RATIMIR IMETIN

PUTEM KRIA DO USKRSNUA

Nakladnik i tisak: Nakladnika kua Tonimir

Varadinske Toplice, Vladimira Nazora 6
tel.: 042/633-430, faks: 042/633-480
www.tonimir.hr, e-pota: info@tonimir.hr
Za nakladnika: Stjepan Jurani
Razmatranje krinoga puta sastavio Ratimir imetin,
ratimir.simetin@gmail.com
Slike: bl. Ivan iz Fiesola (str. 9, 29, 49, 59, 79, 99, 109 i 119)
i Mathis Gothardt Neithardt (str. 19, 39, 69 i 89)
Priloge priredio i pogovor napisao Petar Marija Radelj.
Uredila Maja Teider.
Teoloka lektura: Drago Kolimbatovi
Za javnu i privatnu upotrjebu vjernika odobrio biskup Josip Mrzljak
odlukom Imprimatur Biskupskoga ordinarijata u Varadinu,
br. 70/2012. od 20. oujka 2012.
Lektura: Marina Vuji
Grafika priprema: Daniel Bubnjari
Korektura: Radmila Mokos
Prvo izdanje tiskano u oujku 2012.
Naklada: 2.000 primjeraka
ISBN 978-953-7610-71-5
Zapis CIP dostupan je u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline
knjinice u Zagrebu pod brojem 802319.

Na naslovnici: bl. Ivan iz Fiesola,

Raspeti Isus (detalj), opis na stranici 65.

Ratimir imetin

Putem kria do Uskrsnua

Varadinske Toplice, 2012.

Sadraj
Ratimir imetin: Putem kria do Uskrsnua
Uvod .................................................................................... 7
Isus se znoji krvavim znojem u Maslinskome vrtu ........... 11
Isusa osuuju na smrt ........................................................ 13
Isus uzima na se kri ......................................................... 16
Isus prvi put pada pod kriem ........................................... 18
Isus susree Majku ............................................................ 22
imun Cirenac pomae Isusu nositi kri ........................... 24
Veronika prua Isusu rubac ............................................... 26
Isus drugi put pada pod kriem ......................................... 28
Isus tjei jeruzalemske ene .............................................. 32
Isus trei put pada pod kriem .......................................... 34
Isusa svlae ....................................................................... 36
Isusa pribijaju na kri ........................................................ 38
Isus umire na kriu ............................................................ 42
Isusa skidaju s kria .......................................................... 46
Isusa polau u grob ........................................................... 48
Isusovo Uskrsnue ............................................................ 52
PRILOZI
Sv. Katarina Ricci: Redci o Muci naega Gospodina ..... 54
Sv. Venancije Fortunat: Barjaci kreu kraljevi ............... 58
Vipo Burgundijac: Svetilitu vazmenome ....................... 62
Petar Marija Radelj: Uz slike ............................................ 64
POGOVOR
Petar Marija Radelj: Put kria i put svjetla .................... 87
Popis Kalvarij u Hrvata i Slovenaca ............................. 116

Uvod

Aneo:

Muka je kola strpljivosti, poniznosti, mudrosti

i ljubavi. Onaj koji je takvo to proao, uskrsli
Isus, prati i tebe, s tobom prolazi kroz sve tvoje
ivotne situacije i daje ti snagu da ih nadvlada.
Tebi govori:

Isus:

Ja nisam sm jer Otac je sa mnom. To ti rekoh da

u meni ima mir. U svijetu ima muku, ali hrabar
budi ja sam pobijedio svijet!1

Aneo:

Isus je pobijedio grijeh, smrt i Sotonu. Proao je

svoj krini put da bi danas mogao biti s tobom na
tvome krinom putu. Obeao je, ba tebi:

Isus:

Ja sam s tobom u sve dane do svretka svijeta.2

Neka se tvoje srce ne uznemiruje! Vjeruj u Boga

i ne kuaj odustati od Mene! U domu Oca mojega
ima mnogo stanova.3

Aneo:

Na Bog nije ravnoduan ni hladan, diraju

Ga ljudske patnje, suosjea i pomae. Bilo je

Usporedi Ivan [poglavlje] 16, [redak] 32-33.

Usp. Matej 28, 20.
3 Usp. Ivan 14, 1-2.
2

potrebno da Krist trpi kako bi ljudi imali lijek

protiv grijeha i uzor u djelovanju. U Njegovu je
trpljenju izljeenje od svih zala. Po Isusovoj krvi
ima slobodan ulaz u Svetinju, put posve nov i
iv to ti ga On otvara kroz svoje tijelo.4 Spoznaja
da je Krist umro za tebe tako je bremenita da je
tvoj um jedva moe shvatiti. Za tebe je uinio
vie nego moe zamisliti.5
Isus:

U vae dane inim djelo u koje ne biste vjerovali

da vam ga tko ispria.6

Hodoasnik: Isus je rtva pomirnica za grijehe svega svijeta.7

On je u svojemu tijelu na drvo ponio moje prijestupe.8
S Bogom sam se pomirio po smrti njegova Sina.9
On me posvetio vlastitom krvlju.10
Uz pomo Boje milosti mogu se boriti protiv
zla i udaljiti od njega.
Aneo:

Iz vjere dolazi duboki, pravi, istinski spokoj koji

nadilazi svaku nevolju. Prepusti se Isusu i primit
e njegov boanski mir.

Usp. Hebrejima 10, 19-20.

5 Sv. Toma Akvinski (1225.-1274.), Stoeri kranske vjere, Split, 1981., str. 56-57.
6

Habakuk 1, 5; Djela apostolska 14, 41.

Usp. Prva Ivanova 2, 2.
8 Usp. Prva Petrova 2, 24.
9 Usp. Rimljanima 5, 10.
10 Usp. Hebrejima 13, 12.
7

bl. Ivan iz Fiesola, Izrugivanje Isusa (detalj, Firenca), opis na str. 66

Pristup

Isus se znoji krvavim znojem

u Maslinskome vrtu

Aneo:

Isus je u smrtnoj muci. Zna to Ga eka. Uzima

grijehe cijeloga ovjeanstva na sebe. Dua Mu je
klonula, jeca.11 Zapao je u alost, strah i tjeskobu
koju svladava molitvom.12 Gubi tekuinu, obilno
se znoji, krvne kapilare u koi Mu se ire i pucaju.13 Tako razlivena krv dospijeva u odvode
lijezda znojnica i pojavljuje se u znoju.
Kad si u nedai, obrati se Ocu i predaj mu se.

Hodoasnik: Oe, neka bude Tvoja volja.

Aneo:

Boja volja jest Boja ljubav, to je snaga koja te

jaa i pomae ti da prevlada krizu. Milosrdni
Otac te grli.

Hodoasnik: Oe, u Tvoje ruke predajem sve svoje elje i

nade, svoje postojanje. Ispuni me boanskom
snagom i dobrotom.
11

Usp. Psalam 42, 6.

Usp. Matej 26, 37-38; Marko 14, 34; Luka 22, 43.
13 Usp. Luka 22, 44. Znojenje krvavim znojem u medicini je rijetka pojava hemathidroza, a znai primjese krvi u znoju.
12

11

Aneo:

U kakvoj se god nevolji nae, uvijek se mora

vrsto nadati Bojoj pomoi i u nju se uzdati.

Isus:

Sve to god zamoli, vjeruj da si postigao i bit e

ti!14

Hodoasnik: Otvoren sam Bogu i, promatrajui sama sebe,

osjeam Boju snagu dok u sebi ponavljam:
Oe moj budi volja Tvoja.15

14
15

Usp. Marko 11, 24.

Matej 26, 42.

12

I. postaja

Isusa osuuju na smrt

Aneo:

Otac Ga je predao iz ljubavi, Juda iz pohlepe,

idovi iz zavisti, a Pilat iz astohlepna straha
prema caru. Krist se predao sm, a na Muku je
pristao iz posluha prema Ocu.16
Od Maslinskoga vrta Isusa su vezana vodili do
Ane, Kajfe, Pilata, Heroda i ponovno Pilatu.17
Cijeli je put poploan grubim kamenom i dug
oko tri tisue metara. Te noi bijae studeno,18 a
Isus trpi tjelesno i duevno nasilje. Bez sna i kapi
vode, obijesno izrugivan,19 lano optuivan,20
psovan,21 pljuvan,22 amaran,23 udaran akama,24
bievan,25 potezan pri krunjenju vijencem od

16

Sv. Toma Akvinski, Suma teologije, III. dio, 47. pitanje, 3. lanak (Toma Akvinski, Izabrano djelo, Zagreb, 2005., str. 697).
17 Vidi Ivan 18, 13.24.28; Luka 23, 7.11.
18 Ivan 18, 18.
19 Vidi Matej 27, 29; Marko 15, 20; Luka 23, 11.
20 Vidi Matej 27, 29; Marko 15, 20; Luka 23, 11.
21 Vidi Luka 22, 65.
22 Vidi Matej 26, 60; Marko 14, 56.
23 Vidi Ivan 18, 22; 19, 3; Matej 26, 67; Marko 14, 56-57.
24 Vidi Luka 22, 63.
25 Vidi Matej 27, 26; Marko 15, 15; Ivan 19, 1.

13

drae26 i po toj po kruni spletenoj od trnja udaran trskom,27 odjee ve natopljene krvlju i
slijepljene uz kou.
Dok Isusa biuju, pljuju i izruguju, On nema
vlastite odjee nego onu koju je uzeo zbog naih
grijeha.28
Hodoasnik: Zato Ga osuuju na smrt?
Aneo:

Jer je potvrdio da je Boji Sin.

Hodoasnik: Kako prihvaa osudu?

Aneo:

Dostojanstveno, mirno, utke. Kako ti reagira

kad te netko osuuje?

Hodoasnik: Ljutim se, tuan sam ili uzvraam osudom.

Isus:

Nita te izvana ne moe uprljati. Oneiuje te

samo ono to izlazi iz tebe.29

Aneo:

Pilatovski oprane ruke ne iste prljavu duu.

Ispiranjem prstiju ne ispire se ono to se ini po
nagovoru opaka srca.

Hodoasnik: Isuse blaga i ponizna srca,30 uini srce moje po

srcu svome. Predajem Ti sve svoje odgovore na
tue osude. Neka me osude potaknu da budem
bolji. Umjesto burnih osjeaja, daj mi svoj duevni sklad i da uzvraam samo dobrim.
26

Vidi Matej 27, 29; Marko 15, 17; Ivan 19, 2.

Vidi Matej 27, 30; Marko 15, 19.
28 Sv. Jeronim, Tumaenje Matejeva evanelja, Makarska, 1996., str. 302.
29 Usp. Matej 15, 11.
30 Usp. Matej 11, 29.
27

14

Isus:

Zato me ti osuuje?

Hodoasnik: Kad sam Te ja osudio?

Isus:

Svaki put kad osuuje svoga brata, kad ga

napada zbog njegovih slabosti. Zar ne vidi da
sam ja u njemu? Gleda povrno samo njegov
sebini dio, a ne vidi moju boansku prisutnost
zato ga sudi manjkavo i pogrjeno. Gledaj
mene u svome bratu i oprosti mu kao to i ja tebi
opratam.

Hodoasnik: Oslukujem kako mi govori:

Isus:

Opratam ti, sve ti je oproteno.

Hodoasnik: Pa kad mi Ti sve prata, i ja sam sebi opratam.

Hvala Ti, Gospodine! Kad oprostim sebi, lake
opratam i drugima. Sjeam se pojedinih ljudi
iz svojega ivota, kroz njihove osobnosti, Isuse,
gledam Tebe u njima i kaem im: Opratam
sve vam opratam.

15

II. postaja

Isus uzima na se kri

Aneo:

Na lea su Mu natovarili poprenu gredu kria,

teku oko etrdeset kilograma. Uslijedio je
muan uspon do Lubanjita, Golgote,31 dug oko
tristo metara.
Kad rairi ruke, ti si kri. Danas Isus tebe uzima
na svoja lea.

Hodoasnik: Zato?
Aneo:

Da zajedno s Isusom moe prihvatiti i nositi

svoj kri. Po Njemu vjernik dobiva snagu u slabosti i ivot u smrti. Ono to sije, to e i eti.32
Prihvati odgovornost za sve to ti se dogaa.
Ni za to ne okrivljuj druge. Onda moe s Isusom sve podijeliti, svaku, i najmanju bol. S
pouzdanjem doekaj sve potekoe. Tada Isus
pomae, iscjeljuje, rjeava. Osloni se na Njega.
Vjeruj Mu i osjetit e ga u svojoj dui i u svome
tijelu.

31

Lubanjsko mjesto, grki Golgotha, latinski Calvarium, a Lubanjite prema

prijevodu Tomislava Ladana. Vidi Matej 27, 33; Marko 15, 22; Luka 23, 33;
Ivan 19, 17.
32 Usp. Galaanima 6, 7.

16

Isus:

Odloi djela tame i zaogrni se svjetlou.33

Aneo:

Obuci se u uskrsloga Krista.

Hodoasnik: Isus je sm nosio svoj kri. Ta ustrajnost mi je

uzor. Njegova mi sudbina pokazuje kako Ga
trebam slijediti. Pa, nije li rekao:
Isus:

Tko me ljubi, neka danomice uzima svoj kri i

neka ide za mnom.34
Svi vi koji ste umorni i optereeni, doite k meni,
i ja u vas odmoriti.35

Hodoasnik: Preke kria, kao raskriljene ruke, pomau

mi nazrijeti to je Duina i irina i Visina i
Dubina36 Boje ljubavi.
Ako si Ti za mene dao svoj ivot, nita mi ne
smije biti teko podnijeti za Tebe.
Sa svakim kriem dolazi mi i Ti koji si nosio
svoj kri. Zato se ne u zaustaviti na patnji i
bolu, nego u kroz njih gledati Tebe. Odmori me,
Isuse, i kakogod izlijei. Ti iscjeljuje svaku
bolest i svaku nemo.37 Prihvaam sve to me
stiglo i prinosim Tebi. Ali Tvoj dar je toliko vei.
Daje mi svoju nazonost, snagu i ozdravljenje.
Tvoja iscjeljujua sila struji kroz mene.
33

Usp. Rimljanima 13, 12.

Usp. Luka 9, 23.
35 Matej 11, 28.
36 Efeanima 3, 18.
37 Matej 4, 23.
34

17

III. postaja

Isus prvi put pada pod kriem

Aneo:

Putem je Isus teturao, a sada je pao, povrijedio se

i krvari. Usne je priljubio uz prainu

Hodoasnik: Ima li jo nade?

Aneo:

Tijelo Mu je na zemlji, ali je duh uspravan. On je

pun ljubavi i vjeruje u uskrsnue. Kakav si ti kad
si pritisnut tjelesnim i duevnim potekoama?

Hodoasnik: Isuse, Ti si pao da bi bio pokraj mene u svim

mojim padovima. Ja padam kad osuujem druge,
kad potiem rune misli i osjeaje prema njima,
kad ne vjerujem u pobjedu dobra i kad ne ljubim.
Sve moje tjelesne potekoe daleke su posljedice
te bezdunosti. Zato, Milosrdni, molim Te, daj
mi vjeru da se ne osjeam ostavljeno, da proem
kroz obmane i da Ti ne okrenem lea.
Aneo:

38

Osjea li kako dobro od Isusa prelazi u tebe?

Dotakni Uitelja vjerom kao ona ena koja je
krvarila38 i osjeti Njegovu silu u svom tijelu. Isus
te podie, udesno te ozdravlja.

Marko 5, 25-34.

18

Mathis Gothardt Neithardt, Krist pada pod kriem

(Karlsruhe), opis na str. 66-67

Hodoasnik: Isuse, Sine Boga Svevinjega,39 Ti si mi najbolji prijatelj. Ti si uvijek tu.

Isus:

Pokleknuo sam da ti dam ruku i vinem te u

visine svoga Duha. Ljubavlju vjenom te ljubim,40 bezuvjetno te ljubim, i kad si slab, pa i
kad grijei. Tada jo vie treba moju milost.
Stoga te jo vie ljubim. Tim vie ljubim. Samo
te moja ljubav moe promijeniti. Ali ni ona to
ne moe bez tvoga pristanka. Ne boj se, ohrabri
se. Vjeruj u mene. I kad mi tijelo posre, duh
ustraje, a dua je puna ljubavi.

Hodoasnik: Proivljavam Isusovu ljubav.

Klanjam Ti se, Kriste, Boe moj i Spasitelju, i
blagoslivljam Te, jer si po svojemu svetom kriu
otkupio svijet. Mene si izbavio. Spaava me iz
dana u dan.

39
40

Luka 8, 28.
Jeremija 31, 3.

21

IV. postaja

Isus susree Majku

Hodoasnik: Kako Majka gleda i prati Isusa?

Aneo:

Ona se uzdie iznad boli i tuge, a njezin pogled

govori: Volim Te, vjerujem u Tebe i dajem Ti
potporu. Majka Boja danas susree tebe na
tvojem ivotnom krinom putu. Zbog nas bi ona
mogla puno vie plakati nego zbog Isusa. No,
skriva suze i s ljubavlju te moli: Obrati se! Okani
se zemaljskoga, tjelesnog, prolaznog. Ostavi se
sebinosti. Okreni se prema Stvoritelju. Otvori
se Bojoj ljubavi, osjeti Boju prisutnost i predaj
Mu se.

Hodoasnik: Majka Boja moja je majka.

Aneo:

Ljubi te njeno, majinski, bezuvjetno. Primi je

u srce i uvest e te u svoje blagostanje.

Hodoasnik: Gledam u Majku oima srca. Susreem se oi u

oi s Marijom. O Mati, pomozi mi da vjerujem
kad mi je teko vjerovati, kad me progone
sumnje i razdire maloduje!

22

Aneo:

Osjeti Majinu nazonost. Griju te Njezine zrake

spokoja i dobrote.

Hodoasnik: Majka je sa mnom. U Njezinu sam krilu siguran.

Aneo:

Posluaj to ti govori: Ljubljeno moje dijete,

otvori mi duu, sve podijeli sa mnom, reci mi to
te mui, predaj mi svaku bol. Imaj pouzdanja.
Neprestano molim za tebe i sve to podijeli sa
mnom prenosim Isusu da On to svojom uskrslom
snagom preobrazi u dobro. Moli se, dijete moje,
da moe uvijek biti uza me, da ti mogu pomoi.
Primi me u svoje srce. Budimo jedno srce.

23

V. postaja

imun Cirenac
pomae Isusu nositi kri

Aneo:

imun znai Posluni. Cirenac, tuinac iz Sjeverne Afrike, jedina je, a ipak nevoljka ispomo.
Nosi Spasiteljevu porugu41 koju se tek kasnije
shvaa kao Boju mudrost i znak pobjede.

Hodoasnik: Nisam li kao Cirenac, prolaznik koji ima svoga

posla i ne da mu se? Ne elim da me bude briga,
preplaen sam i ne bih podmetnuo lea. Gledam
kako izbjei poziv pa me prisiljavaju.42
Aneo:

Gospodin treba tvoju pomo.

Hodoasnik: Isuse, kako Ti ja mogu pomoi? Kako da moja

slabost postane snaga za Tebe? U tiini traim
odgovor i molim.
Isus:

41
42

Ta kaem ti da sam s tobom, dajem ti svoj mir.

Ostani u slozi sa mnom, u mojoj prisutnosti.
Ispuni se mojom dobrotom. Moj mir i ljubav daj
svakome koga vidi, svakome na koga pomisli.

Sv. Jeronim, Tumaenje Matejeva evanelja, Makarska, 1996., str. 303.

Usp. Matej 27, 32; Marko 15, 21; Luka 23, 26.

24

Aneo:

Tako moli da se Duh moe izlijevati u tebe, tako

djeluj da se Isus moe darivati iz tebe.

Hodoasnik: Znam da je vjera bez djela mrtva43 i da Isusu ne

vrijedi nita osim vjere ljubavlju djelotvorne.44
Isus:

Trebam te, trebam tvoju molitvu, bez tebe ne

mogu proiriti Boje kraljevstvo u svako srce.
Prepusti mi svoj nemir.

Aneo:

Bogu si vaan i dragocjen. Premilostivi ima veliki plan s tobom.

Isus:

Reci mi DA. Predaj mi se i oslukuj kako te Duh

Sveti u svakom trenutku potie i vodi.

Hodoasnik: Evo me!45 Hou Ti sluiti, hou Ti pomoi. Molit

u srcem. Po pomirenju, sakramentu ispovijedi
i Tvome pratanju nastojat u neprestano biti u
posveujuoj milosti. Na Misi u proivljavati
Tvoju stvarnu nazonost i primiti Te u srce. Isuse,
pronosit u Te kud god idem i djelovati iz Tvoje
ljubavi. Uvijek u izabrati mir u dui i oprostiti
drugome i sebi. Gledat u Te i ljubiti u svakome
ovjeku. Tako e mi svaki susret postati priest.

43

Jakovljeva 2, 26.
Usp. Galaanima 5, 6.
45 Tako Bogu odgovaraju: Abraham (Postanak 22, 1; 22, 11), Jakov (Postanak 31,
11; 46, 2), Mojsije (Izlazak 3, 4), Samuel (Prva Samuelova 3, 4), Judita (Judita
9, 6), Izaija (Izaija 6, 8), Marija (Luka 1, 38) i Ananija (Djela apostolska 9, 10).
44

25

VI. postaja

Veronika prua Isusu rubac

Aneo:

Svakomu se i u najteoj situaciji moe pomoi;

ljubav vidi to treba i zna pronai nain.

Hodoasnik: Molim za pronicljivu ljubav kakvu je imala sveta

Veronika kad je Isusu otrla obraz od Njegova
znoja i krvi, naih pljuvaki i praine s poda;
kakvu je imala Majka Terezija koja je u svakoj
osobi: vidjela Isusa, ljubila Isusa, pomagala Isusu.
Isus:

Ono to uini jednomu od moje najmanje brae,

meni si uinio.46

Hodoasnik: Daj da Te prepoznam u branome drugu,

djeci, roditeljima. Ti si u siromahu, bolesniku i
zatvoreniku. Umjesto mojih uskogrudnih prosudbi, daj mi, Isuse, cjeloviti uvid, da osjetim
Tvoju naklonost prema svakome biu, da svakome pristupam kao Tebi.
Isus:

46

Uvijek moe neto uiniti, ljubav pronalazi put.

Ustraj, ne budi maloduan ni obeshrabren.

Matej 25, 40.

26

Moe, jer ja sam s tobom. Vjeruj u Mene i ljubi,

i to god uini bit e dobro.47
Hodoasnik: Isuse, pomozi mi da dobre elje pretvorim u
uzorna djela, da se moja ljubav radosno oituje u
svakome danu. Daj da osjetim to drugome treba
i da mu uz pomo Tvoje milosti to i pruim.
Aneo:

uvam te na svim tvojim putovima,48 upravljam

tvoje korake i dovodim ti ljude koji trebaju tvoju
materijalnu ili duhovnu pomo. Govorim ti
preko glasa savjesti da se ne preputa sebinom
zadovoljstvu dok je tvoj brat u potrebi.

Hodoasnik: Poinjem s molitvom za druge, svima elim

dobro. Tako e me, uvaru moj, upuivati kako
i komu da stvarno pomognem.

47

Usp. Augustin, Sedma propovijed na Prvu Ivanovu poslanicu, toka 8: Ljubi i

ini to hoe [Dilige, et quod vis fac]. uva li mir, uvaj ga u ljubavi; vie li,
vii u ljubavi; ispravlja li, ispravljaj u ljubavi; poteuje li, poteuj u ljubavi;
neka to bude ukorijenjeno u ljubavi, jer od toga korijena ne moe proistei nego
dobro.
48 Usp. Psalam 91, 11.

27

VII. postaja

Isus drugi put pada pod kriem

Aneo:

S Isusom moe nadvladati svaki pad. to god

se dogaalo, ostani povezan s Isusom u sebi i u
svom blinjem. Da bi drugima donio mir, mora
ga prije sm iskusiti. Da bi pomogao bolesnima,
treba se ispuniti zdravljem. Vjeruj u dobro. Vjeruj da je ono jae od svakoga zla.

Isus:

Sve je mogue onomu koji vjeruje.49

Aneo:

Kad moli za bolesnoga, ne gledaj na bolest,

nego na Isusa. Isusov e pad u tebi biti izvor
snage za njegovo ozdravljenje. Nije li On rekao:

Isus:

Ja sam Gospodin koji dajem zdravlje.50

Aneo:

Sve potekoe predaj Isusu na kriu i vjeruj u

ozdravljenje. Primi zdravlje, proivljavaj blagostanje due i tijela.

Hodoasnik: Bio sam dopustio korovu sumnje da se rairi

prostranstvima duha. No, sada znam: Gospodine,
za Tebe e ivjeti srce moje i ivjet e moj duh.
49
50

Marko 9, 23.
Izlazak 15, 26.

28

bl. Ivan iz Fiesola, Krist okrunjen draom (Livorno), opis na str. 68 i 71

Ti e me izlijeiti i vratiti mi ivot, bolest e mi

pretvoriti u zdravlje.51

Isuse, moj je blinji pao pod teretom bolesti,

tuge, sebinosti, potekoa... Kako da mu pomognem?

Isus:

Prvo mu u svome srcu reci: Ja ti elim dobro.

Tada se cijelim biem povei sa Mnom. Otvori
Mi se i dopusti da te potpuno promem svojom
snagom i nebeskim mirom. Kad osjeti Moju
prisutnost u sebi, posegni za Mnom u svome
blinjemu. Ja sam trs, a ti si loza.52 to god
zamoli, dok moje ivotvorne snage teku kroz
tebe, bit e ti. Okreni se k meni, prepusti mi
se. Nai e pravu rije i nain da pomogne
blinjemu.

51
52

Izaija 38, 16-17.

Usp. Ivan 15, 5.

31

VIII. postaja

Isus tjei jeruzalemske ene

Isus:

Ne plaite nada mnom, nego nad sobom i nad

svojom djecom.53

Aneo:

alovanje ne prilii sveanosti otkupljenja, ni

naricanje pobjedi muke.54

Hodoasnik: Gospodin ne d da ga oplakuju

Aneo:

Isus ti alje svoga Duha tjeitelja.

U svakom trenutku tvoja zemaljska stvarnost
moe zaiskriti Bojom nazonou. Bog ti govori, tjei te, uvjerava da e On sve okrenuti na
dobro.
Ne ali se Isusu nego Mu sve izreci s povjerenjem.
Osjetit e Njegovu blizinu i unutarnju sigurnost
da e sve biti dobro.
Zamoli Isusa da moli s tobom, da poloi ruke
na tvoju glavu. Promatraj svoje tijelo. Neto
neizrecivo prostrujat e kroz tebe i znat e da si
u Bojem zagrljaju.

53
54

Luka 23, 28.

Sv. Lav Veliki, Govor 61, poglavlje 3: Patrologia latina 54, stupac 347.

32

Hodoasnik: Utjei me, Predobri. Predajem Ti sve svoje strahove i brige, sve nemire i nevjere, sve boleive
naboje svoje due, sve to je malo ranjeno dijete
u meni.
Isus:

Ja sam bio predan smrti za tebe koji si grijeio,

da se obrati istini i da ne grijei vie, nego da
batini slavu pravednosti na nebesima.
Dajem ti Svetoga Duha da te tjei, da te brani. On
je uz tebe. Bez obzira kakve su vanjske okolnosti
i kakve su reakcije u tvojoj dui, uvijek se od
njih moe okrenuti i obratiti Mome Duhu kojeg
ti dajem. Zazovi ga i on e ti se objaviti. Sila
Duha Svetoga nadvit e se nad tebe, proet e
te, osloboditi te od zloga u dui i tijelu, ispuniti
svojim mirom i ljubavlju.

Hodoasnik: Doi, Due Sveti, ojaaj me i iscijeli, obdari

svojim darovima, ispuni svojim plodovima. U
tiini upijam Duha Svetoga, jer me Ti ohrabruje:
Isus:

55

Moli i dobit e, ali najprije trai Bojega Duha

i sve e ti se ostalo nadodati.55

Usp. Luka 12, 31.

33

IX. postaja

Isus trei put pada pod kriem

Aneo:

Isus je posve iscrpljen od muenja, znojenja,

potkonoga i vanjskoga krvarenja, brojnih povrinskih rana, tegobnoga i bolnoga hodanja.
Neispavan je, budan dulje od trideset sati, gladan
i edan, dvadesetak sati nita nije pio. Zbog
dehidracije i krvarenja srce Mu bre kuca. Die
ubrzano, teko i plitko.

Hodoasnik: Sada je Isus prigrlio Zemlju.

Aneo:

Zemlju ne oneiuju samo tvarni otrovi, nego

i otrovi nae due. Sve to god je u tvojoj dui,
utiskuje se i u Zemlju. Kad ispovijeda svoje
grijehe, budi svjestan da Janje Boje moe
oistiti svijet i da moe oprati Zemlju od naih
prijestupa. Zato ostavi tragove dobrote za sobom.
Budi uvijek svjestan svojih misli i osjeaja te uz
Isusovu pomo svaki nespokoj pretvori u mir,
svaku tvrdokornost u blagost, svako neopratanje
u pomirbu, svako neprihvaanje u ljubav. Tada
postaje blagoslov za Zemlju, tada je zajedno s
Isusom spaava od Zloga.
34

Hodoasnik: Koliko sam puta u zaboravu jo dublje padao?

Kao kad magnet izgubi pol, a dua nebeski
svod U nemaru, bezduju i otuenju za svojim
stopama ostavljao grumene blata? Isuse, ljubim
Te. Ti grli nau Zemlju. Ti je svojom krvlju
isti, umiva, otkupljuje. Ti, Janje Boje, brie
opaine kojima smo uprljali ovaj svijet. Zemlja
postaje Tvoje tijelo i Ti je svojom prisutnou
posveuje.
Isus:

56

Ljubi i uvaj ovu Zemlju. Mir na Zemlji poinje

od tebe. Za nj moe moliti tek onda kada ga
ostvari u svojoj dui. Tad e mir potei svijetom.
Dajem ti svoj mir da ga proiri svuda. Ljubi sva
stvorenja. Jer svi uzdiu za prvinama Duha56
koje si ti primio. Blagoslivljaj Zemlju i sve to
je na njoj, a Bogu zahvaljuj na svemu to ti ona
prua i uzvrati joj brino.

Usp. Rimljanima 8, 23.

35

X. postaja

Isusa svlae

Aneo:

Nakon istonoga grijeha ovjek primjeuje da je

gol.57

Hodoasnik: Sebinost, stid i la uli su u ljudsku duu i u nau spolnost.

Aneo:

Predaj Isusu svoje misli, rijei i djela, sva iskustva, sve rane, sve sebinosti i ovisnosti. Budi
s Isusom u tiini. Neka tvoju ljudsku naklonost
preobrazi u boansku, bezuvjetnu.

Hodoasnik: Isuse, uzdigni me u srce. Tu me iscjeljuje Tvoja

bliskost. Tu me ui kako voljeti.
Aneo:

Krist je razgolien, prezren i osramoen. Suvremenici su Ga odbacili.

Hodoasnik: Htio bih samo u tiini sjediti do Tvojih nogu. Biti

uz Tebe. Osjeati kako govori:
Isus:

57

Ja sam tvoje sramote uzeo na sebe. elim izlijeiti tvoju svjetovnu strastvenost, svu sebinost koja se u nju uvukla. Opratam ti sve tvoje
grijehe, a tvoje ovisnosti uzimam na sebe. Sve mi
ispovjedi, sve mi predaj i oslobodit u te krivnje.

Usp. Postanak 3, 10.

36

Ozdravljam ti sve rane bestidnosti i spolnosti.

eli li poi za mnom, morat e nositi trnovu
krunu, s ljubavlju prihvatiti sve napade i optube,
sve klevete i nerazumijevanja. Zajedno sa mnom
reci: Oe, oprosti im jer ne znaju to ine.58
Ostani uspravan u duhu i sve duevne boli prikai
za svoje muitelje. To je put do uskrsnua.
Hodoasnik: Gospodine, cijeloga me pronie i savreno poznaje.59 Htio bih se sjediniti s Tobom. Ti me
jedini smiruje, Ti jedini ispunja sve enje moga bia. Hvala Ti to me ljubi.

58
59

Luka 23, 34.

Psalam 139, 1.

37

XI. postaja

Isusa pribijaju na kri

Hodoasnik: Kao to si Ti, moj Otkupitelju, pribijen na kri,

tako se i ja hou priljubiti uz Tebe. Sve svoje
poude, slabosti svoje naravi i sve niske porive
razapinjem s Tobom na to drvo, tako da vie ne
ivim ja nego Ti u meni.60 Prikovan si rekao:
Isus:

edan sam.61

Aneo:

Time od svojih trai vjeru.62

Hodoasnik: Ne dopusti da Ti ikad vie umjesto toga pruim

ocat nevjere ili da budem napuhan i upljikav
kao spuva, nego mi pomozi da budem poput
izopa, pravi miloduh, ponizan, i da kao izop, i ja
snano prianjam uz stijenu, Tebe, moj Boe.
Propet si, gri se od muka, ali nalazi snage i
vremena rei kako si edan moje
Aneo:

ljubavi.63

60

Usp. Galaanima 2, 20.

Ivan 19, 28.
62 Sv. Augustin, Govori, 1, Makarska, 1990., str. 186.
63 Usp. Fulton J. Sheen, Poruka s kria, Zagreb, 1961., str. 31.
61

38

Mathis Gothardt Neithardt, Propeti, Gospa i Ljubljeni Uenik

(Karlsruhe), opis na str. 72-73

Hodoasnik: Daruje se za mene, a nestaje Ti zraka. Osjea

jaki bol zbog zabijanja avala i optereenja rana
na rukama i nogama cijelom tjelesnom teinom.
Aneo:

U raspetom poloaju s uzdignutim i rairenim

rukama dolazi do stezanja miia ruke, ramena
i prsnoga koa.

Hodoasnik: Sve Ti je tee naprezati miie prsnoga koa da

uzdahne i izdahne zrak.64
ujem Te kako mi govori:
Isus:

Uzeo sam tvoje grijehe na sebe pa mi u svakom

trenutku moe predati sve svae, gloenja, prepirke, himbe, neslaganja i zle poglede. Moje
su te rane izlijeile pa mi slobodno daj svaku, i
najmanju bol. Ja ozdravljam tvoju duu i tijelo.
Vjeruj u mene i reci to eli da ti uinim.

Hodoasnik: Izlijei me, Isuse. Ozdravit e mi dua i tijelo,

samo reci rije.65
Isus:

Hou, oisti se!66 Budi zdrav, ozdravljam cijelo

tvoje bie. Idi u mojoj ljubavi i ne grijei vie da
ti se to gore ne dogodi.67

Hodoasnik: Boe moj, zazvao sam Te i Ti si me ozdravio.68

Hvala Ti, Predobri. Tvoja rije lijei sve.69
64

Usp. Anton vajger, Spisi medicinske etike, Zagreb, 2004., str. 205.
Mudrost 16, 12.
66 Luka 5, 13.
67 Psalam 30, 3.
68 Usp. Ivan 5, 14.
69 Psalam 30, 3.
65

41

XII. postaja

Isus umire na kriu

Hodoasnik: Visi na kriu od podne do tri sata poslije

podne.70 U tijelu Ti je sve manje kisika. U oku
si. Krvni tlak je pao, srce Ti jako lupa i gubi
ritam, miii se gre, krv se izlijeva u plune
mjehurie, a tekuina prekomjerno nakuplja u
plunoj i sranoj maramici. U manjim ilama
nastaju krvni ugruci. Pluima sve slabije die
dok konano ne doe do sranoga zastoja.
Sveti Boe!
Sveti Jaki!
Sveti Besmrtni, smiluj mi se!
Aneo:

Isusovo je umiranje najvaniji dogaaj u cijeloj

povijesti ovjeanstva.

Isus:

Kao to je Mojsije podigao zmiju u pustinji i

tko god ju je pogledao bio je spaen, tako i ja,
uzdignut na kri, sve u privui sebi.71

70

Usp. Matej 27, 45-46; Marko 15, 33-34; Luka 23, 44. Pomraenje je najavio
Amos 8, 9-10, a predoznaio Izlazak 10, 22.
71 Usp. Ivan 3, 14; Brojevi 21, 9; Ivan 12, 32.

42

Hodoasnik: Stojim ganut i potresen pod Tvojim kriem,

Isuse. Oprosti! I, hvala Ti. Ponizno prihvaam
Tvoje otkupljenje. Kad vrim Tvoju rije, kad
ljubim, ulazim u Tvoje kraljevstvo. Ostavio si
mi Mariju, primam je kao svoju Majku.
Kleim pred Tobom, Raspeti! Obdari me svojom
ljubavlju. Naui me ljubiti svako bie. Daj da po
ljubavi ve sada osjetim prisutnost raja u sebi.
Isus:

Darujem svoj ivot za tebe, da te oslobodim

posljedica istonoga i svakoga drugog grijeha,
da moj vjeni ivot prostruji kroz tebe. Darujem
ti pobjedu nad smru. S tobom u proi kroz
smrt i rodit u te za nebo. Oslobodi se svakoga
straha.
Prepusti mi svoje putove, u mene se uzdaj i ja u
sve voditi.72 Nema se ega bojati.

Hodoasnik: Znam da si zbog mojih izdaja zavrio na kriu,

ali Ti me ne osuuje. Milosrdni, sve razumije,
potpuno me prihvaa takvog kakav jesam. Hvala
Ti, Isuse: Tvoja me ljubav mijenja i posveuje.
Ti smrt pretvara u ivot; svojim si je umiranjem obeskrijepio i uinio da zasja ivot i
neraspadljivost.73 Tvoja krv neka me potpuno
oisti i oslobodi od svakoga zla. Ljubim Te, moj
Spasitelju i Boe.
72
73

Usp. Psalam 37, 5.

Druga Timoteju 1, 10.

43

Isus:

Kae da se opredjeljuje za mene. Zna da mi

je glava na kriu bila izbodena i oborena zbog
tebe?

Hodoasnik: Znam! Ali sada ponizno priginjem svoju glavu.

Od oholosti uvaj slugu svojega!74
Isus:

Oi su mi bile pune krvi i suza.

Hodoasnik: Klonit u se gledanja ispraznih ljepota. Ne u

stavljati pred oi nita opako.75 Put istine ja
sam odabrao.76 Prosvijetli mi oi da ne zaspim
nasmrt.77
Isus:

Ui su mi bile zalivene krvlju i sluale su pogrde.

Hodoasnik: Svoje u ui drati podalje od ispraznih naklapanja. Ne daj da mi se srce zlu prikloni.78
Isus:

Meni su srce kopljem proboli.

Hodoasnik: Na samu pomisao u meni buknuo bi oganj.79

Srce mi gori dok mi govori!80
Isus:

Usta su mi bila suha i puna gorin.

74

Psalam 19, 14.

Psalam 101, 3.
76 Psalam 119, 30.
77 Psalam 13, 4.
78 Psalam 141, 4.
79 Psalam 39, 4.
80 Usp. Luka 24, 32.
75

44

Hodoasnik: Moja e usta biti zatvorena zlu i otvorena dobru.

Na usta mi strau postavi i straare na vrata
usana mojih!81 Od mojih usta ne oduzmi rije
istine!82
Isus:

Ruke su mi bile istegnute avlima zbog tvojih

djela.

Hodoasnik: Moje e ruke biti ispruene prema potrebnima i

prema Tvojim zapovijedima.83
Isus:

Noge su mi bile sputane i prikovane.

Hodoasnik: Promislio sam svoje putove i k Tvojem sam svjedoanstvu upravio noge.84 Moja uvstva vodit e
k Tebi.
Isus:

Ja sam trpio u svim svojim udovima.

Hodoasnik: Moje cijelo bie spremno Ti je sluiti. Srce moje

i moje tijelo kliu Bogu ivomu.85

81

Psalam 141, 3.
Psalam 119, 43.
83 Usp. Psalam 119, 48.
84 Psalam 119, 59.
85 Psalam 84, 3.
82

45

XIII. postaja

Isusa skidaju s kria

Aneo:

Pod kriem je roena Obitelj iz koje nitko ne

moe biti iskljuen. U Bojem Sinu ista smo
obitelj, vee nas ista krv krv prolivena na
kriu.86
Ti si taj kri s kojim je Isus neraskidivo vezan.
Njegove rane tebe ozdravljaju.87 Makar Ga bole
tvoji grijesi, On te voli i razumije. On je tvoje
grijehe uzeo na sebe i odnio ih.88 Sve Mu predaj
i vjeruj u oprotenje. On je prolio svoju krv da
ti bude pomiren, ist, svet; da se oslobodi
svakoga osjeaja krivnje, da Njegova dobrota
prijee na tebe. Time se oslobaa i uzroka svojih bolesti. On je ponio nae bolesti,89 sve je
tvoje boli uzeo na sebe.

Hodoasnik: Tvoje tijelo je mrtvo, ali Ti silazi nad pakao,

mrtvima navijeta otkupljenje i neki ustaju iz
86

Usp. Timothy Radcliffe, Sedam posljednjih Kristovih rijei, Zagreb, 2006., str.
40.
87 Usp. Izaija 53, 5; Prva Petrova 2, 24.
88 Usp. Ivan 1, 29.
89 Izaija 53, 4.

46

groba.90 O Vjeni, molim Te za sve svoje drage

koji su preminuli, posebno za one koji prolaze
ienje. Svoje potekoe i boli prikazujem Ti za
njih. Ispuni ih svojim svjetlom i ljubavlju. Mir
im svoj podari i uvedi ih u zajednitvo sa Sobom.
Blagoslovi njih i sve nas koji ekamo radostan
trenutak roenja na nebu.
Spokojno prihvaam odlazak svojih dragih jer je
to Boja volja. Molim Te, Kralju vjekova, da mi
njihov zagovor pomogne razlikovati vano od
bezvrijednoga u ovom zemaljskom putovanju.
Aneo:

Iz probodenoga srca izlijevaju se krv i voda.91

Hodoasnik: Ti uti, ali Tvoja me krv i dalje isti i ozdravlja.

elim s Tobom, blagi Sue, posjetiti sve svoje
drage preminule. Zagrli moje mile, svu rodbinu
i prijatelje. Milost vam i mir od Gospodina
naega Isusa Krista,92 Svjedoka vjernoga,
Prvoroenca od mrtvih, koji nas ljubi, koji nas
je svojom krvlju otkupio od naih grijeha,93 da
vas iz mraka uvede u svjetlo. Neka On, koji je
umro da bi vjeno ivio, i vas privede u radost
vjenoga zajednitva s Bogom.
90

Usp. Matej 27, 53.

91 Ivan 19, 34. Vojnik vjet ustanovljenju smrti kosim je ubodom kroz etvrti ili peti

desni meurebreni prostor probio prsni ko tako da je vrak koplja kroz desno
pluno krilo dopro do desne srane pretklijetke. Najprije je potekla tekuina
pleuralnoga i perikardijalnoga izljeva, a njoj se pridruila krv kad je prb srce.
92 Rimljanima 1, 7; Prva Korinanima 1, 3; Druga Korinanima 1, 2; Galaanima
1, 3; Efeanima 1, 2; Filipljanima 1, 2; Druga Solunjanima 1, 2; Filemonu 1, 3.
93 Otkrivenje 1, 4-6.

47

XIV. postaja

Isusa polau u grob

Hodoasnik: Zdravo, Tijelo, poroeno ko plod tijela Djevinog,
ispaeno, prineseno, zarad ljudstva itavog,
koje lijeva, probodno, krv i vodu s boka svog.94
Aneo:

U Kristu nije umrlo ono po emu je Bog, nego

ime je bio ovjek. Nije moglo umrijeti ono to je
Bog, nego smrtno to je Bog prigrlio za smrtne.
ovjekova dua ne umire s tijelom nego se, kad
tijelo premine, ona udaljava iva. U Kristu, kad
je izdahnuo, nije umrlo Njegovo boanstvo.95

Hodoasnik: Htio bih u Tvoj grob, Isuse, poloiti i svoga starog Adama, sve svoje lai, sumnje i sebinosti.
Da mogu s apostolom Pavlom rei: To ne ivim
vie ja: Ti, Kriste, ivi u meni.96 Svlaim
staroga sebe i oblaim Tebe, uskrsli Kriste. Tvoj
krini put jest put ljubavi. Prsa su Ti probodena
da bi Tvoja boanska ljubav ula u mene i otjerala
svaki strah. Da mi je dolinom smrti proi, zla se
ne bojim, jer Ti si sa mnom.97
94

Ave, verum Corpus, natum: prepjevao Milan Paveli, Crkveni himni, Zagreb,
1945., str. 307.
95 Usp. Sv. Augustin, Govori, 1, Makarska, 1990., str. 182.
96 Galaanima 2, 20.
97 Psalam 23, 4.

48

bl. Ivan iz Fiesola, Raspeti Isus (Firenca), opis na str. 74-75

Mir, Tvoj savreni mir ispunja mi duu. Hvala

Ti, Kriste.
Isuse, milostiv budi mojoj nevjernosti jer od nje
je Tvoja gorka smrt. Odluujem se za svetost. Daj
da uvijek razlikujem bitno od nebitnoga, vjeno
od raspadljivoga. Volim Te, Isuse, i hvala Ti.
Aneo:

Kratko traje na zemlji. Prolazan si kao cvijet.98

Danas si lijep, a sutra te nema. No, u Kristu smrt
postaje ivotom.

Isus:

Tko vjeruje u mene, ako i umre, ivjet e.99 Tko

slua moju rije i vjeruje, preao je iz smrti u
ivot.100

Aneo:

Zaljubi se u vjenost. Svaki trenutak posveti

Bogu. Skupljaj blago koje ti nitko ne moe
oduzeti.101

Isus:

Ja sam Put, i Istina, i ivot.102

Aneo:

Najprije je rekao kuda e poi On je Put, a

onda kamo e doi On je Istina, i gdje e
prispjeti u ivot, k Njemu. Nije ti reeno: trudi
se traei put kako bi dospio do istine i ivota.
Nego, sm je Put doao k tebi. Ustani i hodaj!103

Hodoasnik: Da, Isuse, koraam za Tobom. I Ti sa mnom.

98

Usp. Psalam 103, 15.

Ivan 11, 25.
100 Ivan 5, 24.
101 Usp. Luka 12, 33.
102 Ivan 14, 6.
103 Usp. Sv. Augustin, Izlaganje o Evanelju po Ivanu, 34, 9: asoslov Rimskog
obreda, II, Zagreb, 1984., str. 202..
99

51

Isusovo Uskrsnue

Aneo:

Prazan grob. ene koje su Ga susrele. Uenici

kojima se ukazao. Dvojica koja su Ga prepoznala. Toma koji je sumnjao. Apostoli koji su
neuvjerljivo tvrdili da su Ga vidjeli iva.
Da bi mogao susresti Uskrsloga, mora se svega
osloboditi, sve ostaviti. Kad se osloni samo na
Boga, onda e uti glas koji te zove po imenu.
Glas koji u tebi govori:

Isus:

Ja jesam Uskrsnue.104

Aneo:

Ponavljaj to u sebi zajedno s Isusom. Kad god

ti je teko, osvijesti Kristovu nazonost i osjetit
e snage uskrsnua koje te uspravljaju, iznutra
osvjetljavaju i daju ti snagu da sve okrene na
dobro.

Hodoasnik: Doli su mnogi uitelji i govorili o ljubavi, ali

Ti si, Isuse, sama Ljubav105 koja se nastanjuje u
nama i osposobljava nas da ljubimo.
Isus:

Ljubite jedni druge kao to ja ljubim vas.106

104

Ivan 11, 25.

Usp. Prva Ivanova 4, 8.
106 Ivan 13, 34.
105

52

Hodoasnik: Na kriu si izdahnuo da bi nama udahnuo svoga

Duha, Tjeitelja i Branitelja odozgor, da bude s
nama zauvijek.107
Isuse, Ti ivi,108 slava Ti i hvala! Uskrsnuo si
u tijelu. Radujem se Tvojoj pobjedi. S Tobom,
Uskrsli, pobjeujem svaku smrt u sebi, svaku
sebinost i zlou. Hvala Ti to si sa mnom u sve
dane do svretka svijeta. Hvala to Tvoja uskrsla
snaga zrai kroz moje tijelo. Hvala Ti to mi
daje pouzdanje. S Tobom je sve dobro, s Tobom
sve vodi u raj. Uini da stalno arim radou, da
imam veselo srce i vedrinu duha.
Aneo:

Blagoslovi nas, Gospodine Isuse, svim milostima

koje proizlaze iz Tvoje muke i Tvoga uskrsnua.

Hodoasnik: Uini nas svojim uenicima i svjedocima mira

i ljubavi da Boje kraljevstvo zavlada u srcima
svih ljudi.

107
108

Usp. Ivan 14, 16.

Usp. Luka 24, 5.

53

PRILOZI

Redci o Muci
naega Gospodina Isusa Krista

Prijatelji i drugovi uzmakoe od rana mojih:

moji najblii stoje daleko.1
Bio sam predan, ne mogu izai.
Od nevolje oi mi gasnu.2
I bijae znoj moj
kao kaplje krvi koje padahu na zemlju.3
Opkolio me opor pasa,
rulje me zloinake okruile.4
Lea svoja podmetnuh onima to me udarahu,
a obraze onima to mi bradu upahu.5
Lice svoje ne zaklonih
od uvrjeda ni od pljuvanja.6
1

Psalam 38 (37), 12.

Psalam 88 (87), 9b-10a.
3 Usp. Luka 22, 44.
4 Psalam 22 (21), 17.
5 Izaija 50, 6a.
6 Izaija 50, 6b.
2

54

Jer sam na bie pripravan,

i moja je bol svagda preda mnom.7
Vojnici spletoe vijenac od trnja
i stavie mi ga na glavu.8
Probodoe mi ruke i noge,
sve kosti svoje prebrojiti mogu.9
U jelo mi ui umijeae,
u mojoj me ei octom napojie.10
Svi koji me vide podruguju se meni,
razvlae usne i mau glavom.11
A oni gledaju i zure na me.
Razdijelie meu se haljine moje
i za odjeu moju bacie kocku.12
U Tvoje ruke predajem duh svoj:
otkupi me, Gospodine, Boe vjerni.13
U Tvoje ruke duh svoj predajem:
otkupi me, Gospodine, Boe vjerni.

Psalam 38 (37) 18.

Usp. Ivan 19, 2.
9 Psalam 22, 17b-18a.
10 Psalam 69, 22.
11 Psalam 22, 8.
12 Psalam 22, 18b-19.
13 Psalam 31, 6.
8

55

Sjeti se slugu svojih, Gospodine,

kada doe u kraljevstvo svoje.14
Isus opet zavapi glasom jakim
i ispusti duh.15

O ljubavi Gospodinovoj
pjevat u dovijeka.16
A On je nae bolesti ponio,
nae je boli na se uzeo.17
Za nae grijehe probodoe Njega,
za opaine nae Njega satre.18
Poput ovaca svi smo lutali
i svaki je svojim putem hodio.19
A Gospodin je svalio na Njega
bezakonje nas sviju.20
Preni se! to spava, Gospodine?
Probudi se! Ne odbacuj nas dovijeka!21
14

Usp. Luka 23, 42.

Matej 27, 50.
16 Psalam 89, 2.
17 Izaija 53, 4.
18 Izaija 53, 5.
19 Izaija 53, 6a.
20 Izaija 53, 6b.
21 Psalam 44 (43), 24.
15

56

Preni se! to spava, Gospodine?

Probudi se! Ne odbacuj nas dovijeka!
Preni se! to spava, Gospodine?
Probudi se! Ne odbacuj nas dovijeka!
Evo, Bog je spasenje moje,
uzdam se, ne bojim se vie.22
Tebe, dakle, molimo, pomozi svojim slugama,
koje si otkupio dragocjenom krvi.
Smiluj nam se, Isuse dobrostivi!
Koji si za nas milostivo trpio.
Molimo!
Pogledaj, Gospodine, ovu svoju obitelj.
Za nju se Gospodin na Isus Krist
nije sustezao predati u ruke zloinaca
i podnijeti muku kria.
probrala sv. Katarina Ricci (1522.-1590.)23

22
23

Izaija 12, 2.
Prema Processionarium iuxta ritum s. Ordinis praedicatorum, Romae,
1913., str. 324-327. Vidi: Aneo Marija Mikov, Jesenska ruica, Senj,
1907., str. 105-107; Aneo oljan, Trei red, U Ljubljani 1931., str. 287290; Zagreb, 1968., str. 75-78; Josip Mlinari, Svjedoci obnove, III. dio,
Zagreb, 1992., str. 211-239. Snimka gregorijanskoga pjevanja tih redaka
na latinskome dostupna je na:
www.tonimir.hr/versus_de_Passione_Domini.html (MP3).

57

Barjaci kreu kraljevi

Brjaci kreu Kraljevi,

otjstvo Kria sjaji se,
na kojem ivot umrije
i smru ljude ivi.
Kad koplje mu se okrutno
zablo iljkom srce,
sa vodom krv potekla je,
od grijeha nas da oisti.
I ispuni se silna rije,
to narodima David je
u svetoj pjesmi dviknu:
zavlda Bog sa drveta.
O drva divnog, tono sja
u kraljevskome grimizu,
kom dano bi da dotie
toliko svete udove.

58

Na blaenim je rukama
tog svijeta cijenu nosilo
i Boje tijelo vagnuvi
Sotoni plijen je otelo.
Oj zdravo, Kriu, nado sva!
to nosi slavu uskrsnu:
umnoi milost dobrima
i digni krivnju s grjenika.
Na spase, sveta Trojice,
Nek svaki duh velia te,
ti dijeli Kria plodove
ti vjenu slavu podaj nam.
sv. Venancije Fortunat (530.-609.),
Vexilla Regis prodeunt
prepjevao Milan Paveli (1878.-1939.)1

Milan Paveli, Crkveni himni, Zagreb, 1945., str. 64-65.

61

Svetilitu vazmenome

Svetilitu1 vazmenome
svi krani hvale dajte,
proslavljenom Grobu k tome
pjesmu slave zapjevajte!
Jaganjac je otkupio
ovce svoje krvi dragom,
grjene s Bogom pomirio
nevin Isus monom snagom.
Smrt i ivot sukobljeni
hrvahu se na megdanu;2
Vo ivota usmreni
da kraljuje, iv ustanu.
O Marijo, reci nama,
to s na putu opazila
kad si s tvojim druicama
Grob pohodit zorom bila?
1
2

rtvi (vazmenoj)
bojitu, dvoboju

62

 Krista iva sam vidjela

gdje uskrsnut slavom sjaje;
dva svjedoka, dva anela,
platno, ubrus, povezaje.
Ah, uskrsnu... ne mre3 vee4
blagi Isus, rajska dika,
zalog vjene moje sree,
moja nada svekolika!
Ispred vas u Galileju,
kako ree, sad e poi,
gdje ete ga u veselju
svi zajedno vidjet moi.
Isukrste!5 Znamo stavno,6
da s od mrtvih uskrsnuo;
pomiluj nas kad si slavno
Kralj dobitnik osvanuo!
Vipo Burgundijac (995.-1048.),
Victimae paschali
prepjevao Vice Medini (1865.-1928.)7

umire, gine
vie
5 Isuse Kriste
6 sigurno, pouzdano
7 Evanelistar, prir. Petar Vlai, U Dubrovniku 1921., str.
117. Tekst s kajdama otisnut je u asopisu Naa Gospa
(Dubrovnik), XVI (2010.) 42, str. 11-12, a dostupan je i na
internetu: www.tonimir.hr/NasaGospa42.pdf
4

63

Uz slike

Priloene reprodukcije nisu zamiljene da budu ukras knjige

nego dodatni poticaj i pomo u razmatranju. Autori su im dva
kranska mistika, blaeni Ivan iz Fiesola (oko 1400.-1455.) i
Mathis Gothardt Neithardt (oko 1470.-1528.). Povezuje ih to
to su usredotoeni da slikom obrazlau razlog nade u sebi,
Propetoga i Uskrsloga, to uope nisu slikali profane teme i
to ih svrstavaju u kasnu gotiku. Razlikuje ih to to prvi na
kriu slika Boga, a drugi ovjeka.
Blaeni Ivan iz Fiesola dao je isti oblik vrjednotama koje
su bitne kranstvu. Godine 1468. pjesnik Corella opisao ga
je kao aneoskoga slikara (pictor Angelicus), pa otud i ime fr.
Angelico po kojem je opepoznat. Od njegovih misli, Giorgio
Vasari (1511.-1574.) pribiljeio je samo tri. Prva: Istinsko
bogatstvo sastoji se u tome da se bude zadovoljan s posve
malo, druga: Slikarstvo zahtijeva mir i tiinu i trea: Tko
se bavi Kristovim stvarima, treba ivjeti s Kristom. Sve
ostale iitavaju se iz njegovih djela. Zrake vjere i zlatne niti
postojane nade blistaju iz svih Angelikovih djela. Brat Ivan
nikad nije uzimao kist u ruke, a da se prije nije pomolio.
Muka i kri plamte vatrom njegova nadahnua.

64

Na naslovnici: blaeni Ivan iz Fiesola, Raspeti Isus,

oko 1441.-1442., detalj freske iz klaustra Sv. Antonina u
samostanu Sv. Marka u Firenci.
Na kriu se ostvaruje svrha Bojega utjelovljenja i pokazuje
samoprijegorna ljubav. Kri je ono krajnje to je Bogu mogue,
ono od ega se vie ne moe ni pomisliti, nenadmaivo Boje
samoodreenje. Kri Bogu ne oduzima boanstvenost, nego
objavljuje boanskoga Boga. U nedokuivosti pratajue ljubavi dokazuje da je Bog, a ne ovjek. Svemogunost Boje
ljubavi potire nemo trpljenja. Trpljenje time nije dokinuto,
ali je iznutra preobraeno, usmjereno na nadu.1
Suncem svoga kria, rairivi ruke od prsta do prsta, On
pobijedi Smrt. I prvi put za neto smrt zube nije imala.2
Pojavio se ivot svega ivoga. Besmrtni je smru usmrtio
smrt da smrtnike obdari besmrtnou.3 Lice i tijelo, premda
bljee od svijee, potpuno je oputeno. Smireni je izvrio
svoje poslanje. Dovreno je.4 Isusova slobodna smrt vie
je smrt po ljubavi nego zloin koji su poinile ubojice. Duh
je potpuno proeo njegovo tijelo. Konano slobodan, postaje
osloboditelj sputanih. iri duh blagosti.
Moda spava, s oima izvan svakog zla. Izvan stvari, iluzija, usred ivota. I s Njim spava neviena mu ljepota. Moda
sanja i doi e poslije ovog sna. Moda spava, s oima izvan
svakog zla.5
1

Walter Kasper (1933.), Bog Isusa Krista, akovo, 1994., str. 297 i 301.
Mak Dizdar (1917.-1971.), Kameni spava, Sarajevo, 1984., str. 138 (Radimlja).
3 Proklo Carigradski (446.), Oratio VII, 5 (Tomislav agi-Buni, Kristoloka mariologija, Zagreb, 1976., str. 22).
4 Ivan 19, 30; Otkrivenje 21, 6.
5 Usp. Vladislav Petkovi Dis (1880.-1917.), Moda spava.

65

Na str. 9: blaeni Ivan iz Fiesola, Izrugivanje Isusa u

Pilatovu dvoru, 1440.-1442., detalj freske 181x151cm,
samostan Sv. Marka u Firenci, sedma sobica.
Zelena zavjesa, obino koritena za prikaz lika u slavi,
pozadina je ismijavanju Kristova gospodstva. Trnjem
okrunjeni Isus, odjeven u bijelu luaku haljinu, sjedi na
crvenome kamenu, prijestolju izrugivanja. U desnoj ruci ima
trstiku umjesto vladarskoga ezla, a u lijevoj kamen umjesto
zemaljske kugle. Lice mu je zastrto,6 ali se i kroz povez naziru
oi: vjee su sklopljene u ponienju, ali i zaudnoj strpljivosti.
Prikaz nasilja sveden je na niz ikonografskih simbola,
gotovo nadrealistiki: glava ija usta izbacuju pljuvaku,
lijeva ruka koja podie kapu u znak naklona i etiri desne ake
koje Ga tuku. Vrijeanja tamniara ne uzbuuju Strpljivog,
ona su ispunjenje prorotva o otkupljenju iz Tree pjesme o
Gospodinovu sluzi: Lea podmetnuh onima to me udarahu,
a obraze onima to mi bradu upahu, i lice svoje ne zaklonih
od uvrjeda ni od pljuvanja.7
Na Veliki se petak oituju: Njegova ljubav da mu je
uzvratimo, Njegova snaga da i mi strpljivo podnosimo
potekoe, gorina trpljenja da Ga saalijevamo i korist Muke
da Mu zahvaljujemo.
Na str. 19: Mathis Gothardt Neithardt (Matthias Grnewald), Krist pada pod kriem, ulje na platnu, 193x152,5
cm, iz 1523.-1524., oltarna slika za crkvu Sv. Martina u
Tauberbischofsheimu, sada u Staatliche Kunsthalle u Karlsruheu. Snimila Annette Fischer.
6
7

Marko 14, 65; Luka 22, 64.

Izaija 50, 6.

66

Pod teretom kria Isus se spotaknuo i pao. Okruuju

ga etiri grubijana. Naoruani batinai ustrajno ga prate i
zlostavljaju, kri pritie, no Njegov je pogled uprt k Ocu, ne
gubi pouzdanje. Na ukrasnom vijencu u pozadini ispisani su
redci iz etvrte pjesme o Gospodinovu Sluzi: Prezren bjee,
odbaen od ljudi, ovjek boli, vian patnjama, od kog svatko
lice otklanja. A On je nae bolesti ponio, nae je boli na se
uzeo, dok smo mi drali da ga Bog bije i poniava. Za nae
grijehe probodoe Njega, za opaine nae Njega satrijee.
Na Njega pade kazna radi naega mira, Njegove nas rane
iscijelie.8
Razapinjanje se izvodilo izvan gradskih zidina,9 gdje
bi za to ve bila pobodena uspravna greda (latinski stipes).
Poprenu (vodoravnu) gredu kria (patibulum) teku izmeu
34 i 57 kg, naprtili bi osueniku na ramena i privezali mu za
nju ruke te ju je tako morao nositi do mjesta pogubljenja.10
No, umjetnici to stoljeima nisu znali jer se razapinjanje u
kranskoj ikonografiji prikazuje tek od VI. stoljea, vie od
dva stoljea nakon to je (izmeu 315. i 330. godine) ukinuto
kao smrtna kazna, a predaja o nainu takva pogubljenja nije
bila ouvana niti je arheologija bila razvijena.

Izaija 53, 3-5.

9 I Isus, da bi vlastitom krvlju posvetio narod, trpio je izvan vrata (Hebrejima 13, 12).

10

Suvremeno medicinsko istraivanje uzroka smrti Isusa Krista na kriu zapoelo

je 1931. kad je Pierre Barbet (1884.-1961.) zamoljen da proui Torinsko platno
pa je 1936. objavio knjigu A Doctor at Calvary. Ta i kasnija istraivanja
obradili su Joseph Edward Holoubek (1915.-2007.) i njegova ena Alice Baker
Holoubek (1914.-2005.), profesori klinike medicine na Medicinskom fakultetu
u Shreveportu u amerikoj saveznoj dravi Lujzijani, a hrvatskoj ih je javnosti
predoio Anton vajger (1935.-2003.), v. www.hkld.hr/news.php?extend.1404

67

Na str. 29: blaeni Ivan iz Fiesola, Krist okrunjen

draom, oko 1450., tempera i zlato na drvu 55x39 cm, iz
crkve Sv. Marije Pomonice u Livornu, sada u Museo Fattori
del Comune di Livorno.
Slika prikazuje Isusa za vrijeme muke, okrunjena trnjem
i obuena u grimiz. Na punciranome zlatnom svetokrugu
izmeu crvenih greda hramskoga kria crvenim je slovima
ispisano: []S []S (Isos Khrists). To je
skraenica po stegnuu (od prvoga, drugog i zadnjeg slova)
imena Isusa Krista na grkom jeziku, na kojem batinimo sve
knjige Novoga Saveza.
Na ovratniku Isusove haljine ita se natpis: REX REGUM
D[OMI]N[U]S D[OM]I[NAN]T[IUM] (Kralj kraljeva, gospodar gospodara).11 Portret preklapa elemente ovjeka boli i
Svetoga Lica otisnuta Veroniki. Pred motriteljem je plemeniti
vladar i Spasitelj.
Krist je predoen tako da pobuuje snanu odanost u
gledatelju isticanjem crvene boje muke na svetokrugu, odjei,
tjemenu, usnama i oima. Pogledom pita: to si mi uinio?
Je li ti se savjest uznemirila kad sam prolazio svezan i
popljuvan? Je li pijetao imao vie uspjeha jer je on barem
rasplakao Petra? Ima li tamjan vie ljubavi od tebe? I cvijee
vie snage od tebe? Kad nisi spreman rtvovati se kao oni.12
Lik je izmuen, no ipak velianstven. Za fr. Angelikov
zor kljuno je mijeanje ljudskoga lica Bojeg Sina s jasnim
11
12

Prva Timoteju 5, 15; Otkrivenje 17, 14; 19, 16.

Usp. Rajmund Kupareo (1914.-1996.), Svjetloznak, Zagreb, 1994., str. 46 (Veliki
utorak) i str. 79 (U asu spoznaje).

68

Mathis Gothardt Neithardt, Oplakivanje Krista

(detalj, Aschaffenburg), opis na str. 76-77

tragovima bievanja i isticanja zacrvenjenih oiju, krvavih

mrlja i dubokih bora koji rjeito svjedoe o bolu i nemjerljivoj
alosti. Patnja ne oblikuje lice iznutra, nego Muka izvana
prodire u idealnu ljepotu Kristova lica, krvavu arenicu, elo
i obraze po kojima tee sveta Krv. Angelico inae oslikava
unutarnji ivot stanja ljubavi, duhovnosti ili tjeskobe.
Slika odraava napetost izmeu onostrane krasote i tjelesne
unakaenosti.
Isusov lik treba utisnuti u pamet i u srce. Kako ovjek
prema drugima esto zrcali to nosi u sebi, tako e lake u
njima prepoznati Isusa koji trai nae suosjeanje i pomo.
Kad bismo se tek jednom dnevno zagledali u lice tvoje, Isuse,
rasvijetljen bi postao na bezdan i klonuli bi se ponovno
pridigli.13

13 Sida Kouti (1902.-1965.), Osamljeni, Glasnik sv. Ante, XXXII (1937.) 3, str. 81.

71

Na str. 39: Mathis Gothardt Neithardt (Matthias Grnewald),

Propeti, Gospa i Ljubljeni Uenik, 1523.-1524., ulje na drvu
193x152,5 cm, Staatliche Kunsthlale u Karlsruheu. Snimila
Heike Kohler.
Ovo je klasino Grnewaldovo djelo. U njemu je ponovio
motiv koji ga je zaokupljao itav ivot. Nakon propea s pet
likova iz 1505. (sada u Bazelu), s etiri lika iz 1511. (sada u
Washingtonu) te isenheimskoga, takoer s etiri lika iz 1515.
(sada u Colmaru), ovdje ga je sveo na tri.
Surovim realizmom metar Mathis izrazio je protoke
boanske snage koje promiu ogranienom i povrnom
gledanju. U duhu vienja sv. Brigite vedske (1303.-1373.)14
i propovijedanja fr. Jeronima Savonarole (1452.-1498.)15
prenosi jednostavnu i jasnu poruku stravine stvarnosti.
A ja, crv sam, a ne ovjek, ruglo ljudi i naroda prezir.16
Ja sam iskusio nevolju od pruta Njegova gnjeva. Iscijedio
je moje meso. Nainio mi jaram, glavu obrubio tegobama.
Nasitio me gorinom; dao mi pelin da pijem. Putao me da
zube lomim kamen grizui, dao mi pepeo da jedem.17
Njegov zadnji krik razdire stijenke ljudskoga uma u kojima
se zaahurila savjest; uti i eka da se pojavi leptir.18
Krajnja jednostavnost kompozicije posve je popunjena
golemim Kristom, raspetim u mraku koji se spustio na Kalva14

Objave svete Brigite vedske, akovo, 1997.

15 V. Jeronim Savonarola, Nad psalmom Smiluj mi se, Boe, Zagreb, 1999.; Girolamo

Savonarola, O jednostavnosti kranskog ivota, Split, 2003.; Nauka o govornitvu

i antologija svjetskih govornika, ur. Joe Matoi, Zagreb, 1940., str. 220-224;
Pierre Antonetti, Savonarola : razoruani prorok, Zagreb, 1997.
16 Psalam 22, 7.
17 Tualjke 3, 1.4.5.15.16.
18 Rajmund Kupareo, Svjetloznak, Zagreb, 1994., str. 47 (Veliki petak).

72

riju. Glava mu pada na desno rame prema evaneoskom

zapisu: I prignuvi glavu, preda duh.19 Cijeli je izranjen, lica
izobliena od muke, zgrenih miia, na samrti, zastraujuega
grma od trnja na glavi, koe razderane od bievanja, poplavljelih i uganutih nogu na nezgrapnom osloncu, bokova
omotanih rasparanim platnom, s mrklom pozadinom brda i
nebom punim tekih oblaka. Prikovan eljezom, s rukama i
nogama niz koje se slijeva krv. Ukratko, to je najokrutniji,
najbolniji i najsramotniji do tada poznati oblik smrti.
Ipak, vie od smrti ovom slikom lebde rijei oporuke:
Evo ti sina! Evo ti majke!20 Najdraima ostavlja i fiziko srodstvo posvojenjem i duhovno raanje jer je svojom
rodiljom i raateljem proglasio svakoga tko slua Boju
rije,21 prebire je u srcu, ivi po njoj, ini Boju volju.22
Blagozelenkasta boja Isusove koe podsjea na trovanje
krvi (gangrenu). Pomraeno nebo usred bijela dana i crvene
draperije jeka su Isusove krvi, uveavaju dramatini dojam.
Kri zadobiva oblik ivoga drva (stabla ivota iz rajskoga
vrta)23 koje je opet oivjelo snagom Spasiteljeve krvi. Pod
teinom Kristova tijela, tj. tereta grijeha za koje je raspet,
krakovi kria svinuli su se u luk. Svi ti elementi od slike ine
remek-djelo s bolom izraenim u gru svetoga Ivana, lijevo
od Isusa, dok je desno od Prebijenoga i Pribijenoga Gospa,
nepokretna, zaplakana, zatvorena haljinom i velom punima
nabora, skamenjena od alosti, povuena u molitvu.
19

Ivan 19, 30.

Ivan 19, 26.
21 Luka 8, 21.
22 Matej 12, 50; Marko 3, 35.
23 Postanak 2, 9.
20

73

Na str. 49: blaeni Ivan iz Fiesola, Raspeti Isus, oko 1441.1442., detalj freske 340x206 cm iz klaustra Sv. Antonina u
samostanu Sv. Marka u Firenci.
Nazareaninova smrt na kriu sredinji je umjetniki prizor
i arite razmatranja u kranskoj vjeri. Pomou alegorije
ona izraava kransku nauku i sredstvo je pobonosti. U
prvim stoljeima raspee se prikazivalo simboliki pomou
Janjeta (Krista) suprotstavljena kriu. Od VI. do XI. stoljea
prevladava ivi Krist, otvorenih oiju, pobjedniki Spasitelj s
kraljevskom krunom, a u drugom tisuljeu iscrpljeni lik, glave
prignute na rame, s krunom od drae. Liptanje krvi iz rana
aneli hvataju u euharistijsku au, kale. Do XIII. stoljea
prikazivana su etiri avla (po jedan za svaku nogu), a od tada
prevladavaju tri (noge su pribijene jedna preko druge). Iznad
glave je natpis Isus Nazareanin, kralj idovski (latinski:
Iesus Nazarenus Rex Iudaeorum, skraeno INRI).
Isusove se rane obino prikazuju u podnoju ake, ali je
vjerojatnije da su se avli zabijali na granici izmeu podlaktice
i ake, tj. izmeu krajeva lakatne i palane kosti, gdje su bili
osigurani najvea vrstoa i otpor prema tjelesnoj teini. Tako
pribijena ovjeka osovili bi zajedno s poprenom gredom, a
nju bi privrstili u malo udubljenje na vrhu uspravne grede.
Tada bi mu pribili stopala i ostavili ga da umre.24
Ugoaj ove Angelikove slike suprotan je smrtnoj muci
na Maslinskoj gori. Svijetli Krist je kao na prijestolju na
visokome kriu s pustom pozadinom: jednostavno postolje
i nebeskoplava pozadina. Prizor je posve ogoljen: moj, za
24 Anton

vajger, Spisi medicinske etike, Zagreb, 2004., str. 202-203.

74

mene pribijeni Bog, i ja pred njim. Jedini ukras pregaa oko

pasa (perizoma) tu je zbog ednosti. Propeti je velianstven
u jednostavnim i prepoznatljivim crtama, vrstoga oblika
i ivotnih boja. Izaziva divljenje. Sputa oi prema sv.
Dominiku koji klei, s obje ruke grli kri i podie glavu da
bi susreo Spasiteljev pogled: I osjeam, to Ti zbori od oiju
suza vrua: da ne moe nikad biti bez Golgote uskrsnua!25
Angelico je naslikao desetke raspea, na njima se izmjenjuju ljudi podno kria, no na svima je nepromjenjiv spokoj
Bojega Sina. Ve u onostranom, jo ostaje privren na
kriu, glave nagnute u nijemo promatranje likova ispod sebe.
Njih pak hvataju jad, tuga, alost i oaj; pokrivaju lice ili
izgubljeno plau pod Njegovim nogama.
Kri podignut u Jeruzalemu i u sreditu itavoga kranskog
ivota ne prestaje dovikivati da ak i besmisao moe dobiti
puninu smisla... u katkada nejasnom, zamagljenom Bojem
svjetlu. No, ako strpljivo otvorenih oiju ekamo odlazak
magle, u obasjanom trenutku kristalne jasnoe nae patnje
mijenjaju predznak: od nijenih, postaju potvrdne, u Isusu.

25 Silvije Strahimir Kranjevi (1865.-1908.), Golgota: Hrvatska duhovna lirika, ure-

dio uro Koka, Rim, 1968., str. 174.

75

Na str. 59: blaeni Ivan iz Fiesola, Oplakivanje Krista

(detalj), 1436., tempera i zlato na drvu, 109x166 cm, Museo
di San Marco u Firenci.
Ponovno u Majinu krilu! Tako smiren, ak blago nasmijeen, u radosnoj sigurnosti povratka Ocu. Isusovo smrtno
bljedilo kao da svijetli.
Zanimljivo je da ni jedan lik na slici ne djeluje oajno. Zar
slute kako ovo nije kraj?
Mi ne gubimo one koje je Gospodin pozvao i od svijeta
oslobodio, nego ih naprijed aljemo da budu nai prethodnici.
Trebamo za njima eznuti kao za onima koji su otputovali, ili
koji su otplovili, a ne ih oplakivati kao nestale i izgubljene.26
Isus u mojoj lai. Mrtvi mi valovi izbacuju vesla. Sporo
idem uza snagu svu. A On mirno spava (ko da ne zna za me).
Nita zato. On je ipak tu. Imam vjeru vrstu da prkosim vjetru.
I znam da je Isus meni sklon. Pa, kad teka vesla iz ruku mi
padnu, ja u zaspat, a veslat e On.27
Na str. 69: Mathis Gothardt Neithardt (Matthias Grnewald),
Oplakivanje Krista (detalj), oko 1525., ulje na borovini
36x136 cm, Boji grob bazilike Sv. Petra i Aleksandra u
Aschaffenburgu.
Kako je nebo tuno, kad Ga nema Trpio je svakim
osjetilom. I sve je podijelio: golotinju sa svima izvrgnutima
stidu, odjeu s onima koji grabe i zgru, patnju i umiranje sa
26

Sv. Ciprijan (199.-258.), Knjiga o smrtnosti, Patrologia latina, 4, stupac 596.

27 Rajmund Kupareo, Svjetloznak, Zagreb, 1994., str. 207; Gospina krunica (Zagreb),

XXII (1937.) 2, str. 40.

76

svima koji to prolaze. Oprost je udijelio progoniteljima, raj

razbojniku, uenika Materi, Majku ljudima, duu Bogu, spoznaju zapovjedniku pogubljenja, Savez ovjeanstvu, roenje
Crkvi.
Gorina smrti manje je gorka od ivota bez Njega. Dani
utihnue kad On bi uutkan.28
Marija sklapa ruke nad mrtvim Jedincem i kao da veli: O vi,
to svijetom prolazite bijelim, i znate rane koje pale ljute pred
rtvom ovom recite je l boli, je l igdje boli poput boli moje?29
Vaj studene, vijek tekui, svaije due utjeui:
kako si mi prisuio, neznan mi se uinio!
Koji grijesi tvoji bie, da te tako umorie?
Gdi je lice tvoje bilo, veoma t je pobljedilo.
Gdje su usta tv medena, gorkom ui napojena?
Gdje su oi tvoje mile, sasma30 ti su potamnile!
Gdje su prsi, ruke i noge ter nt po njih rane mnoge!
Strano ti te izmuie, kruto ti te ogrubie31!
Vajmeh32 tvoji bii ljuti, gorko ti ih srce uti.33

28

Halil Dubran (1883.-1931.), Isus, Sin ovjeji, Zagreb, 1990., str. 123.
Marin Sabi (1860.-1923), Piet: Hrvatska duhovna lirika, uredio uro Koka,
Rim, 1968., str. 161; usp. Tualjke 1, 12.
30 sasvim, posve, upravo, ba
31 nagrdie, naruie
32 ajme, jao, ah
33 Tomo Ivanovi (1740.-1808.), Pla b. Marie Djeve, Ragusa, 1786., str. 75-76.
Usp. Muka Gospodinova ili Gospin pla, Dubrovnik : Sigurata, 1915., str. 30;
Molitvenik fra Anela Nuia, 21. izdanje, Mostar, 1989., str. 283-284.
29

77

Na str. 79: blaeni Ivan iz Fiesola, Polaganje u Grob,

1438.-1440., tempera na drvu, 38x46 cm, Alte Pinakothek u
Mnchenu.
Josip iz Arimateje izmolio je Kristovo mrtvo tijelo i skinuo
Ga s kria; kupio platno, zamotao Ga u njega i ustupio Mu svoj
Grob,34 a Nikodem je, da pomau Tijelo prije ukopa, donio 32,7
kg smjese smirne i aloje.35 Smirna je gumasta mirisna smola, a
za aloju se (osim da je Bog stvorio sve zelenilo, sjemenitu travu
i plodonosna stabla)36 kae da ju je sm Gospodin posadio37
kako bi bila miomiris i dragocjena pomast.38
Oplakivanje (piet) ili polaganje u grob odvija se pred
otvorenom piljom Kristova groba gdje Josip Arimatejac dri
beivotno, ali uspravno Kristovo tijelo i povlai ga. Sa strana su
Marija i Ivan, u stavu klanjanja euharistijskom Svetootajstvu,
oaloeni, suzama peru Kristove ruke, pridravajui Ga tako
u poloaju koji podsjea na raspetost. Znatna je pozornost
posveena krajoliku i prirodi u prikazu trave pune cvijea i
raslinja, ume sa strane i neba.
Ovaj je prizor neusporediv spoj logike i osjeajnosti.
Pravokutna tama grobnoga otvora istie Kristovo tijelo
dok mrtvako platno dolje oblikuje suprotan pravokutnik
(On nikako ne pripada mrklini grobnice!), s naborima i
blagom sjenom. Prozrano i jasno svjetlo ujedinjuje sve
dijelove prizora. Ono dolazi s desne strane, kao i na drugim
Angelikovim slikama, ali ovdje s nie razine kako bi se
savreno osvijetlili torzo i gornja povrina dlanova.
34

Marko 15, 45-46; Matej 27, 59-60; Luka 24, 53.

Ivan 19, 39.
36 Postanak 1, 11-13.
37 Brojevi 24, 6.
38 Psalam 45, 9; Mudre izreke 7, 17; Pjesma nad pjesmama 4, 14; Ivan 19, 39.
35

78

bl. Ivan iz Fiesola, Polaganje u Grob

(Mnchen), opis na str. 78

Na str. 89: Mathis Gothardt Neithardt (Matthias Grnewald),

Uskrsnue, oko 1515., ulje na lipovu drvu 269x141 cm,
Muse dUnterlinden u Colmaru.
Nedjeljama i za svetkovine isenheimski se rtvenik otvarao
i iznenaivao sjajnim bojama i radosnim scenama. Tada je
na desnoj strani bilo vidljivo Isusovo Uskrsnue, pobjeda
boanstva i udo prirode. Motiv se moe iitavati i kao
Preobraenje i kao Uzaae. U srce noi prodire sjaj svjetla.
Kristova duhovna preobrazba prikazana je u uzdizanju njegova
prozranoga tijela koje lebdi i izdie se iz mrtvakoga pokrova
nad otvorenim sarkofagom. Ruke su mu uzdignute da pokae
rane na dlanovima. Vidljive su i rane na ristovima i kopljem
probodeni bok. Iz Njega se iri svjetlost koja oblikuje krug
blistavih boja i osvjetljuje cijelo poprite, poput sunca koje
se pojavljuje usred noi: U dubokom i sjajnom postojanju
uzvienoga Svjetla prikazae mi se tri kruga raznolike boje,
a jednoga oboda. inilo se da jedan odsijeva od drugoga kao
duga od duge, a trei kao vatra da jednako potjee iz jednoga
i iz drugoga. O, kako mi je govor kratak i slab u usporedbi s
onim to sam vidio! O Vjeno Svjetlo.39
Bogatim kolorizmom od tune plahte za umatanje mrtvaca
nastaje Pobjednikova leprava, radosna odjea. Plaviasti
plamen na obrubu svetoznaka i nono nebo probada otri sjaj
zvijezda. Ukazanje je lieno teine, izraeno kao fenomen
svjetlosti. Boanski lik ponire u vlastitu svjetlost i izvire iz
nje. ivi Isus, koji Duhom ispunjava itav svemir, zove nas k
blagdanu novoga stvaranja i sokoli nas da se nadamo Danu u
kojemu vie ne e biti noi.
39

Dante Alighieri (1265.-1321.), Raj, XXXIII. pjevanje, stihovi 115-124.

81

U suprotnosti s takvim Kristom naoruani i oklopljeni

straari odvraaju pogled ili tite oi od sjaja slave. Tako
rimski vojnici zbog grjene nezainteresiranosti tonu u tamu.
Pravo uskrsnue jest izbavljenje ne samo od smrti, nego
i od nunosti umiranja. Isus ga je proao. Nama je obeano.
To mislimo kad izgovaramo: Vjerujem u uskrsnue mrtvih.
Na str. 99: blaeni Ivan iz Fiesola, Uskrsli i ene na grobu,
1440.-1442., freska 181x151 cm, samostan Sv. Marka u Firenci, osma sobica.
Stupite odvano u grob! To mjesto je gdje vjenost silazi, mjesto odahnua. Tu aneo nasmijan prilazi, aneo
uskrsnua!40
etiri ene: Marija Magdalena, Marija, majka Jakova
Mlaega i Josipa, Saloma, majka Jakova Zebedejeva i Ivana
Evanelista,41 i Ivana, ena Herodova upravitelja Huze,42 obuzete tugom, u nedjeljno su praskozorje donijele miomirise
da pomau Isusa. Uavi u mraan grob, ugledaju anela
u bijelom koji sjedi na kamenom sarkofagu bez poklopca,
govori i pokazuje udo: Ne bojte se, znam zato ste dole.
Isus nije ovdje! Uskrsnuo je! Pogledajte, grob je prazan.
Recite Njegovim uenicima: srest e se s vama. Sjetite se kako vam je sve ovo prorekao.43
Iznad grobnice lebdi uskrsli Spasitelj u svetoznaku (aureoli)
izraenu u obliku badema (mandorle) koji obuhvaa cijeli lik.
Iz oblaka koji ga omotava Krist izbija na povrinu. U desnoj
40

Rajmund Kupareo, Svjetloznak, Zagreb, 1994., str. 63 (Savjeti svetih ena).

Marko 16, 1.
42 Luka 8, 3; 24, 10.
43 Usp. Matej 28, 5-8; Marko 16, 5-6; Luka 24, 5-7.
41

82

ruci dri mueniku palmu, a u lijevoj mu vijori pobjedniki

stijeg: crveni latinski kri na bijeloj podlozi. Uskrs nije djelo
arolije, ne brie Kri, kao da je Kri bio zao, nego dolazi rei
da je Kri Boja proslava.
Nitko ne zna u koji je sat Isus uskrsnuo. Sveti Grgur Veliki
misli da je uskrsnuo oko ponoi, a u prilog svoga miljenja
slui se Samsonom koji je oko ponoi ponio gradska vrata iz
Gaze na vrh brijega.44 Samson oznaava Isusa, a Gaza donji
svijet; jer kao to je Samson razbio vrata od Gaze, tako je Isus
razbio vrata od pakla.
Gotovo svi drugi svetci dre da je Krist uskrsnuo u praskozorje, kad se ve dan pojavljuje, da oznai da nas je
svojim uskrsnuem uveo u svjetlo slave, kao to je umro u
predveerje koje tei prema noi, da bi pokazao kako svojom
smru unitava tmine grijeha i kazne.45
No tko je odvalio zapeaeni kamen? Kako se ini sm
Isus, kao to je i Samson sam odnio sa sobom vrata od Gaze.
Ili je Isus iziao svojim proslavljenim tijelom kroz zatvorena
vrata, ne otvorivi grob. Tako je izaao iz majine utrobe
bez povrjede njezina djevianstva i tako je kasnije doao k
uenicima kroz zatvorena vrata, a aneo je odvalio kamen
pred straarima da bi ene mogle ui u grob i da uenici ne bi
sumnjali u njegovo uskrsnue.46
U donjemu desnom kutu dogaaju se klanja sveti Dominik,
utemeljitelj Reda propovjednika.
44

Suci 16, 3.
Sv. Toma Akvinski, Suma teologije, III. dio, 53. pitanje, 2. lanak, ad 3.
46 Sv. Albert Veliki (1193.-1280.), Tumaenje 20. poglavlja Ivanova evanelja
(Alberti Magni Opera omnia, ed. Borgnet, svezak XXIV Enerrationes in Joannem,
Paris, 1899., str. 670-671).
45

83

Na str. 109: blaeni Ivan iz Fiesola, Nemoj me doticati

(Noli me tangere), 1438.-1440., freska 166x125 cm, samostan
Sv. Marka u Firenci, prva sobica.
U Pismima nigdje nije opisano kako se dogodilo Isusovo
uskrsnue. Ali evanelja govore o nekoliko susreta. Najprije
je dola Marija Magdalena, povlatena svjedokinja uskrsnua.
Uskoro e postati i prva glasnica Uskrsloga. Uzbuena, ne
odlazi, nego u plau ostaje pokraj groba.47 Prazan grob, pa ni
razgovor s anelima, ak ni s nepoznatim vrtlarom, nita
joj ne znae. Tek joj oslovljenost imenom (Marijo!) otvara
oi. Time je pak sve ispunjeno, i vie nego ispunjeno: traeni
mrtvac jest vjeito ivi, Uskrsli! Ona ga ne smije zadravati
jer ga Otac eka:48 Uzlazim Ocu koji je to Meni po naravi,
a vama ljudima po milosti; Ocu koji je Mene rodio prije
vjekova, a vas posinio. Uzlazim Bogu pred kojim sam ovjek
i izmeu kojeg i vas sam posrednik. Uzlazim Bogu svomu jer
sam bio siao i Bogu vaemu da uzaete.49
Uskrsli postaje za Magdalenu sreom poslanja k uenicima:
blaenije je davati, to jest prenositi poruku, negoli je drati za
sebe.
Angelikova freska puna je svjeine i ivotnosti. Lijevo je
grob isklesan u stijeni s otvorenim ulazom, a pozadina slike
je vrt Josipa iz Arimateje, vlasnika groba,50 u proljetnome
bujanju s brojnim biljnim vrstama. uta ograda izolira likove
i sprjeava odvlaenje pozornosti od sredita zbivanja. Meu
47

Matej 27, 61; Ivan 20, 11.

Ivan 20, 17.
49 Raban Maur (oko 780.-856.), u: Patrologia latina, svezak 112, stupac 1475.
50 Matej 27, 60.
48

84

drveem u sredini raste palma, simbol muenitva. Magdalena

je bila pomislila da je ugledala vrtlara pa je zato slikar Isusu u
lijevu ruku i preko ramena stavio motiku. Kristov lik se izmie
od Magdalene koja klei i preklinjui prua ruke k Njemu,
Vrtlaru ljudske due. Magdalenino i Kristovo tijelo prikazani
su u jasnome svjetlu, posred osjenjene okolice. Fizionomija
im je njena i prodorna, odjea naslikana realistino. Isusov
je lik nadnaravan, prozraan.
Smru si pobijedio smrt, i uskrsnuo iz groba duh i snagu.
I kroio naom osamom i pohodio perivoje naega zanosa.
Uitelju rijei neizreenih! Uitelju beskrajne suuti! Uitelju
naih sati samotnih. Uitelju, Metre Pjesnie, Uitelju naih
tihih elja! Srce svijeta dre od kucanja tvoga srca, ali ne gori
tvojom pjesmom. Svijet sjedi i glas ti slua u tihoj radosti, ali
ne ustaje sa svoga sjedala da uzae na vijence tvojih gora.
ovjek bi sanjati tvoj san, ali se ne bi probudio u tvoju zoru
koja je njegov vei san. Gledao bi tvojim vienjem, ali ne
bi vukao trome noge do tvoga prijestolja. Ali Uitelju, Srce
nebesko, Vitee naega ljepeg sna, ti jednako kroi ovim
danom; ni lukovi ni koplja ne e zaustaviti tvoj hod. Ti
prolazi kroz sve nae strijele. Smijei nam se odozgo.51

51

Halil Dubran, Isus, Sin ovjeji, Zagreb, 1990., str. 172-173 i 176-178.

85

Na str. 119: blaeni Ivan iz Fiesola, Preobraenje, 1440.1442., freska 181x152 cm, samostan Sv. Marka u Firenci,
esta sobica.
Pokazalo se itavo Trojstvo: Otac u glasu, Sin u ovjeku,
Duh u svijetlome oblaku.52 Preobrazio si se na gori Taboru,
Kriste Boe, i tvoji su uenici vidjeli tvoju slavu koliko im to
bijae mogue, da znaju, kad budu gledali kako te razapinju,
da dragovoljno podnosi muku, a svijetu propovijedaju da si
ti doista Oev odsjev.53
Slika istie umjetnikovu neposrednost, jednostavnost i
suzdranost. Sjajna je u smislu kompozicije, boja i svjetla.
Raspored se zasniva na simetriji. Krist se u sreditu
prizora uzdie na uzviici, raskriljuje ruke nagovjeujui
razapinjanje. Stoji na bijeloj stijeni, u bijelom, od Njega
isijava svjetlo u bademasti svetoznak. Lice mu sja kao sunce,
a haljine mu bljete bjelinom.54 Promatrai su iznenaeni. To
je Svevladar o kojem Oev glas iz oblaka proglaava: Ovo
je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina! Sluajte ga!55
Dolje su tri apostola: Petar, Jakov Stariji (okrenut leima) i
Ivan. Petar kani pokriti lice jer ne moe gledati toliku svjetlost.
Jakov se, sudei po napetim miiima stopala i ruku, udi, a
desno Ivan klei i podie ruke s dubokim potovanjem. Ispod
desne Isusove ruke u zraku na krilima kerubina lebdi Mojsije
iz ije glave prosijavaju dvije zrake svjetlosti, a ispod lijeve
Isusove ruke prorok Ilija. Ti su starozavjetni voe mistini
svjedoci ostvarenja svojih proroanstava. U pozadini dogaaju
se klanjaju Gospa s lijeve i sv. Dominik s desne strane.
52

Sv. Toma Akvinski, Suma teologije, III. dio, 45. pitanje, 4. lanak, ad 2.
Bizantska liturgija, Blagdan Preobraenja, Kontakion.
54 Matej 16, 2.
55 Marko 9, 7.
53

86

POGOVOR

Put kria i put svjetla

Ovisno o pristupu i kutu gledanja, ova knjiica moe biti

ili jest: proivljavanje Izbaviteljeve muke, djelo biblijske
duhovnosti, pobonost tradicionalnih postaja krinoga puta,
skazanje, radiodrama, promiljanje koje uvruje u istini,
nadi, ljubavi i vjeri; hodoasniki, molitveni i vjeronauni
prirunik.
Kako bi itatelj mogao bolje shvatiti kontekst poglavlja od
kojih se sastoji krini put, evo nekoliko podataka o njihovoj
povijesti i o moguim inaicama.
to je to Via crucis?1 Put od kria, put kria ili krini put,2
u prvotnome smislu, jest put kojim je na Gospodin Isus Krist
1

Prikaz povijesti krinoga puta zasniva se na raspravi koju je napisao flamanski

kapucin fr. Amde da Zedelgem (1892.-1949.): Aperu historique sur la dvotion
au chemin de la croix, Collectanea franciscana, 19, Romae, 1949., str. 45-142.
Latinski: krini put (via crucis) i alosni put (via dolorosa); engleski: put kria
(Way of the Cross) i rastueni put (Sorrowful Way); francuski: put kria (chemin
de Croix) i alosni put (voie douloureuse); njemaki: krini put (Kreuzweg), put
kria (Weg des Kreuzes), put padova (Fufallweg), put muke (Passionsweg), staza
muke (Passionsstrecke), put patnje (Leidensweg) i pobona staza (Andachtsweg);
poljski: krini put (droga krzyowa), kalvarijski put (droga kalwaryjska), put
Gospodinove muke (droga mki Paskiej) i put alosne Majke (droga Matki
Bolesnej). Na drugim se jezicima krini put kae: talijanski: cammino della croce,
slovenski kriev pot, slovaki krov cesta, eki kov cesty, ukrajinski
, ruski , maarski keresztt, kastilski va crucis i camino
de la cruz, viacrucis, portugalski via sacra i caminho da cruz, grki
, nizozemski kruisweg, vedski korsvgsandakt i esperantski: kalvaria
vojo.

87

proao na Veliki petak nosei kri od upraviteljeva dvora kroz

zapadna gradska vrata do Lubanjita, s desne strane ceste. O
dogaaju pripovijedaju evanelisti: Matej [u poglavlju] 27,
[redcima] 22-61; Marko 15, 1-47; Luka 23, 1-56, i Ivan 19,
1-42. Ta su se izvjea razvila iz povijesnih sjeanja na Isusov
ivot, ali ni jedno od njih nije toliko historijski prikaz Isusova
umiranja koliko teoloko tumaenje povijesti, zasnovano na
poznatome povijesnom dogaaju: da su uenici izdali, zatajili
i napustili Isusa te da je po kratkome postupku osuen na smrt
i raspet u Jeruzalemu u vrijeme rimskoga upravitelja Poncija
Pilata.
Moliti krini put znai ponovno prolaziti istim putom
(fiziki, sabrano hodajui) i putem (umski, razmatrajui) kuda
je Boji Sin proao Jeruzalemom, od prostora gdje je osuen
do mjesta sramotne smrti na Kalvariji. Duhom se sudjeluje u
patnji koju je Isus podnio u posljednjih est sati zemaljskoga
ivota.
Pobonost prema Muci stara je koliko i kranstvo. Nastala
je toga Dana priprave, 14. dana mjeseca nisana 3790. godine
od stvaranja svijeta prema idovskome raunanju, tj. u petak
7. travnja 783. godine od osnutka Rima ili 30. godine po
Kristu prema dananjem raunanju. Poela je u podnoju
Kria u srcu Majke, prijatelja i Isusove rodbine koji su
nazoili njegovu trpljenju i smrti. I od tada, Mesijina muka i
smrt trajno se smatraju jednim od bitnih elemenata kranske
vjere i pobonosti. Kristu su se u njegovoj muci i smrti klanjali
svi narataji tijekom stolje, samo su oblik i poimanje
oboavanja bili razliiti: Po Kristovu boanstvu muka je
za nas neizmjerno uinkovita, po Njegovoj dragovoljnosti
nosi nam zasluge, po patnji u tijelu jest zadovoljtina koja
88

Mathis Gothardt Neithardt, Uskrsnue (Colmar), opis na str. 81-82

nas oslobaa kazne za krivnju, i otkupljenje jer nas oslobaa

robovanja grijehu, i rtva jer nas pomiruje s Bogom.3 U Muci
su saeti svi oblici ljudskoga trpljenja: odbaenost, ponienja,
krajnji tjelesni bol, smrtna borba, alost, moralne patnje svake
vrste.4
Budui da je Crkva roena iz probodenoga Kristova boka
na kriu, Muka u prenesenom smislu odraava i poroajne
boli, trudove toga raanja.
U krinome putu spaja se vie postavki kranske duhovnosti: poimanje ivota kao putovanja ili hodoaa; kao
prijelaza (prolaska, izlaska) iz zemaljskoga progonstva u istinski dom na nebesima; duboka elja da se vjernik priblii
Kristovim patnjama; nastojanje da se bude blizu nebrojenim
krievima na koje se Bojega Sina nastavlja razapinjati; poziv
za nasljedovanjem koji podrazumijeva da uenik mora ii za
Uiteljem, danomice nosei breme ivota (kri).
Iskustvo prvoga tIsuljea. U prvih deset stoljea sveti
su oci i crkveni pisci u Propetome gledali ponajprije slavnoga
Pobjednika koji je trpljenjem i umiranjem nadvladao grijeh
i pakao, oslobodio ovjeanstvo od ropstva vragu i osnovao
Kraljevstvo bez kraja. Stoga njihovi spisi oituju da je Krist
prije svega Bog. Umjetnici toga doba brino izbjegavaju
predstavljati Emanuela kao Patnika, izrugana i zlostavljana, a
nastoje prikazivati Krista puna dostojanstva i ozbiljnosti koji
izgledom i ponaanjem budi potovanje.
Crkveni oci nisu drali da je krini put alobno putovanje
nego, naprotiv, slavodobitno stupanje; Isus njime koraa kao
3
4

Sv. Toma Akvinski, Suma teologije, III. dio, 48. pitanje, 6. lanak, ad 3.
Ren Voillaume, Isusovim putem, Sarajevo, 1981., str. 55.

91

dobitnik nosei na pleima znak svojega uspjeha. Pa ipak,

sjedinjenje s patnjama koje je Rabbuni trpio i suosjeanje s
Ranjenim i Umiruim postojali su osobito tijekom bogosluja
Velikoga tjedna. Tako su mnogi sveti oci i crkveni pisci
posvetili divne stranice razmatranju Isusove muke. tovie,
jo od najranijega doba Crkve njezini su lanovi odabrali
znakove koji su ih podsjeali na Muku. Tako je ve prvi
narataj krana tovao krv koju je Isus prolio za otkupljenje
svijeta.5 Od etvrtoga stoljea pobonost prema Muci
iskazuje se poglavito u klanjanju kriu. Kri se ne smatra
oblikom smrtne kazne ili pogubljenja, nego raspoznajnim
znakom slavne pobjede koju je Krist izvojevao i tako postaje
simbolom kranstva.
Poetci obavljanja krinoga puta povezani su s privrenou
prema Muci. Pobonost Spasiteljeve muke, pak, odvija se
u sklopu slubenoga bogosluja (liturgije), navijetanjem
etiriju evaneoskih izvjea6 ili privatno razmatranjem
Muke; aenjem svetoga Kria na Veliki petak i izvan
zajednikoga bogosluja tovanjem Raspetoga; pjevanjem
svetopisamskih redaka o Muci koje je probrala sveta Katarina
Ricci; recitiranjem asoslova Getsemanskoga vrta, Isusove
muke, trnove krune, koplja i avala;7 kao paraliturgijska
zbivanja: osobna i puka pobonost kroz molitvu alosnih
5 Djela apostolska 20, 28; Prva Korinanima 6, 20; 7, 23; Efeanima 1,7; Hebrejima

13, 12-13; Prva Petrova 1, 19; Prva Ivanova 1, 7; Otkrivenje 5, 9.

6 U Katolikoj Crkvi stoljeima, do 1969., kao misno evanelje: na Cvjetnicu (Muka

po Mateju), na Veliki utorak (po Marku), na Veliku srijedu (po Luki) i na Veliki
petak (po Ivanu). Od 1970. do danas: na Veliki petak (po Ivanu), a na Cvjetnicu (po
Luki u godinama iji je broj djeljiv s tri, po Mateju u godinama iji broj podijeljen
s tri ima ostatak 1, te po Marku u godinama iji broj podijeljen s tri ima ostatak 2).
7 Milan Paveli, Crkveni himni, Zagreb, 1945., str. 287-295.

92

otajstava Gospina ruarija (krunice), krinoga puta, litanija

Kristove krvi i Isusove muke, Gospina plaa, razmatranja
sedam posljednjih rijei, aenja svetih rana i svetoga lica.
Hvarska Procesija za krien jedinstven je oblik puta kria koji
traje cijelu no.
Pod utjecajem svetoga Bernarda iz Clairvauxa (1090.1153.) i hodoasnika-povratnika iz Svete Zemlje, poevi od
XI. stoljea, tovanje Kristove muke ulazi u novo razdoblje,
postaje njena pobonost prema muci naega Gospodina.
Oituje se u dubokoj suuti prema trpeem Isusu i u
sudjelovanju u njegovim patnjama i bolovima. Naime, velik
je broj hodoasnika posjeivao Svetu Zemlju nakon to su je
kriari oslobodili i njome vladali od 1099. do 1187. godine.
Sveti Albert Veliki (1193.-1280.) primijetio je da neki vjernici
kranski ivot poistovjeuju s izgovaranjem dugih molitava,
postovima, hodoaima i trapljenjem, a mnogi pribivaju
Euharistiji i ne pomiljajui na njezino glavno znaenje, da je
ona obnavljanje Kristove rtve na kriu koja jedina spaava. Tu
je praksu pokuao ispraviti slikovitim upozorenjima koja istiu
to je najvanije u kranskoj vjeri: Jednostavno razmatrati
o Kristovoj muci vie vrijedi i Bogu je ugodnije nego postiti
svaki petak u godini o kruhu i vodi, nego bievati se svaki
tjedan do krvi i nego svaki tjedan izmoliti svih 150 psalama.8
Jo uvijek u mnogim crkvama vise Albertovi savjeti: Bolje
je da ti prolije jednu suzu zbog Kristove muke nego da tvoji
8

Predaja o Albertovim propovijedima, zabiljeena u: Mnchen, Bayerische Staatsbibliothek, Clm 7660, list 39v: Simplex meditatio passionis Christi plus valet
et Deo est magis accepta, quam si quis ieiunaret per annum qualibet feria sexta
in pane et aqua, vel si disciplinaret se qualibet hebdomada per annum usque ad
effusionem sanguinis, vel qualibet hebdomada legeret unum psalterium.

93

potomci isplau toliko suza da se njima moe napuniti cijeli

bunar i: Bolje da komu pria ili ita to pouno, nego da
sedam godina ivi na kruhu i vodi.9
Danas je krini put niz od etrnaest prizora koji oznaavaju
put to ga je Uitelj preao od trenutka kada ga je Pilat osudio
do polaganja u grob. Prizori zvani postaje10 ili stajalita obino
vise kao 14 krieva ili slika na unutarnjim zidovima crkve, ili
u prirodi oznaavaju 14 mjesta (krieva, reljefa, slika, kipova,
poklonaca/stupova, krajputaa ili crkvica) na kalvarijskoj
stazi. U pobonosti krinoga puta vjernik ili skupina vjernika
idu od postaje do postaje izgovarajui molitve ili razmatrajui
pojedine trenutke Kristove muke. Pobonost je izvorno
nastala meu hodoasnicima koji su koraali Spasiteljevim
stopama kroz Via dolorosa u Jeruzalemu (takav naziv te ulice
zajamen je od XVI. stoljea), a po povratku u Europu gradili
su njezine replike kako bi i oni koji nisu putovali u Svetu
Zemlju mogli slijediti put Ranjenoga Krista.
razvoj pobonostI u jeruzalemu. Jeruzalem je grad
povijesnoga krinoga puta. Nakon to je kranima dao
slobodu, rimski je car Konstantin u Jeruzalemu podigao dvije
spojene crkve: baziliku Muenitva (Martyrium) na mjestu
9

Druga i esta izreka s Albertovih ploa: Wolfgang Stammler, Albert der Grosse
und die deutsche Volksfrmmigkeit des Mittelalters, Freiburger Zeitschrift fur
Philosophie und Theologie, III (1956.) 3, str. 303; Genoveva Nitz, Albertus
Magnus in der Volkskunst. Die Alberti Tafeln, Mnchen-Zrich, 1980., str. 1617; Tomo Vere, Poune izreke Alberta Velikog, Danica 1988., Zagreb, 1987.,
str. 48; Tomo Vere, Mudre izreke sv. Alberta Velikoga, Glas Koncila (Zagreb),
XXXIII (1994.) 1066 / 13. XI., str. 13; Tomo Vere, Mudre izreke Alberta Velikog,
Subotika Danica 2001, Subotica, 2000., str. 91.
10 Latinski statio, engleski station of the Cross, njemaki Kreuzwegstation, poljski
stacja kalwaryjskia, eki i slovaki zastaven, francuski station, talijanski
stazione, kastilski estacin, portugalski estao, grki , ruski .

94

razapinjanja na Kalvariji i baziliku Uskrsnua (Anstasis) na

mjestu Svetoga Groba. Jo u antici vjernici su ta sveta mjesta
obilazili kako bi uvrstili vjeru, sa svijeom u ruci i pjevajui
hvalospjeve. Tijekom vremena ovima su pridodana i druga
svetita.
Hodoasnik Zevulf, koji je u Jeruzalemu boravio 1102.1103. godine, govori o nizu svetih mjesta, ovim redoslijedom:
crkvica Kristova uznitva gdje je bio zatvoren tijekom
pripreme razapinjanja; crkvica Naaa gdje je pronaen
Kri; crkvica u kojoj se uva Stup bievanja; crkvica Prijekora
gdje je Bogoovjek bio zlostavljan, obasut uvrjedama i
sramoenjem; crkvica gdje je bio zaogrnut vojnikom
kabanicom (grimiznim platem), okrunjen trnovom krunom
i gdje je razdijeljena njegova odjea; rupa u koju je bio
uglavljen kri; stijena pomazanja na kojoj je Kristovo tijelo,
skinuto s kria, pomazano i omotano u platno.11
Godine 1312. franjevci su preuzeli skrb za baziliku Isusova
Groba. Oko godine 1552. fr. Bonifacije Stjepovi Drakolica12
pie da su na Veliki etvrtak u sumrak fratri s pukom silazili s
brda Siona (gdje se nalazi Dvorana posljednje veere) u dolinu
Joafat i, poput Krista, ili u vrt na Maslinskoj gori. Tamo su
molili i inili razliite pokore. Potom bi otili na mjesto gdje
je Isus bio zatvoren i bdjeli cijelu no. U zoru bi u povorci ili
do ku Ane, Kajfe i Pilata i konano krenuli putem kojim
je iao Krist nosei kri. Usput su pohaali razne postaje sve
do bazilike Svetoga Groba gdje se razmatralo razapinjanje
11 Relatio de peregrinatione ad Hierosolymam et Terram Sanctam, prir. DAvezac, u:
12

Recueil de voyages et de mmoires, svezak IV, Paris, 1839., str. 840-842.

Dubrovaki franjevac roen na Lopudu oko 1500. a umro u Temivaru 1581.;
pariki student, tada jeruzalemski gvardijan i kustos Svete Zemlje, kasnije stonski
biskup i sudionik Tridentskoga sabora.

95

i sedam reenica koje je Krist izgovorio na kriu. Nakon

toga obavljali bi bogosluje Velikoga petka. Poslijepodne se
odlazilo na Kristov grob spominjui se njegova sprovoda i
ukopa.13
nastanak krInoga puta u svetome gradu. Prvi koji
govori o putu kojim je Gospodin proao s kriem jest
dominikanac fr. Rikuld iz Monte Crucisa (1320.). U Knjizi
hodoaenja (Liber peregrinationis), sastavljenoj oko 1294.
kae: Uspinjui se pak putom kojim se Krist penjao nosei
svoj kri, nalazimo mjesto.14 Kao i drugi hodoasnici u to
doba on slijedi put, istim smjerom kojim ga je Krist proao,
od Pilatova sudita do Kalvarije. Na tom se putu spominje
Herodova palaa, Pilatov dvor gdje je bila sudaka stolica
na mjestu koje se zove Litostrotos Plonik, hebrejski
Gabata15 i gdje je Isus bio osuen na smrt, zatim mjesto gdje
je razgovarao s uplakanim jeruzalemskim enama, pa mjesto
gra (ljute boli, spazma) Gospe koja je slijedila Sina dok je
nosio kri te mjesto gdje je umorni Krist malo odahnuo, a
vojnici uhvatili imuna Cirenca da nosi kri za Isusom.
Prispjevi zatim na brdo Kalvariju hodoasnik ulazi u baziliku
Svetoga Groba i na mjestu gdje je Gospodin bio razapet vidi
rupu u koju je bio zasaen kri, a u podnoju stijene postaju
(statio) gdje su stajali Gospa i sveti Ivan Evanelist. Malo iza
13

Liber de perenni cultu Terrae Sanctae et de fructuosa eius peregrinatione, auctore

fr. Bonifacio Stephano Ragusino, praedicatore apostolico et Stagni episcopo,
Venetiis 1573., str. 35-39 (drugo izdanje 1875.).
14 Ascendentes autem per viam, per quam ascendit Christus baulans sibi crucem,
invenimus locum, u: Peregrinationes medii aevi quatuor, prir. J. C. Laurent, II.
izdanje, Leipzig, 1873., str. 112.
15 Ivan 19, 13.

96

toga pokazuju mu kamen na koji je bilo poloeno Kristovo

tijelo da bi bilo pomazano mirisnim pomastima i omotano u
platno te, na kraju, sveti grob.
jeruzalem Izvan jeruzalema. Kako bi ouvali spomen
na svetita u Jeruzalemu i potaknuli druge vjernike koji nisu
mogli otii u Svetu Zemlju da aste mjesta koja je Otkupitelj
posvetio, hodoasnici su jo od kasne antike doma preslikavali
jeruzalemska svetita. Tako je u Carigradu crkva Uskrsnua
(Anastasis), kasnije zvana Svete Anastazije, izgraena po
uzoru na crkvu Svetoga Groba, a u Rimu u V. stoljeu postoje
crkve Svetoga Kria u Jeruzalemu i Svete Marije Velike kao
uspomene ili kopije crkava Svetoga Groba u Jeruzalemu i
Roenja u Betlehemu.
Tijekom XV. i XVI. stoljea u razliitim dijelovima Europe
podignuto je nekoliko prizorita svetih mjesta. Dominikanac
blaeni Alvar iz Cordobe (o. 1350.-1430.) rairio je pobonost krinoga puta na Zapadu tako to je, vrativi se iz Svete
Zemlje, u dominikanskome samostanu Nebeskih stuba (Scalae caeli, Sto. Domingo Escalaceli) u Cordobi izgradio niz
malih kapelica. U njima su, prema obrascu odvojenih postaja,
oslikani glavni dogaaji Muke.
Izvorno je obavljanje krinoga puta podrazumijevalo
da treba fiziki prohodati mjesta gdje je Isus trpio i bio
pogubljen. No, otkad su Turci zauzeli Jeruzalem, takvo je
hodoae mnogima postalo nemogue pa je prikazivanje
postaja u crkvama ili pretvaranje nekoga brdaca u sveto brdo
Kalvariju postalo prikladan nain da svaki vjernik u duhu
pohodi Jeruzalem. Tako je u veini europskih zemalja nastao
97

obiaj podizanja Kalvarije,16 preureivanja nekog breuljka

u svetite na otvorenom ili izgradnje posebnoga perivoja
za obavljanje pobonosti krinoga puta s nizom crkvica,
skulptura ili krajputaa s usponom do vrha brda. Danas su to
redovito svetita te istodobno spomenici parkovne arhitekture.
Tri su na Unescovu popisu batine ovjeanstva: Bansk
tiavnica u sredinjoj Slovakoj, Kalwaria Zebrzydowska na
jugu Poljske i Sacri Monti Pijemonta i Lombardije u sjevernoj
Italiji.
Najstariji tako ureen prostor u Hrvatskoj jest Daksa ispred
Dubrovnika, otoi u obliku bumeranga na ulazu u gruku
luku.17 Na njemu je 1510. godine dovrena gradnja krinoga
puta s deset oratorija (crkvica) po cijelome otoku. Ouvane su
ruevine etiriju, svaka povrine od osam do deset etvornih
metara.18 Proivljavanje krinoga puta na Daksi potaknulo je
Ivana Gundulia da 1621. godine spjeva Suze sina razmetnoga.
podrIjetlo tradIcIonalnIh postaja. Neki prizori iz Muke
koji se obiljeavaju na odreenim mjestima u Jeruzalemu
nedvojbeno su povijesni. To su svi oni koji su izvedeni iz
Evanelja: Isusova osuda u Pilatovu dvoru (I.), primanje kria
(II.), susret s Cirencem (V.) i jeruzalemskim kerima (VIII.),
pribijanje na kri (XI.), smrt na kriu (XII.), skidanje s kria
16 Osim izvornoga mjesta Kristove smrti, tako se zove i svako mjesto u prirodi gdje su

smjetene postaje krinoga puta (prizori Muke u reljefu ili punoj plastici uklopljeni
u manje arhitektonske cjeline). Engleski: Kalvarija (Calvary), brdo Kalvarija
(Mount Calvary); talijanski, kastilski i portugalski: sveto brdo (sacro monte);
francuski: Kalvarija (Calvarie) i brdo Kalvarija (mont Calvarie); njemaki: brdo
Kalvarija (Kalvarienberg) i Krievac (Kreuzberg); poljski: Kalvarija (Kalwaria),
sveto brdo (gra wita) i kalvarijsko brdo (gra kalwaryjska).
17 Inae, mjesto masovnoga komunistikog zloina godine 1944., poprite katynizma
i poetka bleiburke tragedije.
18 Vicko Lisiar, Tri dubrovaka otoia, Dubrovnik, 1935., str. 31.

98

bl. Ivan iz Fiesola, Uskrsli i ene na grobu

(Firenca), opis na str. 82-83

(XIII.) i pokop (XIV.). Evanelisti ne spominju Kristovo

svlaenje prije razapinjanja (X.), ali se ono razumijeva na
osnovi spomena vojnika koji dijele Spasiteljevu gornju odjeu
i bacaju kocku za donju, neivenu haljinu.19
Ostali se prizori zasnivaju na spisima koje Crkva ne priznaje
kao vjerodostojne: Kristov susret s Majkom (IV.) i padovi
pod Kriem (III., VII. i IX.) koji su preuzeti iz apokrifnoga
Evanelja po Nikodemu. Posrtanje i padovi pod teinom
kria nemaju novozavjetno utemeljenje nego su izvedeni iz
imunove uloge. Broj padova varirao je od jedan do sedam i
tek se u novome vijeku ustalio na tri.
Od pamtivijeka je iva predaja o mjestu Isusova susreta s
Gospom. Mozaik stariji od sedmoga stoljea prikazuje mjesto
na kojem je prema predaji Blaena Djevica stajala u trenutku
Sinova prolaska s kriem. Tu je podignuta crkva posveena
Gru svete Marije.
to se tie ostalih mjesta koja odgovaraju postajama
krinoga puta, njihovo se oznaavanje ne zasniva ni na kakvoj
drevnoj predaji i utvrivano je vrlo proizvoljno. Moglo bi
se rei da je svaki hodoasnik pronalazio mjesta gdje su se,
prema njegovu miljenju, zbivali odgovarajui prizori. Otuda
velike razlike meu ljetopiscima oko mjesta na kojima je
Krist padao, gdje je susreo Jeruzalemke i Cirenca.
Predaja da je Isus otisnuo svoj lik na Veronikin rubac (VI.
postaja) potjee tek iz XI. stoljea. Godine 1335. Jakov iz
Verone u izvjeu o svojem putovanju u Jeruzalem aludira
na prizor s Veronikom podsjeajui na mjesto gdje je Krist
19

Matej 27, 35; Marko 15, 24; Luka 23, 34; Ivan 19, 23-24.

101

dao veroniku, to jest lice.20 Naime, ime Veronika (latinski

Veronica) dolazi od latinskoga vera, to znai istinita i
grkoga eikon, to znai slika. Veronikin veo (runik,
ubrus, rubac) u srednjem se vijeku openito smatrao pravom
slikom, istinitim prikazom Isusa koji prethodi torinskome
platnu (navodnome Isusovu posmrtnom omotau).
broj postaja. Zbroj stajalita na krinome putu stoljeima
je varirao, a ustalio se na njih etrnaest tek u XVIII. stoljeu.
Nasuprot spomenutih deset postaja u Dubrovniku, godine
1659. fr. Luis Cervela podigao je u Limi, glavnome gradu
Perua, krini put od ak 27 stajalita. Kad je Romanet Boffin
1515. posjetio Jeruzalem, dva su mu franjevca rekla da treba
biti ukupno 31 postaja, iako je u objavljenim molitvenicima
njihov broj tada bio 19, 25 ili 37. ini se da ni na samome
mjestu dogaaja broj nije bio ni pouzdano ni konano utvren.
U dugom razdoblju oblikovanja krinoga puta kao pobonosti, posebno se kolebalo oko sadraja prvoga stajalita.
Tako je jednima ono bilo Isusovo opratanje od Majke,
drugima pranje nogu uenicima na Posljednjoj veeri, treima
agonija u Getsemaniju, a tek etvrtima Pilatova osuda Isusa.
Tradicionalni oblik krinoga puta potjee iz Flandrije, a
bio je zamiljen kao vrsta duhovnoga hodoaa u Isusovu
Domovinu.21 Nizozemski sveenik dum Christian Kruik van
Adrichem (1533.-1585.) objavio je knjigu o Jeruzalemu u
Kristovo doba i odredio dvanaest postaja krinoga puta.22
20 Locus ubi Christus dedit Veronicam, id est faciem: H. Thurston, tude historique
21
22

sur le chemin de la croix, Paris, 1907., str. 217, biljeka 2.

Jan Pascha, Een devote maniere om gheestelyck Pelgrimagie te trecken tot den
heylighen lande, Louvain, 1563.
Christianus Crucius Adrichomius, Jerusalem sicut Christi tempore floruit, Coloniae, 1584.

102

panjolski franjevac Antonio Daza23 dodao je jo dvije

postaje (skidanje s kria i polaganje u grob) pa ih od tada
ima 14. Takva se pobonost u prvoj polovini XVII. stoljea
proirila u panjolsku i Italiju, a u XVIII. stoljeu u
Njemaku, Nizozemsku i drugdje. Franjevac sveti Leonard
iz Porta Maurizija (1676.-1751.) moe se smatrati osnivaem
krinoga puta u obliku u kojem postoji zadnja tri stoljea.
Od 1704. (kad je zapoeo sveeniku slubu postavljanjem
krinoga puta u rodnome gradu) sve do smrti bio je posveen
irenju te pobonosti. Za nju je napisao vie razmatranja,
a diljem Italije podigao je 572 krina puta. Najpoznatiji je
onaj postavljen 1750. u rimskom Koloseju, nekad masovnom
gubilitu krana. Godine 1964. Pavao VI. obnovio je obiaj
da pape ondje predvode krini put na Veliki petak, a od 1985.
razmatranje za njega piu suvremenici, pojedinih godina ak
i nekatolici.
papInske odredbe. Godine 1686. papa Inocent XI. dao je
franjevcima povlasticu da smiju podizati postaje krinoga puta
u svojim crkvama. Godine 1731. papa Klement XII. dopustio
je da to ine i u svim drugim crkvama uz odobrenje mjesnoga
biskupa, a tek je blaeni Pio IX. godine 1862. opunomoio
biskupe da mogu sami uspostavljati krine putove na podruju
svojih biskupija.
Papa Klement XII. objavio je 3. travnja 1731. naputak
u 10 toaka kako podizati i moliti krini put. Postavljanje
krinoga puta pridrano je manjoj brai franjevcima, a oni to
mogu initi ne samo u svojim crkvama nego i drugdje. Krini
se put postavlja prema obliku i nainu koji je u upotrjebi,
to jest tako da se na zidove postavi 14 postaja ili drvenih
23 Antonius

Daza, Ejercicios espirituales de San Francisco, Barcelona, 1625.

103

krieva. Pobonost se obavlja tako da klerik ili sveenik ita

razmatranje koje se odnosi na otajstvo postaje ispred koje se
moli Oena, Zdravomarija i pjeva, idui do sljedee postaje,
jedna ili vie kitica pjesme Stabat Mater dolorosa.24 Time je
krini put zadobio konaan oblik.
Naputkom od 10. oujka 1742. papa Benedikt XIV. naloio
je da se u svakoj upnoj crkvi treba uspostaviti krini put,
ali i da ih ni u jednoj upi ne bude vie od jednoga. Ostala
je zabrana da se krini putovi podiu u gradovima i drugim
mjestima u kojima postoji samostan ili ogranak Reda manje
brae, a nju je dokinuo papa Pio IX. odlukom od 14. svibnja
1871.
24

Posljednicu Stabat Mater dolorosa, Tridentski je sabor izbacio iz liturgije, ali ju

je papa Benedikt XIII. godine 1727. vratio u Rimski misal o blagdanu Sedam
alosti blaene Djevice Marije. Na hrvatski je prepjevana najmanje jedanaest
puta: 1. Stae Mati kruto tuna (Nikola Krajaevi Sartorius, Molitvene knjiice,
Bratislava, 1640., str. 464; Janko Barl, Pavlinska pjesmarica iz godine 1644.,
Zagreb, 1917.), 2. Stae polag kria suzna (Cithara octochorda, Be, 1701.,
str. 199; 1723., str. 218; Zagrabiae, 1757.; str. 147; pretisak: Zagreb, 1998.,);
3. Rascviljena Majka stae (Dobar put putovanja kranskog u raj vinjega
uivanja, prir. Lovro Brauljevi, U Budimu 1730., str. 523-558; Put kria,
Budim, 1734., str. 92-94; Muka kao nepresuno nadanue kulture, III, ur. Jozo
ike, Zagreb, 2003., str. 168-169), 4. Stae Majka boleljiva (Evangeglja i
kgnighe apostolske, U Dubrovniku 1841., str. 181-182), 5. Stae Mati vrlo tuna
(Fortunat Pintari, Knjiga pjesmah, U Beu, 1849., 221; Miho Demovi, Prva
hrvatska kolska crkvena pjesmarica, Zagreb, 1999.), 6. Ispod kria Majka
sveta (prepjevao Ivan Augustin Kaznai, u: Stijepo Skurla Vice Palunko, Vrt
bogoljubnosti, U Dubrovniku 1890., str. 425-428; Stijepo Skurla, Bogoljubna
zabava, Dubrovnik, 1908., str. 166-169), 7. Stae plau tuna mati (Stjepan
Hadrovi, Hosanna, Zagreb, 1911., str. 222), 8. Isusova Majka stae (Vlaho
Letuni, Sveti krini put, prir. Franjo Juri, Dubrovnik, 1914., str. 96-97); 9. Puna
tuge Majka stae (prepjevao dum Vice Medini, Evanelistar, prir. Petar Vlai,
U Dubrovniku 1921., str. 185-186), 10. Stala Mati bola sveta (prepjevao Milan
Paveli, u: Hrvatski bogoslubenik, prir. Petar Vlai, Dubrovnik, 1923., Dodatak,
str. 6-7); 11. Stala plau tuna Mati (Milan Paveli, Crkveni himni, Zagreb,
1945., str. 171-172; Rimski obrednik, Zagreb, 1929., str. 573-574 i 578-579).

104

evaneoske postaje (bIblIjskI krInI put).25 Pobona

znaajka nekih tradicionalnih postaja, bez biblijskoga temelja,
i injenica da su iz krinoga puta bili izbaeni stanoviti trenutci,
kljuni prema evaneoskim izvjeima, doveli su do razvoja
alternativnoga plana postaja, sloenoga prema evaneljima.
Najstariji primjer je raspored krinoga puta (samo 11 postaja)
za Beku nadbiskupiju iz 1799.:
I. smrtna borba u Maslinskome vrtu
II. Judina izdaja
III. bievanje
IV. krunjenje vijencem od trnja
V. osuda na smrt
VI. susret sa imunom Cirencem
VII. jeruzalemske ene
VIII. kuanje ui
IX. pribijanje na kri
X. smrt na kriu
XI. skidanje s kria.
Na razini ope Crkve nakon Drugoga vatikanskog sabora
zadrava se broj postaja na 14, ali se doputa odstupanje od
tradicionalnih tema. U Hodoasnikome vodiu za Svetu
godinu 1975. postoji tradicionalni uzorak, ali je naznaena i
biblijska shema.
Da bi osigurao inaicu ove pobonosti usklaeniju sa
svetopisamskim zapisom, na Veliki petak 1991. blaeni Ivan
Pavao II. prvi je put u rimskome Koloseju vodio krini put s
evaneoskim rasporedom postaja:
25

Latinski via crucis biblica, engleski Scriptural Way of the Cross.

105

I. Isus u Maslinskome vrtu26

II. Isus izdan i uhien27
III. Veliko vijee osuuje Isusa28
IV. Petar zatajuje Isusa29
V. Pilat sudi Isusu30
VI. Isusa biuju i krune trnjem31
VII. Isus uzima na se kri32
VIII. imun Cirenac pomae Isusu nositi kri33
IX. Isus susree jeruzalemske ene34
X. Isus raspet35
XI. Isus obeava raj raskajanome razbojniku36
XII. Isus govori majci i voljenom ueniku37
XIII. Isus umire na kriu38
XIV. Isusa polau u grob.39
Takav je bio raspored postaja krinoga puta koje su blaeni
Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. vodili u rimskom Koloseju
1991., 1992., 1994., 1995., 1997., 2002., 2004., 2007.,
2008. i 2009.40 Ostalih se godina i ondje molio krini put s
tradicionalnim rasporedom postaja.
26

Matej 26, 36-44; Marko 14, 32-41; Luka 22, 39-46.

Matej 26, 45-56; Marko 14, 43-51; Luka 22, 47-53; Ivan 18, 1-12.
28 Matej 26, 57-67; Marko 14, 53-65; Luka 22, 66-71.
29 Matej 26, 69-75; Marko 14, 66-72; Luka 22, 54-62; Ivan 18, 15-18.25-27.
30 Matej 27, 11-26; Marko 15, 1-15; Luka 23, 13-25; Ivan 18, 39-19,16.
31 Matej 27, 27-31; Marko 15, 16-20; Ivan 19, 1-3.
32 Marko 15, 20; Ivan 19, 6.15-17.
33 Marko 15, 21; Matej 27, 32; Luka 23, 26.
34 Luka 23, 27-31; usp. Zaharija 12, 10-14.
35 Matej 27, 33-37; Marko 15, 22-32; Luka 23, 33-38; Ivan 19, 17-24.
36 Luka 23, 39-43.
37 Ivan 19, 25-27.
38 Matej 27, 45-56; Marko 15, 33-39; Luka 23, 44-49; Ivan 19, 28-37.
39 Matej 27, 57-61; Marko 15, 40-47; Luka 23, 50-56; Ivan 19, 38-42.
40 www.vatican.va/news_services/liturgy/documents/index_via-crucis_en.html
27

106

Postaje zasnovane na evanelju bacaju svjetlo na uloge

razliitih likova, borbu izmeu svjetla i tame, istine i lai
koje utjelovljuju. Svatko od njih sudjeluje u otajstvu muke,
razotkrivajui sebe i opredjeljujui se za ili protiv Isusa,
osporavana znaka.41 Tako i dananji Isusovi sljedbenici
krinim putom mogu potvrditi privrenost Uitelju, oplakati
svoj grijeh poput Petra, otvoriti se vjeri u Isusa kao dobri
razbojnik Dizma, ostati uz kri kao Majka i ljubljeni uenik,
spoznati istinu kao satnik Longin, primiti Rije koja spaava,
Krv koja isti, Duh koji daje ivot.
kada razmatratI krInI put? To se moe initi u bilo
koje doba godine, a obino se ini u korizmi. Ako samo
jednom godinje onda na Veliki petak. Blaeni Ivan Pavao
II. obavljao je krini put svakoga petka. Svrha je osvijestiti
kako je kri izvor svih blagoslova i uzrok svih milosti, znak
spasenja, ono ime vjernik oznaava svoje elo, usne i prsi;
utiskuje ga kao mudrost i snagu u svoju pamet, srce i na
ramena. Vjernik na Isusov kri pribija svoje grijehe, snagom
kria satire oholost i jaa svoju slabost, iz njega u tjeskobama
crpi utjehu, njemu se utjee u pogibeljima i zatien njegovom
snagom koraa putovima svijeta dok ne prispije u nebeski
dom. U vjeri ponavlja: O, zdravo Kriu, nado sva! Ne da
bi ga elio i traio, nego da bi ga razumio, prihvatio, podnio,
pripitomio. Trpljenjem na kriu Isus nije samo dovrio
otkupljenje nego je otkupio i samu ljudsku patnju.
mjesto uskrsnua u krInome putu. U tradicionalnome
nacrtu krinoga puta posljednja je postaja Isusov sprovod.
Iako je naravan kraj i logian zakljuak Muke, pokopanje se
sve vie smatra nezadovoljavajuom konanicom razmatranja
41

Luka 2, 34.

107

o vazmenome otajstvu. Ono prema kranskome uenju

dosie vrhunac u Uskrsnuu i bez njega je necjelovito. To je
kao vjersku istinu utvrdio jo Pavao Taranin: Ako Krist nije
uskrsnuo, uzaludna je vjera vaa, jo ste u grijesima. Onda
i oni koji usnue u Kristu, propadoe. Ako se samo u ovom
ivotu u Krista ufamo, najbjedniji smo od svih ljudi. Ali sada:
Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih!42
Stoga Uskrsnue jest kraj krinoga puta. Nakon to se
niice poklonio na mjestu gdje je leao Gospodin, kranski
hodoasnik hrabro se podie i urno odlazi javiti brai svim
ljudima da je Isus uskrsnuo od mrtvih. U nekim suvremenim
krinim putevima uskrsnue je dodano kao zavrna, 15.
postaja. No, i ta je tvorba osporavana jer da nedovoljno
predoava dvoslonu dinamiku vazmenoga otajstva: Isusovu
patnju i smrt s jedne strane, te njegovo uskrsnue i proslavu
s druge strane.
Neki suvremeni liturgiari istiu da su uvrijeene postaje
nepotpune bez zavrnoga prizora koji opisuje prazan grob
i/ili Isusovo uskrsnue, jer je Isusovo ustajanje od mrtvih
bitni dio njegova spasenjskoga pothvata na zemlji. Pobornici
tradicionalnoga oblika koji zavrava Isusovim pokopom kau
da je krini put zamiljen kao razmatranje Isusove okajnike
smrti, a ne kao sveobuhvatan snimak njegova ivota, smrti i
vjenosti. Uskrsnue jest srno povezano s mukom i smru,
a kraninova se molitva u razmatranju Muke ne moe
zaustaviti na smrti nego mora gledati onkraj nje, prema
ishodu o kojem govore evanelja, k Uskrsnuu. Ipak, nastoji
se izbjei takvu postaju i ograniiti se na navjetaj uskrsnua
42

Prva Korinanima 15, 17-20.

108

u zavrnoj molitvi ili razmiljanju tako da krini put ostane

motrenje Muke, tek otvoren iekivanju Uskrsnua. Stoga se
u mnogim zemljama razvio obiaj slavljenja puta svjetla u
uskrsno doba, kao radosnoga razmatranja Kristova uskrsnua.
put svjetla43 novi je oblik osobne i puke kranske
pobonosti. Predloio ga je 1988. talijanski antropolog
salezijanac Sabino Palumbieri, roen 1934. Oblikovan je
po uzoru na krini put, to znai da ukljuuje 14 postaja, ali
mu je okosnica uskrsni dogaaj. Takoer po uzoru na krini
put, pobonost nema nepromjenjiv obrazac, nego se obino
za svaku postaju sastoji od itanja ulomka iz Svetoga Pisma,
kratkoga razmatranja i molitve. Moe, a ne mora, ukljuivati
hodanje od postaje do postaje praeno pjevanjem jedne ili
vie kitica neke uskrsne pjesme.
Jo uvijek ne postoji opeprihvaen ili propisan popis
postaja puta svjetla, niti su se crkvene vlasti o tome izjasnile,
premda su na vie mjesta podignute postaje toga puta. To je
slino povijesti krinoga puta koji je dobio slubeni oblik tek
nakon vie stoljea raznolike prakse. O broju postaja postoji
opa suglasnost da ih bude etrnaest kako bi se istaknulo
nadopunjavanje ovoga puta s krinim kod kojega je taj broj
postaja uvrijeen. Uostalom nadovezivanje je namjerno, ve
od samoga naziva, latinski: via crucis via lucis, hrvatski: put
kria put svjetla, njemaki Kreuzweg Lichtweg, engleski:
Stations of the Cross Stations of the Resurrection.
Kako je uope dolo do toga naziva? Rimski filozof Seneka
Mlai u tragediji Podivljali Heraklo pie: Nije lak put od
43

Latinski via lucis, engleski Stations of the Resurrection, njemaki Lichtweg, kastilski camino de la Luz.

111

zemlje do zvijezda.44 Smatra se da je to poetak izreke:

Preko trnja do zvijezda (per aspera ad astra) uz koju su
krani skovali asketsku krilaticu: Preko kria do svjetla
[uskrsnua] (per crucem ad lucem). Stoga je razlono da se
put kria nastavlja kroz put svjetla.
Svjetlo se ovdje shvaa kao posrednik koji stvari ini
vidljivima (sada vidim), koji organe vida, a onda preneseno
i uma i due, potie na djelovanje. Put se pak razumije kao
sredstvo u kojem je takav postupak mogu, posebno kao
izvor svjetlosti (pada mi u oi), sjajnost vjere, bljesak
nade, osvjetljenje budunosti te kao vid gledanja na stvari
i pojave (taj pristup prikazuje stvari u drukijem svjetlu).
Put je openito stil ovjekova ivljenja, a zatim i nain ivota
kranske zajednice (krjepostan), posredno i ona sama.
Naime, Gospodinov Put,45 Put istine,46 Put spasenja47 ili samo
Put48 prvotni je naziv za kransku vjeru koji je bio i jedini
prije nego to su se uenici, deset godina nakon Isusove smrti
i uskrsnua, prozvali kranima.49 Isus je Put50 jer objavljuje
Oca,51 pokazuje put52 k Ocu, jer je jedini pristup Ocu,53 jer
44

Lucije Anej Seneka (4. pr. Kr. 65. po Kr.), Hercules furens, redak 437., govori
Heraklova ena Megara: Non est ad astra mollis e terris via.
45 Djela apostolska 18, 25.
46 Druga Petrova 2, 2.
47 Djela apostolska 16, 17.
48 Djela apostolska 9, 2; 18, 26; 19, 9.23; 22, 4; 24, 14.22.
49 U Antiohiji oko godine 40. po Kristu (Djela apostolska 11, 26).
50 Ivan 14, 6.
51 Ivan 12, 45; 14, 9.
52 Djela apostolska 9, 2.
53 Ivan 1, 18; 14, 4-7.

112

dolazi od Oca i ide k njemu,54 a ipak je jedno s Njime.55

Slijedei taj Put Bogu se slui kako On to hoe.56
U prosincu 2001. Sveta je Stolica objavila Smjernice
o pukoj pobonosti i liturgiji u ijoj toki 153. stoji: Pobona vjeba zvana put svjetla zadnjih se godina razvila i
proirila u mnogim krajevima. Slijedei predloak krinoga
puta, vjernici se kreu dok razmatraju o brojnim Isusovim
ukazanjima od Uskrsa do Uzaaa. U njima je oitovao
svoju slavu uenicima koji su ekali dolazak Duha Svetoga,57
ojaao im vjeru, dovrio pouavanje o Kraljevstvu i poblie
odredio sakramentalni i hijerarhijski ustroj Crkve. Kroz
put svjetla vjernici se usredotouju na sredinji dogaaj
vjere, na Kristovo uskrsnue, i na svoje sljedbenitvo u
Njemu snagom krtenja, pashalnoga sakramenta kojim su
izvedeni iz tame grijeha u blistavo sijanje svjetla milosti.58
Stoljeima je krini put ukljuivao vjernike u prvi trenutak
uskrsnoga dogaaja, tj. u Muku i pomagao im da u svijesti
utvrde njezine najvanije vidove. Slino tome, put svjetla,
kad se slavi vjerno evaneoskome tekstu, vjernicima moe
uinkovito prenijeti ivotno razumijevanje drugoga trenutka
pashalnoga dogaaja, tj. Gospodinovo uskrsnue. Put svjetla
moe biti izvanredno sredstvo odgoja u vjeri jer po kriu vodi
do svjetlosti. Metaforom hoda put svjetla vodi od uoavanja
zbilje boli a ona u Bojem planu ne predstavlja ivotno
odredite do nade, k dosizanju ovjekova istinskog cilja:
54

Ivan 7, 29.33; 13, 3; 16, 28.

Ivan 10, 30; 12, 45; 14, 9; 17, 22.
56 Matej 22, 16; usp. Matej 7, 13-14; 21, 32; Prva Korinanima 12, 31; Psalam 119;
Mudre izreke 4, 10-15.
57 Usp. Ivan 14, 26; 16, 13-15; Luka 24, 49.
58 Usp. Koloanima 1, 13; Efeanima 5, 8.
55

113

osloboenja, radosti, mira, to su bitno pashalne vrijednosti.

Naposljetku, u drutvu koje je esto obiljeeno kulturom smrti
izraenom kroz oaj, tjeskobu i nihilizam, put svjetla mogui
je poticaj za ponovnu uspostavu kulture ivota, otvorenost
nadi i sigurnosti koju nudi vjera.
Premda i dalje ima odstupanja, ipak se ini kako se postie
suglasje oko sljedeega popisa postaja puta svjetla:
I. Isus tijelom uskrsava na vjeni ivot (Matej 28, 5-6)
II. Dva uenika zatjeu prazan grob (Ivan 20, 1-8)
III. Marija Magdalena postaje prva vjerovjesnica Uskrsloga (Ivan 20, 11-18)
IV. Uskrsli se pojavljuje na putu u Emaus (Luka 24, 1329)
V. Isusa prepoznaju u lomljenju kruha (Luka 24, 30-35)
VI. Isus se ukazuje uenicima u Jeruzalemu (Luka 24,
36-48)
VII. Uskrsli daje uenicima svoj mir i vlast opratati
grijehe (Ivan 20, 19-23)
VIII. Isus osnauje Tominu vjeru (Ivan 20, 24-29)
IX. Isus se pojavljuje na Tiberijadskom jezeru (Ivan 21,
1-14)
X. Petar okajava izdaju postojanom ljubavlju (Ivan 21,
15-19)
XI. Isus razailja uenike u svijet (Matej 28, 19-20)
XII. Isus se Uzaaem vraa Ocu (Luka 24, 50-53;
Djela apostolska 1, 9-11)
XIII. Marija i uenici ekaju dolazak Duha (Djela apostolska 1, 12-14)
XIV. Obeani Branitelj i Tjeitelj silazi na Pedesetnicu
(Djela apostolska 2, 1-13)
114

Neke od postaja ipak se zamjenjuju drugima, kao to su:

a) Potres (Matej 28, 2-4)
b) Uskrsli se prema predaji najprije ukazuje Majci koja
je jedina ouvala vjeru Crkve
c) ene na grobu nalaze anela (Marko 16, 1-8; Luka
24, 1-11)
d) Isus susree ene (Matej 28, 8-10)
e) Marija Magdalena prepoznaje Uskrsloga (Ivan 20,
11-17)
f) Isus i ljubljeni uenik (Ivan 20, 1-10; 21, 1-8)
g) Vie od pet stotina uenika vidjelo je Uskrsloga
(Prva Korinanima 15, 6)
h) Isus se ukazuje Savlu (Djela apostolska 26, 9-18).
Poelimo hrvatskim vjernicima da uskoro dobiju vrsne
prirunike za razmatranje krinoga puta s evaneoskim postajama, a takoer i knjiice puta svjetla.
Petar Marija Radelj

115

Popis Kalvarij
u Hrvata i Slovenaca

kalvarIje u hrvatskoj (48). Aljma, Banjevci,

Batina, eminac, Daksa kraj Dubrovnika, Donji Miholjac,
Drnje, Ilok, Ivankovo, Jarmina, Kalvarija u Mariji Bistrici,
Karlobag, Klanjec, Knin, Krapina, Ksaver u Zagrebu, Lasinja,
Lepoglava, Lu, Ludbreg, Mali Loinj, Margean kraj Ivanca,
Nijemci, Novi Vinodolski, Osijek, Pakrac, Piramatovci,
Podturen, Poega, Primoten, Remete, Rijeka, Semeljci,
Senj, Snijenica u Konavlima, Sr iznad Dubrovnika, Stari
Jankovci, Tisno, Unei, Valpovo, Vepric kraj Makarske,
Veternica kraj Mihovljana, Vinagora, Vinica kraj Varadina,
Vinkovci, Vodice, Vukovar i Zmajevac.
kalvarIje u bosnI I hercegovInI (16). Grabe u
Podmilaju, Hrasno, Hum iznad Mostara, Humac kod
Skopaljske Graanice, Krievac iznad Meugorja (brdo se
tako zove od 1933.), Lepenica, Mokro kod irokoga Brijega,
Prisoje, Ravno, Uzarii, Vinica, Vir, Vojno (Potoci kod
Mostara), Sveta gora Kalvarija u Malom Mounju kraj Viteza,
Stolac i ujica.1
1

Podatci pribavljeni ljubaznou fr. Stipe Marinkovia, don Ilije Drmia i don
Darka Tomaevia.

116

kalvarIje u Istonome srIjemu (5): Inija, Petrovaradin,

Ruma, Srijemski Karlovci i Zemun.
kalvarIje u slovenIjI (37): Blagovica, Breice, Celje,
Gradie v Slovenskih Goricah, Idrija, Kamnik, Kranj,
Kureek pri Ljubljani, Lako, Loka pri Zidanem Mostu,
Luce, Malenik, Maribor, Maribor-Pekre, Miren, Mokronog,
Nazarje, Novo Mesto, Odranci, Podsreda, Polhov Gradec,
Radlje ob Dravi, Radmirje pri Gornjem Gradu, Ribnica
na Pohorju, Rogatec, Ruse, Sevnica, Slovenska Bistrica,
Solava, Sveti Kri nad Planino, Sveti Kri v Rogakoj
Slatini, kofja Loka, marje pri Jelah, Vinja Gora, Vojnik,
Vrhnika i Zibika.2

Prema zemljovidu uz: Atlante dei Sacri Monti, Calvari e Complessi devozionali
europei, prir. Amilcare Barbero, Novara, 2001.

117

Rekli su o knjizi

Najosebujniji tekst na temu krinoga puta koji sam ikad

proitao. Nad njim se doista moe meditirati.
Odlian pogovor mnogima e pomoi da bolje razumiju
tu pobonost.
bibliar fr. Ivan Dugandi

Krini put dr. imetina nastao je dugim studijem i razmatranjem. Duhovan je i biblijski vrlo dobro utemeljen. Razmatranja su iznimno vrijedna.
Ovaj je krini put prikladan za osobno i za zajedniko
razmatranje (pobonost) u manjim ili posebnim zajednicama
koje imaju odreenu duhovnu kulturu. Svakako ga vrijedi
objaviti, tim vie to se pojavljuju toliki obrasci krinih
putova koji se po sadraju nipoto ne mogu mjeriti s ovim.
liturgiar Zvonko Pain

Tekst je raen u progresivnosti, nema u njemu naguravanja,

samohvale; dostatno je altruistian, djeljiv, sugestivan do
simbolike.

knjievnik Antun Lui

Vrijedno, snano i poticajno.

Autor je vie nego dobar ovjek, uvijek u potrazi za dubljim smislom.

knjievnik i pravnik Stjepan Lice

118

bl. Ivan iz Fiesola, Preobraenje (Firenca), opis na str. 86