14.5.

2012

Ljubljana,15.maj2012
SUVREMENE DRVENE KONSTRUKCIJE
MOGUNOSTI STATIKOG I ARHITEKTONSKOG OBLIKOVANJA
CONTEMPORARY WOODEN STRUCTURES
POSSIBILITIES OF STATIC AND ARCHITECTURAL DESIGN
Miljenko Haiman, PhD, MSc CE, Associate Professor,
Faculty of Architecture, University of Zagreb
mhaiman@arhitekt.hr

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

Zato drvo i drvene konstrukcije? :

Drvo i drvene konstrukcije doivljavaju procvat iz vie razloga.
Drvo je mehaniki vrlo kvalitetan graevni materijal. Ima niz prednosti
a daleko manje mana. Drvo je ortotropan materijal. Nosivost
paralelno vlakancima mu je velika i vrlo prihvatljiva kad se usporedi
sa vlastitom teinom materijala. Poprena nosivost drva je znatno manja
a problematina je vlana poprena nosivost o emu treba voditi brigu
kod rjeavanja detalja drvenih konstrukcija.
Drvo je takoer dobar zvuni i toplinski izolator te se sve vie upotrebljava
u stambenoj izgradnji ekoloki je prihvatljivo i energetski uinkovito.
Pritom ne smijemo zaboraviti injenicu da je drvo zdrav materijal i lako
se moe reciklirati.
Danas su poznati svi naini zatite drvenih konstrukcija i to im daje prednost
kod gradnje jer imaju dovoljno dugi vijek trajanja.
Konano iako gori drvo ne gubi mehanika svojstva u poaru i kao takvo
se dobro ponaa kod poarnog optereenja. Samogasivo je a pogotovo se
to odnosi na X-lam ploe ili velike lijepljene lamelirane elemente nosaa i sl.
Drvna industrija ne pridonosi dodatnoj emisiji CO2.
14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

14.5.2012

Najea primjena lijepljenog lameliranog drva je kod grednih nosaa

gdje su preporuke raspona iz strune literature do 35 m. Iznimno u
podrujima gdje su manja promjenjiva optereenja i do 40 m.

Tablica preporuka dimenzija grednih lameliranih nosaa iz

Holzbau Taschenbuch Band 1

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

Da gredni nosai mogu biti i vei dokazuje primjer sportske dvorane u Kopru
gdje su dvostruki gredni nosai izvedeni na rasponu od 44 m, to je najvei
izvedeni raspon u naoj regiji. Krovne konstrukcije sportskih dvorana u
Virovitici (39 m) i u Dubrovniku (39 m) su neto manje.

Gredni nosai dvorane u Kopru

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

14.5.2012

No za prolaz instalacija potrebni su otvori koji su onda na

najnezgodnijem mjestu velikih posminih napona.

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

Oblikovno najprihvatljiviji su gredni nosai koji formiraju dvostrenu krovnu

plohu, no ti nosai imaju i najvee probleme glede poprenih vlanih
naprezanja. Najvea poprena naprezanja su u srednjoj zoni.
Na donjem prikazu vidi se naponsko stanje poprenih naprezanja u
dvostrenom grednom nosau i mogunosti preuzimanja tih naprezanja
pomou ugraenih navojnih ipki, kroz sredinu presjeka.

Lijevo je prikaz povoljnog oblikovanja grednih

nosaa u kojima se javlja popreni tlak
14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

14.5.2012

Neka upitna rjeenja:

Donji primjer projektirane dvorane u Vrbovskom. Kroz analizu utroka
lijepljenog lameliranog drva pokazuje se upitna opravdanost ovakvog
projekta. Odstupilo se od prvog grednog oblika nosaa i izvedeni su
trozglobni nosai sa zategom, kao puno racionalnije rjeenje.

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

NATKRITO KLIZALITE U DELNICAMA

Glavnu nosivu konstrukciju ini jedan veliki prostorni elini reetkasti nosa
na rasponu od 47.15 m, preko kojega se oslanjaju lamelirani drveni nosai
sastavljeni iz dva dijela prema prikazu na drugom slajdu.
Tlocrtna povrina krova je 43.7 x 66.01 m = 2885 m2.
U prvom rjeenju dvostruki lijepljeni lamelirani nosai trebali su biti poprenog
presjeka 2 x 30/200 cm po gotovo cijeloj duljini. Naime visina presjeka se
malo smanjuje prema leajevima ili na dijelu koji se nalazi iza eline reetke.
Najmanja visina je 145 cm.
Prema tom rjeenju utroak LLD grae trebao je biti oko 1000 m3 za
ovu konstrukciju. No sistemom revizije je utvreno da je nosa
predimenzioniran te su u varijanti koja je realizirana glavni nosai
dvostruki irine 20 cm. Smanjenje utroka grae u toj fazi bilo je oko 30%.

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

14.5.2012

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

Stanje glavnih naprezanja paralelno vlakancima drva. Prijedlog nosaa

obraen je u analizi H&B, stanja na ovoj konstrukciji.

U ovom sluaju bi potreban

oblik bio postignut maskom
na nosau.

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

10

14.5.2012

Glavni elini reetkasti nosa klizalita u Delnicama

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

11

KLIZALITE U DELNICAMA
14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

12

14.5.2012

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

13

Stanje poprenih naprezanja, vlanih ili tlanih

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

14

14.5.2012

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

15

Natkrivanje bazena u Umagu

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

16

14.5.2012

Krovite bazena u Umagu, izvedba HOJA 2007., arhitekt: F.Koari,dia.

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

17

Fasadna skulptura od lam.drva, arhitekt F.Koari,dia.

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

18

14.5.2012

No lamelirane konstrukcije se mogu izvesti i sa bitno manjim utrokom

grae lameliranog drva. Jedan od primjera je teniska dvorana u Rovinju.
Mreasta struktura je izvedena od lijepljenih
lameliranih drvenih elemenata istih duljina
280 cm i poprenog presjeka 8/38 cm,
spojenih u vorovima pomou elinih
krinih elemenata sa gornje i doje strane. Ti
elementi su meusobno stegnuti pomou
vijaka M-16 i ostvaruju prijenos sila. Raspon
konstrukcije je 36.6 m, a ukupna duljina
dvorane iznosi 64 m i natkriva 4 teniska
terena. Visina konstrukcije u tjemenu je 9.5
m. U srednjem dijelu su elini stupovi koji
se sa gornje strane cvjetoliko oblikovani.
Funkcija tih stupova zajedno sa AB
temeljima je da preuzmu sile uzgona od
djelovanja vjetra na konstrukciju. Pokrov je
od jednostruke PVC trevire (UV zatiene).
14.5.2012

3D prikaz elemenata mreaste

lamelirane drvene konstrukcije

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

19

Vezano na utroak materijala lameliranog drva i elika za spojeve u

lameliranim drvenim konstrukcijama dugogodinjim projektiranjem istih
doao sam do slijedeih zakljuaka:
Racionalne drvene konstrukcije su sa utrokom lameliranog drva
0.05 do 0.12 m3/m2 tlocrta. Isto tako normalan utroak elika je od
3 do 6 kg/m2 tlocrta.
Kod prethodne mreaste konstrukcije u Rovinju utroak lameliranog drva
je bio 0.05 m3/m2, a utroak elika je bio oko 7.5 kg/m2. Neto vei utroak
elika uzrokovan je spojevima koji se sastoje od elinih krieva, zatim su
tu elini stupovi i sav elini pribor te detalji prikljuka na armirani beton.
Miljenja sam da ukoliko utroak elika za spojeve i spajala poraste iznad
10 kg/m2 tlocrta, rjeenja detalja na konstrukciji postaju upitna i
neracionalna.
Susreo sam se sa analizom projekata drugih projektanata u kojima je bio
utroak elika i do 150 kg/m2. Takva rjeenja su apsolutno neprihvatljiva.
Postavlja se pitanje da li se tu radi o elinoj ili drvenoj konstrukciji!!

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

20

10

14.5.2012

Teniska dvorana Monvi u Rovinju

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

21

Spoj elemenata nad stupom

Detalj vora
14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

22

11

14.5.2012

Na primjeru nadstrene konstrukcije u Lukom elim pokazati mogunost

smanjenja utroka materijala jer je tlocrtno i visinski ista konstrukcija u
prvom projektu bila planirana sa elinim nosaima. U tom projektu utroak
elika je bio 155 kg/m2 tlocrta, za to se investitor upitao mora li ta relativno
jednostavna konstrukcija biti toliko skupa.
Predloili smo rjeenje koje je izvedeno. Utroak elika na toj konstrukciji je
21.5 kg/m2. Utroak drva je ukupno 21.5 m3, to daje potronju od 0.065
m3/m2. Izvedena konstrukcija je gotovo dvostruko jeftinija od
prvoprojektirane eline konstrukcije.
Najmanji raspon iznosi 24 m,
a osni razmaci s jedne strane
su 1.25 m, a sa druge strane
su 2.72 m. Tlocrtna povrina
je oko 335 m2.
Prvoprojektirani elini okviri
od profila HEB 360, dali su
preveliki utroak elika za ovu
konstrukciju.
14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

23

Rezultat COSMOSM analize stabilnosti i bonog izboavanja nosaa.

Postignuti raunski faktor sigurnosti iznosi oko 9.8
14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

24

12

14.5.2012

Pogled na nadstrenu lameliranu

drvenu konstrukciju sa vanjskim prednaprezanjem
u Lukom kraj Zagreba

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

25

Prikljuni detalj u kutu okvirnog sitema i spreg za bonu stabilizaciju

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

26

13

14.5.2012

Krovna konstrukcija nad bazenom u Sesvetskom Kraljevcu kraj Zagreba.

Lam. drvene grede sa vanjskim prednaprezanjem. Sekundarna konstrukcija
sendvi paneli sa toplinskom izolacijom od mineralne vune.
14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

27

Arhitekt Vedran Pedii,dia. SANGRAD d.o.o. Zagreb

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

28

14

14.5.2012

Krovni panel je izveden od lameliranih drvenih elemenata poprenog presjeka

8/20 cm po rubovima panela i mjestiminim poprenim ojaanjima istog
presjeka. Sa gornje strane je vodotporna ploa iverica, a sa donje vidljive
strane panela je troslojna X-lam ploa debljine 19 mm. Spajanje lijepljenjem
i dodatno vijcima za drvo kod izvedbe zbog ostvarivanja pritiska kod lijepljenja.

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

29

ROSSES centar Sv. Kri Zaretje. Arhitekt: B.Goriki,dia.

konstrukcija: Prof.dr.sc. M.Haiman,dig. izvedba Drvene
konstrukcije Voin, 2008. god.

Lamelirana drvena konstrukcija nad prostorom 15.6 x 14.4 m. Dijagonalni

nosai su raspona 21.32 m, a irina poprenog presjeka nosaa je 18 cm.
Rogovi su irina presjeka 8, 12 i 16 cm, konstantne visine 26 cm. Visina
nosaa u polovini raspona 183 cm, a na leaju 80 cm.
14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

30

15

14.5.2012

Analiza bonog izboavanja za maksimalno vertikalno optereenje, FS=5.34

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

31

Lam. konstrukcija nad ulaznim holom ROSSES centra u Zaretju.

14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

32

16

14.5.2012

ZAKLJUAK:
Suvremene drvene konstrukcije sve vie su u primjeni jer drvna industrija
ne zagauje okoli. Drvo kao osnovna sirovina se planski uzgaja
i slui kod proizvodnje svih vrsta drvenih konstrukcija.
Iz asopisa PRIRODA iz lanka prof. Dalibora Sumpora navodim neke
izuzetno interesantne injenice, koje govore u prilog poticanja
kontroliranog uzgoja uma i kontroliranog koritenja drva.
ume su savrene ekoloke tvornice. One su drugi po vanosti
proizvoa kisika na Zemlji, odmah iza mora i oceana. Gotovo 12 sati
dnevno listovi stabala iz atmosfere veu ugljini dioksid potreban u
procesu fotosinteze. U tom procesu tokom jednog dana hektar ume
vee oko 900 kg CO2, a oslobaa oko 600 kg kisika.
Jedno stablo za svog ivota uskladiti gotovo tonu CO2.
Kako to je spomenuto drvo se lako reciklira o emu takoer treba
voditi rauna kod projektiranja konstrukcija.
HVALA NA PANJI!
14.5.2012

AR LESA - SUVREMENE DRVENE

KONSTRUKCIJE

33

17