN

dopunski uslov:

0 < F FN

FC = G sin cos
F = G sin 2 cos
FN = G G sin cos 2
0 < G sin 2 cos ( G G sin cos 2 )
(sin 2 cos )/ ( 1 sin cos 2 )

Primer 2

a
a
OBLAST U KOJOJ
JE MOGUA
RAVNOTEA

b
b

Analiza ravnotenog poloaja moe


se vriti i preko konusa trenja:
Poloaj ravnotee prikazan slikom
je granini poloaj .
Kada bi se ovek teine P peo po
lestvama, ravnotea bi bila mogua
za poloaj a-a ali ne i za poloaju
b-b oveka na lestvama.

Primer 3 Valjak poluprenika r i teine G, kotrlja se po horizontalnoj


podlozi pod dejstvom sile F. Odrediti intenzitet te sile ako je koeficijent
trenja kotrljanja .

F
G

FN

Uslovi ravnotee:
Xi = F - F = 0
Yi = FN - G = 0
MC = FN - F r = 0

F FN , FN
=G
F ( /r)FN
F( /r)G F G

REZIME
Reakcija realne veze ima dve komponente: normalnu i silu trenja.
Sila trenja je u ravni dodira dva tela;
ima pravac u kojem bi se telo pomeralo
smer sile trenja je suprotan od smera pomeranja tela.
Zavisno od karaktera pomeranja jednog tela po povri drugog , razlikujemo dve
vrste trenja : trenje klizanja i trenje kotrljanja.
Sila trenja klizanja je proporcionalna intenzitetu normalne reakcije veze i u
uslovima ravnotee zadovoljava nejednainu (Kulonov zakon)
0 < F FN
Ukupna reakcija veze zaklapa sa normalom te veze neki ugao koji mora da
zadovolji uslov:
< gde je tg = .
Geometrijsko mesto ukupne reakcije veze odreeno za sve mogue pravce
sila trenja u jednoj ravni dodira a za najveu silu trenja zove se konus trenja.
Kad ue, ili neko drugo savitljivo telo, klizi po povri nepominog cilindra,
nastaje trenje ueta pri emu je :
0 < F1 F2 e
Pri kotrljanju jednog tela po drugom nastaje otpor koji se naziva trenje pri
kotrljanju.
0 < max krak kotrljanja

PITANJA:

Zato nastaje trenje?


Koje vrste trenja postoje?
Kako glasi Kulonov zakon?
Kakva je reakcija veze u sluaju kada je veza hrapava?
ta je ugao trenja?
Kakva je veza ugla trenja i koeficijenta statikog trenja?
ta je konus trenja?
Kako moe dejstvovati spoljanja sila na telo koje je izloeno dejstvu
hrapave veze da bi bilo u ravnotei?
ta je i kada nastaje trenje kotrljanja?
Koje su dimenzije koeficijenta trenja pri kotrljanju?
Kada nastaje trenje ueta i od ega zavisi sila u uetu?

You might also like