SADRAJ

PRORAUN TOPLINSKE ZATITE I UTEDE ENERGIJE

Kreiranje projekta Izrada novog projekta
1. ODABIR LOKACIJE OBJEKTA I ZONE GLOBALNOG SUNEVOG ZRAENJA
2. PRIPREMNI RADOVI PROVOENJA DOKAZA UTEDE TOPLINSKE ENERGIJE
2.1. Potrebne podloge
3. DEFINIRANJE GRAEVNOG DIJELA
4. DEFINIRANJE SLOJEVA GRAEVNOG DIJELA
4.1. Grupe materijala
4.2. Toplinski otpor i koeficijent prolaska topline
4.3. Kopiranje graevnih dijelova
4.4. Promjena podataka o graevnom dijelu
4.5. Materijali korisnika
4.6. Heterogeni sloj
4.7 Izolacija u nagibu
5. ISPRAVCI I DODACI
5.1. Ispravci
Ploni otpori prijelaza topline
Neravne povrine
Neventilirani sloj zraka
5.2. Dodaci
Zrane upljine
Utjecaj mehanikih spojnica
Tip (vrsta) pokrova
Obrnuti krov
6. OSTALE OPCIJE
7. PRORAUN DIFUZIJE
7.1. Proraun povrinske vlanosti (kondenzacije) graevni dijelovi
7.1.1. Primjena razreda vlanosti u prostoriji
- neklimatizirani vjeti
- stalna relativna vlanost u prostoriji klimatizirani uvjeti
- poznat dovod vlage i konstantan/promjenljiv broj izmjena zraka
7.1.2. Povrinska vlanost na laganim konstrukcijama
7.2. Proraun unutarnje kondenzacije
8. DINAMIKE TOPLINSKE KARAKTERISTIKE GRAEVNIH DIJELOVA
9. DULJINSKI GUBICI (TOPLINSKI MOSTOVI)
10. OTVORI
10.1. Unos projektnih vrijednosti deklariranih od strane proizvoaa (dobavljaa)
10.2. Proraun vrijednosti prema HRN EN 10077-1:20XX
1

11. ZATITA OD SUNEVA ZRAENJA

12. PRIJENOS TOPLINE PREKO TLA
12.1. Podovi na tlu
12.2. Uzdignuti podovi (podovi s meuprostorom)
12.3. Grijani/negrijani podrumi
13. UKUPNI TRANSMISIJSKI GUBICI
14. PRORAUN POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE I HLAENJE
14.1. Unos podataka o projektu i pregled klimatolokih podataka
- iznalaenje geometrijskih veliina
- iznalaenje propisanih doputenih vrijednosti
14.2. Toplinski gubici
- transmisijski gubici
- gubici provjetravanjem
- dodatni gubici od povrinskog grijanja
- ostali gubici
14.2.1. Dodatni gubici za zagrijavanje potrone tople vode
14.2.2. Dodatni gubici kroz razdjelne plohe
14.2.3. Ukupni gubici
14.3. Toplinski dobici
14.3.1. Solarni (sunani) dobici
14.3.2. Unutarnji dobici
14.3.3. Ostali dobici
14.3.4. Ukupni dobici topline
14.4. Potrebna toplinska energija za grijanje i hlaenje
14.4.1. Potrebna energija za grijanje
14.4.2. Potrebna energija za hlaenje
15. REZULTATI PRORAUNA
- Potrebna energija izraena preko energenata, emisija CO2
16. ISPIS REZULTATA
- Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje
17. POSTOJEI PROJEKTI
18. PROJEKT MANAGER
-

Brisanje projekta
Editor materijala
Uvoz graevnih dijelova i podaci o projektu
Spremanje i uitavanje projekata
Promjena naziva zone
Uvoz definiranih otvora

Osnovni izbornik
Klikom na odabranu ikonu glavnog izbornika otvaramo eljenu opciju.

- proraun toplinske zatite i utede energije

- trokovniki opisi

- detalji rjeavanja toplinske toplinske izolacije u CAD-u

- propisi i norme koriteni pri izradi programa

- katalog proizvoda toplinske, zvune i protupoarne izolacije

- upute za koritenje programa i podaci o autorima programa

- izlazak iz programa

PRORAUN TOPLINSKE ZATITE I UTEDE ENERGIJE

Kreiranje projekta - Izrada novog projekta
Otvaranjem opcije "Izrada novog projekta" otvara se prozor za ispunjavanje osnovnih
podataka o projektu.

Odabirom jedne od opcija vrste objekta unaprijed definiramo uvjete koje moraju zadovoljiti
graevni dijelovi.
Opcijom Slobodnostojee zgrade.. vodimo se uvjetom zadovoljenja najveih
doputenih vrijednosti koeficijenta prolaska topline prema tablici 5 Tehnikog propisa pri
emu se smatra da e se zadovoljenjem tih uvjeta ujedno zadovoljiti i zahtjevi utvreni
odredbama lanaka: 8., 9., 12., 13., 17., i 25. istog Propisa. Drugim rijeima u tom sluaju
nije potreban proraun potrebne topline za grijanje i ta opcija se niti nee pojaviti na
izborniku.
Drugom opcijom (objekti s obujmom grijanog prostora veim ili jednakim od 100 m...),
dobivene vrijednosti koeficijenta prolaska topline usporeujemo s najveim dozvoljenim
vrijednostima i za njih je obavezno potrebno izvriti i proraun potrebne topline, tj. usporediti
dobivene vrijednosti s najveim doputenim vrijednostima. Iste su sastavni dio Iskaznice
potrebne topline za grijanje.
Ukoliko se projektira zgrada s vie razliitih zona (temperaturne razlike unutarnjih
projektnih temperatura izmeu zona vie od 4K (C), razli ita namjena koritenja, uporabljeni
termotehniki sustav, reim uporabe termotehnikog sustava.), tada se prema l. 35 rade
odvojeni prorauni za svaku zonu. Program pretpostavlja da na objektu nema vie od tri
zone. U ispisu e biti obraene svaka zona za sebe s pripadajuim Iskaznicama potrebne
topline za grijanje koje e se nalaziti na kraju Projekta u odnosu na toplinsku zatitu i utedu
energije. Pri tome je vano ne zaboraviti imenovati zone kako bi se kasnije lake snalazilo u
projektu:

Ukoliko se zone nee imenovati, ostaju oznake Zona 1, Zona 2,... i projekt tako tretira
iste.
Program je openito koncipiran tako da se sputanjem po stablu (Treeview-u) rjeavaju
prorauni i potrebne provjere vezane uz pojedine zahtjevane norme:

HRN EN ISO 6946:20XX

HRN EN ISO 13788:20XX

HRN EN ISO 14683:20XX

HRN EN ISO 10077-1:20XX
HRN EN 13370:20XX

HRN EN ISO 13789:20XX

HRN EN ISO 13790:20XX

1. ODABIR LOKACIJE OBJEKTA I ZONE GLOBALNOG SUNEVOG ZRAENJA

Izborom lokacije predmetnog objekta s izmjerenim klimatolokim podacima unaprijed

definiramo parametre potrebne za izraun. Svi relevantni parametri mogu se vidjeti u svakom
trenutku na stablu i u istoj formi e se nalaziti u ispisu kao sastavni i neizostavni dijelovi
projekta.
Postoji mogunost i formiranja vlastitog grada ukoliko postoje meteoroloki podaci za istog,
uz mogunost preuzimanja podataka referentne meteoroloke postaje:

2. PRIPREMNI RADOVI PROVOENJA DOKAZA UTEDE TOPLINSKE

ENERGIJE
2.1.

Potrebne podloge

kotirani tlocrti, presjeci, proelja zgrade, orijentacija zgrade. Utvrivanje temperaturnih

zona i granice grijanog prostora (omota grijanog dijela zgrade).

Ovaj dio iziskuje dosta vremena i potrebno je tono i detaljno definirati sve ulazne parametre
potrebne za toan proraun (definirani graevni dijelovi, plotine u odnosu na strane svijeta,
otvori,..)

3. DEFINIRANJE GRAEVNOG DIJELA

Programom su ponueni tipovi graevnih dijelova definirani Tehnikim propisom. Svakom od

njih je automatski pridodana najvia dozvoljena vrijednost koeficijenta prolaska topline.
Prethodno je potrebno u projektu (tlocrtima, presjecima,..) precizno odrediti i oznaiti granice
grijanih dijelova te im definirati sastav i plotinu obzirom na strane svijeta (za graevne
dijelove izloene Sunevom zraenju).

Po izboru graevnog dijela unosi se naziv tog graevnog dijela. Voditi rauna o temperaturi
zraka unutar zgrade (kod klimatiziranih uvjeta) te zoni kojoj graevni dio pripada. Istodobno
treba voditi rauna da se unutar jedne zone ne smiju mijenjati temperature za vie od 4K. U
protivnom proraun nee biti toan, t.j. potrebno je taj graevni dio prebaciti u drugu zonu. Za
10

neklimatizirane uvjete podrazumijeva se sobna temperatura od 20C, dok se za klimatizirane

zgrade i nestambene zgrade gospodarske namjene proraun provodi za projektom
predvienu vrijednost temperature. Ukoliko se odmah na poetku definira temperatura 18C
, kasnije se ne moe definirati temperatura nia od te temperature. Isto vrijedi za unutarnje
projektne temperature izmeu 12 C - 18 C, te i < 12 C. Drugim rjeima, ve prilikom
definiranja prvog graevnog dijela odabiremo skupinu objekata obzirom na unutarnju
projektnu temperaturu.

4. DEFINIRANJE SLOJEVA GRAEVNOG DIJELA

4.1. Grupe materijala

Slojevi se sastoje od materijala svrstanih u opciju Grupe materijala. Unutar svake grupe
materijala nalaze se materijali vezani uz spomenutu grupu. Projektne vrijednosti preuzete su
iz danih vrijednosti materijala specificiranih u Tehnikom propisu i HRN EN 12524:200xx.
Osim toga su uvrteni materijali iz proizvodnog programa Knauf Insulationa, kao i nekih
partnera u sustavu (npr. u ETICS sustavu, programu suhe gradnje Knauf itd.

11

4.2. Toplinski otpor i koeficijent prolaska topline prema HRN EN ISO

6946:20XX
Vanjski zidovi z1, z3, z5

Zid prema tlu z4

12

Zid prema negrijanom stubitu z2

4.3. Kopiranje graevnih dijelova

Ukoliko na odreenom objektu imamo vei broj graevnih dijelova iz iste skupine, a razliitih
plotina i usmjerenosti, moemo vriti kopiranje definiranog graevnog dijela kako bismo
ubrzali unos podataka. Kopiranje se moe vriti pozicioniranjem na graevni dio koji se eli
kopirati preko opcije Ispravci i dodaci ili jednostavnije desnim klikom i odabirom opcije
Kopiranje graevnog dijela:

13

4.4.

Promjena podataka o graevnom dijelu

Ukoliko samo elimo preimenovati graevni dio i/ili promijeniti matine podatke: desni klik
Promjena podataka graevnog dijela:

I sada se unese novi naziv graevnog dijela.

14

4.5. Materijali korisnika

Ukoliko je u graevni dio potrebno ugraditi materijal koji se ne nalazi na popisu ponuenih
materijala iz Grupe, a poznati su svi relevantni parametri tog materijala, isti se moe
naknadno uvrstiti u Grupe materijala Materijali korisnika na sljedei nain:
Putem opcije iz Projekt managera ili direktno iz radnog prozora (ikona Editor materijala)
ulazi se u Editor materijala:

15

Pri tome je potrebno prethodno znati (traiti od proizvoaa) deklarirane vrijednosti za

gustou, specifini toplinski kapacitet, koeficijent toplinske provodljivosti i faktor otpora difuziji
vodene pare.
Izborom "Novi materijal" (opcija u Projekt manageru) otvara se prozor u koji upisujemo
poznate podatke za materijal koji elimo dodati . Ukoliko se radi o materijalu kojeg elimo
dodati grupi toplinsko-izolacijskih ili hidroizolacijskih materijala, tada trebamo potvrditi tu
grupu materijala.

Osobitu pozornost valja obratiti na to da se unutar Grupe materijala nalazi i opcija

Heterogeni sloj, krov s izolacijom u nagibu. Spomenuta opcija je uvrtena u Grupe
materijala iz razloga to praktinije i bre primjene te implementacije u graevni dio.

16

4.6. Heterogeni sloj

Opcija heterogeni sloj odnosi se ISKLJUIVO na kombinaciju drvenih rogova i toplinske
izolacije izmeu njih kod sustava kosih krovova, tj. kombinacije drvenih stupova i toplinske
izolacije kod zidova, te drvenih letvi i toplinske izolacije kod podova.

Odabirom opcije Heterogeni sloj otvara se prozor kojim se definiraju dimenzije komponenti
sloja. Ovdje je prikazan primjer definiranja heterogenog sloja kosog krova. Nakon to smo
unijeli visinu rogova (18,00 cm), unosi se debljina toplinske izolacije. Ukoliko unesemo manju
debljinu od debljine rogova, program podrazumijeva da ostatak ini zrani sloj i tada treba
definirati mjeru ventiliranosti (neventiliran, umjereno ventiliran ili jako ventiliran zrani sloj).
Nakon to smo i to definirali, u slojeve je unesen i taj nehomogen sloj

Dvostrukim klikom na njega mogu se mijenjati ranije uneseni podaci.

17

4.7. Izolacija u nagibu

Ta opcija nudi se kod prorauna ravnih krovova s toplinskom izolacijom u nagibu.

Prema HRN EN 6946:2002, Annex C, ponuena su tri osnovna tipa izolacije u nagibu. Iz
programa Knauf Insulationa moe se ponuditi proizvod TERVOL DDP-G. Pri tome je vano
napomenuti da kod ploa u nagibu minimalna debljina izraenih ploa ne moe biti nula, ve
ta minimalna debljina iznosi 2,00 cm koja se dodaje debljini Tervola DDP i s tom ukupnom
debljinom program vri proraun. U konkretnom primjeru u tablici pie da je debljina 8,00 cm.
U stvarnosti je to 10,00 cm (8,00 cm + 2,00 cm). Drugim rijeima, u program se unosi
debljina DDP umanjena za 2,00 cm.

5. ISPRAVCI I DODACI
5.1. Ispravci
Ploni otpori prijelaza topline
Prema normi HRN EN ISO 6946:20XX kod prorauna plonih otpora podrazumijeva
se da su vrijednosti emisivnosti povrina 0,9 (najei sluaj) i brzine vjetra 4 m/s. Ukoliko
vrimo proraun za objekte na lokacijama koje bitno odstupaju brzinom vjetra od spomenute
vrijednosti i/ili su nam poznate tone vrijednosti emisivnosti graninih povrina, tada nam se
prua mogunost unosa tih vrijednosti emisivnosti, a program automatski vri proraun s
prosjenom mjesenom vrijednou brzine vjetra odabrane lokacije iz klimatskih podataka. U
sluaju koritenja ove opcije prikazati e se vrijednosti koeficijenta prolaska topline i otpora
prijelaza topline za svaki mjesec posebno, odnosno prosjena vrijednost koeficijenta prolaska
topline na godinjoj razini. Opcija moe biti korisna prilikom uzimanja u obzir primjene
materijala niske emisivnosti na unutarnjim povrinama vanjskih zidova (primjer koritenja
aluminijske folije kao zavrne obloge iza grijaih tijela).

18

19

Neravne povrine - istake

U sluaju postojanja izboina ili bilo kakvih drugih istaka (dekorativni stupovi) koje se
pojavljuju na vanjskim graevnim dijelovima, a mogu uzrokovati pojavu toplinskih mostova,
vre se korekcije koeficijenta prolaska topline predmetnog graevnog dijela.
Neventilirani sloj zraka

U sluaju da imamo graevni dio s neventiliranim slojem zraka i znamo tone vrijednosti
emisivnosti graninih povrina koje omeuju taj sloj zraka, moemo korigirati otpor prijelaza
topline tog sloja. Vano je da se pozicioniramo na taj sloj zraka i koristei opciju Ispravci i
dodaci iz stabla unosimo poznate vrijednosti parametara

20

5.2. Dodaci
Zrane upljine

Ukoliko smo odabrali tip graevnog dijela kod kojeg je mogua pojava zranih upljina to
moe u odreenoj mjeri umanjiti djelotvornost toplinske izolacije, navedenom opcijom vrimo
korekciju prethodno izraunatog koeficijenta prolaska topline. Obavezna primjena prilikom
projektiranja i izvoenja toplinskih izolacija u jednom sloju.
Utjecaj mehanikih spojnica

Definiranjem materijala, dimenzija i broja spojnica korigiramo vrijednost koeficijenta prolaska

topline graevnog dijela na kojem se iste nalaze. Isti proraun koristi se i za utjecaj nosaa
vjetrenih fasada te utjecaj spojnica prilikom privrenja toplinske izolacije ravnog krova ili
stropa iznad grijanog prostora.

21

Tip (vrsta) pokrova

Ovaj Ispravak odnosi se na Stropove prema tavanu i taj ispravak obavezno treba unijeti u
proraun. Prozor za definiranje istog otvara se automatski prilikom definiranja spomenutog
graevnog dijela.

Obrnuti krov
Ovaj dodatak treba obavezno koristiti prilikom prorauna ravnih, obrnutih krovova. Radi se o
dodatku na prethodno proraunati koeficijent prolaska topline ravnog, obrnutog krova.
Promjena je vidljiva prilikom koritenja ekstrudiranog polistirena kao toplinsko-izolacijskog
materijala.

Budui se u klimatolokim podacima sadranim u Tehnikom propisu ne nalaze podaci za

padaline, proraunom su ponueni podaci za 8 gradova u Hrvatskoj. Radi se o provjerenim i
slubenim podacima danim od strane Hrvatskog hidrometeorolokog zavoda. Po izdavanju
tonih podataka za sve gradove obuhvaene Tehnikim propisom, isti e biti odmah uvrteni
u klimatoloke podatke i biti e raspoloivi za jo toniji proraun.
22

U izrazu Ur = p f x (Ri/RT), za jedan jedini sloj toplinske izolacije iznad hidroizolacijskog

sloja, sa sudarnim spojevima i otvorenim pokrovnim slojem kao to je ljunak, fx = 0,04
(pretpostavljena vrijednost).

6. Ostale opcije

Definiranjem dimenzije otvora odreujemo stupanj ventiliranosti zranog sloja

Oznaavamo sloj u kojem se nalazi grijae tijelo
Oznaavamo sloj koji slui kao hidroizolacija
Stupanj ventiliranosti zranog sloja:
-

Neventiliran veliina otvora koji doputaju protok zraka 500 mm po m

duljine vertikalnog stupca zraka, odnosno po m vodoravnog sloja zraka

Slabo ventiliran (provjetravan) sloj zraka dimenzije otvora > 500 mm/m ili m,
ali <1500 mm/ m ili m,

Dobro provjetravan sloj zraka dimenzije otvora 1500 mm/m ili m.

23

7. PRORAUN DIFUZIJE
Proraun openito nudi dvije provjere graevnih dijelova glede mogue pojave kondenzacije.
7.1. Proraun povrinske vlanosti (kondenzacije)

7.1.1. Primjena razreda vlanosti u prostoriji

neklimatizirani uvjeti
Ovisno o namjeni prostora tj. unutarnjeg razreda vlanosti, program temeljem grafa A.1
Annex-a A, HRN EN 13788:20xx koristi dodatno poveanje tlaka p unutar prostora. Drugim
24

rijeima, odreena relativna vlanost definiranjem graevnog dijela ne igra ulogu prilikom
prorauna povrinske vlanosti (kondenzacije). Opcija Unutarnji razred vlanosti otvara se
odabirom opcije Primjena razreda vlanosti u prostoriji.
Stalna relativna vlanost u prostoriji klimatizirani uvjeti
Temeljem unaprijed definirane vlanosti u prostoriji izraunavaju se potrebni parametri uz
pretpostavku da se napravama u prostoriji (klimatizacijom) odrava konstantna vlanost,
temperatura i parcijalni tlak.
Poznat dovod vlage i konstantan/promjenljiv broj izmjena zraka
U ovom sluaju se p ne odreuje temeljem grafa A.1, ve temeljem izraza E.6 HRN EN
13788 budui u ovom sluaju trebamo raspolagati tonim podacima (vrijednostima) dovoda
vlage i brojem izmjena zraka.
U sluaju promjenljivog broja izmjena zraka, parametar n se izraunava kao i u normi HRN
EN 13788, primjer 4 prema izrazu n = 0,2 + 0,04 e.
7.1.2. Povrinska vlanost na laganim konstrukcijama

Ukoliko smo definirali vanjske otvore, provjeru istih u pogledu povrinske vlanosti moemo
provjeriti aktiviranjem opcije Povrinska vlanost na laganim konstrukcijama. Razlika u
odnosu na standardne graevne dijelove je u tome to se tlak zasienja i parcijalni tlak
vodene pare izjednaavaju ( = 1,0). Ostaje otvoreno pitanje projektne vanjske temperature.
Budui da ista nije definirana u klimatolokim podacima, proraun se vri u odnosu na
percentil p1 koji najblie odgovara toj projektnoj temperaturi. Ukoliko je neka lagana
konstrukcija (otvor) oznaena crvenom bojom, znai da ista ne zadovoljava traene uvjete i
treba mijenjati njene karakteristike.
25

Napomena: Iz prorauna povrinske vlanosti vidljivo je da se za neka podruja Hrvatske, a

pri tome u prvom redu mislimo na priobalno podruje, ali i vei dio kontinentalne Hrvatske
(izuzetak gorska i sjeverozapadna Hrvatska), javljaju mogunosti pojave kondenzata na
unutarnjim povrinama u ljetnom periodu. Vrijednost fRSi bi se u pravilu trebala kretati u
granicama izmeu 0 i 1. Ukoliko doe do odstupanja od tih vrijednosti, program upisuje u
polje (-) i ta vrijednost se ne uzima u obzir prilikom prorauna.
Ukoliko se nenadano pojavi povrinska kondenzacija, odnosno naglo poveanje vrijednosti
fRSi u ljetnom periodu, a ve sljedei mjesec je vrijednost znatno manja, moe se staviti
napomena da ipak ne postoji opasnost od razvijanja plijesni i gljivica, tj. treba voditi rauna
da se prostori pravilno provjetravaju (otvaranjem prozora, uporabom mehanikih sustava za
provjetravanje, dranjem razmaka izmeu ormara i zidova i sl.).
injenica je da je temperaturu od 20C u ljetnom periodu prilikom neklimatiziranih uvjeta
teko ostvariti i da je realno oekivati temperaturu viu od 25 C. Meutim, ve uvrtavanjem
temperature vie od 22 C za pojedini pravilno i propisno izolirani graevni dio, definitivno se
izbjegava opasnost od pojave povrinske vlanosti. To se moe paralelno provjeriti i uvrstiti u
projekt kao dokaz da ne postoji realna opasnost od razvoja plijesni.
Razlike su najvjerojatnije uvjetovane klimatskim razlikama u odnosu na zapadnu Europu gdje
su vrena mjerenja i ispitivanja na temelju kojh su izvedeni pojedini izrazi za proraun.
Poseban odbor unutar nadlenog Ministarstva donijet e odluku o postupanju glede
prorauna povrinske kondenzacije u tim podrujima i po donesenoj odluci izvriti e se
potrebne korekcije.

26

7.2. Proraun unutarnje kondenzacije

Opcijom "Unutarnja kondenzacija" ulazimo u proraun, odnosno provjeru graevnog dijela
u pogledu mogue pojave kondenzata unutar graevnog dijela i mogunosti isuenja tijekom
razdoblja isuivanja.

Opcijom Proraun koliine vlage imamo toan uvid u koliinu nagomilane vlage unutar
graevnog dijela, kao i potrebno vrijeme za njegovo isuenje.

27

Ukoliko proraun pokae da nema opasnosti od pojave unutarnje kondenzacije, tada postoji
mogunost iskljuivanja opcije za iscrtavanje svih grafova difuzije. Grafovi se iscrtavaju za
svaki mjesec posebno, a budui da u sluaju izostanka kondenzacije nema promjene na
dijagramima, nepotrebno je iscrtavati brojne dijagrame. U ispisu e tada biti navedena samo
tablica kao dokaz nepostojanja kondenzata uz popratno obrazloenje.
Jednako tako, ak i u sluaju postojanja kondenzacije, mogu se u ispisu (Word -dokumentu)
jednostavno izbrisati dijagrami koji nisu interesantni za razumijevanje pojave difuzije.

28

8. DINAMIKE TOPLINSKE KARAKTERISTIKE GRAEVNIH DIJELOVA ZGRADE

Ukoliko su graevni dijelovi izloeni direktnom utjecaju Sunevog zraenja plone mase vee
od 100 kg/m, za maksimalne vrijednosti koeficijenta prolaska topline vrijede jednaki uvjeti
kao i za toplinsku zatitu zimi. Za graevne dijelove s plonom masom manjom od 100 kg/m
vrijede ogranienja prema l. 48. Tehnikog propisa. Shodno tome program odmah odreuje
nepovoljniju (niu) najvie dozvoljenu vrijednost koeficijenta prolaska topline.

29

9. TOPLINSKI MOSTOVI

Odabirom tipa toplinskog mosta iz kataloga iz HRN EN ISO 14683:20XX i unosom duljine
istog, kumulativno se izraunavaju duljinski gubici za predmetni objekt. U proraun se u obzir
uzimaju vanjske dimenzije objekta, te je shodno tome i predloena vrijednost e. Ostale
vrijednosti mogu se koristiti prilikom detaljnije analize i prorauna toplinskih mostova.
Ukoliko ne elimo izraunavati duljinske gubitke prema katalogu detalja, iako se isti javljaju
na objektu, ili nemamo katalogizirane detalje, vodei se l. 26 Propisa, moemo izbjei
proraun duljinskih gubitaka na taj nain, da e program automatski poveanu vrijednost
izraunatog koeficijenta prolaska topline (za 0,05 W/mK, odnosno 0,1 W/mK) graevnog
dijela uvrstiti u proraun toplinskih (transmisijskih) gubitaka. To je naravno nepreciznija
metoda, ali je radi praktinosti ponuena kao alternativa.

lanak 26.
(1) Zgrada koja se grije na temperaturu viu od 12 C mora biti projektirana i izgra ena na
nain da utjecaj toplinskih mostova na godinju potrebnu toplinu za grijanje bude to manji.
Da bi se ispunio taj zahtjev, prilikom projektiranja treba primjeniti sve ekonomski prihvatljive
tehnike i tehnoloke mogunosti.
(2) Utjecaj toplinskih mostova kod prorauna godinje potrebne toplinske energije za grijanje
i koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade
ureeni su prema HRN EN ISO 13789:20XX, HRN EN ISO 14683:20XX, HRN HRN EN ISO
10211-1:20XX i HRN EN 13370:20XX.
30

(3) Ako je potencionalni toplinski most projektiran u skladu s hrvatskom normom koja sadri
katalog dobrih rjeenja toplinskih mostova, tada se moe umjesto tonog prorauna iz stavka
2. ovoga lanka utjecaj toplinskih mostova uzeti u obzir poveanjem koeficijenta prolaska
topline, U [W/(mK)], svakog graevnog dijela oploja grijanog dijela zgrade za UTM = 0,05
W/(mK).
(4) Ako rjeenje toplinskog mosta nije iz kataloga hrvatske norme iz stavka 3. ovoga lanka ili
rjeenje toplinskog mosta nije u skladu s rjeenjem iz te norme, tada se umjesto tonog
prorauna prema hrvatskim normama iz stavka 2. ovoga lanka utjecaj toplinskih mostova
moe uzeti u obzir s poveanjem koeficijenta prolaska topline, U [W/(mK)], svakog
graevnog dijela oploja grijanog dijela zgrade za UTM = 0,10 W/(mK).
(5) Iznimno, odredbe stavka 2. ovog lanka ne primjenjuju se na graevne dijelove kod kojih
je utjecaj toplinskih mostova ve bio uzet u obzir u proraunu koeficijenta prolaska topline, U
[W/(mK)].

10. OTVORI
Program omoguuje dvije opcije unosa parametara otvora potrebnih za proraun toplinskih
dobitaka i gubitaka.

31

10.1. Unos projektnih vrijednosti deklariranih od strane proizvoaa (dobavljaa)

U ovom sluaju unose se samo deklarirane (raunske) vrijednosti koeficijenata prolaska
topline itavih otvora (prozora, vratiju, kupola,..) s pripadnim plotinama. Pri tome treba paziti
na maksimalno dozvoljene vrijednosti istih, a koje su definirane l. 25 st. (3) - (6).
Na poetku se definira tip otvora (prozori, balkonska vrata, krovni prozori, prozrani elementi
proelja, vanjska vrata s neprovidnim krilom, krovne kupole,....), materijal okvira i tip
ostakljenja.
Broj otvora istog tipa podrazumijeva otvore s istovjetnim karakteristikama. Pri tome se ne
misli samo na dimenzije, ve i na usmjerenost prema stranama svijeta, utjecaju susjednih
objekata itd.
Glede plotine otvora, uglavnom se pretpostavlja da na plotinu ostakljenog dijela otpada
priblino 70 ili 80% plotine otvora. Proraunom se odreuje da ugraeni otvor ne smije imati
koeficijent prolaska topline vii od projektom odreenog.

Osim toga, treba voditi rauna i o usmjerenosti otvora, budui je to vrlo bitan podatak kod
provjere prozirnih elemenata glede zatite od Suneva zraenja, kao i toplinskih (Sunevih)
dobitaka. Isti se definiraju opcijom Proraun potrebne topline Toplinski dobici i iskoritenje
toplinske energije Solarni dobici. Kod prozirnih elemenata koji nisu sastavni dio proelja
zgrade (otvori unutar objekta, prema negrijanim prostorima i sl.) obavezno treba iskljuiti
opciju Otvor je na proelju zgrade kako se isti ne bi koristio kod provjere zatite od
Suneva zraenja, kao i kod transmisijskih dobitaka kroz vanjski omota zgrade.

32

U sluaju da je otvor na proelju negrijanog dijela, obavezno ga moramo oznaiti, iz istog

razloga kao i otvor koji nije na proelju, ali s time da u ovom sluaju taj prozor ulazi u plotinu
proelja. Za njega se treba provjeriti zatita od Sunevog zraenja, kao i Sunevi dobici.
Nakon unosa i pohranjivanja podataka, otvaranjem prozora za unos sljedeeg otvora radi
brzine unosa otvara se prethodno definirani otvor. Pretpostavka je da e se na zgradi
projektirati otvori (prozori) jednakih ili slinih karakteristika, ali vrlo vjerojatno razliitih
plotina. U tom sluaju potrebno je prilikom unosa podataka za novi otvor samo mijenjati
plotinu otvora i usmjerenost.
Svakom otvoru potrebno je pridruiti graevni dio na kojem se otvor nalazi. To je bitan
podatak radi prorauna povrinske kondenzacije. Naime, pretpostavlja se da su uvjeti u
pogledu relativne vlanosti jednaki za itavu zgradu (zonu). Usprkos tome, program
omoguuje u svrhu vee tonosti i definiranje razliitih uvjeta vlanosti unutarnjih prostora. U
tom sluaju postoje i razliiti uvjeti kojima su otvori izloeni i to je potrebno uzeti u obzir. Osim
toga, pridruivanjem otvora odreenim graevnim dijelovima, u ispisma e prorauni
povrinskih kondenzacija otvora biti vezani uz pojedine graevne dijelove ime se znatno
poveava preglednost projekta.
Ukoliko se otov ne vee ni uz jedan graevni dio (staklene stijene po itavoj povrini proelja)
tada se taj otvor izdvoji i ispie u sklopu prvog definiranog graevnog dijela za koji je
potreban proraun povrinske vlanosti. Budui da se otvor ne vee niti uz jedan graevni
dio za koji su definirani uvjeti unutarnje vlanosti, potrebno je definirati te uvjete za dotini
otvor.
Vano je napomenuti da prilikom unosa na ekranu ostane zadnja forma unosa kako bi se u
to je veoj moguoj mjeri ubrzao i olakao unos novih parametara. To je praktino
primjerice, prilikom unosa velikog broja otvora razliitih dimenzija, a koji se nalaze na istoj
strani vanjskog zida. U tom sluaju se u novom prozoru mijenja ime i dimenzije otvora, a ne
svi parametri (zasloni, vrsta ostakljenja i dr.) nanovo.
Kod izbora tipa ostakljenja postoji mogunost definiranja vlastitog tipa (deklariranih vrijednosti
od strane proizvoaa) to je praktino prilikom projektiranja zgrada s mnogo ostakljenih
povrina (primjer autosaloni) i kada je potrebno predvidjeti ostakljenja s vrlo niskim
vrijednostima g, odnosno niim od ponuenih tablicom 1. Tehnikog propisa.

10.2. Proraun vrijednosti prema HRN EN 10077-1:2000

Ukoliko ne raspolaemo deklariranim vrijednostima (npr. kod postojei prozora starih zgrada)
ili elimo tono definirati karakteristike buduih prozora (nain izvedbe, ostakljenja, presjeka
okvira,..) koji bi trebali biti ugraeni na objektu, toplinske karakteristike istih moemo
izraunati koristei se proraunom prema normi HRN EN 10077-1:20XX.
Nakon to smo odabrali tip otvora, materijal okvira i tip prozora definiramo vrste ostakljenja i
parametre vezane uz ostakljenja i okvire (voditi rauna o orijentaciji!). Nagib plohe od 90
podrazumijeva prozor u vertikalnom zidu. Za nagibe do 60 pretpostavlja se da se radi o
krovnim prozorima. Treba voditi rauna o definiranju tipa ostakljenja, jer o tome bitno ovisi i
zatita od sunevog zraenja, kao i dobici od Suneve energije. Takoer treba osobito paziti
da uneseni tip ostakljenja bude u korelaciji s kasnije definiranim ostakljenjima potrebnim za
proraun prema normi HRN EN 10077-1 (vidi t. 1 i 2).
Navest emo primjer dvostrukog prozora s jednostrukim i dvostrukim ostakljenjem te drvenim
okvirom:

33

34

a)

Definiranje karakteristika prvog ostakljenja:

- prvo ostakljenje definirali smo kao jednostruko obino staklo, normalne emisivnosti (0,89),
debljine 5,00 mm i debljinom zranog sloja izmeu ostakljenja od 6,00 mm.
Kod unosa plotine stakla (ostakljenja) i okvira treba napomenuti da je u veini sluajeva udio
okvira u plotini otvora 20% ili 30%. Drugim rijeima, ukoliko znamo ukupnu plotinu otvora
(Aw), vrlo vjerojatno je da plotina okvira iznosi 20% ili 30% ukupne plotine. Razlika je
plotina ostakljenja.
Napomena: po zavretku definiranja prvog ostakljenja NIKAKO ne smijete pritisnuti opciju
"Prihvati" jer e program u tom sluaju shvatiti da je drugo ostakljenje istih karakteristika kao i
prethodno. Za definiranje drugog ostakljenja potrebno je pozicionirati se na to drugo staklo
(ostakljenje).

35

b)

Definiranje karakteristika drugog ostakljenja

Po izboru drugog ostakljenja otvorit e se prozor za definiranje parametara tog ostakljenja:

- za drugo staklo smo unaprijed rekli da se radi o dvostrukom, s time da emo to ostakljenje
definirati kao ostakljenje s niom emisivnou (0,4 - lowE), duljinom veze s okvirom od 5,00
m. Radi se o dvostrukom ostakljenju debljine stakala 4,00 mm i razmakom (zrak) izmeu tih
stakala u irini 6,00 mm (dvostruko ostakljenje 4-6-4). Plotine su jednake plotini
prethodnog ostakljenja. Ukoliko plotine nisu jednake (vrlo rijetko), tada se u proraun uzima
manja plotina.

36

c)

Definiranje vrste okvira

Iz kataloga ponuenih oblika (vrsta) okvira trebamo odabrati i definirati parametre (dimenzije)
istog. Voditi rauna o vrsti zaslona kao elementu zatite od sunevog zraenja u ljetnom
periodu.

d.)

Naprava za zatitu od Sunevog zraenja

Odaberemo li oznaenu opciju pojavit e nam se prozor s potrebnim podacima za izraun

utjecaja dodatnog otpora prijelazu topline od roleta . Potrebno je samo definirati vrstu i
poloaj zaslona u odnosu na otvor.

37

Naknadne promjene na ranije unesenim otvorima:

Ukoliko je potrebno naknadno promijeniti odreene, ranije unesene parametre otvora
(plotina, usmjerenost, Uw, naziv,...), isto je mogue izvriti ulaskom preko opcije Otvori na
stablu te odabrati eljeni otvor (dupli klik) i izvriti izmjene.

38

11. ZATITA OD SUNEVA ZRAENJA

Provjera se vri prema l. 15. i 16. Tehnikog propisa:

lanak 15.
(1) Pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja suneva zraenja tijekom ljeta potrebno je
sprijeiti odgovarajuim tehnikim rjeenjima.
(2) Kada je tehniko rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka naprava za zatitu od suneva
zraenja prozirnih elemenata u omotau zgrade, tada za prostoriju s najveim udijelom
ostakljenja u plotini proelja, odnosno krova koji pripadaju toj prostoriji, produkt
stupnja proputanja ukupne energije kroz ostakljenje, ukljuivo predviene naprave za
zatitu od suneva zraenja, gtot, i udijela plotine prozora u plotini proelja,
odnosno krova promatrane prostorije, f, treba ispuniti zahtjev:
1. gtotf < 0,20 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na
lokaciji zgrade jest 21 C, odnosno
2. gtotf < 0,25 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na
lokaciji zgrade jest < 21 C.
(3) Provjera ispunjenja zahtjeva iz stavka 2. ovog lanka provodi se za svaku projektom
predvienu razliitu vrstu naprave za zatitu od suneva zraenja.
(4) Vrijednosti produkta gtotf iz stavka 2. ovoga lanka odnose se na sluaj kada je pokretna
naprava za zatitu od suneva zraenja u zatvorenom poloaju.
(5) Stupanj proputanja ukupne toplinske energije kroz ostakljenje ukljuivo i predvienu
jednu napravu iz stavka 2. ovoga lanka odreuje se prema izrazu gtot = Fwg Fc
(6) Izraz iz stavka 5. ovoga lanka podrazumijeva:
1. Fw = 0,9 faktor umanjenja zbog ne okomitog upada suneva zraenja,
2. stupanj proputanja ukupne suneve energije kroz ostakljenje kod okomitog upada
zraenja odreuje se prema HRN EN 410:2003,
3. FC faktor umanjenja naprave iz stavka 2. ovoga lanka.
(7) Vrijednosti veliina g i FC iz stavka 6. ovoga lanka, u pravilu, utvruju se mjerenjima. U
sluaju kada ne postoje rezultati mjerenja rauna se prema vrijednostima utvrenim u Prilogu
C ovoga Propisa i to: za g utvrenima u tablici 1., a za FC utvrenima u tablici 2. toga
Priloga.
(8) Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka iz stavka 2. ovoga lanka oitava se za
najbliu postaju iz podataka sadranih u Prilogu E ovoga Propisa.
(9) Ako se zatita od pregrijavanja prostorija zgrade koja nastaje zbog djelovanja suneva
zraenja tijekom ljeta rjeava tehnikim rjeenjem razliitim od rjeenja iz stavka 2. ovoga
lanka, tada primjena takvog drugog rjeenja ne smije dati nepovoljniji rezultat zatite od
zahtjeva iz istog stavka.
lanak 16.
Za prozore orijentirane prema sjeveru ili one koji su cijeli dan u sjeni, najvee doputene
vrijednosti produkta gtotf iz lanka 15. stavka 2. ovoga Propisa smiju se poveati za 0,25.
Kao sjeverna orijentacija podrazumijeva se podruje kuta izmeu smjera sjever i pravca
okomitog na povrinu fasade, koji odstupa od smjera sjever na nekoj od dvije strane za
22,5.

39

Potrebno je detektirati kritinu prostoriju, odnosno prostoriju koja je najvie izloena utjecaju
suneva zraenja, odnosno pregrijavanju tijekom ljetnog perioda. Odabirom orijentacije,
program nudi definirane graevne dijelove s pripadnim otvorima. Za pretpostaviti je da
prostoriji ne pripada kompletan graevni dio s uneenom plotinom ve samo dio. Dakle,
unosi se plotina graevnog dijela prostorije (bez plotine otvora koje program automatski
pribraja).
Temeljem definiranih pravila, program provjerava da li je uvjet zadovoljen i shodno tome
prikazuje obavijest (red pocrveni u sluaju ne zadovoljenja uvjeta).

40

12. PRIJENOS TOPLINE PREKO TLA

Spomenuta opcija nalazi se na stablu i obuhvaa proraun graevnih dijelova u kontaktu s
tlom.
Naknadne promjene podataka: u ovoj formi je mogue direktno ui (duplim klikom) u
graevni dio i izvriti eljene promjene podataka.

12.1. Podovi na tlu

41

Da bismo mogli izvriti proraun gubitaka poda na tlu, potrebno je prethodno definirati taj
pod u Graevnim dijelovima i provjeriti zadovoljava li koeficijent prolaska topline. Takoer
je potrebno definirati i zid koji omeuje predmetni graevni dio (pod na tlu). Izloeni opseg P
predstavlja duljinu spoja poda i vanjskog zida (duljinski gubitak).
U sklopu prorauna nude se opcije prorauna s dodatnom horizontalnom ili vertikalnom
izolacijom.
Iz norme HRN EN 14683:20XX dani su detalji toplinskih mostova (spoja poda i zida) koje
obavezno treba uzeti u obzir.

12.2. Uzdignuti podovi (podovi s meuprostorom)

Radi se o podovima sa sanitarnim meuprostorom, podovima ispod montanih objekata

poloenih na nadtemeljne zidove i sl.
Proraun je slian prethodnom, s time da se u ovom sluaju javlja i graevni dio (pod)
ispod uzdignutog poda, a koji je poloen direktno na podlogu.

42

12.3. Grijani/negrijani podrumi

Nain upisa parametara je slian kao i u prethodna dva sluaja. Svi opisi parametara
navedeni su pri dnu radnog prozora (slika iznad).
Kod negrijanih podruma potrebno je jo dodati podatke za visinu zida iznad nivoa
zemlje, broj izmjena zraka te volumen podruma.
Nakon upisa svih potrebnih podataka opcijom Prihvati izraunava se stacionarni
koeficijent toplinskog povezivanja Ls.
Opcija Toplinski tok prema zemlji je opcija koja NIJE POTREBNA u Projektu utede
energije i toplinskoj zatiti. Ovdje je ponuena samo kao opcija za korisnike koje
eventualno zanimaju dobiveni podaci i ista NIJE SADRANA U ISPISU PODATAKA.

43

13. UKUPNI TRANSMISIJSKI GUBICI

Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT ine transmisijski gubici kroz graevne
dijelove, tj. oploje grijanog dijela zgrade prema vanjskom prostoru LD , ukljuujui i gubitke
kroz graevne dijelove prema tlu Hg, gubitke kroz negrijane prostore Hu, te gubitke prema
susjednim zgradama HA:

LD u proraun ulaze graevni dijelovi kroz koje prolazi toplinski tok prema vanjskom
prostoru. U kvadratiima potvrujemo graevne dijelove koji ine taj vanjski omota. U sumu
su ve ukljueni gubici kroz vanjske otvore. Potvrda je potrebna zbog toga jer program ne
moe razumijeti koji graevni dijelovi ine vanjski omota, a koji su vanjska pregrada
negrijanih prostora.
Hg u te gubitke automatski ulaze svi gubici izraunati u dijelu Prijenos topline preko tla.
Hu ovdje je bitno tono odrediti koji graevni dijelovi ine pregrade izmeu grijanog i
negrijanog prostora, a koji izmeu negrijanog i vanjskog. Odabirom jedne od opcija
Zrakonepropusnosti odreujemo broj izmjena zraka n, a obujam negrijanog prostora V
moramo izraunati i unijeti sami. U proraun posebno unosimo graevne dijelove, a posebno
otvore koji ulaze u gubitke.
HA u sluaju razliitih temperaura susjednih prostora, temeljem toplinskog toka iz toplijeg u
hladniji prostor, izraunavaju se toplinski gubici.
44

14. PRORAUN POTREBNE TOPLINE ZA GRIJANJE I HLAENJE

Proraun potrebne topline provodi se prema normi HRN EN 13790:2008 i programom je
podijeljen u vie dijelova:
14.1. Unos podataka o projektu i pregled klimatolokih podataka
Ovdje se openito unose podaci potrebni za ispunjavanje Iskaznice potrebne topline za
grijanje pri emu treba obratiti pozornost na sljedee detalje:
Iznalaenje geometrijskih veliina
oploje grijanog dijela zgrade A(m)
obujam grijanog dijela zgrade Ve(m)
Obujam grijanog zraka V (m)
V = 0,76 Ve za zgrade do tri etae
V = 0,80 Ve za zgrade s vie od tri etae
faktor oblika zgrade f0 = A/Ve (m-1)
Plotina korisne povrine zgrade Ak (m) = 0,32 Ve (samo za stambene zgrade)
Uee plotine prozora u ukupnoj plotini proelja f (-)

45

A - Oploje grijanog dijela zgrade potrebno je u izborniku potvrditi koji sve graevni
dijelovi i otvori ine oploje, a program automatski zbraja ranije unesene plotine graevnih
dijelova i pripadnih otvora. Lijevi stupac ini popis graevnih dijelova, a desni popis otvora.
V - Obujam grijanog zraka ovisno o tome da li zgrada sadri do tri ili vie etaa, obujam
se rauna prema izrazima iz l. 4, st. 15 Tehnikog propisa.
Ak - Plotina korisne povrine zgrade izraunava se prema izrazu iz l.4, st.18 (Ak = 0,32
Ve) Tehnikog propisa za stambene zgrade, dok se za nestambene unosi stvarna plotina
koja se takoer moe unijeti i za stambene (vea tonost).
Razlike u oznakama po uvoenju Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i
toplinskoj zatiti u zgradama:

Oznaka
i
Qh

Q''h

Q'h

HT

H'T

HV

Stari propis
Naziv
Unutarnja projektna
temperatura
Godinja potrebna
toplina za grijanje
Godinja potrebna
toplina za grijanje po
jedinici plotine korisne
povrine zgrade
Godinja potrebna
toplina za grijanje po
jedinici obujma grijanog
dijela zgrade
Koeficijent
transmisijskog
toplinskog gubitka
Koeficijent
transmisijskog
toplinskog gubitka po
jedinici oploja grijanog
dijela zgrade
Koeficijent toplinskog
gubitka provjetravanjem

Htr,adj

Novi propis
Naziv
Unutarnja projektna temperatura
grijanja
Godinja potrebna toplinska energija
za grijanje za stvarne klimatske
podatke
Godinja potrebna toplinska energija
za grijanje po jedinici plotine korisne
povrine zgrade za stvarne klimatske
podatke
Godinja potrebna toplinska energija
za grijanje po jedinici obujma grijanog
dijela zgrade za stvarne klimatske
podatke
Nema promjene u tekstu

H'tr,adj

Nema promjene u tekstu

Hve,adj

Nema promjene u tekstu

Oznaka
int,set,H
QH,nd

Q''H,nd

Q'H,nd

- Iznalaenje propisanih doputenih vrijednosti

- najvea doputena godinja potrebna toplina za grijanje
Q H,nd (kWh/(ma)), odnosno Q H,nd (kWh/(ma)),
(Godinja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke)
- najvei doputeni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog
dijela zgrade

46

Htr,adj = Htr,adj/A (W/mK)

BILANCA TOPLINE MJESENA METODA
Potrebna energija za grijanje

QH,nd = QH,ht H,gn QH,gn

QH,nd potrebna toplina za grijanje
QH,ht toplinski gubici (MJ)
QH,gn toplinski dobici (MJ)
H,gn faktor iskoritenja (dobitaka)
QH,nd = QH,nd,mj u J/a ili kWh/a
Potrebna energija za hlaenje

QC,nd = QC,gn C,ls QC,ht

QC,nd potrebna energija za hlaenje
QC,gn toplinski dobici
QC,ht toplinski gubici
C,ls faktor iskoritenja (gubitaka)
QC,nd = QC,nd,mj u J/a ili kWh/a
Napomena:proraun je potrebno za sada uzeti s rezervom budui da trenutna regulativa
nalae da se dobici kroz neprozirne elemente ne uzimaju u obzir.

14.2 Toplinski gubici

Ukupni: Qht = Qtr + Qve
Qtr = gubici transmisijom
Qve = gubici ventilacijom
Transmisijski:
Za grijanje: Qtr = Htr,adj (int,set,H e)t
Za hlaenje: Qtr = Htr,adj (int,set,C e)t
Gubici ventilacijom:
Za grijanje: Qve = Hve,adj (int,set,H e)t
Za hlaenje: Qve = Hve,adj (int,set,C e)t

Gdje je
47

Htr,adj - koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka

Hve,adj - koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem
int,set, - unUtarnja projektna temperatura u C
e - vanjska temperatura C
t - trajanje proraunskog razdoblja (s), (h)

Transmisijski gubici

Gubici provjetravanjem

48

Ve prema projektiranim zahtjevima, odabire se proraun provjetravanja zgrade. U sluaju da

unutar jedne zone postoji manja prostorija s drugaijim nainom provjetravanja, program nudi
opciju kombiniranja i vie vrsta provjetravanja.
Potvrdom u krui odabiremo vrstu provjetravanja, a potvrdom u kvadratie potvrujemo da
upravo taj nain provjetravanja ulazi u proraun. Iz gore navedenog primjera moemo
zakljuiti da su odabrani naini provjetravanja Prirodno i Mehaniko provjetravanje.
Kod Prirodnog provjetravanja voditi rauna o l. 14. Propisa kojim se nalae promatranje
gubitka provjetravanjem za srednju razinu nepropusnosti za zrak omotaa zgrade
(pretpostavljena vrijednost).
Projektna vrijednost unosi se temeljem dekalrirane vrijednosti ureaja. Voditi pozornost na
udio vremena kada ureaji rade. To moe uzrokovati znatna odstupanja od stvarnog stanja i
rezultirati netonom vrijednou u pogledu gubitaka i potrebne energije za grijanje.

Proraun udjela vremena:

Kod prorauna gubitaka provjetravanjem s toplinskim izmjenjivaima potrebno je znati

toan podataka glede iskoristivosti ureaja:
49

Povrinsko grijanje
Ova opcija je bila obvezna prilikom prorauna prema normi HRN EN 832:2000, ali prema
normi HRN EN ISO 13790:2008 vie nije.
Ovdje je dana samo informativno:
Ukoliko se unutar podne konstrukcije namjerava projektirati povrinsko grijanje, dodatne
gubitke od istog moemo izraunati putem opcije Povrinsko grijanje:

Odabirom konstrukcije s povrinskim grijanjem ulazimo u prozor s parametrima koje treba

ispuniti. Otvara se sljedei prozor:
50

Vrijednost Ho (koeficijent gubitka susjednih prostora) program ne izraunava sam, ve biste

ukupne gubitke trebali izraunati sami, oitavanjem i zbrajanjem ranije dobivenih vrijednosti
za LD. Isto vrijedi i za vrijednost Hg. Ostale podatke trebate uitati iz karakteristika odabranog
podnog grijanja. Temeljem unesenih vrijednosti, program izraunava dodatne gubitke prema
HRN EN 832:2000, Annex E.
Ostali gubici
14.3. Dodatni gubici za zagrijavanje potrone tople vode

51

Potrebna toplina za zagrijavanje potrone tople vode promatra se zasebno. Naime, prema
normi se pretpostavlja da za zagrijavanje tople vode nastaju odreeni gubici, ali ujedno
nastaju i dobici od te iste zagrijane vode (prolaskom kroz cijevi, zagrijavanjem unutarnjeg
zraka prilikom tuiranja, i sl.). Pri tome se ne uzimaju u obzir razlike i time se smatra da se
gubici i dobici meusobno ponitavaju.
Dodatni gubici topline kroz razdjelne plohe

Iako se Tehnikim propisom (l. 35, st.2.) smatra da kroz razdjelne plohe izmeu odvojenih
dijelova zgrade (zona) koje se griju ne prolazi toplina, program ipak omoguuje izraun
koliine razmijenjene topline. Opcija se dakle ne treba uzimati u obzir, ali se radi vee
tonosti ipak preporua, pogotovo u sluajevima veih razlika u unutarnjim projektnim
temperaturama. Dio programa u kojem se definiraju granice izmeu razliitih zona:

Posebno se navode graevni dijelovi, a posebno otvori. Kada se jednom definira granica
unutar jedne zone, granica se automatski prenosi u sljedeu zonu uz koju je ista vezana.

52

14.2.3.

Ukupni gubici topline

Kod ukupnih gubitaka topline podrazumijevamo samo GODINJE GUBITKE topline.

Sezonski gubici ovdje su pridodani samo kao dodatak koji se Propisom ne zahtijeva, ali moe
posluiti kao koristan podatak.
U sluaju Prekidanog grijanja, prema l. 14, umjesto s unutarnjom projektnom
temperaturom, gubici topline QH,ht raunaju se s USREDNJENOM unutarnjom temperaturom:
projektno trajanje prekida grijanja kod nestambenih zgrada javne namjene iznosi 7 sati s
unutarnjom projektnom temperaturom 16C, a za nesta mene zgrade gospodarske namjene
trajanje prekida grijanja je prema podacima iz projekta. Preporuka je koritenje ove opcije uz
obavezno obrazloenje u izlaznim rezultatima (projektu).
Ukljuivanje grijanja

Opcija koju Propis ne zahtijeva i ovdje je dana samo informativno.

14.3. Toplinski dobici

Qgn = Qint + Qsol

Qint interni (unutarnji) dobici
Qsol toplinski dobici od Suneva zraenja
53

14.3.1. Solarni dobici (dobici od Suneva zraenja) - Qsol

Ovise o:
Isol,k - ukupnoj energiji globalnog sunevog zraenja na jedininu povrinu elementa k,
orijentacije i odreenog ugla upada sunevog zraenja.
Asol,k - Efektivna upijajua (prijamna) plotina otvora plohe k
Fsh,ob,k faktor zasjenjenja efektivne upijajue povrine
Fsh,,k - faktor zasjenjenja od pominih naprava
ggl ukupna vrijednost proputanja energije kroz ostakljenje
FF udjel plotine okvira u plotini prozora, itd.

Da bismo definirali dobitke od Suneva zraenja kroz prozirne elemente, potrebno je jo

dodatno definirati odreene parametre. U kvadratie trebamo potvrditi otvore koji NE ULAZE
u proraun toplinskih dobitaka (npr. prozori prema negrijanim prostorima, prozori u jakoj
sjeni, i sl.), tj otvore koji nisu izloeni direktnom Sunevom zraenju.
Otvaranjem odabranog otvora ulazimo u prozor u kojem dodatno definiramo utjecaje na
prozirne elemente: kut obzora (utjecaj susjednih objekata, drvea,..), utjecaj nadstrenice i
bonog zaslona kojima se definira vrijednost faktora zasjenjenja Fs.

54

14.3.2. Unutarnji dobici - Qint

Prema lanku 14, Tehnikog propisa unutarnji dobici Qint raunaju se s vrijednou 5
W/m plotine korisne povrine zgrade i program ih uraunava automatski.
Ovise o broju korisnika, ureajevima, rasvjeti, reimu koritenja voda (tople vode), vrsti i
nainu grijanja i hlaenja prostorija, proizvodnih procesa itd.
14.3.3.

Ostali dobici

Glede ostalih dobitaka program ne vri proraun za sada, ve se eventalno prethodno

izraunati podaci prema HRN EN ISO 13790:2008 mogu uvrstiti kao gotove veliine s kojima
program ulazi u proraun ukupnih dobitaka i potrebne topline za grijanje.
55

14.3.4.

Ukupni dobici topline

Temeljem unesenih veliina i prorauna iskazuju se svi dobici zgrade, pri emu
zanemarujemo Sezonske dobitke, budui da Propis ne zahtijeva njihov iskaz. Sezonski
dobici prikazani su samo informativno.

56

14.4. Potrebna toplinska energija za grijanje i hlaenje

14.4.1. Potrebna energija za grijanje

Efektivni toplinski kapacitet kao parametar koji je vaan za proraun potrebne topline se
odreuje prema l. 14 Tehnikog propisa, priblian je i u dijelu projekta u kojem se daje
tehniko rjeenje zgrade OBAVEZNO se mora navesti njegovo koritenje.

57

Program dodatno nudi i opciju prorauna efektivnog toplinskog kapaciteta prema HRN EN
ISO 13790:2008, poglavlje 12.3, tablica 12.

Voditi rauna o reimu grijanja!!

58

14.4.2. Potrebna energija za hlaenje

U ovom proraunu obratiti pozornost na unutarnju projektnu temperaturu. Naime, propisom

se kod neklimatiziranih zgrada pretpostavlja unutarnja temperatura od 20C to je u ljetnom
periodu nerealno oekivati i uvoenjem hlaenja iziskivalo bi se mnogo energije za
rashlaivanje. Normom se preporua uvoenje temperature od 23-26C ime bi se dobila
realnija potronja energije.

59

15. REZULTATI PRORAUNA

Rezultati prorauna koji su sastavni dio Iskaznice potrebne topline za grijanje vidljivi su u
ovom prozoru, tako da nije potrebno prethodno generirati Iskaznicu.

60

Potrebna energija izraena preko energenata, emisija CO2

Proraunom se ovisno o primjenjeniom energentu vri konverzija potrebne energije za
grijanje u odabrani energent i koliinu CO2.

16. ISPIS REZULTATA

Prije generiranja podataka obavezno treba kreirati direktorij u koji elite da se projekt pohrani.
U protivnom e se isti pohraniti u programom pretpostavljeni direktorij.
U ispisu su ponuene varijante generiranja itavog projekta ili pojedinih modula (dijelova
projekta).
61

Radi sigurnosnih razloga savjetujemo prije generiranja spremiti projekt kako bi se u sluaju
nekompatibilnosti postavki izmeu programa i raunala sprijeio gubitak unesenih podataka.
Generirana Iskaznica potrebne energije za grijanje i hlaenje:
Obrazac 1, list 1/2

ISKAZNICA POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE I

TOPLINSKE ENERGIJE ZA HLAENJE
prema poglavlju VII. Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, za
zgradu grijanu na temperaturu 18 C ili viu

1. OZNAKA PROJEKTA
2. OPIS ZGRADE
Naziv zgrade ili dijela zgrade

Stambeno poslovna zgrada

Lokacija zgrade (katastarska estica, ulica, kuni broj,

naselje s potanskim brojem

Varadin

Mjesec i godina izrade projekta

kolovoz, 2009.

Oploje grijanog dijela zgrade A (m2)

2921,55

Obujam grijanog dijela zgrade Ve (m3)

4000,00

Faktor oblika zgrade f0(m-1)

0,66

Plotina korisne povrine zgrade AK(m2)

1280,00

Nain grijanja (lokalno, etano, centralno, toplansko)

etano

Vrsta i nain koritenja obnovljivih izvora energije

Nije predvieno koritenje obnovljivih

izvora energije

Udio obnovljivih izvora energije u potrebnoj toplinskoj

energiji za grijanje (%)

0,00

Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka

najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade e,mj,min(C)

-1,3

Srednje mjesena temperatura vanjskog zraka

najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade e,mj,max(C)

19,8

3. POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE ZGRADE I IZRAUNATA TOPLINSKA ENERGIJA

ZA HLAENJE
Godinja potrebna toplinska energija za grijanje za
stvarne klimatske podatke H,nd [kWh/a]

18807,78

Godinja potrebna toplinska energija za grijanje po

jedinici plotine korisne povrine zgrade, za stvarne
klimatske podatke ''H,nd [kWh/(m2 a)] (za stambene
zgrade)

najvea doputena

izraunata

Godinja potrebna toplinska energija za grijanje po

jedinici obujma grijanog dijela zgrade za stvarne
klimatske podatke 'H.nd [kWh/(m3 a)] (za nestambene
zgrade)

najvea doputena

izraunata

23,99

16,93

Izraunata godinja potrebna toplinska energija za

hlaenje C,nd [kWh/a] (za zgrade sa sustavom
hlaenja)

62

Obrazac 1, list 2/2

4. DRUGA ENERGETSKA OBILJEJA ZGRADE
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici
oploja grijanog dijela zgrade HT' [W/(m2 K)]

najvei doputeni

izraunati

0,53

0,35
1013,85

Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT (W/K)

Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem HV (W/K)

601,93

Ukupni godinji gubici topline Ql (J)

461.822.000.000,00

Godinji iskoristivi unutarnji dobici topline Qi (J)

201.830.400.000,00

Godinji iskoristivi solarni dobici topline Qs (J)

230.563.770.000,00

Ukupni godinji iskoristivi dobici topline Qg (J)

432.394.170.000,00

5. ODGOVORNOST ZA PODATKE
Projektantska tvrtka (naziv i adresa)

KI

Projektant dijela glavnog projekta zgrade, koji se odnosi na

racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu (potpis i ig)

S.N.

Glavni projektant zgrade (peat i potpis)

S.N.

Datum i peat projektantske tvrtke

3.9.2009

17. POSTOJEI PROJEKTI

Sadri sve postojee pohranjene projekte.

63

18. PROJEKT MANAGER

Brisanje projekta potrebno je samo pozicionirati se na projekt koji elimo obrisati i aktivirati
opciju Obrii projekt.
Editor materijala opcija koja se moe aktivirati pritiskom ikone u radnom prozoru ili putem
Projekt managera. Odabirom opcije Novi materijal otvara se prozor u koji se upisuju
podaci o novom materijalu

64

Uvoz graevnih dijelova i podaci o projektu

Eksport graevnog dijela omoguuje prijenos ranije definiranih graevnih dijelova iz
prijanjih projekata u novi projekt.

Editiranje projektnih podataka u sluaju da je u meuvremenu od otvaranja projekta dolo

do odreenih izmjena u projektnim podacima predmetnog projekta, mogue je iste ispraviti.
Opcija je korisna i u sluaju kada se radi o projektima tipskih objekata koji se razlikuju jedino
u oznakama ili nazivima.

65

Spremanje i uitavanje projekata

Ukoliko elite s nekim razmjenjivati postojee projekte ili prenositi pojedine projekte na drugo
raunalo, to je mogue na sljedei nain:
1. oznaiti projekt koji se eli prenositi
2. odabrati datoteku u koju se isti eli privremeno pohraniti
3. spremiti projekt
Redoslijed preuzimanja projekta
1. Pozicionirati se na datoteku u kojoj se nalazi projekt
2. oznaiti projekt koji se eli prenijeti
3. uitati projekt

66

Promjena naziva zone

elimo li naknadno dodati, obrisati ili preimenovati pojedinu zonu:

Uvoz definiranih otvora (premjetanje iz projekta u projekt):

67