UVIJANJE

UVIJANJE TAPA KRUNOG PRESJEKA

Pri analizi osnovnih optereenja prizmatinog tapa uvijanjem ili
torzijom nazivamo sluaj kada se u bilo kojem presjeku tapa dinama
vanjskih sila, koje djeluju s jedne strane promatranog presjeka, svodi na
moment Mt, koji odgovara vektoru paralelnom s uzdunom osi tapa. Taj
se moment naziva moment uvijanja ili moment torzije. Pretpostavljamo
da se vlastita teina tapa moe zanemariti, te imamo isto uvijanje.
Uslov ravnotee u tom sluaju glasi:
n

i 1 algebarskim veliinama, dajui im u

Vanjske momente smatramo
zavisnosti od smisla rotacije pozitivan, odnosno negativan predznak.

UVIJANJE TAPA KRUNOG PRESJEKA

M

x
M

x
M

UVIJANJE TAPA KRUNOG PRESJEKA

Ako je npr. osovina optereena vanjskim momentima prema slici njeno
je optereenje u presjeku x izraeno momentom torzije Mt, koji je jednak
algebarskoj sumi svih vanjskih momenata lijevo ili desno od presjeka x.
Njegov se predznak utvruje od sluaja do sluaja.
n

M t M i
k 1

U teoriji uvijanja postavljaju se dva glavna pitanja:

a) Odreivanje tangencijalnih naprezanja , koja djeluju u nekom
presjeku,
b) odreivanje deformacija, ugla torzije .
Teorija elastinosti daje odgovore na ta dva pitanja za neke specijalne
sluajeve, kada presjek ima jednostavan geometrijski oblik (krunica,
elipsa, pravougaonik). vrstoa daje elementarno rjeenje samo za
kruni presjek tapa.

UVIJANJE TAPA KRUNOG PRESJEKA

Pri analizi napregnutog tapa optereenog na uvijanje analizu
temeljimo na ovim pretpostavkama:
a) Popreni presjeci tapa u procesu deformacije ostaju ravni i
okomiti na uzdunu os tapa.
b) Poluprenici u tim presjecima ostaju ravni (ne iskrivljuju se) i
okreu se za isti ugao.
c) Pomake smatramo malim, a materijal tapa homogenim i
izotropnim.
Ispitivanja pokazuju da je za tapove krunog presjeka teorija
osnovana na tim pretpostavkama u skladu s eksperimentalnim
rezultatima.

EKSPERIMENTALNI REZULTATI PRI

UVIJANJU
Na osnovu rezultata
M t
laboratorijskih
ispitivanja odreena
je za uvijanje tapa
od mekog elika
zavisnost izmeu
momenata uvijanja i
ugla torzije kao to
je to prikazano na
dijagramu. Iz
dijagrama, vidi se da
Mt od 0 do A raste
linearno u zavisnosti
od . Taka A
odgovara granici
proporcionalnosti
materijala.
0

B
M

ODREIVANJE KUTA TORZIJE I

POTENCIJALNE ENERGIJE UVIJANJA
Da bismo nali zavisnost izmeu ugla torzije i momenta torzije
uvodimo pojam relativnog kugla torzije . Taj je ugao jednak odnosu
ugla torzije i duljine tapa (osovine):

dx
Za osovinu konstantnog presjeka:

ODREIVANJE UGLA TORZIJE I

POTENCIJALNE ENERGIJE UVIJANJA
Prema izrazu za moment torzije i izraza za relativni ugao torzije
imamo izraz za moment torzije (u radijanima):

Mt l Mt
l

GI p
ct

ct

G Ip
l

gdje je ct koeficijent krutosti tapa, odnosno osovine pri uvijanju, a

GIp krutost presjeka tapa pri uvijanju (torziona krutost). Vidimo da
GIp ima u teoriji uvijanja istu ulogu kao aksijalna krutost EI pri
rastezanju. Dimenzija je [PL2] odnosno u jedinicama Nmm2.

ODREIVANJE UGLA TORZIJE I

POTENCIJALNE ENERGIJE UVIJANJA
Relacija za ugao
torzije prikazana
grafiki u
koordinatama
pokazuje linearnu
zavisnost Mt = f() ,
kao to je pokazano
na slici, te imamo:

Mt
tg
ct

ODREIVANJE UGLA TORZIJE I

POTENCIJALNE ENERGIJE UVIJANJA
Naimo izraz za potencijalnu energiju uvijanja. Uzmimo da je ugao
torzije tapa, na koji djeluje moment Mt, jednak 0 . Pri poveanju Mt
za vrijednost dMt dobit e ugao 0 beskonano malen prirast d0
(prema slici). Ako pretpostavimo da se Mt ne mijenja u granicama
d, moemo elementarni rad ili energiju koja se troi za dodatno
uvijanje tapa izraziti:

dE p M t d

ODREIVANJE UGLA TORZIJE I

POTENCIJALNE ENERGIJE UVIJANJA
Integriranjem (sumiranjem) elementarnih vrijednosti u granicama
promjene 0 od nule do dobivamo potencijalnu energiju uvijanja:

Mt
Ep
2
S pomou izvedenih izraza moemo za Ep napisati jo dva izraza:

ct
Ep
2

Mt2
Ep
2c t

Prvi izraava zavisnost Ep od ugla torzije , a drugi od momenta

torzije Mt.

STATIKI DIJAGRAMI PRI UVIJANJU

Razmotrimo najjednostavniji
sluaj optereenja osovine
vanjskim momentom Mt koji
djeluje u krajnjem presjeku.
Nanesemo li u odreenom
mjerilu ispod odgovarajuih
presjeka vrijednosti iznad
nulte linije, paralelne s
uzdunom osi osovine, dobit
emo dijagram momenata
uvijanja u obliku
pravougaonika.

STATIKI DIJAGRAMI PRI UVIJANJU

Za osovinu duljine x ugao torzije ima vrijednost:

Mt x

GI
Odatle slijedi da dijagram ima linearan oblik, tj. povrina dijagrama
je u obliku trokuta.
Dijagram relativnog ugla torzije odreuje se prema veliini:

max

UVIJANJE TAPOVA NEOKRUGLOG

PRESJEKA
Ispitivanja u laboratoriju pokazuju da se popreni presjeci neokruglih
tapova pri uvijanju znatno iskrivljuju, pojavljuju se deplanacije
presjeka.

UVIJANJE TAPOVA NEOKRUGLOG

PRESJEKA
Na slici ematski je
prikazana
raspodjela
tangencijalnih naprezanja
u presjeku pravouglog
oblika i to du osi
simetrije, du dijagonala i
du
konturnih
strana
pravougaonika.

UVIJANJE TAPOVA NEOKRUGLOG

PRESJEKA
Najvee tangencijalno naprezanje pojavljuje se na sredini duljih
strana presjeka i moe se izraziti jednainom:

max

Mt

h b2

U toj formuli su h i b dimenzije presjeka, pri emu je h > b, dok je

koeficijent ija vrijednost zavisi od odnosa h/b.
h/b

1,5

2,0

3,0

4,0

6,0

8,0

10,0

0,208

0,231

0,246

0,267

0,282

0,299

0,307

0,313

0,333

0,141

0,196

0,229

0,263

0,281

0,299

0,307

0,313

0,333

1,000

0,858

0,796

0,753

0,745

0,743

0,743

0,743

0,743

UVIJANJE TAPOVA NEOKRUGLOG

PRESJEKA

Najvee naprezanje moe se dovoljnom tonou odrediti i s

pomou pribline formule:

max

Mt

h b2

b
3 1,8
h

Najvee naprezanje moe se dovoljnom tonou odrediti i s

pomou pribline formule:

' max

UVIJANJE TAPOVA NEOKRUGLOG

PRESJEKA

Kut torzije na jedinicu duljine tapa pravougaonog presjeka

odreuje se po formuli:

Mt

h b3 G

U svim razmatranim sluajevima jedinini ugao torzije

proporcionalan je momentu torzije i zato se moe izraziti u obliku:

Mt

UVIJANJE TAPOVA NEOKRUGLOG

PRESJEKA
C je konstanta koja karakterizira torzionu krutost tapa. Kod tapa
krunog presjeka:

C G I p
a za tap pravougaonog presjeka:

C h b G
3