Vidis Li Isto Sto I Ja

Vidi{ li isto {to i ja?

Uvod .......................................................................... 4
Ljudi
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Deset simbola (metodologija paketa) ........................................ 8

Me|usobno upoznavanje ......................................................... 12
Osobni {tit .................................................................................. 15
Bingo ........................................................................................... 17
Blago, gusar i klju~ .................................................................... 19
Vje`ba prepoznavanja potreba ................................................. 23
Skulptura .................................................................................... 25
Slike
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Moj heroj ..................................................................................... 27

Ja i moj neprijatelj ...................................................................... 30
Humor i stereotipi ...................................................................... 32
Mediji u na{im ìvotima ............................................................. 35
Dijete na televiziji ........................................................................ 38
@`rtve ........................................................................................... 41
U svakom slu~aju ...................................................................... 42
Razlike
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Komunikacija bez rije~i ............................................................. 45

Slu{anje i gledanje .................................................................... 48
Pogled kroz filtrirane o~i ........................................................... 50
Most ............................................................................................. 52
Zid ti{ine ili podna rasprava ...................................................... 57
Stereotipi ..................................................................................... 60
Krivnja ......................................................................................... 61
Auto parkirali{te ......................................................................... 64
Sukobi
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
Simboli sukoba .......................................................................... 66

Uzroci ljutnje ............................................................................... 68
Stanje napetosti ......................................................................... 69
Razumijevanje sukoba .............................................................. 71
Slike rata ..................................................................................... 76
Boks-me~ ................................................................................... 78
Stra{ilo ........................................................................................ 80
Akcija
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
Promjena .................................................................................... 82
Stop! Po~nimo iz po~etka ........................................................ 84
Zauzimanje stava ....................................................................... 86
Vrtuljak za devetogodi{njake .................................................... 90
Pet osje}aja ................................................................................ 92
Analiza i planiranje ..................................................................... 93
Stablo planiranja ........................................................................ 94
Uvod
UVOD
Poslovni ~ovjek daje policajcu malu, punu omotnicu. Oni ne govore,
niti gledaju jedan drugoga. Policajac stavlja omotnicu u svoj dèp.
Poslovni ~ovjek odlazi i ulazi u zgradu.
Pretpostavimo da je vi{e nas prisustvovalo toj sceni - {to smo vidjeli? O toj sceni moèmo
stvoriti odre|ene pretpostavke ~ak ako je nismo vidjeli, nego samo ~itali o njoj. No,
pretpostavke }e se razlikovati od osobe do osobe. âk i ako smo bili tamo mogli smo
vidjeti razli~ito. Ovisno o tome gdje smo bili u trenutku doga|aja: jesmo li {etali u blizini,
stajali preko puta ulice, bili u zgradi; tko smo mi: policaj~ev kolega, stara gospo|a, mladi
besku}nik, djevojka onog poslovnog ~ovjeka; ovisno o tome kako se osje}amo: jesmo li
ljuti na nekoga iz na{e obitelji; osje}amo li se nervozno u tom dijelu grada; itd. Lista se
moè nastaviti u nedogled. Ali jedna stvar je sigurna, ni{ta {to vidimo nije 100 % objektivno
i to~no. Razli~iti ljudi vide iste doga|aje i situacije na razli~ite na~ine.
Prikladno je da ovaj edukativni paket ima pitanje u svom naslovu, jer namjerava ohrabriti
postavljanje pitanja. Pitanje Vidi{ li isto {to i ja? odgovara mnogim metodama sadrànim
u ovom paketu. Vidimo li svi mi (ili ~ujemo, osje}amo, }utimo za neku stvar) situacije ili
svijet ili ìvot na isti na~in? Je li priJeko potrebno da svi vidimo isto?! Paket sugerira da je
odgovor na ova pitanja - NE. Namjera mu je ohrabriti razumijevanje razli~itog vi|enja, te
da to moramo prihvatiti. Stoga ovo nije paket s jednostavnim i direktnim odgovorima na
sve. On ne kaè Vidi isto {to i ja! To je paket ideja i mogu}nosti. Od vas ovisi ho}ete li ga
rabiti, i kako }ete ga rabiti. To je demokratski paket. Ne autokratski.
Publika
Paket sadrì vje`be i aktivnosti koje se mogu rabiti u radu s razli~itim grupama mladeì. To
nije tekst za ~itanje i u~enje. Mnogi dobri tekstovi poput ovoga ve} postoje i mogu se rabiti
zajedno s vje`bama iz paketa. Oni se mogu nadopunjavati. U paket nisu uklju~ene
fotografije, audio kazete i video kazete. Radije poti~e aktivno uklju~ivanje mladeì u teme
naaju}i se da }e oni sami biti motivirani u pronalaènju svoga vlastitog audio materijala i
video materijala. Ne zahtjeva skupe tehni~ke i materijalne izvore. Sve {to je potrebno je
grupa mladih osoba u {koli ili negdje drugdje i entuzijazam u~itelja ili voditelja grupe ili
~lana Pokreta.
Vje`be su predvi|ene za rad s mladeì iznad dvanaest godina. Mogu se prilagoditi
odre|enoj dobi grupe. Napravljene su tako da se mogu prilagoditi radu u razili~itim
zemljama i regijama. To je sirov materijal koji se moè prilagoditi bilo kojoj situaciji. Ve~ina
vje`bi isku{ana je i testirana u razli~itim zemljama na razli~itim dobnim grupama i u
razli~itim prilikama (u {kolama, grupama mladeì, ljetnim kampovima, itd.).
Uvod
Teme
Paket ima vrlo {irok fokus: uo~avanje va`nosti humanog osje}anja i djelovanja u svjetskom
kontekstu i ohrabrivanje takvih osje}aja i djelovanja. Temelji se na uvjerenju da uvijek prvo
trebamo promotriti sve aspekte odre|enog problema: aspekte interkulturalnog i
interpersonalnog razumijevanja i komunikacije; empatije, tolerancije i suosje}anja;
po{tivanja razlika; predrasuda i diskriminacija; najranjivijih grupa zajednice; sukoba i
katastrofa; a potom valja promotriti i {to pojedinac i organizacija mogu u~initi.
Nije cilj imati ljude koji znaju sve aspekte me|unarodnog humanitarnog prava ili koji znaju
ìvotopise svih poznatih pronalaza~a nego imati ljude koji su humani.
Haim Ginott, ameri~ki profesor, dao je kopiju sljede}eg pisma svim novim mladim
u~iteljima. Mi je tako|er èlimo dati svim ~itateljima/korisnicima ovog paketa.
Dragi u~itelju,
Ja sam preìvljeli iz koncentracijskog logora. Moje su o~i vidjele {to niti
jedan ~ovjek ne bi smio vidjeti:
plinske komore koje su gradili u~eni inènjeri,
djecu koju su potrovali obrazovani lije~nici,
novoro|en~ad koju su ubile izU~ene medicinske sestre,
ènu i djecu koje su ubile i spalile osobe s diplomama visokih {kola i
fakulteta.
Zato sumnjam u obrazovanje.
Moj je zahtjev:
Pomozite u~enicima da postanu ljudi.
Va{i napori ne smiju nikada proizvoditi u~ene monstrume, vje{te
psihopate, obrazovane Eichmanne.
~itanje, pisanje i zbrajanje va`ni su samo ako u~e na{u djecu biti
humanijima.
Zahvale
Napisao i odabrao Danny Hearty, za edukacijski program, 1994. Zahvaljujem: mladeì,
uklju~uju}i ~lanove Mladeì Crvenog krià za njihove ideje i podr{ku, Europskom
nacionalnom savjetu mladih i Elsu van Mouriku iz Odjela za rad s mladeì Me|unarodne
Federacije Crvenog krià, Jocelyne Oshodin za tehni~ku pomo} i mnogim drugim
organizacijama i pojedincima za mi{ljenja, aktivnosti i inspiraciju, te Noreen Hearty za
grafike/crteè i Yann Poinset za dizajn omota.
Uvod
Metode
Poku{ajte povezati sve to~ke u samo ~etiri linije. Nije

vam dopu{teno podizati olovku s papira prilikom
povezivanja. Dakle, kad zavr{ite jednu liniju, sljede}a
treba po~eti od to~ke gdje ste prethodnu zavr{ili.
Molimo vas da poku{ate zavr{iti ovu igru bez okretanja stranice i gledanja odgovora! Kada
ste zavr{ili ili odustali okrenite stranicu i vidite mogu}e odgovore. To }e vam vi{e re}i o
metodologiji paketa nego bilo koje rije~i. No, nekoliko rije~i o paketu moète ipak pro~itati
u odjeljku Ljudi - Deset simbola (Metodologija paketa).
Kako rabiti paket

Paket sadrì odre|eni broj vje`bi koje mogu biti rabljene u raznim situacijama i s razli~itim
dobnim grupama. Sve vje`be su ra|ene za vi{e sudionika. Mnoge uklju~uju humor, slike,
boje, kretanje, igre i drame. Njihova je namjera pokrenuti ljude na aktivno sudjelovanje
tako da svatko moè pridonijeti zadanoj temi. Mo`da }e vje`be biti bolje i u~inkovitije u
radu s grupom koju bolje poznajete i u grupi u kojoj se svi poznaju od prije i ve} imaju
neko iskustvo u radu na ovaj na}in.
Neke vje`be traju deset minuta, druge ~etrdeset, a neke i nekoliko sati. Sve one se mogu
mijenjati i prilago|avati odre|enoj grupi i situaciji. Mnoge metode mogu biti primijenjene na
razli~ite teme i podru~ja. Jedan od ciljeva ovih metoda je potaknuti mlade osobe na
stvaranje vlastitih igara, pri~a te na primjenu novih ideja.
Sve aktivnosti su povezane s naslovom ovog paketa Vidi{ li isto {to i ja? i temom
humanosti. Tako|er treba imati na umu da ove metode imaju namjeru potaknuti dalji
napredak u razvoju svakog pojedinca.
Uvod
Razumijevanje
[iri kontekst
Motivacija
Ideje
Akcija
[iri kontekst
Iako ne preporu~ujemo kori{tenje svih vje`bi, ~ak niti polovice, ipak preporu~ujemo da se
drìte odre|ene ideje vodilje kroz vje`be.
Igra s to~kama
Rje{enje
a)
a)
a)
a)
Cilj igre
Kad poku{avamo rije{iti neki zadatak, gotovo uvijek ostajemo u
okvirima poznatog i nau~enog. Ova nas igra upu}uje da rje{enje
poku{amo potraìti izvan uobi~ajenih granica.
1 - Deset simbola
Deset simbola
Metodologija paketa
Metode paketa su vrlo jednostavne. Uglavnom nisu ni te{ke ni opasne. Ipak su dosta
zahtjevne i za one koji ih provode i za one koji u njima sudjeluju. Za neke osobe
predstavljati }e veliku promjenu u odnosu na ono {to su do sada radili. (Za opis razli~itih
reakcija na promjenu, pogledaj vje`bu Promjena). Sljede}ih deset simbola objasnit }e
pone{to o metodama i njihovoj primjeni.
1. Ne preporu~uje se na~in u~enja
kojim se ljudima drè lekcije o tome
{to trebaju znati. Ne preporu~uje se
niti sjedenje u redovima za vrijeme
vje`bi, a niti za stolom. Preporu~uje
se sjedenje u krugu bez ikakvih
prepreka izme|u sudionika vje`be.
Preporu~uje se tako|er podjela na
manje grupe od dva do pet ~lana,
tako da se svima moè pruìti
prilika neposrednog sudjelovanja, a
ujedno se postiè raznolikost u
pristupu i mi{ljenju.
2. U~enje je kao zidanje gra|evine. Bilo

koja aktivnost, seminar ili radionica ne
moè ljudima pruìti sve {to im je
potrebno. Shvatimo u~enje kao zidanje.
Moè se dodati jo{ koja cigla ovisno tko
{to gradi (zid, ku}u, dvorac). Ponu|ene
cigle netko moè ocijeniti korisnima, a
netko manje korisnima. Neki ljudi mogu
odbaciti svaku vrstu cigala koje su
druk~ije od onih koje oni o~ekuju. Drugi
mogu preoblikovati cigle u oblike koji su
pogodni za njihovu gra|evinu.
1 - Deset simbola
3. Iako je naglasak na ja~anju
pozitivnih strana, ne smiju se
ignorirati mogu}e slabosti i
negativne pojave. Svatko moè
nau~iti ne{to novo ako to zaista
èli. Suo~avanjem s vlastitim
problemima i pote{ko}ama, kao i s
manje ugodnim stvarima o nama
samima, moèmo dosta nau~iti.
4. Svaka aktivnost/sastanak/te~aj moè
ostati na sigurnoj, neriskantnoj razini i
ljudi }e, naravno, u~iti i napredovati. Ali
ako se stvari promotre ispod povr{ine,
ako se prihvate odre|eni rizici, ako
sudionici rade na stvarnim problemima
i potaknuti su osje}aji, tada se mogu
o~ekivati pote{ko}e i nezadovoljstva.
{to je vi{a razina u~enja, {anse za
takve pojave su ve}e.
5. Ako je samo lijeva strana mozga uklju~ena

u proces moèmo dosti}i samo odre|enu
razinu u~enja. To je strana logike,
racionalnosti, kontrole ~itanja, pisanja,
brojanja. No, ako je uklju~ena i desna strana
(strana mozga zaduèna za ma{tu, osje}aje
i kreativnost) tada je cijela osoba uklju~ena i
u~enje moè dosti}i mnogo vi{u razinu.
Stoga boje, vizualizacija, glazbeni i dramski
aspekti, emocije i kreativnost trebaju
obvezatno biti kori{teni i poticani.
6. Teorija na kojoj po~iva ovaj rad zove

se Daleov stoàc iskustva. Ona nam
govori da se ljudi sje}aju samo 10 do
20 % od onoga {to pro~itaju ili ~uju. Ali,
ako i vide ono {to ~uju pamte i do 50
%. Da bi se postiglo vi{e, potrebno je
vidjeti, ~uti, ispri~ati i uraditi. Ako su
aktivno uklju~eni u u~enje mogu
usvojiti i do 90 % materije. Ove metode
uklju~uju aktivno sudjelovanje i poti}u
najvi{u mogu}u razinu usvajanja
znanja.
9
1 - Deset simbola
7. Jednak doprinos svih i jednakost u
svemu klju~ni su elementi pristupa. Ne
preporu~uje se patroniziranje. Odrasli
govori djetetu, mu{karac govori èni,
Sjever Jugu, Zapad Istoku ili @eneva
govori bilo kome {to da radi i kako da to
radi. Umjesto toga potrebna je vjera da
svatko od svakoga moè ne{to nau~iti
ako to zaista èli.
8. Prihva}ati razlike kako u svijetu, tako

i u grupi, nije lako. To zna~i prihvatiti
ljude iz razli~itih kulturnih sredina i s
razli~itim kulturnim naslije|em, s
razli~itim ìvotnim navikama i
mi{ljenjima, prihvatiti one koji èle biti
dio svega i one koji se rado osamljuju,
prihvatiti svaku osobu kao posebnu
jedinku i kao ~lana dru{tva. To zna~i
davanje velike odgovornosti za vlastito
u~enje osobama samima i ne
poku{avati voditi, kontrolirati ili previ{e
ih oblikovati.
9. Nadamo se
da }e se ovim radom
sudionici motivirati da u~ine
ne{to za sebe i svoju zajednicu.
To moè prouzro~iti u~inak lavine,
skupljanje djeli}a i zamah, te rast. Prvo
dolazi svijest i zajedni~ko dijeljenje, a potom
dolazi akcija solidarnosti. Poput svjetla, slabe pahulje se
udruùju sve dok ne postanu silna snje`na gruda.
10
1 - Deset simbola
10. Ljudi - bilo na te~aju, u {koli, na
poslu, u izbjegli~kom logoru, u
raznim vezama - mogu biti tretirani
kao jedno od ova tri povr}a.
Zeleni gra{ak: uzgajiva~i strogo
kontroliraju njegov rast, da bi bio
savr{en. Uzgajiva~i znaju koja se
veli~ina, oblik, boja i tekstura najbolje
prodaje. On postaje savr{en, ali to
ko{ta: nema slobode
Ljudi tretirani na ovaj na}in su
kontrolirani da bi se osiguralo
usvajanje prave/najbolje informacije,
vje{tine, znanja, itd.
Gljiva: uzgajiva~i ih uzgajaju u tamnim

mjestima (tunelima, ispod kutija) i ostavljaju
ih da rastu. Katkad ih malo pognoje. One
rastu ili ne rastu.
Ljudi koji su tretirani na ovaj na~in ne
dobivaju ni{ta. Oni su ignorirani, ni{ta im
se ne govori, ovise o prilikama, ponekad
su beskorisni.
Raj~ica: uzgajiva~i dobro pripremaju

zemlju; {tite ih od ptica, zalijevaju ih i
brinu za njihov rast, napose u po~etku.
Poslije nekog vremena neke narastu
manje/ve}, zelenije/crvenije, sla|e,
razli~itih oblika, itd. Sve se smatraju
vrijedne truda.
Ovim na~inom tretiranja ljudima se daje
ne{to osobito, posebno na po~etku, ali
kasnije se ostavljaju da slobodno rastu i
razvijaju se.
U duhu je paketa da je bolje poku{ati
tretirati ljude kao raj~ice, nego kao
zeleni gra{ak ili gljive. Niti perfekcija, a ni
potpuna sloboda nisu cilj. Cilj je
ponuditi ne{to {to }e podijeliti i ohrabriti
stvarnu svijest i odgovornost.
11
2 - Me|usobno upoznavanje
Me|usobno upoznavanje
Uvod
Rad koji traì od ljudi razmatranje kontroverznih stvari ili upotrebu ma{te i istraìvanja
osje}aja moè uspjeti samo ako se sudionici u dru{tvu drugih osje}aju ugodno. Stoga,
vrijeme potro{eno na me|usobno upoznavanje, iako se ~ini izgubljenim, potrebno je za
rad. Mnoge se aktivnosti mogu upotrIJebiti u tu svrhu. Ovdje su spomenute samo neke.
Aktivnosti
1. Osobna imena
Recite svakoj osobi u krugu da iza|e i napi{e svoje ime na plo~i ili papiru te kaè ne{to o
njemu - podrijetlo imena, kako ga je dobio, svi|a li mu se ime, voli li vi{e kra}u ili dulju
verziju svog imena, itd.
2. Razgovor u parovima
Zamolite sudionike da u parovima popri~aju o tome {to vole ili ne vole te da se predstave
jedan drugome. Neka u razgovoru provedu 5 minuta. Mogu se dati i posebna pitanja za
razgovor.
Nakon razgovora neka svatko predstavi svog para cijeloj grupi.
3. Klupko vune
Sudionici stoje u krugu. Prva osoba baci klupko vune drugoj, bilo kome u krugu govore}i
svoje ime i odakle dolazi (ili bilo koju drugu stvar koju odlu~ite). Sljede}a osoba ~ini isto.
Niti vune }e se kriàti po cijelom krugu. Na kraju se moè naglasiti da su svi u zajednici na
neki na~in povezani, kao sada klupkom vune.
12
4. {to bih radije radio
Sjede}i u krugu, svaka osoba kaè svoje ime i {to bi ona u~inila sa svojim ìvotom (mo`da
poslom), da ga moè promijeniti. Na primjer: Ilaria - Glumica. Sljede}a osoba tada
predstavlja svog susjeda, govori svoje vlastito ime i {to bi ona radije radila. To se nastavlja
sve do posljednje osobe, koja predstavlja sve i na kraju sebe. Ovo nije samo na~in da
sudionici nau~e imena drugih, nego i da otkriju ne{to vi{e o drugima u isto vrijeme.
5. JA SAM
Dajte svakoj osobi list papira s natpisom JA SAM . . . i zamolite je da napi{e velikim i
~itkim slovima tri svoje osobine koje nisu o~igledne. Stoga nikako ne - ja sam ènsko,
nosim nao~ale, imam crvenu kosu. To mogu biti obi~ne osobine, koje svaka osoba moè/
èli iznijeti o sebi. Potom neka pri~vrste papir na prsa. Neka ustanu, {e}u naokolo i
predstavljaju se drugima u grupi te se s njima rukuju, razmjenjuju imena, gledaju papire
drugih osoba i kratko ih komentiraju ili postavljaju pitanja. To omogu}uje bolji osobni
kontakt izme|u svih sudionika na samom po~etku rada.
Zaklju~ak
Osobni {tit i bingo, koji su u paketu, mogu se koristiti za upoznavanje svih koji sudjeluju u
ovim vje`bama, ili za kasnije osvjeàvanje pam}enja. Vrijednost ovih vje`bi je u
nagla{avanju va`nosti svake osobe, te u ~injenici da svatko ocjenjuje sam sebe prije nego
{to se bilo {to u~ini u grupi. Ovo je vrlo va`no za rad jer traì po{tivanje drugih i
prihva~anje razlika. Omogu}ava slanje jasne poruke od samog po~etka.
13
14
3 - Osobni {tit
Osobni {tit
Uvod
Kratka vje`ba za grupu koja se dobro ne poznaju ili koja se nije dulje vidjela. Sluì za
poticanje i olak{avanje komunikacije u grupi.
D
MOTO
Svaka osoba neka nacrta svoj vlastiti {tit koji uklju~uje sljede}e:
A - tri aktivnosti koje najradije radi u slobodno vrijeme (nacrtati);
B - tri ambicije (nacrtati);
C - tri osobe kojima se divi (nacrtati);
D - tri mjesta koja voli ili koja bi èljela posjetiti
Alternativno:
A - tri prikaza svoje obitelji, osobnog ìvota.
B - tri prikaza svog posla ili |a~kog ìvota (studentskog).
C - tri aktivnosti u slobodno vrijeme
D - tri mjesta koja èli posjetiti ili koja voli
Mogu}e su i druge varijacije.

Svaka osoba odabire frazu koja joj je prihvatljiva kao moto(slogan) i ispisuje ga na {tit.
Nakon toga svatko u grupi predstavlja svoj {tit.
[titovi mogu biti obje{eni na zid sobe u kojoj se sastajete, da bi ih sudionici mogli vidjeti i
poku{ali pogoditi kojoj osobi pripadaju, ili moète na vrhu {tita napisati imena.
15
3 - Osobni {tit
16
4 - Bingo
Bingo
Uvod
Ovu je igru najbolje primijeniti za povrat energije, poslije ru~ka ili nakon prekida
zajedni~kog rada. Ne preporu~uje se za razbijanje leda. To je kratka, zabavna,
interaktivna vje`ba koja pomaè ponovnom uspostavljanju osje}aja pripadnosti grupi.
Tijek vje`be
1. Svaka osoba dobije kopiju papira s Bingo tablicom. Preporu~ena veli~ina tablice je
dvanaest polja s odre|enim tvrdnjama. ^lanovi grupe moraju prona}i osobu za koju
odgovara odre|ena tvrdnja (tvrdnja se odnosi na tu osobu). Stoga, tvrdnje poput: je
èna, ili nosi sat, nisu pogodne, zato jer se to moè lako vidjeti. Tvrdnje moraju
pokrivati razna podru~ja, pogodna za grupu s kojom radite. Pogledajte stranicu s
predlo{kom, neka vam ona posluì kao primjer.
2. Zamolite grupu da ustane, odmakne stolce u stranu i zadrì jedino listove za Bingo i
olovku. Cilj igre je popuniti cijeli Bingo list. Kruè}i po prostoriji ~lanovi grupe traè
odgovaraju}u osobu te stavljaju ime te osobe u polje i potom ponovno kruè
prostorijom, traè}i sljede}u osobu za sljede}i odgovor.
3. Pobjednik igre je osoba koja prva ispuni svih dvanaest polja. Nije dopu{teno staviti
svoje vlastito ime u polje. Na kraju, kada testirate odgovore podignite ruke za svaki
to~an odgovor. Uobi~ajeno je da i voditelj grupe sudjeluje u ovoj vje`bi.
Zaklju~ak
Mogu}e su razne varijacije. Moè biti vi{e ili manje polja. Tvrdnje mogu biti na zadanu
temu. One mogu biti kontroverzne, provokativne ili riskantne. Ako izaberete jedan od ovih
posljednjih prijedloga, morati }e te uzeti vi{e vremena za saèti zaklju~ak poslije vje`be.
Drugim rije~ima, iako je glavni cilj ove vje`be razgibavanje grupe, ona tako|er moè biti
kori{tena i za po~etak neke rasprave.
17
4 - Bingo
Prona|i onoga tko:
ZNA TKO JE BILA

BARBARA
STANWYCK
ZNA VOZITI AUTO
JE VEGETARIJANAC
JE LJUBITELJ
SPORTA
IMA KU]NOG
LJUBIMCA
VOLI ISTU MUZIKU

KAO I TI
JE RODITELJ
NIJE NIKADA
PU[IO
NOSI BIJELO
RUBLJE
VOLI FILMOVE
ZNANSTVENE
FANTASTIKE
18
TKO JE BIO NA
ODMORU PRO[LI
MJESEC
NOSI
KONTAKTNE
LE]E
5 - Blago, gusar i klju~

Blago, gusar i klju~
Uvod:
Pokaìte sliku kov~ega s blagom, a klju~ kov~ega ima gusar. Unutra je blago koje se moè
vidjeti.
Objasnite da }e to blago biti zaklju~ano i samo jedan klju~ moè otvoriti kov~eg. Pokaìte
kopiju papira s nacrtanim klju~em (klju~ ima sedam zubaca razli~ite veli~ine). Podijelite
svima po jednu kopiju nacrtanog klju~a. Zadatak je da naprave klju~ koji }e otvoriti
kov~eg.
Blago:
Moè biti:
1. Budu}e generacije mladih ljudi s razumijevanjem i simpatijom za rad Pokreta
Crvenog krià i Crvenog polumjeseca.
2. Sretna i zadovoljna zajednica.
Klju~:
U ova dva slu~aja moè biti:
1. U na{em radu na diseminaciji sedam glavnih na~ela kojima bi trebalo podu~iti
mlade`.
2. Sedam glavnih na~ela koje trebaju ljudska bi}a da bi bila sretna i zadovoljna.
Tvrdnje:
Nekoliko tvrdnji moè biti napisano na papire, koji mogu biti zalijepljeni na zidove
prostorije. To su mogu}i odgovori. Sudionici ih mogu gledati, ili ne gledati, kako god èle.
Vje`ba:
1. Prvo svaka osoba za sebe treba otkriti/navesti sedam najva`nijih elemenata koje }e
otklju~ati blago. Moraju ih poredati po va`nosti (najve}i zubac = najve}a va`nost).
2. Zatim se formiraju manje grupe (najmanje tri, ali ne vi{e od sedam osoba). Svakoj
grupi treba dati razli~ito obojenu kopiju papira s klju~em. Treba im re}i da postignu
konsenzus u grupi o sedam tvrdnji i redoslijedu njihove va`nosti.
3. Klju~evi mogu biti stavljeni na zid ili sedam tvrdnji moè biti napisano na velikom
papiru s tablicom. Svaku grupu treba pitati:
Je li bilo lako ili te{ko posti}i konsenzus?
Je li svatko izrazio svoje mi{ljenje?
Za{to ste prvo odabrali najva`niju tvrdnju (najve}i zubac)?
4. Zatim neka se potakne ve}a grupa na raspravu ili neka glavna rasprava bude o
temama koje su se pojavile i iskristalizirale tijekom vje`be.
19

Zaklju~ak:
Rasprava }e u mnogo~emu ovisiti o prirodi blaga i klju~u koji ste prethodno odabrali. Neke
teme se mogu pojaviti u svakoj raspravi:
Mora li cijela grupa izraditi svoj klju~? Ili, su pojedina~ni i/ili klju~evi manjih grupa
dovoljni? Ho}e li svaki klju~ otvoriti blago?
Je li korisno, ili nije, stvarati prioritete na ovaj na~in?
Jesu li uklju~ene kulturolo{ke razlike i perspektive?
Kako su se sudionici osje}ali za vrijeme razli~ith faza zadatka?
Osim {to se u ovoj vje`bi moè ne{to nau~iti o glavnoj temi, moè li se ne{to nau~iti i o
komunikaciji i razlikama me|u ljudima?
Osoba koja vodi vje`bu ne smije re}i nijednoj grupi da oni jedini imaju ispravni klju~ za
blago. To }e pokvariti cijelu namjeru ove vje`be.
Opaska:
Ovisno o odabranoj temi, na~inu izvo|enja i sastavu grupe vje`ba moè trajati kra}e (45
minuta) ili dulje (1/2 dana).
20
21

Blago, klju~ i tvrdnje
Slijedi jedan primjer blaga, klju~a i tvrdnji koje se mogu upotrijebiti:
Blago:
Svijet bez nasilja i rata.
Klju~:
Sedam glavnih aktivnosti koje pojedinac moè napraviti da se to postigne.
Tvrdnje:
Nau~iti prihva}ati razlike;
[iriti znanje o ljudima i svijetu;
Pokazati toleranciju i po{tovanje;
Razvijati empatiju i razumijevanje za tu|e poglede i djelovanja;
Vi{e ~itati;
Boriti se protiv predrasuda i diskriminacije - najprije kod prijatelja, i u obitelji;
Lobirati politi~are i druge vo|e;
Aktivno ohrabrivati ravnomjerniju distribuciju svjetskih dobara;
Tro{iti manje, tako da drugi mogu tro{iti vi{e;
Nau~iti upravljati vlastitom sd`bom i strahom na konstruktivan na~in;
Razgovarati o problemima, a ne ih skrivati;
@ivjeti nenasilno i neagresivno - biti dobar primjer;
Praviti se da je to sva~iji problem, samo ne tvoj;
Koristiti vlastito znanje i vje{tinu za optuìvanje drugih u svom ìvotu;
Podràvati organizacije koje rade na prevenciji sukoba i uspostavljanju mira
(~lanstvom, finacijski ili promoviranjem);
Provoditi kampanje, organizirati mar{eve i demonstracije ako je prijeko potrebno;
Bojkotirati kampanje i vlade koje aktivno ohrabruju nasilje i rat;
Podràvati smrtnu kaznu za nasilne kriminalce i ubojstva religioznih i politi~kih
vo|a koji ohrabruju nasilje;
Za{tititi sebe i one o kojima se brine{, a ignorirati kaos i patnju drugih;
Osjetiti se bespomo}nim i okrenuti se seksu, drogama, materijalizmu ili karijeri, ili . . .
Ove tvrdnje mogu biti napisane na papirima i zalijepljene po sobi. Sudionicima treba re}i da
neke tvrdnje mogu biti zamka. Sudionici sami mogu odabrati ho}e li ih pro~itati prije izrade
vlastitog klju~a, ili ih uop}e ne}e gledati.
22
6 - Vje`ba prepoznavanja potreba

Vje`ba prepoznavanja potreba
Popratni radni list Stanovnici Mathari Valley sudionici trebaju prvo ispuniti svaki sam za
sebe, a zatim raspraviti u grupama. Grupe trebaju usuglasiti popis potreba stanovnika
Mathari Valleya. Na kraju u velikoj grupi svaka grupa obja{njava svoj popis.
Popis problema koje su naveli stanovnici Mathari Valley moè se dati na kraju. On sadrì
slijede}e:
1. Hrana
2. Skloni{te
3. [kolarine (stipendije)
4. Odje}a
5. Zemlja
6. Novac za poslovanje
7. Pitka voda
8. Sanitarije
9. Bolji standard stanovanja
10. Mogu}nost obrazovanja
Mnoge druge potrebe nisu na toj listi prioriteta, na primjer, zdravstvena njega i skrb.
U ve}oj grupi mogu se pojaviti sljede}a pitanja:
Za{to ljudi Mathari Valleya imaju navedene potrebe?
Jesu li one sli~ne ili razli~ite od onih koje je grupa pretpostavila?
[to nam to govori o pretpostavkama koje mogu biti donesene o potrebama (bilo koje
grupe)?
[to nam to govori o va`nosti odre|ivanja, procjene potreba?
Zaklju~ak
Ova vje`ba nazna~uje neke bitne to~ke o prijekoj potrebi procjene potreba u svakoj prilici.
To osigurava da sve {to se odabere bude vrijedno i potrebno. Tako|er jasno nagla{ava da
razli~ita dru{tva, u razli~itim mjestima, ne mogu biti tretirana po istoj formuli (na~inu,
postupku).
23
6 - Vje`ba prepoznavanja potreba

Upitnik
Prioriteti Mathari Valley stanovni{tva

Gradsko Vije}e Nairobija nedavno je napravilo istraìvanje na oko 2000 obitelji u Mathari
Valley. Pitali su stanovni{tvo koje probleme ljudi vide kao najva`nije u svojem ìvotu u
Mathari Valley. Zatim su ih zamolili da poredaju te probleme prema prednosti.
Uputa:
Poredajte prema va`nosti potrebe onako kako mislite da bi to u~inili stanovnici Mathari
Valleya. Stavite broj 1 kraj onoga {to mislite da bi oni prvo izabrali, broj 2 kraj onoga {to
mislite da biste stavili na drugo mjesto, itd. sve do 10.
Va{ poredak:
Zemlja
îsta voda
Skloni{te
Odje}a
[kolarine(stipendije)
Novac za razvoj poslovanja
Hrana
Bolji standard
Sanitarije
Mogu}nost obrazovanja
Preuzeto iz Health Care Together od Mary Johnson i Susan Rifkin (1987.), objavio
Macmillian Publishers, London.
24
7 - Ljudska skulptura
Ljudska skulptura
Uvod
Aktivnost za demonstraciju va`nost suradnje i prihva}anja razlika. Moè se koristiti i kao
igra za zagrijavanje.
Postupak
1. Zamolite sudionike da formiraju grupe od po tri do ~etiri ~lana. Zatim im recite
neka prikaù, ~ine}i ljudsku skulpturu, ne{to vezano uz naslov koji ste im dali.
Naslovi mogu biti:
dobrobiti suradnje
prihva}anje razlika
kako radi grupa ili razred
sukob
no}ni ìvot u toj sredini
ma~ke
(Gotovo svaki naslov moè biti izabran, ovisno o grupi, situaciji ili va{oj namjeri).
2. Recite grupi da ne smiju razgovarati tijekom cijele vje`be. Odredite im vrijeme za
zadatak i recite da }e prezentirati svoju skulpturu drugim grupama. Razgovor }e
biti dopu{ten tek nakon prezentacije.
3. Jedna osoba u svakoj grupi je nemo}na po odredbi voditelja. Ona mora dràti
ruke iza le|a ili u dèpovima. Alternativno ona moè stajati na jednoj nozi ili ostati
presavijena. Mogu}e su i druge varijacije. Nemojte navoditi razlog, no moraju ostati
tako sve do kraja prezentacije.
4. Nakon {to su sve grupe napravile svoju prezentaciju, dopustite grupama da
razgovaraju neko vrijeme o tome {to su postigli, kako su se osje}ali za vrijeme
vje`be, i {to su, ako su i{ta nau~ili iz ovoga.
5. Nakon toga otvorite op}u raspravu. Postavite im odre|ena pitanja, npr:
Kakav je osje}aj raditi bez rije~i?
Koliko je dobro grupa zajedno radila?
[to je pomagalo ili ko~ilo ovaj zajedni~ki rad?
Kako se osje}ala nemo}na osoba?
Kako je grupa reagirala na tu osobu i kakve su osje}aje imali prema njoj?
[to ste nau~ili o: ljudskoj skulpturi; temi koju ste trebali prikazati; suradnji
(kooperaciji); razlikama?
(Mnoga se druga pitanja mogu postaviti, ovisno o grupi, vremenu i prirodi
posla. Za ve}e grupe, ili ~ak i za manje, ova pitanja mogu biti postavljena prvo
malim grupama prije rasprave u velikoj grupi).
25
7 - Ljudska skulptura
Zaklju~ak
Neka osjetljiva pitanja mogu iskrsnuti tijekom vje`be, pa treba predvidjeti dovoljno vremena
za njihovo pravilno razmatranje. Voditelj }e vjerojatno morati izabrati na koja }e se pitanja
usredoto~iti.
26
8 - Moj heroj
Moj heroj
Uvod
Svijet ma{te moè biti vrlo korisna pomo} mladim ljudima u otkrivanju i izraàvanju svojih
misli i osje}aja. U ovoj }emo vje`bi upotrijebiti ideju heroja kao jo{ jedan primjer za
pomo} mladima u dubljem spoznavanju vlastitih vrijednosti.
Zbog lak{eg razumijevanja prirode vje`be, sljede}e primjedbe treba imati na umu:
1. Svjesno ili nesvjesno, gotovo svatko ima jednog ili vi{e heroja.
2. Heroji igraju va`nu ulogu u ìvotu mladih ljudi jer su im ~esto centar pa`nje ili lik s
kojim se oni lako poistovje}uju i na taj na~in pomaù mladima da usvoje
vrijednosti.
3. Zbog toga je va`no shvatiti da heroji nisu neutralni, nego da su odre|eni lik i
prenose mnoge vrijednosti.
4. Gledano iz kolektivnog kuta, heroji (uzori) igraju va`nu ulogu u ìvotu ve}e
zajednice kao {to su rasne, etni~ke skupine ili cijela zemlja.
Zbog tog razloga heroj moè biti vaàn ~imbenik u nacionalnom jedinstvu (ako je
zajedni~ki cijelom stanovni{tvu neke zemlje), ali tako|er moè uzrokovati raskol (ako je
zajedni~ki odre|enom segmentu dru{tva, zajednice ili etni~ke grupe), a neprihva}en od
ostalih segmenata dru{tva.
Ovo se mora pa`ljivo uzeti u obzir tijekom vje`be. Dali smo samo op}u podlogu, ali se ona
moè i treba prilagoditi lokalnim prilikama.
Glavni je cilj potaknuti ljude na shva}anje da drugi ljudi u istoj zemlji, zajednici ili gradu
mogu imati druge heroje te da shvate i po{tuju njihov izbor.
Proces
1. Zamolite nekoliko dragovoljaca neka daju svoju definiciju heroja. Nije va`no dati
definiciju iz leksikona ili rje~nika. Vjerojatno }e se pojaviti zapaànja sli~na ovima:
Heroj je: plemenita osoba kojoj se dive zbog njezinih juna~kih djela i plemenitosti,
netko s nadljudskim osobinama, netko tko ima osobite talente, netko tko je
posvetio svoj ìvot sluènju drugima, itd.
27
8 - Moj heroj
2. Podijelite obrazac MOJ HEROJ. Naglasite:
a) Heroj (u ovoj vje`bi) moè biti stvaran ili izmi{ljen lik. To moè biti domoljub,
vjerska li~nost, popularni lik iz TV serije ili reklame, povijesna osoba, heroj iz
knjige ili filma itd.
b) Svatko ima jednog ili vi{e heroja, ali zbog svrhe ove vje`be molimo sudionike
da se koncentriraju na samo jednog heroja. Zbog toga bi trebali odabrati
onoga koji im je najva`niji.
3. Svatko za sebe ispunjava upitnik. Sudionici ne bi trebali razgovarati tokom ovog
dijela vje`be.
4. Kad popune upitnik svatko na|e partnera i s njim podijeli svoje odgovore.
Preporu~ujemo da se o pitanjima razgovara po redu. Tako }e se lak{e uspore|ivati
odgovori i dijalog }e lak{e te}i. Sudionicii moraju biti spremni odgovoriti na pitanja
svog partnera, kao {to su: U kojoj dobi si odabrao svog heroja? Jesi li mijenjao lik
svog heroja mnogo puta? Koji su bili razlozi tvog izbora lika heroja?, itd. Pitanja
koja imaju kriti~ki i prijete}i pristup ne smiju se dopustiti, npr. Ne misli{ li da je lo{e
ako je ne~iji heroj zapravo ratni heroj? itd.
5. Ponovno u velikoj grupi zamolite sudionike da navedu neke osobine svojih heroja.
Mogu se zapisati na plo~i. Vjerojatno }ete uo~iti velike sli~nosti me|u osobinama
razli~itih heroja kako povijesnih tako i izmi{ljenih osoba. Moè se dogoditi da vi{ e
sudionika odabere istog heroja. Ako se to dogodi, ne smije se dopustiti kritika
izbora.
6. Moè se komentirati o pozitivnim i negativnim osobinama heroja op}enito i
razgovarati o njihovom utjecaju. Tako|er se moè raspravljati o vrijednosti heroja u
ìvotu pojedinca i zajednice. Treba naglasiti mogu}e opasnosti slijepog
prihva}anja svega kod osobe kojoj se divimo i re}i ne{to o va`nosti zauzimanja
kriti~kog stava i promatranja te osobe s odre|ene udaljenosti.
Zaklju~ak
Ova vje`ba traì od mladih osoba da razmisle o sebi. Ona im ukazuje na utjecaj koji
poistovje}ivanje s herojem moè imati na pojedinca, skupinu ili zajednicu. Moè se vidjeti
snaga osobnih i zajedni~kih vrijednosti. Poslije ove vje`be moète nastaviti rad na istim
temama ili je moète upotrijebiti kao uvod u rad na prepoznavanju i prihva}anju razlika.
28
8 - Moj heroj
Moj heroj
1.
Kada bi morao izabrati JEDNOG heroja, koga bi izabrao?
2.
a) Kojim se osobinama svoga heroja najvi{e divi{?

Za{to?
b) Ima li tvoj heroj neke osobine /karakteristike koje ti se ne svi|aju?
Za{to?
3.
a) Koji ti je postupak tvoga heroja najdraì?

Za{to?
b) Koji te postupak tvoga heroja najvi{e razo~arao?
Za{to?
4.
Je li te tvoj heroj nau~io ne~emu {to smatra{ vrlo vrijednom

poukom u ìvotu? Ako DA, opi{i.
29
9 - Ja i moj neprijatelj
Ja i moj neprijatelj
Uvod
Vje`ba koja nam pomaè vidjeti vezu izme|u nas i na{ih neprijatelja i pokazuje da nam
na~in na koji gledamo neprijatelje puno govori o nama samima.
Postupak
1. Zamolite sve sudionike da napi{u tri osobine koje mrze ili kojih se boje kod svojih
neprijatelja. Trebaju zamisliti osobu ili skupinu ljudi koje zaista ne vole, bilo zbog
njih samih ili onoga {to predstavljaju. Ako imaju pote{ko}a u prisje}anju ili
razmi{ljanju o tome, mogu kao neprijatelje zamisliti pojedinca ili grupu ljudi koju su
nau~ili mrziti ili su ih se bojali dok su bili djeca (5 min).
2. Zatim bi sudionici trebali napraviti popis onoga {to ne vole kod sebe. Zamolite ih
neka navedu ono {to je za njih op}enito neugodno, ili {to najradije ne bi priznali.
Potom neka na papir dodaju ono {to misle da nisu, a htjeli bi biti. O onome {to je
na ovom popisu ne}e se raspravljati u prisutnosti cijele grupe (5min).
3. U parovima, partneri gledaju svoje popise, navode}i tri osobine koje ne vole kod
svojih neprijatelja. Zamolite ih da zapaze koliko se veza moè uspostaviti izme|u
njihova dva popisa. [to je zajedni~ko njima i njihovim neprijateljima? Mogu li u
neprijatelju vidjeti neke svoje nepoèljne osobine ili ne{to {to bi èljeli biti, a nisu?
Pobrinite se da parovi prokomentiraju oba popisa - pet minuta svaki (10 min).
4. Kada se ponovno okupite u velikoj grupi, recite im da ne moraju iznositi sve
informacije koje su napisali i raspravili u paru. Otvorite grupnu raspravu
postavljaju}i sljede}a pitanja:
Jeste li prona{li vezu izme|u onoga {to ne èlite prihvatiti o sebi i onoga {to
predstavljaju va{i neprijatelji?
Govori li nam to ne{to o nama ili o prirodi neprijatelja?
[to moèmo nau~iti kad se suo~imo s na{im vlastitim strahovima i mr`njama?
Moglo bi biti korisno ponovno razmisliti o ovim pitanjima u manjim grupama (po
~etvero). Op}i komentari ili rasprava u ve}oj grupi trebali bi istaknuti glavne
zaklju~ke koje nam ova vje`ba moè pruìti.
30
9 - Ja i moj neprijatelj
Zaklju~ak
Svrha ove vje`be su samospoznaja i suosje}anje, i sluè kao uvod u shva}anje prirode
projekcije.
Carl Jung, vrlo utjecajan psiholog, kaè da ono {to ne volimo ili ~ega se bojimo kod sebe
projiciramo na druge, ~ime se odvajamo od svojih neèljenih osobina, stvaraju}i pritom
neprijatelje. Vrlo je te{ko tu ideju primjeniti na sebe jer to zahtijeva shva}anje da smo mi i
na{i neprijatelji sli~ni. Dobra po~etna to~ka je da pogledamo ono {to je nama i na{im
neprijateljima zajedni~ko na prakti~noj razini kao {to je obitelj, stil ìvota, o~ekivanja, snovi,
djeca. Ove veze mogu biti dobar uvod u slamanje nekih psihi~kih barijera.
Mogu slijediti daljnje vije`be o rezultatima projekcija u obliku mr`nje, straha, predrasuda i
diskriminacije.
31
10 - Humor i stereotipi
Humor i stereotipi
Uvod
Vje`ba za poticanje ljudi na razmatranje prirode i snage humora te za otkrivanje nu`nosti i
opasnosti stereotipa u humoru.
Postupak
1. U malim grupama istraìte sljede}e:
[to svakoga od nas nasmijava?
Postoji li mnogo razli~itih stvari koje nas nasmijavaju?
Ovisi li to o raspoloènju? Situaciji? Dru{tvu?
Smijemo li se stvarima kojih se bojimo ili ne znamo ni{ta o njima?
Je li lako/te{ko nasmijati druge?
Kako druge nasmijava{?
2. Zamolite svaku grupu neka pripremi ne{to za druge grupe. Cilj ih je nasmijati.
Mogu prirediti pri~u, crte`, dramu, igrokaz sve {to ljude moè nasmijati. Nakon
odre|enog vremena za pripremu, pruìte svakoj grupi priliku da nasmije ostale
sudionike.
Poslije ovoga, povedite raspravu o tome kako su grupe donijele odluku o tome
{to raditi, i jesu li bile uspje{ne. Neka razmotre s ~ime i na {to su ra~unali, na
primjer, vrstom publike, koliko se dobro poznaju itd.
3. Recite sudionicima da formiraju parove. Prvo neka sami, zapisuju}i na list papira,
razmisle o vremenu kada su otkrili ili ~uli ne{to uistinu smije{no. Neka to
analiziraju. Za{to su to smatrali smije{nim? O ~emu se zapravo radilo? Zatim neka
okrenu papir i neka razmisle o vremenu kada su na{li/~uli ne{to {to nije ba{ bilo
smije{no, ali su se svejedno smijali ili pridruìli {ali. Neka analiziraju: Za{to im to ba{
nije bilo smije{no? Za{to su se svejedno smijali? Tko je jo{ bio tamo? Ohrabrite
ljude da budu iskreni, iako im to moè biti poprili~no te{ko. (Mnogi ljudi }e tvrditi
da ne mogu iz prve ruke razmisliti o nekoj sli~noj situaciji. Ako ne mogu, zamolite
ih neka razmisle o nekoj situaciji gdje su oni na{li ne{to smije{no, a ostali nisu).
Neka onda razmjene te dvije situacije sa svojim partnerom i malo porazgovaraju o
njima.
Ponovno u ve}oj grupi, zamolite ljude neka ne pri~aju o svojim situacijama, nego
neka iznesu generalne zaklju~ke i mi{ljenja o tome {to nam ovo pokazuje o
humoru.
32
4. Mnoge {ale i ljudska sposobnost poimanja smije{noga ovise o poznavanju osobe,

o razumijevanju situacije, o pripadanju odre|enoj grupi ljudi. Mnoge smije{ne
situacije nemaju smisala za one koji nisu u njima.
Zamolite sudionike da u manjim grupama razmotre:
Prvo, razmotrite:
Koja je bit {ale? Kako ljudi koji nisu u njima reagiraju na njih?
[to masovni mediji moraju ~initi da nas nasmiju u isto vrijeme s istim stvarima?
(Razmotri publiku u studiju, snimljeni smijeh, strereotipe, itd.)
Drugo, zamoli sudionike da pogledaju neke zabavne TV programe ili slu{aju DJ-e
na radiju. Pro~itajte neke stripove. Pogledajte reklame. Zatim napravite popis
stereotipa koji se ~esto upotrebljavaju.
Tre}e, upozorite grupu da stereotipi moraju biti odmah prepoznatljivi i da ne
dopu{taju individualne razlike. Razmislite o medicinskim sestrama, ènama iz
gornje klase, radikalnim vo|ama sindikata, homoseksualcima i lezbijkama ili bilo
kojoj drugoj grupi koje ste se sjetili. Potom ih ohrabrite neka rasprave sljede}e:
Koliko su stvarni stereotipi?
[to mislite kako su nastali?
Za{to su stereotipi katkad vrlo korisni?
Kako bi se osje}ao da si pripadnik grupe o kojoj se govori na taj na~in? Ili, da
je to ~lan tvoje obitelji?
Kako bi oni utjecali na tebe ako ne poznaje{ nijednog ~lana takve grupe?
Kako bi reagirao da sretne{ ili ~uje{ pripadnike takve grupe nakon {to
godinama slu{a{ o tom stereotipu?
Za{to su neke grupe vi{e pogo|ene {alama nego druge?
Za{to je mnogo vi{e zabrinjavaju}e kada su {ale usmjerene na cijelu zajednicu,
nego kada su usmjerene na bogate ili one koji rade specifi~na poslove, kao
politi~ari na primjer?
êtvrto, zamolite grupe da izaberu jednu grupu koja je prikazana na prili~no
negativan, stereotipan na~in. Zamolite ih neka zajedno skupe primjere tih
stereotipa. Oni trebaju razmotriti kako nastaju takvi stereotipi. Neka razmisle o
tome kako ti stereotipi utje~u na osje}aje ~lanova takvih grupa. Mogu ~ak i zamoliti
~lanove takvih grupa da im kaù ne{to o tome ili pak pro~itati njihove izjave. Mogu
razmisliti o tome {to treba ili bi trebalo u~initi da bi se stereotipi izmijenili.
33
Nakon predvi|enog vremena manje grupe trebaju prezentirati svoje zaklju~ke
ve}oj grupi.
Neka se povede rasprava u kojoj }e se uspore|ivati tipovi stereotipa i reakcije na
njih, te zamisliti i mogu}u strategija za njihovu promjenu.
Zaklju~ak
Moè se provesti jedna ili vi{e ovih aktivnosti. Namjera ove vje`be je navo|enje ljudi na
razmi{ljanje o tome jesu li neke bezbolne {ale zaista tako bezbolne, ako su usmjerene na
odre|ene pojedince ili grupe. Ova vje`ba tako|er rasvjetljava kako humor moè biti
upotrebljen i kao propagandno oru`je. Postati svjestan toga, i poku{ati ublaìti njegove
{tetne efekte, ne{to je {to svaki pojedinac moè u~initi. Svaki rad s ugroènim grupama
moè imati koristi ako obratimo pa`nju na viceve o toj grupi.
34
11 - Masovni mediji i na{i ìvoti

Masovni mediji i na{i ìvoti
Definicija iz oksfordskog rje~nika: Masovni mediji - sredstva (osobito novine, radio,
televizija) prijenosa informacija, utjecaja na ideje ogromnog broja ljudi.
Nitko ne sumnja u mo} utjecaja medija na ve}i dio na{ega ìvota. Mnogi od nas ìve u
dru{tvima koja su zasi}ena u medijima. Od trenutka bu|enja u na{ dom prodiru slike i
zvukovi audio-vizualnih medija. No}u na na{e snove utje~u slike primljene danju.
Pretpostavlja se da prosje~ni odrasli ~ovjek u nekim zemljama provede pribli`no 75 sati
tjedno u kontaktu s masovnim medijima, ma kako povr{an taj kontakt bio (pogled na
poster, napola slu{ani radio program). Statistike mnogih vlada pokazuju da djeca tro{e
vi{e vremena na masovne medije nego u u~ionici. Samo nam san oduzima vi{e vremena.
Ti i mediji
Tijekom jednog tjedna vodi dnevnik o vlastitim
kontaktima s medijima.
Zabiljeì vrstu medija, koliko si vremena proveo u
kontaktu s njim. (Zapamti, moè{ istodobno imati
kontakt s vi{e vrsta medija).
Na kraju tjedna raspravite u grupi koiko si te uz koje
vrste medija vremena proveo.
Nacrtaj grafikon i njime ilustriraj rezultate.
Budu}i da provodimo toliko mnogo vremena u kontaktu s medijima, prirodno je da su

nam oni vrlo snaàn izvor informacija, dru{tvenih vrijednosti i zabave. Oni pomaù
oblikovanju stavova prema nama samima i prema svijetu u kojem ìvimo.
35

Masovni mediji ne odre|uju na{e stavove, ali oblikuju i odabiru informacije koje moèmo
koristiti i na osnovi kojih donosimo odluku koji je stav ispravan... {to zna~i da nastoje
podràvati, razvijati i iskori{tavati vjerovanja i stavove koji ve} postoje, a ne potkopavati ili
mjenjati postoje}e predod`be.
Gajenra Verma
The Black and White Media Book
Procedura selekcije koju upotrebljavaju mediji u odre|ivanju onoga {to ~itamo, slu{amo i
vidimo je presudna za na{e razumijevanje svijeta i realnosti oko nas.
Obiteljski album
U parovima ili malim grupama:
Pogledaj svoj ili obiteljski album.
Porazgovaraj s partnerom ili grupom o doga|ajima na slikama.
Razmotri:
[to je na tim fotografijama? (zabave, vjen~anja ili praznici?)
Koliko je fotografija sa sva|ama, svakodnevnom dosadom, razvodima,
sprovodima, lo{im danima?
Prvo, mi smo vrlo selektivni u tome {to }emo fotografirati. Zatim
biramo {to }emo staviti u album ili {to }emo izloìti.
[to volite fotografirati - kada i gdje?
Koje fotografije birate da biste ih pokazali ili metnuli u album?
Koje odbacujete - i za{to?
Poku{ajte se sjetiti motre}i nekoliko fotografija {to se dogodilo prije, a
{to nakon fotografiranja.
Jesu li albumi istinit zapis? Odraàvaju lik oni stvarnost?
Za{to rijetko ~uvamo zapise o neugodnostima?
Za osobu koja nas ne poznaje; kako moè na{ proces izbora fotografija
za album utjecati na na~in na koji nas drugi vide.
36

Na{a fotografija vjerojatno ~uva i slijedi cijeli niz uzoraka. Vrsta informacija koju
upotrebljavaju masovni mediji je isto takva. Sve slike koje vidimo u medijima su izabrane
da bi prikazale odre|enu to~ku gledi{ta i potvrdile niz uzoraka. Kako ni mi ne pokazujemo
slike na kojima ka{ljemo ili kopamo nos, tako i mediji pa`ljivo biraju slike kojim nas
opskrbljuju. Takav postupak selekcije }e utjecati na mi{ljenja onih koji primaju te slike. One
}e utjecati na na{e mi{ljenje o: politici, posjedovanju, bogatsvu i siroma{tvu,
demonstracijama, svijetu u cijelosti.
Snaga vizualnih informacija, i procesa selekcije kojeg upotrebljavaju mediji se moè bolje
razumjeti ako se poku{aju napraviti neke od sljede}ih aktivnosti:
Analiza
Upotrijebite fotografiju, dijapozitv ili sliku. Po~nite
pokazivati mali dio. Potom otkrivajte sve ve}i dio i na
kraju pokaìte cijelu sliku.
Grupa bi trebala izvikivati {to vidi i odlu~iti opisuje li
slika lik /pojavu (objektivno) ili ih tuma~i
(subjektivno).
Pojedinci ili grupe mogu pripremiti vlastite fotografije
za analizu. Ova vje`ba upu}uje na to da se
fotografije mogu zloupotrijebiti, da se reakcije na
sliku mogu nau~iti kolektivno, i da ih se moè
mijenjati.
Foto analiza
Svaka osoba ima fotografiju i komad papira. Neka svi
napi{u kratki komentar o slici, presaviju papir i daju
ga dalje. Kada je cijela grupa komentirala sliku, treba
raspravljati o reakcijama i njihovim uzrocima,
zapaàju}i sli~nosti i razlike.
Naslovi
Fotografija zagrljenog para moè nositi naslov
Ljubav, a moè i Silovanje.
Harold Evans
Koriste}i izbor fotografija sudionici trebaju napisati
naslov koji odgovara prizoru na slici. Fotografiju i
tekst treba potom dati drugom ~lanu grupe, kojega
}emo zamoliti da napi{e naslov tuma~e}i prizor s
drugog stajali{ta.
37
12 - Dijete na televiziji
Dijete na televiziji
Uvod
Vje`ba pokazuje mo} odabira prizora i rije~i na televiziji. Dopu{ta razmatranje nekih
prakti~nih, kreativnih i eti~kih pitanja u medijima. Tako|er isti~e va`nost odgoja
i
obrazovanja u ranom djetinjstvu.
Postupak
Zapo~nite najavom teme djeteta ili metodom telivizijske pri~e u slikama (plan rije~i i prizora
i trajanja televizijske emisije).
1. Dijete
Dajte mi dijete do sedam godina
i stvorit }u vam ~ovjeka.
Djetinjstvo je doba nevinosti.
Pro~itajte ili podijelite ove citate o djeci (moète objasniti da se to odnosi i na ène, samo
{to ih u pro{losti nitko nije spominjao). Recite da se nekome mogu ~initi kontradiktornima,
a drugima komplementarnima.
Podijelite sudionike u manje grupe, otprilike po ~etiri-pet osoba. Nekim grupama podijelite
6 izjava, nekima 7 izjava i zamolite ih da ne govore i ne pokazuju svoju izjavu drugim
grupama.
[est izjava
Sedam izjava
Dijete koje kritiziraju

- u~i osu|ivati
Dijete koje ka`njavaju
- u~i se tu}i
Dijete koje vrije|aju
- u~i biti stidljivo
Dijete koje osjeti sramotu
- u~i se osje}ati krivim
Dijete koje zlostavljaju
- u~i podcijenjivati sebe
Dijete koje vidi da mu voljene ubijaju
- u~i se strahu i mr`nji
Dijete koje uvaàvaju

- u~i se strpljenju
Dijete koje ohrabruju
- u~i se povjerenju
Dijete koje osje}a sigurnost
- u~i se vjerovati
Dijete koje osje}a po{tenje
- u~i se pravdi
Dijete koje osje}a prijateljstvo
- u~i se biti ljubazno
Dijete koje je prihva}eno
- u~i se samopo{tovanju
Dijete koje prima brigu i ljubav
- u~i se voljeti
Zamolite svaku grupu neka raspravi o zna~enju njihovih izjava i kaè {to misli o njima.
38
2. Televizijska shema pri~e (storyboard)
Objasnite da je storyboard tabela s planom. Ljudi koji rade na televizijskim programima ili
reklamama koriste se takvim tabelama da bi organizirali svoj posao. (Pokaìte im plan
slike, vremena i zvuka). Tabela pokazuje koje prizore gledatelj vidi u bilo kom trenutku
tijekom programa ili reklame, te rije~i i zvuk koji prate prizore. Koristan savjet je da za jednu
sekundu moèmo re}i tri rije~i. Slike i zvuk se trebaju spojiti.
3. Zadatak
Objasnite da svaka grupa treba napraviti dvominutne vijesti, reklamu ili neki drugi na~in
predstavljanja na televiziju ovih (6 ili 7) izjava putem storyboard-a. Oni mogu imati ve}i broj
kopija planova slike, vremena i tona (koje }e dobiti od vas) ili sastaviti vlastite planove.
Trebali bi nacrtati prizore, navesti broj sekundi i napisati rije~i ili zvu~ne efekte.
Treba raspraviti sljede}e:
[to èlimo prenijeti publici?
Koje su tri glavne poruke koje èlite istaknuti?
Kako }ete objasniti {to se zbiva?
Postoje li neki prizori ili rije~i koje ne èlite ili ne moète koristiti?
Kako }ete zadràti pa`nju publike?
Kako se moète nadmetati s nekim akcijskim, avanturisti~kim filmom,

nogometnom utakmicom ili nagradnom igrom?
4. Predstava
Stavite sve sheme na zid. Zamolite sudionike da pogledaju radove svih grupa. Trebali bi
zapaziti sli~nosti i/ili razlike. Da li ih se neki rad osobito dojmio? Nakon nekog vremena
povedite raspravu o shemama (storyboard-ima). {to ne{to zna~i? Za{to su to odabrali?
(Pobrinite se da svaka grupa dobije po neko pitanje). Upitajte ih vide li se razlike izme|u
koji su imali {est izjava, i onih koji su imali sedam izjava? Razmotrite za{to je to tako?
Mo`da }ete morati zamoliti nekoga iz grupa da pro~ita {est i sedam izjava
Pitajte svaku grupu je li im bilo lako posti}i dogovor o storyboard-u, i oko rasprave o
slikama i zvuku koji }e biti kori{teni, i kako su mislili zainteresirati publiku za svoju temu.
Potom moète povesti {iru raspravu o tome bi li se neke od ovih shema mogle emitirati na
televiziji; o pote{ko}ama u poticanju interesa kod ljudi za teme poput ovih; o potrebi za
televizijom koja }e biti zabavna, a ostati vjerna va{im na~elima, a u svezi s tim, i o ~injenju
kompromisa u skladu s relno{}u medija.
39
5. Varijacije
Moète organizirati natjecanje izme|u grupa. To bi svakako do~aralo pravu stvarnost
medija. Najbolja bi se grupa odredila prema na~inu na koji plijeni pa`nju gledatelja i
uspijeva je zadràti. Moè biti dodijeljena i neka mala nagrada.
Vje`ba se moè napraviti o gotovo svakoj temi. Izbjeglice. Cigani. Pomo} u katastrofama.
Glad. U svakom slu~aju treba usmeno ili vizualno najaviti temu.
Umjesto televizijske pri~e moè se raditi naslovna stranica novina ili dvominutni radio spot.
Struktura vje`be ostat }e ista.
Zaklju~ak
Humanitarni rad treba medije i obrnuto. Veza izme|u njih nije uvijek jednostavna jer imaju
vrlo razli~ite ciljeve i postupke. Razumijevanje ove ~injenice moè se pokazati korisnim i
moè rasvijetliti neke situacije.
Slika:
Slika:
Vrijeme:
Vrijeme:
Zvuk:
Zvuk:
40
13 - @rtve
@rtve
Uvod
Vje`ba istraùje puteve medija i ljudske reakcije na njih, napose u vezi s ugroènim
grupama.
Postupak
1. Prikupite veliku i razli~itu kolekciju novina i magazina i/ili zamolite sudionike neka
se uklju~e i oni. Vodite ra~una da neke od novina imaju jasnu vezu s temom koju
ste odabrali. Trebate imati {kare, selotejp, ljepilo, obojeni papir, pastele i olovke.
Podijelite sudionike u manje grupe, ~etiri do {est ~lanova. Dajte svakoj grupi veliki
list papira. Recite im neka naprave kola` od rije~i i slika koje pokazuju kako mediji
portretiraju `rtve. Dobra je ideja zapo~eti vje`bu tako da sudionici kaù {to im
zna~i ili obuhva}a rije~ `rtva. To mogu biti `rtve katastrofa ili rata ili nepogoda. U
grupi trebaju na}i i razmisliti o tome kako mediji prikazuju `rtve.
Dok kreiraju kola`, neka povedu raspravu o reakciji na rije~ `rtve, stavu medija
prema `rtvama, i za{to je to tako.
Nakon odre|enog vremena, mo`da trideset minuta, zamolite svaku grupu neka
pokaè i objasni svoj kola` svim ostalim grupama.
2. Otvorite op}u raspravu pitanjem kako su ljudi reagirali na ovaj zadatak, svijet,
medijske poruke i na ostalo u njihovoj grupi. Potaknite kratku analizu medija:
na}in rada; pogled na ugroène, osjetljive grupe; za{to su takavi kakvi jesu; koliko
su utjecajni i sna`ni, i kako se mogu promjeniti. Mogu se potaknuti i neki ja~i
osje}aji u svezi s ovom raspravom. Dajte im dovoljno vremena za izraàvanje, ali
ostavite vremena i za analizu pozitivnih i negativnih aspekata medija.
Zaklju~ak
Ovo je provokativna vje`ba koja bi trebala potaknuti razmi{ljanja i osje}aje o utjecaju
medija u svijetu. Ona tako|er navodi na razmatranje vlastitih stavova - i onih o dru{tvu u
cijelini - i onih o ugroènim grupama. Sli~ne provokativne aktivnosti mogu biti primijenjene
i na sljede}e naslove: ugroène grupe ili pomo} u potrebi. Jo{ specifi}niji, i
pretpostavimo manje kontradiktoran, bi bio naslov vje`be katastrofe ili sukobi ili ~ak
Crveni kri`.
41
14 - U svakom slu~aju
U svakom slu~aju
Uvod
Aktivnost o osnovnim ljudskim pravima, koja postavlja pitanje postoje li postupci s ljudima
koji su uvijek pogre{ni, bez obzira na situaciju.
Postupak
1. Sudionici se podijele u manje grupe od ~etri do pet osoba i podijele im se kartice
s natpisima:
U NEKIM SLUÂJEVIMA
U VE}INI SLUÂJEVA
U SVIM SLUÂJEVIMA
Smjestite ih jedne nasuprot drugima s mnogo prostora da mogu smjestiti kartice.
2. Svakoj grupi dajte set kartica s napisanim raznim izjavama, otprilike {est do osam
kartica za svaku grupu. Kartice se promije{aju i poloè licem prema dolje. Grupa
okre}e kartice, po jednu u svakom krugu, raspravljaju kamo ih treba smjestiti.
Zatim ih stavlja ispod jedne od tri gornje kartice.
3. Kad je zavr{eno - ili kada pro|e odre|eno vrijeme - dajte svakom ~lanu grupe dvije
prazne kartice. Zamolite ih da napi{u dvije vlastite izjave o temama koje mogu biti
kategorizirane na ovaj na~in. Zatim neka ih poloè licem dolje i promije{aju. Potom
neka ih pro~itaju, rasprave i klasificiraju kao i prije.
4. Kada je zavr{eno - ili kada pro|e vrijeme - zamolite grupe neka pokaù svoje
izjave. Neka svi ustanu i pro{e}u unaokolo, gledaju}i odgovore susjednih grupa.
Unutar svoje grupe mogu raspraviti postoje li neke odluke s kojima se ne slaù. Ne
smiju pomicati niti jednu od novih kartica, ali mogu zapisati sve to~ke o kojima bi
èljeli raspravljati.
5. Ako postoje samo dvije ili tri grupe, svaka grupa moè postaviti pitanja koja èli
drugim grupama. Svaka grupa mora objasniti svoje mi{ljenje. Grupa koja postavlja
pitanje moè dati svoje mi{ljenje.
(Ako je vi{e od ~etiri grupe, sparite grupe za ovu vje`bu).
6. Dajte svakoj grupi vremena za razgledanje odgovora preostalih grupa. No, pri
tome ne trebalo biti rasprave.
42
7. Na kraju moète pitati grupe:
Je li bilo te{ko ili lako posti}i dogovor u grupi?
Misle li da je svaki ~lan grupe imao mogu}nost izraziti svoje mi{ljenje?
[to ova vje`ba govori o osnovnim (u svakoj prilici za svaku osobu) ljudskim
pravima?
Postoji li dogovor o tome {to bi trebalo biti ne~ije pravo u svakom slu~aju?
U~i li nas ovo i{ta o zadacima definiranja i promoviranja ljudskih prava?
8. Mogu}e su varijacije. Npr., moète zamoliti da ispo~etka na~ine svoje vlastite
kartice.
Zaklju~ak
Ova aktivnost moè biti iskori{tena kao uvod u temu o ljudskim pravima. Jasno, vje`ba
moè biti izvedana na sli~an na}in i za mnoge druge teme. Njezina je vrijednost u
poticanju na razmi{ljanje i razgovor o temi na aktivan na}in.
43
Mogu}e izjave
Ubijanje je pogre{no.
Ljudima treba dopustiti da kritiziraju

vladu.
Mu~enje je pogre{no.
Ljudima
treba
dopustiti
da
razgovaraju sa svakim s kim èle i
susre}u svakoga koga èle.
Pogre{no je zadràti nekoga kao

roba.
Pogre{no je prisiljavati nekoga da radi.
Nakon odre|enog uzrasta ljudi bi se

trebali mo}i oèniti ili ìvjeti sa svakim
s kime èle.
Osobi optuènoj za zlo~in trebalo bi

suditi osoba koja nema ni{ta s tim
slu~ajem.
Ljudima treba dopustiti da kaù ili

pi{u {to èle.
Ljudima treba dozvoliti da putuju i

napu{taju svoju zemlju ako to èle.
Svi bi ljudi trebali biti tretirani jednako.

To ne bi trebalo ovisiti o spolu, ili
pripadnosti zemlji iz koje jesi.
Privatna pisma i telefonski razgovori

se ne bi trebali prislu{kivati ili
prekidati.
Ljudima u zatvorima treba re}i za{to

su zatvoreni.
Ljudima treba dopustiti da imaju ili

nemaju religozne osje}aje i vjerovanja
ako to èle.
44
15 - Komunikacija bez rije~i

Komunikacija bez rije~i
Uvod
Postoji nekoliko vje`bi koje pomaù u razumijevanju komunikacije bez rije~i. Neverbalna
komunikacija moè biti iznimno sna`na. Ona postaje sve va`nija kada radimo u
interkulturalnom ili multikulturalnom kontekstu. Tako|er, kada radimo s nekim tko ima
pote{ko}a u razumijevanju jezika. Neki su toga vrlo svjesni, a drugi ne. Za neke bi moglo
biti pravo otkri}e kad uvide korisnost i snagu neverbalne komunikacije.
Aktivnosti
1. Linija ro|endana
Zamolite sudionike da ustanu. Zatim im recite da formiraju liniju od kraja do po~etka
sobe zasnovanu na ro|endanu. Jedan kraj linije je sije~anj, a drugi je prosinac. To
trebaju u~initi bez razgovora, u potpunoj ti{ini. (Varijacija moè biti: prvo slovo imena,
mjesto ro|enja itd.).
2. Horoskopski znak - komad (ske~, drama)
Svi prisutni trebaju formirati grupe zasnovane na istom astrolo{kom znaku. Imaju
odre|eno vrijeme - mo`da tri do pet minuta - da pripreme prezentaciju od dvadesetak
sekundi o svom horoskopskom znaku. Moraju se pripremiti i prikazati svoj program
bez rije~i. (Mogu}e varijacije: ljudi iz iste regije).
3. Hodanje zajedno
Zamolite svaku osobu da na|e partnera. Zatim im recite da stanu na suprotne strane
sobe okrenuti jedno prema drugom. Trebaju se koncentrirati na svog partnera, a ne na
druge sudionike. Ne smiju razgovarati. Recite im da hodaju jedno prema drugom i
stanu na to~ki na kojoj se osje}aju ugodno. Zamolite ih da ostanu na tom poloàju
otprilike 15 sekundi da vide kako se osje}aju. Zatim ih zamolite da se vrate korak
unazad. I tu trebaju ostati 15 sekundi da vide kako se na tom poloàju osje}aju. Zatim
ih zamolite da ponovno odu na ono mjesto gdje su bili neposredno prije i krenu jo{
korak naprijed, bliè jedno drugom. Neka ostanu i u tom poloàju 15 sekundi. Potom
im recite da sjednu s partnerom i porazgovaraju kako su se osje}ali; je li im bilo
ugodno ili nije i {to su jo{ primijetili. Ne trebaju postavljati previ{e pitanja.
45
Nakon nekog vremena ponovno sve okupite u ve}u grupu i potaknite razmjenu
mi{ljenja o ovoj temi. Pojavit }e se vjerojatno mnoga pitanja, a ako ne, moète ih
potaknuti. Na primjer:
Jesu li se oboje osje}ali ugodno na prvom poloàju?
Utje~u li na osje}aje visina, spol, prijateljstvo i kultura?
Kakav je bio kontakt o~ima i govor tijela?
Moète potom napraviti nekoliko komentara o tome {to ste zapazili. Daljnja rasprava se
moè odvijati o tome {to smo nau~ili o kontaktu o~ima i govoru tijela, individualnim i
kulturnim razlikama i moèmo li to~no promatrati i interpretirati ono {to smo vidjeli.
4. Triminutna pri~a
Zamolite sudionike da formiraju parove. Jedna osoba u svakom paru je osoba A, a
druga je osoba B. Objasnite im da ~ete dati karticu svakoj osobi te da je smiju pro~itati
ali ne i pokazati ili pro~itati svom partneru. Tada }e raditi ono {to je na kartici. Dajte
osobi A karticu 1, a osobi B karticu 2.
Dok ti sljede}e tri minute partner

govori, pokaì mu neverbalno (bez
rije~i i bez pantomime):
Sljede}e tri minute govori partneru

o svojim zadnjim blagdanima.
2.
1.
da ti se jako svi|a
i
da si tuàn
(pola vremena jedno, a pola
drugo).
Dok ti sljede}e tri minute partner

govori, pokaì mu neverbalno (bez
rije~i i bez pantomime):
3.
Sljede}e tri minute govori

partneru o filmu ili knjizi koju jako
voli{.
Nervozu
4.
i
ljutnju
(Pola vremena jedno, a pola
drugo).
Nakon tri minute zamolite sudionike da porazgovaraju o osje}ajima tijekom vje`be i

mogu li otkriti {to se doga|alo. Zatim dajte osobi A karticu 4, a osobi B karticu 3. Slijedi
isti postupak. Tri minute, a potom razgovor.
46

Na kraju u ve}oj grupi pitajte ih za neka op}a mi{ljenja i komentare. Evo nekih pitanja
koja bi se trebala postaviti
Je li lako ili te{ko vidjeti kako se neka osoba osje}a?
Mogu li se osje}aji izraziti neverbalno, bez rije~i?
Utje~u li spol ili kultura na neverbalno izraàvanje?
Mogu li se ljudi nau~iti bolje uo~avati neverbalne signale, ili je to intuitivno?
Neki se sudionici mo`da ne}e mo}i rije{iti osje}aja koje su imali za vrijeme vje`be, zato
}ete ih morati osloboditi tog osje}aja (razgovarati o ne~emu iz njihova ìvota; posjedati
ih na razli~ita mjesta; odvje`bati neku lak{u tjelesnu vje`bu i/ili razgovarati sa svojim
partnerom o tim osje}ajima dok se ne ra{~iste).
Ove kartice se mogu i promijeniti. No, vrijeme ne smije biti kra}e od tri minute jer se
ina~e ne mogu posti}i pravi osje}aji.
Zaklju~ak
To su samo ~etiri vje`be izme|u mnogih o komunikaciji bez rije~i. One mogu potaknuti
mnogo misli o koristi i ograni~enjima ovog oblika komunikacije. Ove vje`be nagla{avaju
koliko neverbalni signali utje~u na ljude te ih upu}uju na va`nost njihovog opaànja i
razumijevanja.
47
16 - Gledanje i slu{anje
Gledanje i slu{anje
Uvod
Ova vje`ba nas navodi da uvidimo koliko zaista zapaàmo osobu s kojom smo u kontaktu
i koliko ~ujemo {to nam ona govori te koliko na to utje~e na{a vlastita percepcija.
Postupak
1. Nemojte sudionike upozoriti na temu i prirodu ove vje`be jer se ne}e pona{ati
prirodno.
2. Recite im da formiraju parove. Svaka osoba u krugu treba govoriti dvije minute bez
prekida o istoj temi. Moète izabrati temu i re}i je sudionicima. To moè biti: va{i zadnji
blagdani; va{ najdraì film; izbjeglice; droge; va{e djetinjstvo itd.
3. Zamolite svaki par da sjedne dalje od drugih parova. Mjerite vrijeme. Upozorite ih kad
pro|u dvije minute te da zavr{e kada pro|u ~etiri minute.
4. Na kraju ih zamolite da okrenu le|a jedan drugome i dajte im list zapaànja. Dajte im
vremena da ih popune. Nemojte im dopustiti da se okre}u ili govore.
5. Zamolite sudionike da prestanu pisati i da se okrenu jedan prema drugome i provjere
svoje odgovore. (Nije dopu{teno daljnje pisanje odgovora). Neka malo rasprave svoje
odgovore.
6. U ve}oj grupi postavite sljede}a pitanja:
Koliko je sudionika imalo to~ne odgovore?
Zapaà li se ne{to lak{e, a ne{to teè?
Jesu li zapazili vi{e ili manje stvari nego {to ina~e zapaze?
Ako da, za{to je to tako?
Je li bilo lako govoriti dvije minute bez prekida?
Je li bilo lako slu{ati tako dugo bez prekida?
{to nam ova vje`ba govori o vrijednosti pravog slu{anja i gledanja?
Kakvi se zaklju~ci mogu napraviti o osobnoj interakciji?
Zaklju~ak
Ova vje`ba je dobar uvod u bilo koji rad o temi sukoba ili komunikacije ili o bilo kojoj
drugoj temi vezanoj uz ljudsku interakciju. Na jednostavan na~in nazna~ava vrlo jake to~ke
o tome {to vidimo i ~ujemo, {to ne, i za{to je to tako.
48
16 - Gledanje i slu{anje
Vje`ba zapaànja
[to zapaàm kad slu{am svog partnera?
Odgovori na sljede}a pitanja, ne okre}i se i ne gledaj svog partnera,
uradi ovo sam.
1. Koje je boje kosa tvoga partnera?
2. Koje duljine je njegova/njezina kosa?
3. Je li ~inio ne{to sa svojim rukama? Ako je, reci {to?
4. Koje su boje o~i tvoga partnera?
5. Koju vrstu cipela nosi?
6. Koje su boje njegove/njezine ~arape?
7. Kako je sjedio? Je li mijenjao poloàj? Ako je, opi{i promjenu.
8. Opi{i nakit tvoga partnera?
9. Jesi li primijetio neke grimase?
10. Opi{i ton glasa i sve {to si primijetio kako koristi glas.
49
17 - Pogled kroz filtrirane o~i

Pogled kroz filtrirane o~i
Uvod
Aktivnost sudionike navodi na razmi{ljanje o njihovoj percepciji te na njihovo preispitivanje.
Postupak
1. Objasnite da je namjera ove aktivnosti nacrtati mentalnu kartu koja }e biti popra}ena
raspravom o tome za{to druk~ije doìvljavamo odre|eno mjesto.
2. Podijelite cijelu grupu u manje grupe po tri ili ~etiri ~lana koji }e zajedno obaviti
zadatak.
3. Zamolite svaku grupu da po sje}anju nacrta kartu:
a) odre|ene zemlje u svijetu;
b) podru~ja unutar kilometra oko sobe u kojoj se nalazite,
c) zemlje u kojoj se nalazite,
d) odre|enog mjesta kojeg sudionici poznaju.
Svim grupama treba dati isti zadatak. Moète im pokazati primjer primjer poput ovoga
ili ga moète izraditi sami.
4. Kada zavr{e, zamolite grupe da kruè po prostoriji i pogledaju karte drugih grupa.
Neka porazgovraju o razlikama koje su primijetili i za{to postoje te razlike.
5. U ve}oj grupi raspravite o tome za{to razli~iti ljudi iste stvari vide druk~ije. Mogu}i
razlozi su:
iskustvo,
obitelj,
pozadina,
kultura,
vjerovanja,
prioriteti,
osobnost,
dob,
mediji itd.
50
17 - Pogled kroz filtrirane o~i

6.
Potom zamolite sudionike da svatko nacrta osobne nao~ale na velikom listu papira.
Unutar le}a nao~ala moraju napisati kako njihovo vlastito gledi{te utje~e na ono {to
vide. Ova spoznaja pokazuje ~injenicu da svi mi imamo vlastitu percepciju. Na{e su o~i
filtar kroz koji vidimo svijet.
7.
Mogu}e su razne varijacije, na primjer, umjesto izrade karti u grupama, mogu ih izraditi
sami i potom o njima raspravljati u manjim grupama.
Zaklju~ak
Ova se vje`ba moè rabiti kao uvod ili kao nastavak rada sa slikama i percepcijom. Tako|er
moè biti poticaj za razmi{ljanje o na{em pogledu na svijet.
51
18 - Most
Most
Uvod
Sloèna i interesantna vje`ba koja traì od sudionike da
komunikacije i grupne dinamike.
istraè neka pitanja i teme iz
Proces
1. Izgradnja:
Za vje`bu je potrebno devedeset minuta i dodatnih {ezdeset minuta za feedback i
raspravu. Jedna osoba je voditelj. Podijelite sudionike u dva tima. Potraìte dragovoljce
za promatra~e, po jednog ili dvojicu za svaki tim. Potrebne su dvije odvojene sobe i
tre}a prostorija za sastanke pregovara~a. Svaki tim ili soba opremljeni su sa:
jednim ravnalom,
jednim parom {kara,
jednom rolom selotejpa,
jednim pakiranjem ljepila,
nekoliko stranica bijelog papira,
nekoliko malih stranica papira (razli~ite debljine i boje),
jednim starim novinama,
ne{to kreda u boji i olovaka,
dva ili tri dugmeta (ili nekih drugih okruglih predmeta),
olovkom,
malim komadom obojenog materijala.
Prije nego {to im date upute, recite im da nema krivog ili to~nog; dobrog ili lo{eg
na~ina na koji se rje{ava zadatak te da se to ne}e procjenjivati. Promatra~i }e pratiti
kako se zadatak obavlja i kako sudionici reagiraju. Objasnite im pravila.
52
18 - Most
Pravila
Radit }ete u dva razli~ita tima. Zajedno morate izgraditi jedan most.
Svaki tim }e izgraditi polovicu mosta. Na kraju vje`be spojit }emo
dvije polovice zajedno da bismo napravili jedan most.
Timovi }e raditi u odvojenim sobama i ne}e mo}i vidjeti jedni druge.
Kontakte izme|u dva tima mogu odràvati samo delegati timova. Dva
delegata se susre}u na neutralnom terenu. Sastanak traje najvi{e tri
minute. Ukupno se mogu odràti tri sastanka.
Dva dijela mosta moraju se sretati (spajati) na sredini luka.
Luk mosta mora biti duga~ak najmanje 15 cm. Dvije polovice mosta
moraju se dràti zajedno bez upotrebe ljepila ili nekog sli~nog
pomagala.
Most }e biti ocjenjivan prema njegovoj STABILNOSTI, LJEPOTI I
KREATIVNOSTI. On treba izdràti olovku na sredini.
Moète upotrebiti samo materijal koji ste dobili na po~etku vje`be.
Ne moète postavljati pitanja promatra~ima ili voditeljima vje`be.
Imate 90 minuta za ovu vje`bu.
-----------------------Kada delegat èli sresti drugog delegata mora se najaviti kucanjem
na vrata ili zid drugog tima ili pitati voditelja vje`be da pripremi
sastanak. Samo voditelj moè dopustiti ovaj sastanak. Vrijeme mora
biti striktno po{tovano.
53
18 - Most
Promatra~i
Promatrat }ete jedan tim.
Ne smijete razgovarati sa sudionicima ili bilo kime drugim ili
odgovarati na postavljena pitanja.
Preporu~ujemo vam da pravite bilje{ke
Posebno promatrajte sljede}e:
Kako je svaka grupa zapo~ela rad?
Tko je preuzeo inicijativu?
Kako je izabran delegat?
Kako je grupa rasporedila vrijeme? Tko je vodio ra~una o
vremenu?
Je li se u grupi netko istaknuo kao koordinator, je li netko
usmjeravao razgovor u grupi, predlagao rje{enja ili
pomagao da se postigne sporazum?
Kako su raspore|ene uloge i zadaci?
Jesu li svi radili? Jesu li postojali sudionici koji nisu bili
zainterisirani ili nisu ni{ta radili ili rekli?
Nakon isteka 90 minuta objavite da }e se most spojiti u neutralnoj prostoriji za dvije

minute. Nakon {to ga spojite testirajte ga olovkom. Preporu~uje se tridesetominutna pauza
prije provo|enja feedbacka i rasprave.
54
18 - Most
2. Feedback (povratna sprega):

Na po~etku naglasitie da sud o dobrom/lo{em ili ispravnom/krivom nije cilj. Zamolite
jedan od timova da iznese dojmove, zatim neka govore njihovi promatra~i, i onda
drugi tim i njegovi promatra~i. Zatim otvorite {iru raspravu. Pitanja mogu biti:
Za pojedince u svakom timu
Kakav je to osje}aj? (biti zamoljen da to uradi{; raditi; raditi zajedno)
Misli{ li da ste bili dobar tim?
Jeste li sve dijelili?
Je li netko vodio?
Je li netko bio izvan svega? Ni{ta nije rekao?
Jesu li razli~iti ljudi imali razli~ite uloge i razli~ite zadatke?
Tko je pokrenuo posao?
Kako je izabran delegat?
Je li netko pazio na vrijeme?
Tko je predlagao kompromise/rje{enja?
Je li se netko dosa|ivao ili bio nezainteresiran?
Jeste li bili usredoto~eni na zadatak cijelo vrijeme? Jeste li govorili o odnosima u
grupi?
Je li komunikacija bila dobra? Je li bilo prepirke?
Jeste li zadovoljni rezultatom?
Jeste li uspjeli? Za{to, {to mislite?
Za promatra~e
Kako ste se osje}ali kao promatra}i?
[to ste zapazili o grupnoj dinamici, komunikaciji, timskom radu itd.?
Kontakt o~ima? Govor tijela?
Jeste li se poku{avali uklju~iti iako niste smjeli govoriti?
55
18 - Most
Op}enito
Koliko je vremena potro{eno na planiranje?
Koliko je vremena potro{eno na rad/konstrukciju?
Koliko je vremena potro{eno na procjenu?
Jeste li nau~ili i{ta o:
sebi?
drugima u grupi?
grupnoj dinamici?
vje`bama poput ove?
kako je biti promatran?
Zaklju~ak
Ohrabrivanje osoba da budu iskreni o svojima reakcijama na ovu vje`bu i na druge osobe
ne}e samo u~initi feedback jo{ interesantnijim nego }e iznijeti na vidjelo i smisao aktivnosti
(o razlici individualnih potreba, vje{tina i reakcija, i kako one mogu ili ne mogu biti spojene
zajedno - u timu, grupi ili dru{tvu). Razli~iti ljudi imaju razli~ite uloge. Neki mogu postati
vo|e, drugi sljedbenici, a neki pak ostaju po strani. To se moè promijeniti kroz neko
vrijeme. Stvarno prihva}anje razlika, iako je te{ko, vitalno je za ovu vje`bu, i ne samo za nju
nego i za dru{tvo u cjelini.
Mogu}e su varijacije. Zadatak moè biti druk~iji. S ve}im grupama, oko tridestak mo`da,
tebaju se formirati dvije grupe sa svojim voditeljem, a potom kreirati dva tima u svakoj
grupi. Vi{e od sedam ~lanova u jednom timu i vi{e od dva promatra~a se ne preporu~uje.
Vrijeme za ovu vje`bu ne treba skra}ivati jer u tom slu~aju vje`ba postaje samo zadatak, a
ni veze, ni grupna dinamika ne mogu se razviti.
Mnogo dobroga se moè potaknuti ovom vje`bom. Njome se mogu osigurati ljudi
motivirani za istraìvanje nekih drugih podru~ja u kasnijem radu.
56
19 - Zid ti{ine ili podna rasprava

Zid ti{ine ili podna rasprava
Uvod
Na~in da se grupa potakne na razmatranje nekih tema kroz neverbalnu komunikaciju.
Vje`ba moè pomo}i osobama kojima treba vi{e vremena za razmatranje svojih reakcija ili
kojima govor pred velikom grupom predstavlja problem. Moè biti vrlo koristan uvod u
vje`bu na odre|enu temu.
Zadatak
Neka svi posjedaju u obliku slova U ispred papira na zidu ili u krugu oko papira na podu.
Slika, strip ili fotografija je smje{tena u sredinu. Recite sudionicima da reagiraju na nju kako
god èle.
Nakon obja{njenja neka nitko ne govori. Ako netko èli iznijeti svoje mi{ljenje mora to
u~initi pisanjem. Sve ideje, mi{ljenja itd. moraju biti napisana na papiru. Sudionici tako|er
mogu odgovoriti na ne{to {to je netko drugi ve} napisao. Mogu davati protuargumente,
povezivati, postavljati pitanja itd.
U redu je ako dvoje ili vi{e ljudi pi{u u isto vrijeme. Osnovno pravilo je: NITKO NE
GOVORI!
Materijali
veliki komad kartona ili papira;
mnogo flomastera ili olovaka;
papirna vrpca
slogan, fotografija, strip ili ne{to drugo za oìvljavanje rasprave.
Zadatak pomaga~a
Objasniti svrhu i metodu.
Zavr{iti podnu raspravu nakon desetak minuta ili u momentu kada vi{e nitko ni{ta ne
pi{e.
Nakon tihog dijela sastanka mogu}e je nastaviti verbalnu raspravu.
Staviti sliku/ strip/citat u sredinu.
Na primjer: SLIKA DJETETA VOJNIKA ili STRIP INTEGRACIJE.
Zaklju~ak
Na kraju se moè otvoriti rasprava o mi{ljenjima i osje}ajima vezanim uz metodu tihe
rasprave.
57
INTEGRACIJA
58
59
20 - Stereotipi
Stereotipi
Uvod
Aktivnost je osmi{ljena zato da bi pokazala snagu i utjecaj stereotipa te za razmatranje
osje}aja manjine i ve}ine koji mogu nastati glede ovih stereotipa.
Proces
1. Svaki sudionik u grupi treba uzeti po list papira te ga podijeliti na ~etiri kvadrata.
Sudionike potom zamolite da napi{u ~etiri ~lanka vezana na kulturalne razlike,
stereotipe i manjine.
a) Stereotipi o ve}ini u va{oj zemlji,
b) Stereotipi o manjinama u va{oj zemlji;
c) Vrijeme kada si se osje}ao kao manjina i kakav je to bio osje}aj;
d) Vrijeme kada si se osje}ao kao ve}ina (a bila je prisutna i manjina) i kako si se
tada osje}ao.
2. Zamolite sudionike da formiraju manje grupe od 3 do 4 ~lana te da rasprave odgovore
na ova pitanja.
3. U velikoj grupi moète postaviti sljede}a pitanja:
[to su korijeni stereotipa?
Koliko su oni va`ni?
Koje su pozitivne, a koje negativne posljedice stereotipa?
Mogu li manjine i ve}ine nau~iti ne{to iz na~ina na koji se druga grupa osje}a?
Kako moèmo pobolj{ati komunikaciju izme|u grupa?
Zaklju~ak
Moè slijediti daljnje istraìvanje snage stereotipa i osje}aja manjina, recimo usmjereno
napose na jednu manjinu kao primjer. Va`no je naglasiti pozitivne aspekte i razviti ideje za
pobolj{anje, te obratiti pozornost na pote{ko}e i probleme.
60
21 - Krivnja
Krivnja
Dvije vje`be koje povezuju i istraùju posljedice okrivljavanja drugih.
Uvod
Primjer situacije, pretpostavimo iz obitelji, {kole ili grupe mladeì, moè se navesti kao uvod
u temu krivnje. To moè uklju~iti kontinuirano okrivljavanje pojedinca, ili grupe, za ne{to
{to je po{lo krivo.
Aktivnost 1.: Tiha drama (komad, ske~)

Trebate formirati male grupe, od 3 do 5 ~lanova. Svaku grupu zamolite da pripremi kratku
prezentaciju - ili dramu - o uobi~ajenoj ìvotnoj situaciji koja pokazuje osobu ili grupu ljudi
koja je nepravedno okrivljena. To treba trajati 1-2 minute, bez govora. Oni, stoga, moraju
jasno odglumiti situaciju da bi ostatak grupe mogao shvatiti {to se doga|a. Deset do
petnaest minuta trebalo bi biti dovoljno za pripremu.
Poslije prezentacije moète naglasiti ne{to o situaciji koja je prikazana. Moète je povezati s
primjerom okrivljavanja ~itave nacije ili s problemom u globalnom kontekstu. Treba
potaknuti ~lanove grupe da to u~ine.
Rasprava o me|usobnom povezivanju

Moète postaviti pitanja:
Koje su grupe ljudi naj~e{}e okrivljavane za probleme u ovoj zajednici/regiji/zemlji/
drugim zemljama?
Kakve mogu biti poslijedice stalnog okrivljavanja?
To moè biti u~injeno u formi brainstorminga. Odgovore zapi{ite na plo~u ili na papir,
bez rasprave. Alternativno, moè se otvoriti i rasprava o tome, bilo u ve}oj, bilo u manjim
grupama.
Poster ili slika - poput Mi i Oni - moè se pokazati paru ili manjoj ili velikoj grupi tokom
rasprave.
Aktivnost 2.: Pri~a o krivnji

Formirajte parove i dajte im pet do deset minuta da pripreme jednominutnu pri~u, koju }e
ispri~ati ostatku grupe. Pri~a treba opisivati situaciju u kojoj je netko ili vi{e njih okrivljeno za
ne{to. Mora biti ve}inom usredoto~ena na posljedice okrivljavanja. List papira sa slikom
List krivnje iz paketa federacijskog odjela za mlade` {to sam u~inio da zasluùjem
ovo?, moè se tako|er ovaj puta pokazati kao klju~ za vrstu posljedica koje bi mogle
nastati.
61
21 - Krivnja
62
21 - Krivnja
Treba omogu}iti svakom paru da iznese svoju prezentaciju u krugu. Treba biti dovoljno
vremena da svi parovi naprave jednominutnu prezentaciju. Neki parovi }e mo`da
dramatizirati svoju pri~u. Dopustite im da to izvedu pred svima.
Poslije moète naglasiti neke to~ke o posljedicama koje su prikazane u pri~ama.
Zaklju~ak
Ove dvije aktivnosti mogu omogu}iti daljnja istraìvanja o tretmanu manjinskih grupa i
korijenima sukoba. Slike poput Mi i Oni mogu se koristiti kao stimulacija za daljnju
raspravu.
63
22 - Autoparkirali{te
Autoparkirali{te
Uvod
Ova vje`ba je napravljena da istraì na~ine na koje predrasude utje~u na na{e mi{ljenje u
svakodnevnom ìvotu. U tom kontekstu ona je upu}ena posebno na HIV infekciju i
seksualnu orijentaciju.
Metode
U velikoj sobi ili na autoparkirali{tu (zbog naslova) zamolite sudionike da se poredaju, i
dajte svakom sudioniku karticu na kojoj je napisana jedna od sljede}ih uloga. Oni je ne
smiju pokazati do kraja ove vje`be.
homoseksualac koji je HIV pozitivan,
homoseksualac koji je obolio od AIDS-a,
34 godine star mu{karac, bijelac, povremeno uzima kokain,
32 godine stara prostitutka, bijelkinja, koja je HIV pozitivna,
heteroseksualan mu{karac, oènjen,
heteroseksualna èna, udana,
24 godine stara prostitutka, crnkinja,
lezbijka,
trudnica koja je HIV pozitvna,
trudnica,
HIV pozitivni biseksualni mu{karac, oènjen,
neudata èna oboljela od AIDS-a.
Kada su oformili red i svaki za sebe pro~itali svoje uloge, pro~itajte sljede}a pitanja i
objasnite da naprave korak naprijed ako mogu na pitanje odgovoriti sa da. Ako
odgovore sa ne ostaju tamo gdje jesu. Moraju odgovarati sa da ili ne.
Preporu~ena pitanja
Jeste li sposobni da:
- se uklju~ite u sustav zdravstvenog osiguranja?
- postanete politi~ki kandidat?
- dobijete policu ìvotnog osiguranja?
- o~ekujete simpatiju doktora kada ste bolesni?
- vodite aktivan dru{tveni ìvot?
- usvojite dijete?
- po|ete na praznike u inozemstvo?
- radite u inozemstvu?
- dobijete zajam za kupovinu ku}e?
- o~ekujete fer tretman od policije?
64
22 - Autoparkirali{te
- radite u dje~jem vrti}u?
- imate seksualni odnos kakav vi èlite, kada to èlite?
- poljubite svoju ljubavnicu/nika u javnosti?
- planirate 20 godina unaprijed?
- slobodno {e}ete po ulici no}u?
- dobijete podr{ku od dru{tva?
- dobijete besplatne prezervative ako ih èlite?
- dobijete pomo} u ku}i ako vam je potrebna?
- o~ekujete simpatiju od svoje obitelji?
- budete iskreni sa svojim kolegama?
- budete sigurni u svoje zaposlenje?
- planirate obitelj?
- dobijete zubarsku uslugu kada to èlite?
- oènite svoga partnera?
- o~ekujete da umrete gdje i kako èlite?
Neka sudionici ostanu u svojim ulogama i na mjestu. Zamolite ih da jedan po jedan
otkrivaju svoje uloge i kaù kako su se osje}ali, u svezi sebe i drugih ljudi ispred, iza i
pokraj njih. Moète ih pitati jesu li postojala neka pitanja koja su ih osobito pogodila ili
izazvala neke posebne osje}aje.
Omogu}ite im neko vrijeme da izi|u iz uloge (pogledaj komunikaciju bez rije~i) te potom
kada opet sjednete, otvorite {iru raspravu. Moète raspravljati o sljede}em:
Kako razli~iti ljudi reagiraju na sli~ne okolnosti i za{to?
Restrikcije kojima su izloèni zbog uloga koje su odre|ene seksualnom
orijentacijom ili HIV infekcijom.
Zaklju~ak
Ovo moè biti sna`na vje`ba za razvijanje svijesti o diskriminaciji. Mogu}e varijacije: likovi i
pitanja se mogu promijeniti u ovisnosti o grupi i onome {to poku{avate posti}i. Ova je
varijanta usredoto~ena na AIDS, no moè se usredoto~iti vi{e na rasizam ili nemo}nost.
65
23 - Slike sukoba
Slike sukoba
Uvod:
Rije~ sukob ima razli~ito zna~enje razli~itim ljudima. Vje`ba }e vam pomo}i da
vidite {to zna~i sudionicima.
Vje`ba:
1. Svakoj osobi treba dati veliki list papira (veli~ine postera). Razli~ite bojice,
krede, olovke, novine, magazine, ljepilo, itd. stavite u sredinu sobe.
Potaknite sudionike da upotrebe ma{tu, kreativnost i osje}aje i kreiraju
(naprave) sliku koja pokazuje kako oni vide sukob.To moè biti stvarni ili
izmi{ljeni lik. Ne trebaju previ{e razmi{ljati o tome nego samo ne{to uraditi i
vidjeti {to }e se dogoditi. (Ne trebaju biti umjetnici i ne trebaju svoju kreaciju
pokazivati drugima).
2. Kada zavr{e neka formiraju parove. Sami mogu odlu~iti ho}e li pokazati svoju
sliku partneru ili ne}e. No, trebaju raspraviti kakve im predod`be dolaze na
pamet i koji im se osje}aji javljaju. Zatim mogu nastaviti raspravu o tome do
kakvih razmi{ljanja o sukobu ih to vodi.
3. Kada se svi skupe ponovno u veliku grupu, moète im postaviti pitanja:
Kako su se osje}ali kad su dobili zadatak?
Kakav je bio osje}aj to raditi?
Kakav je bio osje}aj razgovarati/podijeliti osje}aje o tome?
Koliko je pozitivnih i negativnih elemenata u njihovim slikama?
Kakvu predod`bu imate sada o sebi i sukobu?
(Mogu pokazati svoje slike ako to èle)
4. Pokaìte grupi druge slike i pitajte ih mogu li pokazati kako svaka slika moè
re}i ne{to o sukobu. (To tako|er moè biti ura|eno u parovima, ili u manjim
grupama od tri do ~etiri ~lana).
Zaklju~ak
Neke od tema koje moète istaknuti: {ire zna~enje rije~i sukob, osobni i globalni
sukob; pozitivne i negativne forme sukoba; kako svaki od nas odgovara na
konfliktne situacije i {to se razumno moè uraditi u konfliktnoj situaciji.
Ova vje`ba treba prethoditi vje`bi za mirno rje{enje sukoba. Ne bi se trebala izvoditi
samostalno.
66
23 - Slike sukoba
SLIKE
SUKOBA
67
24 - Podloga ljutnje
Podloga ljutnje
Uvod
Vje`ba istraùje podlogu ljutnje. Poti~e sudionike na razmatranje i izraàvanje onoga {to je
u pozadini osobne ljutnje.
Proces
1. Zamolite sudionike da opi{u (u jednoj re~enici) jednu situaciju iz svog ìvota kada
su uistinu bili ljuti. Na primjer: Bio sam vrlo ljut kad je moj doprinos na sastanku
bio ignoriran. (2 min).
2. Objasnite da ispod ljutnje ~esto leì sloj povrije|enosti. Zamolite ih da jednom
re~enicom opi{u svoju povrije|enost. Primjer: Bio sam povrije|en zato jer mi se
~inilo na nitko ne cijeni moje mi{ljenje.(2 min).
3. Razlog zbog kojeg se osje}amo povrije|eni ~esto je neostvarena potreba.
Zamolite sve da napi{u re~enicu koja govori o njihovim potrebama u istom slu~aju.
Na primjer: Ja trebam prihva}anje i vrednovanje svojih kolega.(2 min).
4. Uz neostvarene potrebe, razlog povrije|enosti su ~esto i strahovi. Zamolite
sudionike da razmisle o tome kakvi su strahovi uzrok njihove ljutnje i neka ih opi{u
jednom re~enicom. Na primjer: Bojao sam se da ne}u biti sposoban zasluìti
po{tovanje svojih kolega.(2 min).
5. Sudionici se dijele u parove i raspravljaju svoje re~enice. Ako netko ima problema
s ovom vje`bom, partner mu moè pomo}i da izrazi osje}aje. (10 min)
6. Poslije se mogu postaviti pitanja: Koja je vrijednost razumijevanja podloge ljutnje?
Kako nam to pomaè? Mogu li zajednice ili grupe imati istu podlogu ljutnje. (15
min).
Ljutnja i povrije|enost su ~esto dvije strane iste medalje. Da bismo se znali suo~iti s
ljutnjom drugih, va`no je znati {to je uzrok na{e vlastite ljutnje. Ova vje`ba je put
otkrivanja povrije|enosti, potreba i strahova koji leè ispod osobnog iskustva ljutnje.
Ako moèmo prepoznati strahove koji leè u korijenu ljutnje (na{e ili ne~ije druge)
moèmo se suo~iti s njima, a ne ostati uhva}eni u zamku vanjskih emocija.
Zaklju~ak
Vje`be poput ove, koje osobna razmi{ljanja stavljaju u {iri kontekst mogu biti korisne u
razvijanju empatije, kao i pruànje prilike ljudima da dublje spoznaju uzrok sukoba.
68
25 - Stanja napetosti
Stanja napetosti
Uvod
Ova vje`ba istraùje kako na{e raspoloènje utje~e na razli~ite ìvotne situacije, i kako na{e
raspoloènje utje~e na formiranje mi{ljenja o nama. Istraùje mogu}nosti kori{tenja
energije koju posjedujemo i kako do}i do razina energije za koje mislimo da nam ih je
te{ko dosti}i
Proces
1. Cilj vje`be je stvaranje vje{tine postizanja razine energije koja nam je u odre|enim
situacijama te{ko dosti`na.
a. TROM/SKR[EN. Stanje bez energije, jedva svjestan, bez

mogu}nosti kretanja ili razumljivog govora.
b. LE@E]I/VRLO SMIREN. Kori{tenje najmanje mogu}e energije,
spor govor i kretanje.
c. SVAKODNEVNI/JEDAN U GOMILI. Normalna razina energije,
ne}ete biti primije}eni ako {e}ete ulicom - nema ni{ta
neuobi~ajeno na vama.
d. POSLOVAN/ORGANIZIRAN. Lagano napet, poku{avate rije{iti
postavljeni zadatak.
e. ZABRINUT/NAPET. Napet, pomalo uspani~en, stvari ne idu po
planu.
f.
U PANICI/HIPERAKTIVAN Prerasta u pravu paniku - popu{taju sve

ko~nice.
Zamolite sudionike da razmisle o svakoj od navedenih razina energije. Zatim zadajte grupi
sljede}i zadatak. Neka ustanu i zamisle da trebaju sti}i na vlak. Moraju odglumiti sve razine,
od a do f.
U cijeloj ili u manjim grupama dva dobrovoljca trebaju odglumiti odre|eni zadatak,
primjerice stajanje u redu za karte. Grupa odlu~uje o razini energije glumca. U bilo kojem
trenutku grupa moè prekinuti glumu i promijeniti razinu energije. Obratite pa`nju na
u~inke koje je promjena razine energije izazvala.
Zatim podijelite sudionike u manje grupe. Svakoj grupi dajte jednu re~enicu, primjerice
{to to radi{?. Sudionici naizmjence izgovaraju re~enicu koriste}i razli~ite razine energije.
69
25 - Stanja napetosti
2. Feedback i rasprava: Kakav u~inak moè imati razina energije na specifi~nu situaciju?
Kada su neke razine pogodnije nego druge?
Poku{ajte otkriti koje razine ljudi smatraju lak{im za upotrebu, i za{to misle da se
odre|ene razine mogu teè dosti}i i da su neugodne za upotrebu. Razli~iti ljudi
imaju razli~ito shva}anje o svakoj razini energije i daju im razli~it smisao. Tu nema
ispravnog ili pogre{nog shva}anja.
3. Ova vje`ba omogu}uje daljnji korak. Zamolite sudionike da pripreme igrokaz koji
prikazuje reakcije na razli~ite razine energije
Zaklju~ak
Ljudi nesvjesno reagiraju na razli~ite razine energije. Te reakcije mogu biti raznovrsne.
Komunikacija me|u ljudima moè se pobolj{ati razumijevanjem ovih mehanizama.
70
26 - Razumijevanje sukoba
Razumijevanje sukoba
Kratka vje`ba o temi sukoba; istraùje uzroke sukoba, njegove pozitivne i negativne aspekte
te mogu}e na}ine reagiranja.
Uvod
Ova aktivnost kombinira elemente ma{te s teoretskim razumijevanjem mehanizma sukoba.
Materijali
Papir u boji; omotnice; veliki papiri; {kare; selotejp; crte` Santa leda; slike i izjave o
sukobima. (Crte`, slike i izjave su uklju~ene u ovaj priru~nik).
Proces
1. Dajte primjer - ili zamolite nekoga iz grupe da to uradi - kako od sitnice nastaje sukob.
Primjer treba pokazati kako se tiho neslaganje, nedostatak razumijevanja ili
nepo{tivanje moè postupno razvijati, od ignoriranja, do tra~anja, prepiranja, do
fizi~kog napada. Izmi{ljeni primjer moè po~eti od ~injenice da se nekome ne svi|a
ne~ija odje}a ili boja kose.
2. Pokaìte Santu leda sukoba. Santa leda pokazuje da su u sukobu razlozi ~esto
skriveni ispod povr{ine. Moète pitati grupu koji to razlozi mogu biti. Lista odgovora na
prethodno pitanje }e vjerojatno biti: ljutnja, povrije|enost, strah, nedostatak znanja,
ljubomora, itd. Moète objasniti da stvarna {ansa za rije{avanje sukoba postoji samo
ako potraìmo stvari koje su skrivene ispod povr{ine.
3. Dajte po jednu omotnicu svakome u grupi. Ona treba sadràvati: jedan list papira u
boji, jednu od trinaest slika (one se upotrebljavaju u parovima - ako je 12 sudionika,
treba upotrebiti {est kreatura; ako je 30 sudionika treba upotrebiti svih trinaest kreatura
i jo{ i dvije dodatne) i Izjave 1 i Izjave 2 u dva (moè i vi{e) razli~ita jezika (materinji jezik
i jezici koji se uobi~ajeno koriste ne bi trebalo rabiti). Zamolite sudionike da ne otvaraju
omotnicu sve dok ne dobiju upute. Najmanje dvije rezervne omotnice trebaju biti
stavljene na stol.
4. Tri su zadatka:
1) Napraviti oblik od komada papira (rezanjem, savijanjem, deranjem, crtanjem,
itd.) koji govori o jednom od uzroka sukoba. To poslije treba pri~vrsti na list
papira na zidu;
2) Izabrati Izjavu 1 ili Izjavu 2 i potpisati se ispod njih.
3) Pogledati svoju sli~icu i razmisliti {to ona govori o sukobu. Zatim
prona|ite ostale sudionike s istim slikama i objasnite im svoj stav o njoj.
71
5. Potom objasnite tri pravila:
1) Ne smije biti razgovora na bilo kojem jeziku u bilo koje vrijeme tijekom vje`be;
2) Sva tri zadatka moraju se zavr{iti u deset minuta;
3) Svi u prostoriji moraju sudjelovati.
6. Za ovu vje`bu je predvi|eno deset minuta. Mjerite vrijeme i drìte se pravila. Molimo vas
obratite pa`nju na zadatak 2, koji }e se pokazati te{kim jer nema izjava na poznatom
jeziku i zadatak, te 3 jer moraju prona}i partnere i objasniti im svoje mi{ljenje bez
razgovora. Pa`ljivo promatrajte kako sudionici reagiraju i kako se pona{aju.
7. Na kraju predvi|enog vremena, zamolite svakoga da pokaè svoj oblik i u jednoj
re~enici objasni {to mu on zna~i. Zatim pokaìte Izjave 1 i 2 na njihovom jeziku (i
objasnite njihovo zna~enje, ako je to potrebno) i pitajte ih za{to su se potpisali ispod
jedne od njih. (Moète komentirati jesu li ljudi gledali Izjave drugih ili su radili sami.
Tako|er pitajte je li itko pomislio da pogleda u omotnice na stolu? Podsjetite ih da su
postojala samo tri pravila - ni{ta nije re~eno da oni ne mogu gledati izjave drugih ili u
rezervne omotnice!). Kona~no, pitajte ih jesu li mogli razumjeti obja{njenja svojih
partnera o slikama i je li to bilo lako ili te{ko povezati sa sukobom te objasniti bez rije~i.
8. Zamolite ih za mi{ljenja o vje`bi i recite ih i sami. Ona mogu sadràvati komentare o
brojnim oblicima (i razlozima za to). Lako}a - ili pote{ko}a - komunikacije bez rije~i.
Osje}aji vezani uz nerazumijevanje rije~i/izjave/zadataka. Va`no je koristiti i ma{tu i
racionalne procese. Jesu li pozitivne strane sukoba izi{le na povr{inu? Jesu li
razja{njeni na}ini reagiranja na konflikt? Moète potaknuti {iru raspravu o nekim od
ovih pitanja.
Zaklju~ak
Iz ove vje`be se mogu razviti daljnje rasprave, osobito na podru~ju prevencije ili rje{avanja
sukoba.
72
73
AN EYE FOR AN EYE

AND A TOOTH FOR A TOOTH
OKO ZA OKO
ZUB ZA ZUB
oga for oga
tand for tand
OJE FOR OJE OG
TAND FOR TAND
SUIL DO SUIL
AGUS FIACAIL DFHIACAIL
OOG OM OOG
TAND OM TAND
OEIL POUR OEIL
DENT POUR DENT
OJO POR OJO
DIENTE POR DIENTE
74
TURN THE OTHER CHEEK
OKRENITE I DRUGI OBRAZ
VAND ANDRA KINDEN TILL
VEND DEN ANDEN KIND TIL
IOMPAIGH AN LEICEANN EILE
GEEF DE ABDERE VANG
TENDRE LAUTRE JOVE
PONER LA CARA PARA QUE

TE DEN OTRA BOFETADA
75
27 - Slike rata
Slike rata
Uvod
Vje`ba za poticanje razmi{ljanja i rasprave o mogu}im ratnim doga|ajima i na~inima
pojedina~nog ili organiziranog reagiranja na njih.
Proces
Izborom slika i fotografija (poput ovih prikazanih ovdje) potaknite grupu na razmi{ljanje.
Zamolite sudionike da formiraju parove ili trojke i dajte svakoj grupi nekoliko razli~itih
fotografija da ih pogledaju i rasprave o njima. Alternativno moète upotrijebiti ve}
obja{njenu tehniku Tihe rasprave rade}i u ti{ini ili dopustiti sudionicima da se kre}u po
sobi gledaju}i pet ili {est slika i papira za raspravu.
Bilo {to izaberete, zamolite sudionike da razmotre neka od slijede}ih pitanja:
[to se doga|a na slici?
[to mislite da se doga|alo prije?
[to mislite da }e se sada dogoditi?
Zamislite sebe u situaciji jednog lika koji je uklju~en. Kakvi bi mogli biti va{i osje}aji
i razmi{ljanja?
[to bi jedan pojedinac ili jedna organizacija mogli u~initi za osiguranje po{tenog
tretmana?
Ostala pitanja mogu nastati u ovisnosti o slici, grupi i prirodi teme koju poku{avate obraditi.
Nakon nekog vremena rada u parovima ili malim grupama zamolite svaku grupu da
objasni svoju sliku. (Prije po~etka vje`be treba ih upozoriti da se trebaju pripremiti za
obja{njenje). Obja{njenje mogu dati opisom, pri~om, pisanjem na plo~i, dramom ili ne}im
kreativnijim. Izbor je njihov.
Moè slijediti {ira rasprava o temama koje se pojave.
To moè dovesti sudionike do razmatranja pravila koja mogu biti korisna u ovakvim
situacijama. To ne smije biti test njihovog postoje}eg znanja neka mora nastati iz rasprave
koja je po~ela.
Zaklju~ak
Aktivnost poput ove ima prednost jer dopu{ta ljudima da se poveù sa situacijom ili nekim
pojedincima prije istraìvanja zakona i pravila. Ako uvide da su zakoni i pravila prijeko
potrebni, i ~ak po~nu razmi{ljati o tome kakva bi ona mogla biti prije u~enja pravila koja
ve} postoje, bit }e mnogo vi{e zainteresirani za ta pravila.
76
27 - Slike rata
77
28 - Boks me~
Boks me~
Uvod
Varijacija vje`be ~etiri kuta, poti~e raspravu o raznim temama.
Postupak
1. Napi{ite svaku od ~etiri uloge, povezane s boksom, na list papira i zalijepite po jedan u
svaki kut. Te ~etiri su:
Sudac
Pomo}nik (~ovjek koji bri{e boksa~evo lice u pauzama izme|u rundi)
îsta~ (~isti i pere ring poslije borbe)
ôvjek koji se bori protiv boksa
2. Objasnite uloge grupi. Zamolite ih da stanu u sredinu prostorije. Zatim ih pitajte koji od
ova ~etiri lika najvi{e predstavlja ulogu koju bi trebao imati Crveni kri` za vrijeme
sukoba. Iako se elementi sva ~etiri lika mogu ~initi relevantnim, oni se moraju odlu~iti
za jedan koji je najprikladniji. Nitko ne moè ostati neodlu~an ili odabrati dvije
mogu}nosti. Svi se moraju odlu~iti.
3. Kada svi odaberu svoj ugao, zamolite ih da formiraju parove, po mogu}nosti s nekim
iz drugog ugla. Ako to nije mogu}e, mogu odabrati i nekog iz svog ugla. Neka
rasprave sa svojim partnerom za{to misle da je njihov izbor uloge najprikladniji.
(Tako|er mogu razmotriti za{to su mogli izabrati druge likove, ali su se ipak odlu~ili za
svoj izbor).
4. Ako je mogu}e, ponovno u ve}oj grupi, zamolite po jednog predstavnika iz svakog
kuta da ukratko objasni svoj izbor drugima. Mogu}a je i {ira rasprava.
5. Poticaj na razmi{ljanje o temi moè se razviti dopunskim navodima koje }ete pro~itati
slijede}i uobi~ajeni ~etiri Kuta postupak. (On ima ~etiri izbora: Slaèm se potpuno;
Djelomi~no se slaèm; Djelomi~no se ne slaèm; Potpunosti se ne slaèm). Mnogo
navoda se moè rabiti za temu uloge Crvenog krià. No, sugerirano je da je ~etiri do
{est navoda vi{e nego dovoljno za sastanak.
Navodi mogu biti:
Pokret treba puno aktivnije poku{avati sprije~iti ratove i katastrofe te reagirati
na njih.
ICRC treba javno obznaniti ako dozna za neke stravi~ne ratne zlo~ine koji su
po~injeni i nitko drugi ne zna za njih.
ICRC treba traìti da se puste zatvorenici ako misli da su oni krivo zatvoreni.
ICRC treba razmotriti svoju ulogu u sukobima i ostaviti Federaciji i Nacionalnim
dru{tvima da rade s nesre}ama i razvojem.
Javnost mora biti svjesna razlika izme|u ICRC-a, Federacije i Nacionalnih
dru{tava i ne treba se dopustiti razmi{ljanje o isklju~ivo jedinstvenom Pokret.
Najva`niji rad ICRC-a je promocija ratnih prava kao {to su: @enevske
konvencije, Protokoli, za{tita znaka itd. Mnogo vi{e nego njegove druge akcije
traènje, poruke, posjete i pomo}.
ICRC - i cijeli Pokret - moraju se mijenjati prema potrebama i prilikama ili prema
vremenu, ili }e postati relikt iz pro{losti.
78
28 - Boks me~
6. Navodi mogu, naravno, biti o bilo kojem naslovu ili vi{e naslova i mogu biti prilago|eni
za odre|enu grupu s kojom radite.
Zaklju~ak
Boks me~ analogija dodaje drugi - kreativni i ma{toviti - element ovoj vje`bi. Mogu se razviti
i neka daljna razmi{ljanja o korisnosti kreativnijeg razmi{ljanja o temi ili o specifi~noj
prikladnosti boks-me~ analogije.
79
29 - Stra{ilo
Stra{ilo
Izloìte sliku Stra{ila tako da je svi mogu vidjeti.
Prevedite rije~ stra{ilo u druge jezike tako da imate zbirku rije~i koje opisuju Stra{ilo.
Neke kulture nemaju stra{ilo, zato im dajte osnovno obja{njenje o njegovoj osnovnoj
funkciji
1. Zamolite pojedince da razmotre {to im pada na pamet kada vide stra{ilo. Zatim
neka se ra{ire i razmisle kako se to moè povezati s humanitarnim edukativnim
radom
2. Svaka osoba treba uzeti male kartice sa slovima iz rije~i STRA{ILO napisanim na
njima. Trebaju razdvojiti slova i na}i rije~i, koje po~inju sa svakim slovom, koje
opisuju va`ne elemente rada Pokreta ili humanitarne edukacije u cjelini.
3. Formirajte parove za raspravu o njihovim slikama, mi{ljenjima i obja{njenjima
njihovih rije~i
4. Moète razdijeliti ove radove u ve}oj grupi, mo`da staviti rije~i na papir koji je na
zidu. To treba naglasiti klju~ne to~ke o osnovnim elementima humanitarne
edukacije i/ili o radu Pokreta.
Mogu}e varijacije
1. Moè se izabrati drugi lik, ne Stra{ilo. Primjeri su sova, feniks, medvjedi}, golub,
lavica, itd.
2. Postoje mnoge teme o kojima ih moète zamoliti da razmi{ljaju. Na primjer: sukob;
znanje; prevencija; prava i odgovornosti; svijet itd.
S
T
O
{
R
L
80
29 - Stra{ilo
81
30 - Promjena
Promjena
Uvod
Vje`ba koja osigurava kratku, aktivnu demonstraciju o u~incima koje promjene imaju na
ljude.
Metode
1. Podijelite sudionike u parove. Trebaju odloìti olovke, papire i ostalo te se pomaknuti u
otvoren prostor. Recite im da stanu jedni nasuprot drugima i da se pa`ljivo promotre.
2. Recite im da si okrenu le|a. Zamolite ih da promijene pet detalja na sebi. Dajte im
dovoljno vremena.
3. Svaka osoba se okre}e prema svom partneru, i poku{ava otkriti pet detalja koje je
druga osoba promijenila.
4. Kada zavr{e, zamolite ih da se ponovno okrenu le|ima u istim parovima i da promijene
jo{ pet detalja na sebi.
5. Ponovno se okre}u licem u lice i otkrivaju {to je njihov partner promijenio.
6. Kada zavr{e, zamolite sudionike da se ponovno okrenu u istim parovima i da
promijene jo{ pet detalja na sebi.
7. Zustavite vje`bu i recite im da ste se {alili traè}i i tre}i put izmjenu! Dopustite im da se
vrate u normalan izgled i da ponovno sjednu na svoja mjesta.
Nastavak
Recite sudionicima da su ovom vje`bom demonstrirali sedam dinamika promjene, tako
nazvanim po psiholo{koj/sociolo{koj studiji iz 70-ih. Ta studija kaè da u svim okolnostima
gdje je od ljudi zahtijevano da se promjene (bilo u osobnom ìvotu ili u organizaciji), oni
prolaze kroz sedam dinamika promjene. Neki }e, naravno, reagirati ja~e od drugih. To se
nu`no ne mora dogoditi po redu.
82
30 - Promjena
Sedam dinamika promjene su:

1. neugoda, zbunjenost;
2. od ~ega se ne}e odustati;
3. osje}aj usamljenosti, bez obzira {to svi prolaze kroz isto;
4. zabrinutost za mogu}nosti (vrijeme, novac, vje{tine,...);
5. razni stupnjevi spremnosti na promjene;
6. ako ima previ{e promjena, ljudi se bune i odustaju;
7. vra}anje na po~etak.
Daljnji razvoj
U parovima ili manjim grupama, sudionike moète potaknuti na razmi{ljanje o

njihovim vlastitim reakcijama na promjenu. Mogu}e je razviti strategije za razvoj
alternativnih reakcija na promjenu.
Sudionike treba potaknuti na razmi{ljaje o vlastitoj organizaciji ili grupi i razmotriti

kako }e reagirati na promjene. Moète razviti strategiju koja }e pomo}i
sudionicima da upravljaju promjenom.
83
31 - Stop! Po~nimo ispo~etka
Stop! Po~nimo ispo~etka

Uvod
Aktivnost koja prikazuje stvarne situacije i istraùje kako vidimo iste situacije iz raznih
perspektiva. Vje`ba pokazuje kako promjene mogu potpuno izmijeniti krajnji rezultat.
Proces
1. Ova vje`ba moè biti izvedena u maloj ili velikoj grupi. Treba zamoliti tri ili ~etiri
sudionika (mo`da unaprijed) da naprave kratki, jednostavni igrokaz o situaciji iz
njihova vlastitog iskustva, a treba prikazati kako se tretiraju ljudi koji su druk~iji.
(Alternativno, moète predloìti konkretnu situaciju.)
2. Igrokaz treba predstaviti ostalim grupama. Prikaz moè trajati samo minutu ili dvije.
Zatim ga zaustavite. Vi ili netko iz grupe moè re}i da se krene iz po~etka ako vam se
nisu svidjele rije~i ili radnje u prikazanoj situaciji. ^lan iz publike moè se dragovoljno
javiti da zauzme mjesto jednog od glumaca. Ista se situacija moè ponoviti s
izmjenama i novim glumcima.
3. Nakon toga se jedan sudionik treba dragovoljno javiti da zamijeni jednog glumca.
Nakon nekoliko puta mogu se promijeniti i dva ili tri glumca odjednom. No, situacija
treba podsje}ati na prvu.
4. U jednom trenutku moète vi ili netko drugi dodati malu promjenu u situaciju. Ske~ se
tada mora odigrati s dodanom promjenom.
5. Nakon odre|enog vremena ili nakon {to nestane entuzijazam, zaustavite igrokaz i
otvorite op}u raspravu. Mogu vam pomo}i sljede}a pitanja:
Je li svaki put na kraju bilo promjena? Ako jest, {to mislite zbog ~ega?
Je li neko odre|eno pona{anje promijenilo doga|aje?
[to mislite kako se svaki lik pona{ao?
Biste li se i vi tako pona{ali u toj situaciji?
Moè li se iz toga ne{to nau~iti o pojedina~noj perspektivi, o na~inu na koji
ljudi komuniciraju ili bilo {to drugo?
6. Varijacije su, naravno mogu}e. Kratki ske~ moè biti prvo prezentiran s jednom ili dvije
promijene, a onda jedan koji je razvijen iz ìvota sudionika. Male grupe mogu razviti
svoje vlastite ske~eve i prikazati ih drugim grupama koje postaju publika. Ova tema
moè biti uznemiruju}a. Teme izvan iskustva sudionika tako|er se mogu prikazati.
Mogu}e su mnoge druge prilagodbe.
84
31 - Stop! Po~nimo ispo~etka

Zaklju~ak
Ovaj tip drame ili teatra razvijen je iz ideje Argentinca Augusta Boala, potje~e iz èlje da se
pokaè pona{anje potla~enih i tla~itelja. On je, stoga, vrlo pogodan za obradu bilo koje
teme koja je povezana s ugroènim grupama ili prihva}anjem razlika. Moè uistinu pomo}i
ljudima da po~nu gledati iz perspektive drugih i potaknuti ih da paze na posljedice svojih
vlastitih djela.
85
32 - Igrokaz zauzimanja stava

Igrokaz zauzimanja stava
Namjera:
U~initi mlade svjesnima prilika u svakodnevnom ìvotu u kojima se mogu za{titi dje~ja
prava. Ohrabriti mlade da vje`baju vje{tinu borbe za svoja prava i za prava drugih.
Materijali:
Kopije kartica s ulogama Zauzimanje stava.
Postupak:
Korak 1:
Neka mladi oforme grupe po {est ~lanova. Svakoj se grupi odredi po

jedan scenarij.
Korak 2:
U svakoj grupi, troje dobije na ~itanje karticu uloge A, a troje karticu uloge
B (iz istog scenarija). A-ovi i B-ovi ~itaju odvojeno svoje kartice,
raspravljaju}i o situaciji {to bi opisani lik mogao u~initi i re}i.
Korak 3:
Trebaju odabrati jednog predstavnika grupe za opisanu ulogu. Izabrani

moè zahtijevati jednog ili obojicu iz grupe za pomo}nu ulogu ako je to
potrebno.
Korak 4:
Svaki scenarij se odglumi jednom, da ga vidi cijela grupa.
Korak 5:
Poslije svakog igrokaza raspravite s cijelom grupom:
(za osobe ~ija je uloga bila da kr{i dje~ja prava) {to je bilo lako ili
te{ko u va{oj ulozi?
(za osobu koja brani dje~ja prava) {to je bilo lako ili te{ko u va{oj
ulozi?
Koji se na~ini branjenja prava doimaju najdjelotvornijim?
Nisu li neki na~ini obrane prava ba{ najdjelotvorniji?
Jeste li se ikada u svom ìvotu na{li u situaciji nalik na ovu?
Bi li u stvarnom ìvotu bilo mogu}e stati u obranu vlastitih prava

kao u igrokazu?
Je li lak{e braniti svoja vlastita prava ili prava drugih?
Varijacije:
Moète zamoliti mlade da napi{u svoj igrokaz relevantan za njihov vlastiti ìvot. Budite
svjesni da neke situacije kr{enja prava koje se mogu dogoditi mladim ljudima mogu biti
preosjetljive za raspravu ili igrokaz u grupi (na primjer seksualno iskori{tavanje ili
mu~enje).
Nastavak:
Kod planiranja nekog projekta moète koristiti igrokaz da biste provjerili mogu}u
negativnu reakciju mladih na projekt.
86

Igrokaz - scenarij br. 1: Prodaja droge
Uloga A:
Ti si preprodava~ droge. Poku{ava{ nagovoriti tinejdère da za tebe
prodaju drogu. Objasni im da }e{ im svaki dan dati odre|enu koli~inu
droge za prodaju, a na kraju dana napravit }ete obra~un i dat }e{ im
njihov postotak zarade. Tako|er }e{ im s vremena na vrijeme darovati
manju koli~inu droge za vlastitu upotrebu.
Daj toj osobi do znanja da je smatra{ po{tenom i iskrenom te da ne}e
pobje}i s drogom ili novcem. Podsjeti ga da je mladima te{ko na}i posao
u tom siroma{nom susjedstvu. Koli~ina novca koja se moè zaraditi od
prodaje droge je mnogo ve}a nego {to se moè zaraditi na slabo
pla}enom poslu, ~ak i ako ga uspiju na}i. Navedi ga na razmi{ljanje o
stvarima koje bi mogao kupiti s tim dodatnim novcem, ili da bi s njime
mogao pomo}i uzdràvanje svoje obitelji.
Obe}aj toj osobi da }e{ je {tititi od drugih preprodava~a droge u okolici i
od policije.
Uloga B:
Ti si star 16 godina. Preprodava~ droge poku{ava te nagovoriti da radi{
za njega prodaju}i drogu drugoj mladeì u tvojem susjedstvu. Ti treba{
novac, ali ne èli{ prodavati ili uzimati drogu. Nau~io si da je droga
opasna za tvoje zdravlje. Tako|er poznaje{ ljude koji su bili ubijeni u
prepirci s preprodava~ima droge.
@eli{ re}i NE tom preprodava~u i maknuti se od njega {to brè moè{.
Ali tako|er se boji{ i njegove reakcije, kakva bi ona mogla biti ako kaè{
ne. Ti se boji{ da bi ga to moglo razljutiti i da bi te na neki na~in mogao
ozlijediti, sada ili kasnije.
Tako|er si zabrinut zbog toga {to bi tvoji prijatelji mogli re}i ili u~initi ako
odbije{ prodavati drogu. Neki od njih ve} rade za tog preprodava~a
droge. ~ak i da se sada izvu~e{ iz te situacije, boji{ se i misli{ da }e{
mo`da trebati za{titu u budu}nosti.
(Bazirano na ~lanku 33. Konvencije o pravima djeteta, koji kaè da djeca trebaju biti za{ti}ena od uptrebe droge
ili od umije{anosti u njihovu proizvodnju i prodaju.)
87
Igrokaz - scenarij br. 2: Razlike
Uloga A:
Ti si u~enik srednje {kole. Odnedavno se u tvoju {kolu upisalo nekoliko
u~enika iz druge zemlje. Oni govore drugim jezikom i pripadnici su druge
religije i katkad izostaju iz {kole zbog svojih vjerskih blagdana.
Ti ne voli{ te u~enike. Njihovi obi~aji ~ine ti se stranim. Misli{ da ako èle
ìvjeti u tvojoj zemlji, trebaju biti kao i svi ostali ovdje.
Ti posebno ne voli{ kada sjede zajedno na ru~ku i govore materinjim
jezikom. Ne moè{ ih razumjeti i misli{ da mo`da govore o vama.
Poku{ao si okupiti neke prijatelje namjeravaju}i odvojiti te u~enike u
posebno odjeljenje. Nagovara{ ih da vam se pridruè u zadirkivanju tih
u~enika zbog na~ina na koji govore te tjeranju tih u~enika da se vrate
natrag odakle su i do{li.
Uloga B:
Ti si u~enik srednje {kole. Nedavno su se u~enici u~enici iz druge zemlje
upisali u tvoju {kolu. Oni govore drugim jezikom, pripadnici su druge
religije, i katkad izostaju iz {kole zbog svojih vjerskih blagdana.
Volio bi upoznati te u~enike, nau~iti ne{to o njihovoj zemlji, i mo`da
nau~iti nekoliko rije~i njihova jezika. Ali jedan od va{ih prijatelja èli da mu
se pridruìte u zadirkivanju tih u~enika i u nagovaranjima da napuste
va{u zemlju.
Ti èli{ zaustaviti svog prijatelja u tom pona{anju. Ne èli{ pokvariti
prijateljstvo, no misli{ da zadirkivanje nije u redu. Misli{ da je interesantno
imati u~enike iz drugih zemalja u va{oj {koli. @eli{ na}i na~in da se
sprijateljite s njima.
(Bazirano na ~lanku 30. Konvencije o pravima dijeteta, koji kaè da djeca manjinskih grupa imaju pravo
na svoju vlastitu kulturu, religiju i jezik.)
88
Igrokaz - scenarij br. 3: Kompjuterski razred
Uloga A:
Ti si voditelj grupe mladeì koja ima programe rada za dje~ake i
djevoj~ice. Uspjeli ste dobiti {estosatni kompjuterski te~aj na lokalnom
sveu~ili{tu.
Svi su u tvojoj grupi vrlo uzbu|eni zbog te~aja i èle ga poha|ati. No
sveu~ili{te ima samo pet kompjutera na raspolaganju, stoga samo pet
~lanova tvoje grupe moè i}i na taj te~aj. Ti mora{ odlu~iti tko }e i}i.
Smatra{ da dje~acima treba dati prednost. Dje~aci koji su do{li u tvoju
grupu trebaju vje{tine koje }e im pomo}i pri zapo{ljavanju. Taj te~aj }e im
dati i vje{tinu i samopouzdanje.
Zna{ da su i neke djevojke tako|er zainteresirane za kompjuterski te~aj.
No u va{oj zajednici djevojke se ~esto udaju dok su jo{ u tinejdèrskoj
dobi, imaju djecu i ostaju kod ku}e. Osim toga neki roditelji smatraju da
kompjuteri nisu za djevojke. Mo`da }ete u budu}nosti mo}i organizirati
kompjuterski te~aj i za djevojke.
Uloga B:
Ti si ~lan grupe mladeì koja ima programe za dje~ake i djevoj~ice. Pet
~lanova grupe }e imat priliku i}i na kompjuterski te~aj na lokalnom
sveu~ili{tu. Svi su uzbu|eni zbog tog te~aja. Te{ko je na}i posao za
tinejdère u va{em gradu, i poznavanje neke vje{tine velika je pomo}.
Upravo si doznao da je voditelj tvoje grupe mladeì odlu~io da prvo na
te~aj upi{e dje~ake. Misli{ da to nije po{teno. I dje~aci i djevojke trebaju
vje{tine da bi lak{e na{li posao i uzdràvali sebe i svoje obitelji. No,
ve}ina ljudi koji rade taj posao u va{oj zajednici su mu{karci. Sve dok
djevojke ne dobiju istu obuku kao i dje~aci ne}e imati istu priliku za
zapo{ljavanje na dobro pla}enim poslovima.
Opaska: Ulogu B mogu igrati i dje~ak i djevojka.
(Bazirano na ~lanku 2. Konvencije o pravima dijeteta, koji kaè da sva prava moraju biti dostupna svoj djeci, bez
diskriminacije spolova, rasa, jezika, religija, etni~kih grupa, itd.)
89
33 - Vrtuljak za devetogodi{njake
Vrtuljak za devetogodi{njake
Uvod
Vje`ba navodi na razmi{ljanje o tome da se sloèniji sadràji mogu objasniti mla|im
osobama. Vje`ba tako|er dopu{ta komunikaciju jedan s jednim s velikim brojem
razli~itih ljudi u malom prostoru i kratkom vremenu.
Proces
1. Stolice treba poredati u dva kruga okrenuta jedan prema drugome. Unutra{nji
krug gleda prema van, a vanjski krug prema unutra. Sudionici trebaju sjediti jedni
prema drugima. Ako je neparan broj sudionika, jedan stolac stavite lagano izvan
kruga da bi osoba bez para sjela na njega.
2. Osobama koje sjede u unutra{njem krugu treba re}i da su devetogodi{njaci.
Osobe u vanjskom krugu ne glume nikoga. Osobe u vanjskom krugu pomi~u se
jedno mjesto ulijevo. Parovi za razgovor imaju dvije minute.
3. Svaki put dijete iz unutra{njeg kruga treba postaviti pitanje starijoj osobi da mu
ona ne{to objasni. Vi }ete svaki put postaviti pitanje. Pitanja mogu varirati ovisno o
temi na kojoj radite i o uzrastu i razini grupe. Ovdje su sugestije za pitanja:
Za{to se ljudi bore i ubijaju jedni druge?
[to je rasizam?
Za{to je na zidu napisano Crnci idite ku}i?
Za{to taj mu{karac ljubi drugog mu{karca?
Jesu li Cigani uistinu prljavi i opasni?
Za{to mi roditelji ne dopu{taju da imam pi{tolj igra~ku?
Jesmo li mi bolji od tih drugih ljudi? (Moè biti dano ime grupe tih
drugih ljudi.)
Za{to su djevoj~ice razli~ite od dje~aka?
Taj strani dje~ak me mrzi! Ne razumijem za{to.
@elio bih biti poput Vas. Ho}ete li mi pomo}i da to postanem?
Moja sestra kaè da su ovisnici o drogama bolesni i da ih trebamo àliti. Je

li to u redu?
Za{to svi kaù da su (ime grupe) na{i neprijatelji?
90
33 - Vrtuljak za devetogodi{njake
4. Nakon svakog pitanja i dvije minute razgovora, zamolite osobe iz vanjskog kruga
da ustanu i pomaknu se za jedno mesto ulijevo. Zatim postavite drugo pitanje.
Nakon pet ili {est pitanja poput ovih, zamolite sudionike iz vanjskog i unutra{njeg
kruga da zamijene mjesta. Oni iz vanjskog kruga se sele u unutra{nji i postaju
devetogodi{njaci. Zatim postavite sljede}ih pet do {est pitanja.
5. Za zadnje pitanje ili zadnja dva pitanja djeca iz unutra{njeg kruga da sama
izmi{ljaju pitanja na koja èle odgovore. Do ovog stadija igre oni imaju ideju o igri
i tipu pitanja koja se u njoj pojavljuju. Vjerojatno }e biti dovoljno deset do dvanaest
pitanja.
6. Na kraju pitajte sudionike u vanjskom krugu je li bilo lagano odgovoriti na
postavljena pitanja? Jesu li oni {to cenzurirali? Tako|er pitajte sudionike u
unutra{njem krugu jesu li i{ta razumjeli? Potom zamolite sudionike da razmotre
kakvu vrstu odgovora djeca obi~no dobivaju na ovu vrstu pitanja i kakve su
posljedice tih odgovora? Moète povesti {iru raspravu o tome {to mi kao pojedinci
i kao dru{tvo moèmo u~initi za pobolj{anje te situacije.
7. Mogu}e su razne varijacije. Moè se raditi o petogodi{njacima,
sedmogodi{njacima ili dvanaestogodi{njacima. Sva pitanja mogu obuhva}ati istu
temu. Moète dati samo jedno pitanje kao primjer na po~etku i zatim neka djeca
iz unutra{njeg kruga sama smisle svoja vlastita pitanja.
Zaklju~ak
Ova vje`ba moè biti dobar po~etak za razmatranje sloènosti nekih pitanja i tema ili moè
biti korisna na kraju, osobito ako ljudi planiraju {irenje nekih ideja u budu}nosti,
konverzacijom ili obrazovanjem preko vr{njaka ili nekom drugom vrstom akcije. Ovo je vrlo
koristan na~in pokazivanja kako je jak utjecaj poruka primljenih u djetinjstvu - od obitelji,
medija, prijatelja, pri~a, heroja itd.
91
34 - Pet osjeta
Pet osjeta
Uvod
Vje`ba koja cijeloj grupi daje mogu}nost kreiranja i provo|enja vje`be.
Postupak
1. Objasnite pet (fizi~kih) osjeta: vid, sluh, dodir, miris i okus. Objasnite da gotovo svi
od nas imaju tih pet osjeta, ali ne i svi. Nastavite sa sljede}im pitanjima:
ûje{ li isto {to i ja?
Osje}a{ li isto {to i ja?
Osje}a{ li isti miris?
Osje}a{ li isti okus?
Naglasite da svatko tko ne{to ~uje nije ~uo isto {to i njegov susjed iz raznih
razloga. (No, nemojte obja{njavati razlog).
2. Podijelite grupu u pet manjih grupa. Dajte svakoj grupi po jednu re~enicu i
odgovaraju}i odgovor. Zamolite ih da naprave dvije kratke vje`be koje }e prikazati
ostalim grupama. Prva vje`ba neka bude o tome kako je biti bez fizi~kih osjeta.
Druga treba navesti ljude na razmatranje o tome kako drugi mogu percipirati
razli~ito i reagirati na razli~ite na~ine. Na primjer, ~uti ne{to druga~ije od svog
susjeda.
Te aktivnosti trebaju biti kratke i kreativne. Odredite dovoljno vremena da sve grupe
mogu pripremiti svoje aktivnosti. Bilo bi dobro ograni~iti vrijeme vje`be. Mo`da
tridesetak minuta, ili manje, u ovisnosti od brojnosti va{e grupe ili o vremenu kojim
raspolaète.
3. Vje`ba svake grupe moè biti popra}ena malom raspravom o tome {to su nau~ili o
svojim osjetima tokom pripremanja i demonstracije, {to su nau~ili o osjetima od
ostalih grupa, o sebi i radu u grupi i op}enito o tome kako razli~iti ljudi ili razli~ite
grupe ljudi osje}aju i doìvljavaju svijet na razli~ite na~ine.
Zaklju~ak
Prednost ove teme je da moè jasno naglasiti neka pitanja razumijevanja i prihva}anja
da ljudska percepcija moè varirati zbog mnogo razloga. Prednost ove metode je u
u~enju kroz vje`bu i iskustvo, a ne iz predavanja. Neki }e biti vi{e uklju~eni od drugih,
no to demonstrira da ista situacija moè proizvesti razli~ite reakcije razli~itih ljudi zbog
raznih razloga.
92
35 - Analiza i planiranje
Analiza i planiranje
Uvod
Postoje mnogi na~ini poticanja pojedinaca, grupa ili organizacija na istraìvanje njihove
sada{nje situacije da bi njihovi budu}i planovi bili realni, i stoga ostvarivi i dosti`ni.
SWOT analiza je jedna od takvih metoda.
Sadràj
SWOT zna~i:
Strenghts (snaga)
Weaknesses (slabosti)
Opportunities (mogu}nosti)
Threats (rizici)
Vje`ba moè biti provedena i da bi pojedinci razmotrili svoju profesionalnu ili

osobnu situaciju, posebno u momentima krize ili odluke. Sli~no, grupe ljudi, dru{tvo, ili
zajednica, tako|er mogu istraìti njihov poloàj. Tako|er se moè iskoristiti u
organizacijama za istraìvanje okolnosti i pomo} u planiranju budu}nosti.
Metoda
âk i kada se upotrebljava s grupama ili organizacijama, idealno je da analizu prvo
obave pojedinci.
1. Svaka osoba je zamoljena da razmisli, napi{e, vizualizira ~etiri aspekta analize.
To se moè temeljiti na individualnim SWOT-ovima ili onima koje se ti}u grupe
ili organizacije. (Mogu}e je da se ista analiza ti~e i jednih i drugih).
2. Zatim okupite sudionike u parove ili manje grupe da bi razmijenili misli i
osje}aje o svojim SWOT-ovima, poku{avaju}i odrediti jednako vrijeme za svaki
od ova ~etiri aspekta. Tako|er treba naglasiti da svaka osoba ima jednako
vrijeme na raspolaganju.
3. Potaknite {iru raspravu u cijeloj grupi o temi nakon {to su parovi ili manje
grupe podijelili svoja gledi{ta. Neka to bude o tome kako SWOT utje~e na
grupu ili organizaciju, a ne na pojedinca.
4. Na ovoj to~ki ili kasnije SWOT analiza se moè koristiti kao temelj za izradu
strategije za budu}i razvoj.
Zaklju~ak
Ovo je dobra metoda za poticanje ljudi na razmi{ljanje o sebi i o tome {to mogu
o~ekivati i {to }e im trebati kao pomo}. Grupe i organizacije mogu od takve vje`be
tako|er imati koristi.
93
36 - Stablo planiranja
Stablo planiranja
Uvod
Namjera ove vje`be je da pomogne u predvi|anju i pozitivnih i negativnih posljedica
potencijalne akcije ili projekta.
Postupak
Trebate veliki list papira i olovke za svaku grupu od po ~etiri sudionika; plave, zelene i
ùte kartice, i ljepilo.
1. Objasnite grupi da provo|enje jednog projekta moè imati mnogo posljedica, i
pozitivnih, ali i negativnih. Oni trebaju napraviti Stablo planiranja da bi bolje
mogli vidjeti te posljedice. Uzet je diagram stabla zato jer projekt moè rasti u
mnogo razli~itih smjerova, poput grana na stablu.
2. Formirajte radne grupe po ~etiri ~lana. Zamolite svaku grupu da izabere jedan
projekt kojeg bi voljeli razmotriti.
3. Na velikom listu papira neka grupe naprave skicu stabla. Neka na stablu
s nekoliko rije~i opi{u projekt koji }e razmatrati.
4. Napravite (brainstormingom) listu svih mogu}ih uklju~enih grupa - ljudi koji
mogu biti ugroèni ovim projektom. Ona moè uklju~ivati:
djecu,
roditelje,
u~itelje,
izabrane predstavnike,
policiju,
poslovne ljude,
vjerske vo|e,
vlasnike lokalnih medija,
zdravstveno osoblje,
socijalne radnike.
5. Neka odaberu ~etiri uklju~ene grupe za koje osje}aju da }e biti najvidljivije
ugroène ovim projektom. Zatim neka nacrtaju kratke grane koje izbijaju iz
stabla njihova drveta i napi{u ime svake od tih grupa na jednoj grani.
6. Podijelite svakoj radnoj grupi po dvanaest zelenih kartica. Zamolite ih da se
usredoto~e na jednu uklju~enu grupu i razmisle o najmanje jednoj, ili o najvi{e
tri, neposredne posljedice njihova projekta na tu grupu. Naglasite da
posljedice mogu biti pozitivne, negativne ili neutralne. Neka ih napi{u (po
jednu na svaku na svaku karticu). Kada je ovo napravljeno, kartice se trebaju
smjestiti na papir na kraj odgovaraju}e grane.
94
36 - Stablo planiranja
7. Zatim svakoj grupi podijelite isti broj plavih kartica. Recite im da promotre
neposredne posljedice (zelene kartice) i odlu~e o najmanje jednoj drugoj
posljedici koja moè nastati iz njih. Svaka druga poslijedica treba biti napisana
na plavoj kartice. Plave katice treba onda staviti na papir na grane povezuju}i
ih sa odgovaraju}im zelenim karticama.
8. Kada je to u~injeno, podijelite ùte karte. One predstavljaju poslijedice tre}eg
reda. Neka sudionici ponove prethodni postupak, ovaj put gledaju}i na svaku
plavu karticu, odlu~uju}i koja tre}a poslijedica moè iz toga nastati, i stavljaju ih
na drvo planiranja, na grane, povezuju}i ih s plavima.
9. Dajte radnim grupama dovoljno vremena za razmi{ljanje i raspravu o njihovim
stablima planiranja. Mogu zaljepiti svoje karte zajedno ako je svaki ~lan grupe
zadovoljan dogovorom. Oni mogu nacrtati i linije izme|u razli~itih grana koje
se ~ine me|usobno povezane.
10. Dopustite sudionicima da se kre}u po sobi i gledaju sva ostala stabla
planiranja
11. Na kraju otvorite glavnu raspravu ako osjetite da se prikazano moè korisno
upotrijebiti. Ponekad je dovoljno raditi u manjim grupama i razgledati radove
svih ostalih grupa.
12. Mogu}e su varijacije. Manje grupe mogu ozna~iti samo jednu granu stabla
(roditelje, nastavnike, zdravstveno osoblje, izabrane predstavnike itd.) na kojoj
}e raditi. Grupe mogu zatim kombinirati njihove radove da bi napravili jedno
veliko zajedni~ko stablo planiranja. Na stablu ne mora biti ograni~en na ~etiri.
Ako im ponestane kartica, mogu jednostavno pisati posljedice na veliki papir.
Stablo planiranja moè se neograni~eno pro{iriti, nakon tri razine posljedica.
Zaklju~ak
Stablo planiranja je sloèna aktivnost za opisivanje i provo|enje. Njegova vrijednost je
u poticanju ljudi na razmatranje onoga {to se moè dogoditi s njihovim planovima, pa
se mogu pripremiti i imati ve} isplanirane strategije za upravljanje situacijom. Ono moè
osigurati da idealisti~ke zamisli imaju prakti~an i realan korijen.
95
Bilje{ke....
96
Bilje{ke....
97
Bilje{ke....
98
Bilje{ke....
99
Bilje{ke....
100
Bilje{ke....
101
Bilje{ke....
102
Bilje{ke....
103
Bilje{ke....
104
Bilje{ke....
105
Pripredili
prof. Ljerka â~i}
Dubravko Kastrapeli
Izdava~
Hrvatski Crveni kri`, Odjel za rad s mladeì
106

Vidis Li Isto Sto I Ja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vidis Li Isto Sto I Ja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vidi{ li isto {to i ja?

Vidi{ li isto {to i ja?

Deset simbola (metodologija paketa) ........................................ 8

Moj heroj ..................................................................................... 27

Komunikacija bez rije~i ............................................................. 45

Simboli sukoba .......................................................................... 66

Poku{ajte povezati sve to~ke u samo ~etiri linije. Nije

Kako rabiti paket

2. U~enje je kao zidanje gra|evine. Bilo

5. Ako je samo lijeva strana mozga uklju~ena

6. Teorija na kojoj po~iva ovaj rad zove

8. Prihva}ati razlike kako u svijetu, tako

Gljiva: uzgajiva~i ih uzgajaju u tamnim

Raj~ica: uzgajiva~i dobro pripremaju

Mogu}e su i druge varijacije.

Prona|i onoga tko:

ZNA TKO JE BILA

ZNA VOZITI AUTO

VOLI ISTU MUZIKU

5 - Blago, gusar i klju~

5 - Blago, gusar i klju~

5 - Blago, gusar i klju~

5 - Blago, gusar i klju~

Svijet bez nasilja i rata.

Sedam glavnih aktivnosti koje pojedinac mo`e napraviti da se to postigne.

6 - Vje`ba prepoznavanja potreba

6 - Vje`ba prepoznavanja potreba

Prioriteti Mathari Valley stanovni{tva

Kada bi morao izabrati JEDNOG heroja, koga bi izabrao?

a) Kojim se osobinama svoga heroja najvi{e divi{?

a) Koji ti je postupak tvoga heroja najdra`i?

Je li te tvoj heroj nau~io ne~emu {to smatra{ vrlo vrijednom

4. Mnoge {ale i ljudska sposobnost poimanja smije{noga ovise o poznavanju osobe,

11 - Masovni mediji i na{i `ivoti

Budu}i da provodimo toliko mnogo vremena u kontaktu s medijima, prirodno je da su

11 - Masovni mediji i na{i `ivoti

11 - Masovni mediji i na{i `ivoti

Djetinjstvo je doba nevinosti.

Dijete koje kritiziraju

Dijete koje uva`avaju

[to `elimo prenijeti publici?

Koje su tri glavne poruke koje `elite istaknuti?

Kako }ete objasniti {to se zbiva?

Kako }ete zadr`ati pa`nju publike?

Kako se mo`ete nadmetati s nekim akcijskim, avanturisti~kim filmom,

Ljudima treba dopustiti da kritiziraju

Pogre{no je zadr`ati nekoga kao

Pogre{no je prisiljavati nekoga da radi.

Nakon odre|enog uzrasta ljudi bi se

Osobi optu`enoj za zlo~in trebalo bi

Ljudima treba dopustiti da ka`u ili

Ljudima treba dozvoliti da putuju i

Svi bi ljudi trebali biti tretirani jednako.

Privatna pisma i telefonski razgovori

Ljudima u zatvorima treba re}i za{to

Ljudima treba dopustiti da imaju ili

15 - Komunikacija bez rije~i

15 - Komunikacija bez rije~i

Jesu li se oboje osje}ali ugodno na prvom polo`aju?

Utje~u li na osje}aje visina, spol, prijateljstvo i kultura?

Kakav je bio kontakt o~ima i govor tijela?

Dok ti sljede}e tri minute partner

Sljede}e tri minute govori partneru