Copyright: ET-TAQWA Safet Sulji.

Sva prava
pridrana.
Ovu knjigu je DOZVOLJENO reprodukovati ili emitovati
na bilo koji nain, elektronski ili mehaniki, ukljuujui
fotokopiranje, snimanje ili bilo koji drugi sistem za
biljeenje, uz sljedee uslove:
1) ne smije se koristiti u profitabilne svrhe;
2) u sluaju koritenja materijala obavezno je
spomenuti izvor i vlasnika prava;
3) prilikom prenoenja tekst mora zadrati svoj
kontekst.
Izraavamo najiskreniju zahvalu svakom onom ko na bilo
koji nain doprinese distribuciji ove knjige. Neka ga Allah
Uzvieni nagradi za njegov iskren trud.
U sluaju da imate bilo koju korekciju, komentar ili
sugestiju u vezi ove publikacije, javite nam se na sljedeu
adresu: info@et-taqwa.com
Izdava:
ET-TAQWA WEB PUBLISHING
e-mail: info@et-taqwa.com
et-taqwa@hotmail.com
web page: www.et-taqwa.com

ISTOA SVAKOG
MUSLIMANA I
MUSLIMANKE
-PROPISI KOJI SE VEU ZA POJAVU MENIJJA, MEZIJJA,
VEDIJJA, HAJZA I NIFASA-

Safet Sulji

__________________________________
Napisao:

Safet Sulji

Recenzija:

____________

Redaktor:

Safet Sulji

Lektor:

____________

DTP:

Ebu Talha

Dizajn:

Ebu Talha

Izdava:

ET-TAQWA

1434/2013

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

UVOD
Hvala i zahvala Uzvienom Allahu, delle enuhu, Koji sve
u mjeri stvori i odredi, Koji mumine Pravim putem uputi, a
kafirima bolnu kaznu priredi.
Neka su salavat i selam na Njegovog odabranog roba i
Poslanika, Muhammeda Ibn Abdullaha, sallallahu alejhi
ve sellem, na one koji su se prihvatili Njegove upute, koji
se dre Sunneta i na sve sljedbenike do Sudnjega Dana.
A zatim:
Bitnost i znaaj ove teme ogleda se u tome to nema niti
jednog punoljetnog (zdravog) insana, a da se nije suoio
sa pojavom ili izlaskom odreenih vrsta tenosti iz
njegovog tijela, tanije iz polnog organa sve jedno bilo
ta osoba muko ili ensko.
Da stvar bude jo od vee vanosti, jeste i to to ovjek
musliman po svojoj prirodi i onome emu ga poziva ista i
plemenita vjera Islam, a to je od njenih samih temelja
jeste i to da ovjke musliman/ena muslimanka moraju
stalno da budu isti i spremni za obavljanje svakodnevnih
ibadeta kojima ih je Allah zaduio (obavezni ibadeti) a i
onih koji su dobrovoljne prirode.
Dokaz vie ovome jesu rijei Allaha, azze ve delle:
[:]

"Allah zaista voli one koji se esto kaju i voli one koji se
mnogo iste." (Prijevovd znaenja sura Al-Beqara, ajet
broj 222).
I Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
Prenosi Ebu Malik El-E'ari, radijjallahu anhu, da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "istoa je dio
imana..." (Hadis biljei imam Muslim).
Dakle, kroz ovu brouru uz Allahovu pomo ja u se
osvrnuti na pitanje istoe muslimana i muslimanke,
odnosno obradit u neka od pitanja koja su malo poznata
meu muslimanima naih prostora, to zbog prirode istih
pitanja tj. ona su intimnog karaktera, a s druge strane
zbog same ne zainteresovanosti po dotinim pitanjima.
Pojava ovih tenosti ili izlazak odreenih tenosti iz polni
organa ili stidnih mjesta kod ovjeka za sobom povlai i
poznavanje samog propisa istih tih tenosti sa strane
njihove istoe ili pak neistoe sve jedno da li se radilo o
ovjeku ili eni.
Stoga, uvidjevi vanost ovog pitanja biva nam jasno
kolika je potreba za poznavanjem istih jer na koncu od
poznavanja ovih stvari i same istoe ovjeka zavisi
ispravnost mnogih ibadeta koje ovjek svakodnevno ini.

KOJE SU TO VRSTE NEISTOE?

Neistou koja zahvati tijelo, odjeu, tlo, ili neto drugo,
dovoljno je uklonuti, i pri tome se ne uvjetuje odreeni
nain i broj, to potvruje injenica da Allah, delle
enuhu nije postavio neka posebna ogranienja i uvjete
za uklanjanje neistoe1, osim kada se radi o pseoj
neistoi, nju je obaveza oprati sedam puta, od toga
jedno pranje biva zemljom. Hadis koji o tome govori je
muttefekun alejhi.2

Cilj je uklonuti neistou, i nakon to se on ostvari suvino je bilo ta drugo initi i poduzimati. erijat
uklanjanje neistoe ne tretira ibadetom koji mora biti u odreenoj formi i koliini, kao to je to recimo
abdest, nego ga tertira kao bilo koju uobiajenu prirodnu radnju koja se slobodno izvrava. Od
obveznika trai uklanjanje, a nain preputa njemu. Nema nekog jakog dokaza koji bi mogao izmijeniti
ovu osnovu i koji ovu radnju ini kvalitativno i kvantitativno odreenom. Hadis: ''Poslanik, sallalhu alejhi
ve sellem, nam je naredio da sedam puta isperemo neistou'' je slab, i kao takav ne moe posluiti kao
''nakil anil-asl'' , tj kao dokaz koji mijenja osnovu. Rekao je ejh El-Albani: ''Nisam naao hadis u ovakvoj
formi. Spomenuo ga je Ibn-Kudame u Mugniju bez upuivanja na orginalni izvor u kome je on
zabiljeen.'' (Irvaul-galil: 1/186.). S druge strane Poslanik, sallallalhu alejhi ve sellem, se u svojoj
preporuci Havli ograniio na uklanjanje neistoe, ne obavezujui je odreenim brojem puta ili
odreenim nainom. (Hadis su zabiljeili Ahmed: 2/346., i Ebu-Davud (365.), a vjerodostojnim ga
ocijenili Ahmed akir (El-Musned, br. 8752.) i Nasiruddin el-Albani u ''Silsiletu-s-sahihatu'', br. 298.).
2 Buharija (172.), Muslim (279.). Ovim hadisom psea pljuvaka je izuzeta iz pravila navedenog u fusnoti br. 5, kod nje se uvjetuje nain i broj: pere se sedam puta i isti se vodom i zemljom. U nekim
predajama ienje zemljom se spominje kao prvo, u nekim je uopeno, a u nekima je zadnje ili prvo,
tako da je preferiranje jedne od tih predaja nad drugima nuno. Preferiranje predaje po kojoj ienje
zemljom dolazi prvo je poznato kod veine uenjaka, a najjai adut za to je to je ona preneena u
Sahihajnu, ona pojanjava predaju u kojoj se kae: ''prvi ili zadnji put'', dok predaja: ''neka jedno od tih
sedam pranja bude zemljom'' nije zabiljeena niti u jednoj od est poznatih zbirki, zabiljeio ju je
Bezzar, i kao takva ne moe oponirati predaji iz Sahihajna. A i logino je da ienje zemljom bude
prvo: njime se ubijaju bakterije koje su ostale nakon to je pas zalokao posudu, pranje vodom poslije
toga pomae nam da oistimo posudu od zemlje, a u sluaju da obrnemo redoslijed bit emo prinueni
da poslije zemlje ponovo koristitimo vodu. (Pogledaj: Fethul-bari, hadis br. 172., Fikhul-islam erhu
bulugil-meram: 1/15., E-erhul-mumti': 1/492.).
1

Veina uenjaka prenosi propis ''tesbia'' (ienja sedam puta) i na psei izmet i mokrau, koristei se
analogijom prioriteta: ako je obaveza sedam puta oprati posudu koju je zalokao pas, pree je takav
propis prenijeti na izmet i mokrau koji su odvratniji i ogavniji u odnosu na pljuvaku. (El-Mugni: 1/78.,
El-Medmu': 2/586.). Neki uenjaci su propis ''tesbia'' prenijeli i na svinju, jer je ona neistija i odvratnija
od psa. Njihovo miljenje je slabo, iz jednostavnog razloga: svinja je spomenuta u Kur'anu, i bila je
poznata u Poslanikovo vrijeme a Poslanik joj nije dao isti propis kao i psu. Nepisano je pravilo da kada
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne spomene propis za odreenu stvar, iako postoji velika potreba
za njim, eli time uputiti ummet na osnovu po kojoj je nareeno i propisano samo ono za to je doao
specijalan dokaz.

U neistoe spadaju: ljudski izmet, mokraa3 i krv4, krv

koja istjee iz zaklane ivotinje.5
Mala koliina ljudske krvi se prata i tolerie6, a krv koja
ostaje u krvnim ilama i mesu ivotinje nakon klanja je
ista.7
Neistoom se smatraju izmet i mokraa ivotinja ije je
meso zabranjeno jesti8, i zvjeri9, i leina, izuzev ljudske

Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, je proao sa svojim ashabima pored dva kabura i rekao: ''Njih
dvojica su sada u patnji, ne zbog neega to je krupno, jedan se nije istio od mokrae, a drugi je
prenosio tue rijei.'' Buharija (216.), Muslim (292.). U hadisu Abdullaha ibn-Mesu'da se kae da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otiao obaviti veliku nudu i da je naredio Abdullahu da mu donese
tri kamenia.'' (Buharija, 156.).
4 Ljudska krv je neista prema miljenju veine islamskih uenjaka. (Pogledaj: El-Mudevvene: 1/38., ElMuhalla: 1/102., El-Furu': 1/253., El-Kafi: 1/110., El-Muhezzeb: 2/511., Medemeul-enhur: 1/51.
52.). Prenosi se da su Fatima i Alija u bici na Uhudu istili krv s Poslanikovog mubarek lica (Buharija:
2911., Muslim: 1790.) to je pouzdan dokaz da je ljudska krv neista, iako neko moe rei da je to bilo
iz isto higijenskih razloga i da sam postupak ienja, bez posebne naredbe, ne ukazje na obaveznost.
Kao pomoni dokaz moe posluiti Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, naredba Fatimi bint ebi
Hubej da nakon zavretka hajza preostalu krv opere i oisti odjeu i tijelo od nje (Buharija, 225.,
Muslim, 333.). to se tie predaja od ashaba koje svojim vanjskim znaenjem upuuju na istou krvi,
one se mogu klasificirati u dvije kategorije: prva, predaje u kojima se spominje mala koliina krvi,
kapljica ili dvije; druga, predaje koje govore o sluajevima izljeva krvi, izljev krvi je teko zaustaviti i
nema nikakve koristi u njenom ienju, niti mijenjanju odjee na koju ona pada (Medmu fetava ve
resail fadileti--ejhi Muhammed ibn Salih el-Usejmin: 11/266.).
5 Rekao je Uzvieni Allah: ''Reci: Ja u onome to mi se objavljuje ne nalazim da je zabranjeno ita drugo
do strv, krv koja istjee, svinjsko meso, i ono to je u neije drugo a ne u Allahovo ime zaklano, to je
pogan (neist)'' (Prijevod znaenja, El-En'am: 145.). Imam Kurtubi je prenio jednoglasno miljenje
islamskih uenjaka oko neistoe krvi koja istjee iz zaklane ivotinje (Pogledaj: Tefsiru-l-kurtubi:
2/221.).
6 Tolerisanje male koliine krvi potpada pod ope Allahove rijei: ''On vam nita nije uinio tekim u
vjeri'' (Prijevod znaenja, El-Hadd: 78.). uvanje od male koliine krvi svakako bi bilo oteanje, koje
se ovim ajetom odbacuje i ne prilii Allahovoj Uzvienoj vjeri islamu. Da je ovakvo razumijvanje ispravno
dokaz je praksa ashaba, radijallahu anhum, u mnogobrojnim predajama se navodi da su ashabi
tolerisali malu koliinu krvi. Ibn-Ebi ejbe je zabiljeio u Musannefu predaje od nekolicine ashaba i
tabiina koje dokazuju prethodnu tvrdnju (El-Musannef: 1/127. 128.). Da li se tolerie samo mala
koliina krvi, ili je propis opi za vse vrste neistoa? Uenjaci hanefijske pravne kole i ejhul-islam ibn
Tejmijje (Haijetu ibn-Abidin: 1/316. 325., El-Lubbab: 1/52., Medmuul-fetava: 21/16. 19.) vide
propis opim, jer kako se god mala koliina krvi ne moe izbjei tako se ne moe izbjei i mala koliina
ostalih vrsta neistoa, a pogotovo neistoe na koje ovjek esto nailazi poput miijeg brabonjka, izmet
i mokraa domaeg magarca, i slino. Ovo miljenje preferira ejh muhammed ibn-Salih el-Usejmin
(Pogledaj: E-erhul-mumti': 1/531.).
7 Ebu-Mudliz, jedan od ashaba Allahovog Poslanika, je upitan o krvi koja ostane u zaklanoj ovci ili
ispliva na povrinu lonca prilikom kuhanja, i odgovorio je da nije zabranjena. (Predaju su zabiljeili Abd
ibn Humejd, Ebu-ejh i Ibnul-Munzir).
8 Oko toga postoji jednoglasno miljenje meu islamskim uenjacima (Pogledaj: Fethul-kadir, 1/135; ElLubab, 1/55; Bidajetul-mudtehid, 1/73; E-erhu-s-sagir, 1/49; Mugnil-muhtad, 1/77; El-Muhezzeb,
1/46; Keaful-kinai, 1/213.).
9 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zabranio jahanje tigrova (Ebu-Davud: 4049., Nesai: 5091., IbnMade: 3065.). Zabranio je takoer prostiranje i oblaenje zvjerinjeg krzna, i jahanje zvjeri (Aridatulahvezi: 7/271., Ebu-Davud: 2/388., Nesai: 7/156.).
3

leine, leine ivotinja kod kojih ne istjee krv, leina ribe i

skakavca.10
Prenosi se od Ebu Semha, radijallahu anhu, da je rekao:
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Oprat
e se od mokrae enskog dojeneta, a poprskati od
mokrae mukog dojeneta. Biljee Ebu Davud i Nesai, a
Hakim ga ocjenjuje sahihom.
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ''Vjernika
nita ne moe uiniti neistim, za njegova ivota i nakon
smrti.'' ''Dozvoljene su nam dvije vrste leina: leina ribe i
skakavca, i dvije vrste krvi: jetra i slezena.'' Hadis su
zabiljeili Ahmed i ibn-Made. Izmet i mokraa ivotinja

Rekao je Uzvieni Allah: ''Reci: Ja u onome to mi se objavljuje ne nalazim da je zabranjeno ita
drugo do strv, ...'' (Prijevod znaenja, El-En'am: 145.). Ajet je opeg karaktera i svojim znaenjem
obuhvata sve vrste leina i svaki dio leine, meutim postoje drugi specijalni dokazi koji iz opeg
propisa izdvajaju neke vrste leina i neke dijelove leine. Na primjer rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem: ''Koa tavljanjem postaje ista.'' (Muslim, 366.) izuzimaju tavljenu koa leine. Neke izuzetke je
spomenuo sam autor i naveo je dokaze koji to potvruju. Izuzeo je ljudsku leinu, i kao dokaz spomenuo
rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ''Vjernika nita ne moe uiniti neistim'', (Buharija, 283.,
Muslim, 371.). Dodatak: ''Za njegova ivota i nakon smrti.'' je mevkuf, biljei ga Buharija od Ibn Abbasa
(Buharija, 3/125.). Izuzeo je leinu skakavca i ribe i spomenuo kao dokaz rijei Poslanika, sallallahu
aljhi ve sellem: ''Dozvoljene su nam dvije vrste leina: leina ribe i skakavca, i dvije vrste krvi: jetra i
slezena.'' Hadis su zabiljeili Ahmed (2/97.) i Ibn-Made (3218.). Vjerodostojnim ga je ocijenio ElAlbani (Sahih sunen ibn made: 2607.). Autor je izuzeo i leinu ivotinja kod kojih ne istjee krv, ne
spomenuvi dokaz koji na to ukazuje. Veina uenjaka hanefijski, malikijski i hanbelijski mezheb
smatraju da je strv ivotinje kod koje ne istjee krv ista; a afije smatraju da je ona neista. (Pogledaj:
El-Iraf, 1/42; El-Kavaninul-fikhijje, 33; El-Mugni, 1/62; Et-Temhid, 1/337; El-Medmu', 1/130; Mugnilmuhtad, 1/78.). Do razilaenja je dolo zbog razliitog gledanja na povod neistoe strvi: veina kao
povod neistoe strvi navodi gruanje i skupljanje krvi i drugih tekuina u strvi, a afije povod vide u
samoj smrti, tj. smrt je, po njima, povod neistoe strvi.
10

Argument koji bi se mogao smatrati presudnim u ovom pitanju jesu rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, : Kada upadne muha u neije pie, neka je zagnjuri a zatim izvadi, u jednom njenom krilu je
otrov, a u drugom lijek. (Buharija, 6/539; Ebu-Davud, 1/324). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je
naredio da se muha zagnjuri u hranu i pie, znajui da e ona time biti ubijena, pogotovo ako pie i
hrana budu vrui; ako kaemo da je leina muhe kod koje krv ne istjee neista, time pripisujemo
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, neto to mu ne prilii i ne dolikuje upropatavanje hrane. (Zadulmead, 4/111., 112.). to se tie kosti leine, veina uenjaka je na stanovitu da je ona neista (malikije,
afije i veina hanbelijskih uenjaka), a henefije i dio hanbelijskih uenjaka da je ista (El-Mugni, 1/97,
99., El-Iraf, 1/6, El-Medmu', 1/242., Fethul-kadir, 1/96.). ejhul-islam Ibn-Tejmijje preferira miljenje
hanefijskog mezheba, argumentujui ga injenicom da u kosti nema potpunog ivota, njen ivot ovisi o
drugom i da u sebi nema krvi (Medmuul-fetava, 21/97.).
Ovaj argument pojaavaju rijei imama Zuhrija, koji je rekao za kost leine: Vidio sam uenjake iz
najbolje generacije kako koriste ealj od kosti leine, oni u tome nisu vidjeli niega loeg. (Buharija,
1/324.); i rijei Ibn-Abbasa: to se leine tie, zabranjeno ju je jesti, a njenu kou, kost, dlaku i vunu
dozvoljeno je koristiti. (Predaju su zabiljeili Ibnul-Munzir i Ebu-Hatim. Pogledaj: Tefsir ibn-abbas,
1/404.; Tefsirul-kurtubi, 7/119.)

ije je meso dozvoljeno jesti i ovjeja sperma smatraju se

istim.11
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je prao svjeu
spermu, a suhu je uklanjao noktima ili neim drugim.
Mokraa mukog djeteta koje ne jede hranu iz prohtjeva
isti se tako to se povrina koju je zahvatila popre
vodom, a dokaz za to su rijei Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellm: ''Mokraa enskog djeteta mora se oprati, a
mokrau mukog djeteta dovoljno je poprskati vodom.''
Hadis su zabiljeili Ebu-Davud i Nesai.12
Kada neistoe fiziki nestane, tj. kada nestane njenog
oblika, povrina na kojoj se ona nalazila istog trenutka
postaje ista, ak i onda kada poprimi njenu boju i
neugodan miris, na to ukazuju Poslanikove rijei Havli
koja ga je pitala kako e oistiti krv hajza: ''Dovoljno ti je
da je uklone vodom, a ne smeta to to e ostati njeni
tragovi na odjei.''

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je preporuio Urenijjinima da se nastane blizu deva od zekata i
da piju njihovu mokrau.'' (Buharija, 233.), Muslim (1671.) i dozvolio je obavljanje namaza u ovijim
torovima, to ukazuje na to da su mokraa i izmet stoke isti; onaj koji pije mokrau teko se moe
sauvati mokrae, a isti je sluaj i sa onim koji klanja u ovijim torovima. Na istou ovjekove sperme
ukazuje prije svega injenica da je ona osnova iz koje nastaje ljkudsko stvorenje, nepojmljivo je i
neprihvtaljivo da ona bude neista. Aia, radijallahu anha, je uklanjala noktima suhu spermu sa
Poslanikove odjee, a da se sperma ubraja u neistoe ne bi bilo dovoljno, nego bi se poslije toga
morala upotrijebiti voda, kao to je to obaveza kada se radi o krvi hajza (Buharija, 229., 230., 231.,
Muslim, 288., 289. 290.).
12 Ebu-Davud, 376., Nesai: 1/158. Vjerodostojnim ga je ocijenio El-Albani u Sahih suneni-n-nesai (br.
293.). Rekao je ejh Abdullah ibn-Dibrin: ''Rekli su islamski uenjaci: razlog pravljenja razlike izmeu
mokrae djeaka i djevojice je taj to se muka djeca puno vie dre u krilu, ljudi se vie igraju s njima i
raduju im se vie nego enskoj djeci, time je vea mogunost da odjeu ili prostirku zahvati mokraa
djeaka od mokrae djevojice; dakle pravljenje razlike je vid olakice ljudima.'' (El-Ibhad: 1/76.). Isti
ovaj razlog spomenuo je i Ibn-Usejmin, nakon to je objasnio jako bitnu stvar: da je glavni razlog
pravljenja razlike vjerodostojan erijatski tekst koji to nalae (E-erhul-mumti': 1/519.).
11

MENIJJ, MEZIJJ I VEDIJJ

ta je to menijj?
Menij (sperma) je tenost koja izlazi nakon vrhunca
nadraaja u snu ili na javi, ona iziskuje gusul, i ako padne
na odjeu lijepo ju je oprati ako je jo uvjek u tenom
stanju, a ako se osui dovoljno ju je protrati.
Ako menij(sperma) izae zbog bolesti, nije potrebno
gusul uzeti i to je ispravnije miljenje.
Denabet ili dunupluk je stanje uzrokovano izlaskom
sperme prilikom odnosa ili na neki drugi nain.
Izlazak sperme u stanju budnosti van spolnog odnosa,
zahtijeva kupanje samo ako je sa strau i ako sperma
izlazi u mlazu i to je stav veine islamskih uenjaka.
(Pogledati E-erhu-l-Mumti'a ala Zadi-l-Mustakne'a, Ibn
Usejmin 1/386).
Rekli smo u stanju budnosti, zbog toga to izlazak
sperme u vrijeme spavanja zahtijeva kupanje uopeno,
jer spava ne moe kontrolirati svoje osjeaje i stoga se
ne moe govoriti o izlasku sa ili bez strasti.
To potvruje hadis Ummu Sulejm, radijjallahu anha, u
kome se navodi da je pitala Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, da li je eni koja sanja (vidi) odnos, obavezno
kupanje ili ne, na to joj je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, odgovorio: Da, ukoliko primjeti spermu na
odjei. (Pogledati Sahihu-l-Buhari i Sahihu-l-Muslim, 130
i 313).
Za onoga ko nakon spavanja primjeti vlanost na donjem
veu, vai jedan od tri propisa:

1) ako je siguran da se radi o spermi, obavezan je

okupati se.
2) Ako je siguran da nije sperma, obavezan je oprati
odjeu, jer ta tekuina u najmanju ruku ima propis
mokrae.
3) Ako nije siguran da li se radi o spermi ili neemu
drugom, posluit e se indicijama (pomonim dokazima):
Sjeti li se da je imao odnos u snu, smatrat e se da se
radi o spermi, ako se ne sjeti da je imao odnos, ali je
spavanju predhodilo razmiljanje o odnosu, smatrat e se
da se radi o mezijju ili mezjju, jer on izlazi nakon
razmiljanja o spolnom odnosu.
Ako nije siguran ni u jednu od tri navedene stvari, jedan
dio uleme smatra da e se iz predostronosti okupati, dok
drugi dio uleme smatra obavezno kupanje samo ako se
radi o jasnom povodu. (Pogledati El-Insaf, 2/84; ElKavaid od Ibn Redeba, 20; E-erhu-l-mumti'a, 1/388).
Ako sperma izae nakon kupanja bez strasti, zbog
pokreta ili bolesti, nije obaveza ponoviti kupanje,
dovoljno je uzeti abdest, kao to se prenosi od Alije i Ibn
Abasa, radijjallahu anhuma. (Pogledati El-Mugni, 1/268).
ta je to vedijj?
Vedijj je bijela, vrsta tekuina koja ponekad izlazi
poslije napornog mokrenja.
Vedijj kvari abdest, a ne iziskuje gusul.
ta je to mezijj?

10

Arapska rije mezijj, moe se izgovarati na tri ispravna

naina: mezj, mezijj i mezij, ovo napominjem kako se oni
koji itaju o ovoj tematici ne bi zbunili kada primijete da
se ponekad pie ili izgovara na drugaiji nain.
Mnogi uenjaci definirali su ovu tenost rijeima: Bijela
bistra sluzava tekuina koja izlazi prilikom nadraaja ili
razmiljanja o spolnom openju.
Propisi vezani za mezijj:
1- Islamski uenjaci, u pogledu spomenute tenosti
mezijja, imaju jednoglasan stav da je to neistoa, na
osnovu rijei Allahovog Poslanika: Kada vidi mezijj,
operi svoj spolni organ.
Meutim, razilaze se u pogledu naina ienja od
spomenute tenosti. (Konsenzus zabiljeio imam En-Nevevi
u svome djelu El-Medmu, 2/552)
2- Istjecanje mezijja kvari abdest, po jednoglasnom stavu
uenjaka, na osnovu rijei Allahovog Poslanika: Neka
opere spolni organ i neka abdesti.
3- Nije se obaveza kupati prilikom istjecanja mezijja, po
konsenzusu islamskih uenjaka, na osnovu rijei Allahovog
Poslanika: Ne ini tako (ne treba se kupati zbog
istjecanja mezijja), nego kada vidi mezijj, operi svoj spolni
organ i abdesti potpunim abdestom za namaz, a kada vidi
spermu, tada se treba kupati. (Konsenzus zabiljeio imam
En-Nevevi u svome djelu El-Medmu, 2/142)
4- Kada mukarac vidi mezijj, propisano je da prilikom
pranja spolnog organa zajedno sa spolnim organom
opere i testise, na osnovu hadisa Abdullaha Ibn Sada ElEnsarija: Pitao sam Allahovog Poslanika o tenosti koju
vidim nakon dunupluka, pa mi je kazao: To je mezijj, a

11

svaki energian mukarac izbacuje mezijj, zbog te tenosti

operi svoj spolni organ i testise, i abdesti kao za namaz.
(Ebu Davud, ejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)
5- Ako se desi da mezijj uprlja odjeu, po miljenju veine
islamskih uenjaka, tragove mezijja obaveza je oprati
kao to se to ini prilikom ienja drugih vrsta neistoe,
a po miljenju imama Ahmeda nije stroga obaveza to
potpuno oprati vodom, ve je dovoljno poprskati vodom,
na osnovu predaje Sehla Ibn Hanifa, rdijjallahu anhu, u
kojoj stoji: Imao sam veoma mnogo problema sa mezijjem
i zbog toga sam se esto kupao, pa sam upitao Allahovog
Poslanika o tome, a on je kazao: Dovoljan ti je abdest.
Upitao sam: ta da uinim sa odjeom na koju je kanuo
mezijj. Kazao je: Dovoljno ti je da uzme aku vode i da
njome poprska mjesto na odjei koje je ukapano
mezijjem. (Ebu Davud, Tirmizi, Darimi, Ibn Huzejme, ejh
Albani i Eazami kazali su za ovaj hadis da je hasen
dobar).
6- Prema ispravnom miljenju, istjecanje mezijja ne kvari
post.
Rezime o vrstama tenosti koje izlaze kroz spolni
organ:
1- Sperma (menijj): ako izae u mlazu i sa strau,
obaveza je kupati se (dunupluk), a njeno izlaenje
takoer kvari abdest.
Po ispravnom miljenju, sperma je ista. Izlaenje sperme
uzrokuje neispravnost posta, izuzev ako se ejakuliranje
desi u snu, kada ne kvari post, po konsenzusu uenjaka,
ali je u toj situaciji obavezno kupanje.

12

2- Mezijj: izlaskom mezijja ovjek gubi abdest. Ova

tenost je neista i obaveza je oprati spolni organ
zajedno sa testisima, meutim, nije obavezno kupanje i
njeno izlaenje ne kvari post.
3- Vedijj je bijela, vrsta tekuina koja ponekad izlazi
poslije napornog mokrenja. Vedijj kvari abdest, a ne
iziskuje gusul.
4- Mokraa (urin): istjecanje mokrae uzrokuje gubljenje
abdesta. Urin je neist i obaveza je oprati odjeu ili dio
tijela na koji dospije, ali istjecanje urina ne uzrokuje
obveznost kupanja.

13

TABELRANI PREGLED GLAVNIH RAZLIKA

IZMEU MENIJJA, MEZIJJA I VEDIJJA
TENOST KOJA

ISTOA TENOSTI

JE IZALA

(DA LI JE ISTA ILI NE?)

MENIJJ

IST
(MENIJJ JE
ISTA TENOST)

OSOBINE TENOSTI KOJA JE

IZALA
1. Izlazi usljed nadraaja
(strasti).
2. Po izlasku tijelo se osjea
sitim zadovoljenim.
3. Boje je bijele koja naginje
ka utoj (ukastoj) boji.
4. Izlazi u mlazu usljed
nadraaja.
5. Miris menijja je poznat
openito kada je tekui, a
kada se osui podsjea na
mirs bjelanceta od jajaeta.

1.

Bijela
bistra
sluzava
tekuina.
Izlazi prilikom nadraaja ili
razmiljanja
o
spolnom
openju,
pogledu
sa
strau...
Pojavljuje se u obliku kapi
koje budu na spolnom
organu (na glavi spolnog
organa).
Nerijetko osoba kod koje se
pojavi mezijj ne osjeti
njegov izlazak.

2.

3.

4.

MEZIJJ

MALA
NEISTOA
(UBRAJA SE U
NEISTOU AL
NIJE POPUT
MOKRAE)

1.

VEDIJJ

NEIST
(VEDIJJ JE
TENOST KOJA
JE NEISTA)

2.
3.

Vedijj je bijela vrsta

tekuina.
Izlazi poslije napornog
mokrenja.
Ova tenost se razlikuje
od prethodno spomenutih
tenosti i nema miris
(prepoznatljiv miris).

PROPISI KOJI SE VEU ZA TENOST

- Obaveza je da se opere u koliko izae
usljed nadraaja sve jedno izalo na javi
ili pak u snu a njen povod (sebeb) biva
spolni
odnos
ili
svravanje
ili
mastrubacija.
- Prije kupanja (gusla) muslimanu bivaju
zabranjene sljedee stvari: Dodirivanje
Mushafa, uenje Kur'ana, Namaz, ulazak
u Mesdid, Tavaf... sve dok se osoba ne
okupa uz nijjet otklanjanja velike
neistoe.
- Ukoliko osoba namjerno cilja da
izazove izlazak ove tenosti (spolni odnos
ili mastrubacija) tim djelom e pokvariti
post.
- Istjecanje mezijja kvari abdest, po
jednoglasnom stavu uenjaka, na osnovu
rijei Allahovog Poslanika: Neka opere
spolni organ i neka abdesti.
- Nije se obaveza kupati prilikom
istjecanja mezijja, po konsenzusu islamskih
uenjaka, na osnovu rijei Allahovog
Poslanika: Ne ini tako (ne treba se
kupati zbog istjecanja mezijja), nego
kada vidi mezijj, operi svoj spolni organ
i abdesti potpunim abdestom za namaz,
a kada vidi spermu, tada se treba
kupati.
- Kada mukarac vidi mezijj, propisano je
da prilikom pranja spolnog organa
zajedno sa spolnim organom opere i
testise, na osnovu hadisa Abdullaha Ibn
Sada El-Ensarija: Pitao sam Allahovog
Poslanika o tenosti koju vidim nakon
dunupluka, pa mi je kazao: To je mezijj,
a svaki energian mukarac izbacuje
mezijj, zbog te tenosti operi svoj spolni
organ i testise, i abdesti kao za namaz.
- Ako se desi da mezijj uprlja odjeu, po
miljenju veine islamskih uenjaka,
tragove mezijja obaveza je oprati kao
to se to ini prilikom ienja drugih vrsta
neistoe, a po miljenju imama Ahmeda
nije stroga obaveza to potpuno oprati
vodom, ve je dovoljno poprskati vodom.
- Prema ispravnom miljenju, istjecanje
mezijja ne kvari post.
- Vedijj uzima iste propise kao i mokraa.
- Vedijj kvari abdest, a ne iziskuje gusul.
- Ukoliko se vide tragovi Vedijja
obaveza je isti oprati i oprati tijelo i
odjeu na kojoj se nala ova tenost.

14

SAHIBI-UZUR
ta je to Sahibi-Uzur?
Sahibi-uzur je svaka osoba koja nije u stanju uvati
pravnu istou (abdest), ona se konstatno nalazi u stanju
koje se u islamskom pravu definie kao stanje ''hadesa''
(pravne neistoe). Takav status ima osoba kojoj
neprestano istjee mokraa, krv (mustehada) ili mezj
(tekuina koja izlazi nakon pri spolnom nadraaju ili
razmiljanju o polnom odnosu), osoba koja nekontrolisano
puta vjetar, ranjena ili ozlijeena osoba kod koje krv
neprestano izlazi, i sl.
OBAVEZA SAHIBI-UZURA
Obaveza je sahibi-uzuru, nakon to nastupi namasko
vrijeme, oprati mjesto na kojem istjee mokraa ili krv,
staviti povez na njega i privrstiti ga koliko je god u
mogunosti (kako bi sprijeio daljne istjecanje) osim ako
iz opravdanog razloga ne smije staviti povez uzeti
abdest i odmah ristupiti obavljanju namaza. Ako odmah
obavi namaz, izvrio je ono to se od njega trai i njegov
namaz je validan, a tolerie se i odgaanje namaza radi
ekanja demata ili se spremanja za namaz (oblaenje
odjee i sl.).
Dokazi
a) Dokaz za obavezu stavljanja poveza uzet je iz rijei
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Hamni bint-Dah
kada mu se ona poalila na stalno istecanje krvi: ''Stavi
komadi pamuka, to bi trebalo zustaviti krv.'' A kada je
rekla da je istjecanje puno jae od toga da bi se na taj

15

nain moglo zaustaviti, rekao je: ''Onda, stavi povez!''

(Ebu-Davud, 287; Tirmizi, 128.; Ibn-Made, 622.; Ahmed:
6/439.,
i
drugi).
b) Dokaz da je sahibi-uzur obavezan uzeti abdest za
svaki namaz i to nakon to nastupi njegovo vrijeme (ako
bi uzeo prije namaskog vremena, njegov abdest smatrao
bi se nevaeim) nalazimo u rijeima Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem: ''Zatim se abdesti za svaki namaz.''
(Buharija,
226.).
c) A da je sahibi-uzur obavezan obaviti namaz odmah po
stavljanju poveza i uzimanju abdesta na to upuuje
erijatsko pravilo: ''Onaj koji je prinuen da uradi neto
to je u osnovi zabranjeno, ograniit e se samo na onome
to je potrebno da bi izaao iz stanja prinude''. To bi u
ovom sluaju znailo: u osnovi je zabranjeno klanjati
namaz u stanju pravne neistoe (hadesa), izuzetak je
osoba kod koje je to stanje trajno, ako se ta osoba
ogranii na vremnski period koji je potreban za
povezivanje, abdest i obavljenje namaza ispunio je
potrebu i ne smije je prelaziti.
Izuzetak
Definicija sahibi-uzura koju smo na poetku naveli izuzima
osobu kod koje stanje pravne neistoe (hadesa) nije
stalno (trajno, bez prekida), nego u odreenim
vremenskim periodima prestaje. Recimo, sat vremena joj
curi mokraa, a zatim pola sata miruje. Takvoj osobi nije
dozvoljeno obavljati namaz u vrijeme kada istjee
mokraa, obaveza joj je saekati do vremena kada
istjecanje prestaje i klanjati, osim ako se boji da e izii
namasko vrijeme, tada e klanjati kao i sahibi-uzur.
Tekuina koja izlazi zajedno sa mokraom nije sperma
nego vedj, a vedj ima isti status kao i mokraa obaveza

16

ga je oprati i abdestiti se poslije toga.

Sahibi-uzuru je bolje da ne predvodi demat, jer ima
uenjaka koji smatraju da on ne moe biti imam i da je
njegovo imamet neispravan, osim ako predvodi demat
koji je u istom stanju kao i on.

PROPISI O HAJZU I NIFASU

Allah, delle 'anuhu, je stvarajui mukarca i enu, stvorio
ih tako da jedno drugo nadopunjuju, ali i dao im
odreena svojstva kojim se svako od njih odlikuje
ponaosob. Jedna od specifinih pojava kod ene je i
pojava krvi koja moe da bude menstrualna,
postporoajna ili pak zbog neke bolesti (istihaza). Sve
ove vrste spadaju pod neistou, za njih se veu odreeni
propisi, i veoma bitno je pojasniti neke stvari vezane za
njih, tim prije to u dananje vrijeme, mnoge ene su
poprilino nemarne po ovim pitanjima i ne predaju veliku
vanost erijatskim propisima vezanim za ovu temu. Mi
emo ako Bog da, u ovome broju govoriti o hajzu ili
menstrualnom ciklusu i nifasu.
Allah, delle 'anuhu, spominje hajz u Kur'anu pa kae: "I
pitaju te o mjesenom pranju. Reci: 'To je neprijatnost.'
Zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog pranja, i
ne prilazite im dok se ne okupaju, a kada se okupaju,
onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio.
Allah zaista voli one koji se esto kaju i voli one koji se
mnogo iste." (Prijevod znaenja sura Al-Beqare, ajet broj
222).

17

DEFINCIJA HAJZA
Jeziko znaenje rijei hajz: U arapskom jeziku hajz znai
tei.
Dok Etimoloki znaenje je: To je krv koja istjee iz
materice ene, koja nije bolesna, niti je trudna, u
ogranienim vremenskom periodu.
Aia, radijjallahu anha, kae: "Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve selleme, je rekao o hajzu: 'To je neto to je
Allah, delle 'anuhu, odredio kerima Ademovim.'"
(Mutefekun alejhi).
VRIJEME POJAVE HAJZA
S obzirom da je hajz kod ena jedan od naina
ustanovljavanja punoljetnosti, i da se pojavljuje u devetoj
godini, znai da je donja granica pojave hajza devet
godina13, a gornja dok se ne prestane pojavljivati.
Ako bi se desilo da se pojavi prije devete godine krv, ili
nakon to prestane kod ena u poodmaklom stadiju
ivota pa se nakon toga ponovo pojavi, ta krv se nee
brojati kao krv mjesenog pranja, ve e se smatrat samo
neistom krvi.
Meutim, ipak kad je u pitanju gornja granica i taan
broj godina islamski pravnici su se razili po tom pitanju
zbog nepostojanja jasnog teksta po tom pitanju.
Naprotiv, su se vodili prema odreenom podneblju i
uslovima, dakle zavisno od mjesta do mjesta i sluaja do
sluaja.

Rauna se u mjeseevim godinama; jedna mjeseeva godina ima 354 dana.

13

18

Ukratko, naveemo miljenja priznatih islamskih pravnih

kola.
Hanefijski pravnici smatraju da je gornja granica do koje
se pojavljuje hajz 55 godina, no ako se i nakon toga
pojavi krv koja ima svojstav krvi hajza smatrae ga
hajzom, u suprotnom bie to istihaza.
Stav malikijske pravne kole je takav da kau gornja
granica hajza je 70 god.
afijski pravnici nemaju odreenu gornju granicu, sve dok
postoji mogunost da ena ima hajz tako e se i smatrati,
ali obino to biva do 62 god.
Hanbelijska pravna kola smatra da je gornja granica 50
godina, a kao dokaz uzimaju rijei Aie, radijjallahu
anha: "Kada ena napuni pedeset godina izala je iz
perioda pojave hajza." (Hadis biljei imam Ahmed).
No meutim, kako smo ve spomenili ovo moe da bude
kako smo to prethodno opisali, ali i ne mora, zavisi od
ene do ene i od podneblja do podneblja. A Allah opet
najbolje zna.
Takoer, krv koja se pojavi u toku trudnoe ne broji se
hajzom, jer se hajz uzima kao dokaza da ena nije
trudna, shodno rijeima Allahovog Poslanika Muhameda,
sallallahu alejhi ve selleme, Ibn Omeru, kada je ovaj dao
razvod (ar. Talak) svojoj eni a koja je bila u hajzu:" Pusti
je ili kad je ista (tj. kad joj prestane hajz) ili trudna."
(Hadis biljee imami Muslim, Nesai, Ebu Davud).

19

BOJA KRVI PRILIKOM MENSTRUALNOG CIKLUSA

Islamski pravnici sloili su se da boja menstrualne krvi
moe biti; crna, crvena, uta (ukasta) ili siva, i da nakon
pojave biljelog iscjedka na kraju menstrualnog ciklusa,
krv koja se pojavi je krv istihaze.
A dokaz za to imamo u rijeiam Ummu 'Atije: "ukastu i
sivkastu krv nismo smatrale hajzom nakon pojave istoe."
(tj. nakon bijelog iscjedka, op. a.) (Hadis biljee imami
Buhari i Ebu Davud).
VRIJEME TRAJANJA HAJZA I ISTOE
Dakle, kako smo ve spomenili hajzom ili menstruacijom e
se smatrati samo ona krv koja je onakve boje kako smo
gore ve spomenuli, s tim da prije prve pojave te krvi,
period istoe bude najmanje 15 dana.
Kada je u pitanju najkrai period trajanja menstrualnog
ciklusa islamski pravnici imaju razliita miljenja.
Hanefijski pravnici smatraju da je najkrai period
mensrualnog ciklusa tri dana i tri noi, ispod toga je krv
istihaze.
To kad je u pitanju najkrai period, dok je srednji pet
dana, a navie hajz moe da traje deset dana i deset
noi. Dokaz za ovakav stav imaju u hadisu kojeg prenosi
Ebu Umame: "Najkrai period hajza za djevojicu, djevicu
i udatu enu je tri dana, a najvie iznosi deset dana."
(Taberani, Darekutni kod kojeg prenosi Vasila Ibn ElEska).
Kod malikijskih pravnika najkrai period hajza je u
jednom trenutku pojave krvi i ako bi bila u namazu

20

prekinula bi ga ili ako bi postila post joj je pokvaren, i taj

dan e nadoknaditi.
Kad je u pitanju najdui period hajza kod njih se razlikuje
od ene do ene, ali ipak na kraju se svodi na petnaesta
dana.
afijski i hanbelijski pravnici smatraju da je najkrai
period hajza dan i no, dok uobiajeno traje est ili
sedam dana, a za dokaz uzimaju rijei Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao Hamneti bint
Dah nakon to ga je pitala: "Smatraj hajzom est ili
sedam dana, zatim se okupaj i klanjaj dvadeset etiri
noi i dana, ili dvadeset i tri noi, i to ti je dovoljno, i tako
radi svaki mjesec..." (Hadis biljee imami Ebu Davud,
Nesai, Tirmizi).
Takoer, veina islamskih uenjaka, osim hanbelija
smatraju da je najmanji period istoe petnaest dana, jer
je mjesec preteno trideset dana, a ako je nadulji period
hajza 15, dana onda je period istoe najkrai 15 dana.
A sloili su se da za najdui period istoe nema granice.
Napomena: Prekid krvi u danima hajza
Za hanefijske i afijske pravnike prekid krvi u danima
hajza smatra se i dalje hajzom, i podlijee pod propise
hajza.
Na drugoj strani, stav malikijskih i hanbelijskih pravnika
ogleda se u tome da oni smatraju da u danima kada se
krv pojavi smatra se hajzom, a u danima kad je nema
onda se smatra ena istom, s tim da e se okupati.

21

NEPREDVIENE STVARI U HAJZU

a) Poveanje i smanjenje trajanja hajza
Ako se kod ene desi promjena u trajanju hajza, tako da
umjesto 7 traje 5 dana, ili umjesto 5, traje 7 dana,
prilagodit e se novonastaloj situaciji, ponaati se u
skladu sa svim propisima hajza i okupati se nakon to
proe novi period, u prvom sluaju nakon pet, a u
drugom nakon sedam dana.
Ovog stava su: afija, Ibn Tejmijje, Ibn Kudame i ejh Ibn
Usejmin.
b) Pomjeranje hajza sa poetka na kraj mjeseca i
obrnuto
U sluaju da se hajz pojavi na kraju umjesto na poetku
mjeseca i obrnuto, u sutini se nita ne mjenja, ostaju
propisi hajza kao da se pomjeranje uope nije dogodilo.
Hajz, kao to smo rekli, ima svojstva po kojima se
prepoznaje i dokle god su ona prisutna ena ima hajz,
bez obzira na to to se desio prelazak iz jednog u drugi
dio mjeseca, a kada izgubi ta svojstva i primjeti znake
istoe znamo da je hajz prestao.
c) utilo i mutnoa
Prenosi Buharija i Ebu-Davud od Ummu-Atijje, radijallahu
anha, da je rekla: "Mutnou i utilo, nakon istoe, nismo
smatrali hajzom."
Imam Buharija u svojoj predaji ne spominje rijei "poslije
istoe."

22

Prenosi Buharija od Aie, radijallahu anha, da su joj ene

slale ukastu tekuinu u komadiu pamuka, kojeg su
zamotavle u krpu, da vidi da li se radi o istoi ili hajzu.
Govorila im je: "Ne pourivajte, dok ne vidite bijeli
iscjedak."
Materica izbacuje bijeli iscjedak sa zavretkom hajza.
Izmeu ova dva hadisa nema kontradikicije, jer se hadis
Ummu-Atijje odnosi na period nakon istoe, a hadis Aie
na period hajza.
Znai: ako se mutnoa i utilo povezane sa hajzom ili su u
periodu hajza, smatraju se hajzom, a ako se pojave
nakon istoe, nemaju propis hajza .
d) Naizmjeninost dan istoa, dan krv i sl.
ene koje imaju naizmjenino istjecanje krvi i istou,
mogu se podijeliti u dvije grupe:
- ene kod kojih je naizmjeninost stalna.
- ene kod kojih je naizmjeninost rijetka, i dogaa se u
danima hajza.
Za prvu grupu vae propisi istihaze, a za drugu grupu,
prema ispravnijem miljenju islamskih uenjaka, vae
propisi hajza, tj. ukoliko se u danima hajza pojavi istoa,
ena se nee osvrtati na nju i nastavit e se pridravati
propisa koji vae za hajz.
Kae ejh Muhammed Ibn Salih El-Usejmin, rahmetullahi
alejhi: "Islamski uenjaci imaju podjeljeno miljenje oko
istoe koja se pojavi u danima hajza. Prema afijskoj i
hanefijskoj pravnoj koli, ta istoa ima status hajza, a tog
miljenja je i Ibn-Tejmijje. Izjednaavanje ove istoe sa

23

pravom istoom koja prethodi hajzu i dolazi poslije

njega, povlai za sobom obavezu kupanja kada god se
ona pojavi, to je veliko oteanje i neugodnost. erijat je
doao da olaka ljudima i od njih udalji neugodnost." (Dio
govora Ibn Usejmina uzet iz njegove knjige "Risaletun fid-dimai-t-tabiijjeti li-n-nisai", 25, 26).
e) Pojava tekuine nakon kupanja
Rekao je ejh Abdulaziz Ibn Baz, rahmetullahi alejhi,
nakon to je upitan o pojavi tekuine nakon kupanja od
hajza: "Ako je tekuina koja izlazi ukasta ili mutna, ne
smatra se hajzom i ima propis mokrae. U sluaju da se
radi o pravoj i jasnoj krvi, smatra se hajzom, to znai da
je ena obavezna ponoviti gusul.
Prenosi se od Ummu-Atijje, radijallahu anha, da je rekla:
"Mutnou i utilo, nakon istoe, nismo smatrali hajzom."
(Hadis biljee imami Buharija i Ebu-Davud).
f) Pojava krvi nekoliko dana nakon prestanka hajza i
nastupanja istoe
Ovo pitanje je povezano sa pitanjem najkrae istoe
izmeu dva hajza. Islamski uenjaci koji su postvaili donju
granicu istoi 13 ili 14 dana smatraju da krv koja se
pojavi prije toga nema status hajza, dok uenjaci koji nisu
postavili tu granicu i koji, pojavu i prestanak hajza,
povezuju sa postojanjem i gubitkom svojstava hajza,
smatraju da se radi o hajzu, osim da krv stalno istjee,
onda se radi o istihazi. Drugo miljenje je ispravnije.
g) Hajz u periodu trudnoe:

24

Kae ejh Muhammed Ibn Salih El-Usejmin, rahmetullahi

alejhi: "Prema ispravnijem miljenju krv koja se pojavi u
periodu trudnoe, sa svim svojstvima menstrualne krvi, i za
enu u obiajeno vrijeme, smatra se krvlju menstruacije i
obaveza je trudnici da ostavi namaz, post i da se klone
svega onoga to je u hajzu zabranjeno. Jedina razlika
izmeu te krvi i menstrualne krvi koja se pojavljuje van
trudnoe je u tome to duina prieka trudnice ne ovisi o
hajzu nego o vremenu koje je ostalo do poroda, dok
duina prieka ene koja nije trudna ovisi o hajzu."
("erhu-l-mumti' ala zadi-l-mustakne", 1/561).

POJAVOM HAJZA TA ENI BIVA

ZABRANJENO
1. Zabrana obavljanja namaza i posta:
Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan o
razlogu manjkavosti vjere kod ene, odgovorio je
pitanjem: "Zar ena, u vrijeme hajza ne ostavlja namaz i
post." (Hadis biljee imami Buharija i Muslim).
ena u vrijeme hajza ostavlja namaz i post, tako da je, u
odnosu na ovjeka koji klanja i posti, manjeg imana.
Kako je ta manjkavost produkt Allahove volje i odredbe,
nee biti pitana za nju i ne smije se zbog nje ukoravati.
To nikako ne znai da je ena manjkave vjere uopeno,
niti da je ovjek bolji od nje u svim stvarima.
2. Nenaklanjvanje proputenih namaza i napatanje
proputenih dana:

25

Prenose Buharija i Muslim od Aie, radijallahu anha:

"Imale smo hajz u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, i nareeno nam je da napostimo proputene dana
ramazana, a nije nam nreeno da naklanjamo
proputene namaze."
Kae ejh Abdulaziz Ibn Baz, rahmetullahi alejhi: "Allah,
delle enuhu, je iz Svoje blagosti i milosti oslobodio enu,
za vrijeme hajza, obaveze posta i namaza. Post bi joj
tetio i zbog njega bi bila izloena velikoj potekoi, a
namaz, sve da hoe, nije u mogunosti obavljati, zbog
toga to se nalzai u stanju neistoe.
Allahova milost prema njoj ogleda se i u tome to ju je
oslobodio obaveze naklanjavanja proputenih namaza,
jer je naklanjavanje namaza ostvaljenih u danima hajza,
koji moe trajati, sedam, osam pa ak i devet dana a o
nifasu da i ne govorimo veliko oteanje." ("Medmuu
fetava ve makalat mutenevvia' li--ejh Ibn Baz", 4/292).
3. Zabrana openja:
Kae Allah, dele enuhu: "I pitaju te o mjesenom pranju.
Reci: "To je neprijatnost." Zato ne opite sa enama za
vrijeme mjesenog pranja, i ne prilazite im dok se ne
oiste. Kada se okupaju prilazite im onako kako vam je
Allah naredio. Allah zaista voli one koji se esto kaju i voli
one koji se mnogo iste." (Prijevod znaenja sura AlBeqare, ajet broj 222).
Allah, delle enuhu, je u ovom ajetu, za dozvolu odnosa
sa enom, postavio dva uvjeta: prestanak istjecanja krvi i
kupanje poslije toga.

26

Rijei Allaha, delle enuhu, "i ne prilazite im dok se ne

oiste", upuuju na prvi uvjet, a rijei "kada se okupaju
prilazite im onako kako vam je Allah naredio", upuuju na
drugi uvjet. (Pogledati: "Tefsir Sa'di", 82 strana).
Ako ovjeka nadvlada strast i ipak opi sa enom u toku
hajza, obavezan je uiniti tewbu i dati otkup sa dinarom
ili pola dinara, to odgovara vrijednosti 50 ili 25 rijala.
Dokaz za to su rijei Abdullaha Ibn Abbasa, radijjallahu
anhu: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je naredio
onome ko opi sa enom da udjeli dinar ili pola dinara."
(Hadis su zabiljeili: Ahmed, Ebu-Davud, Tirmizi, IbnMade i Nesaija, a vjerodostojnim su ga ocjenili: IbnHader, Ibnu-l-Kajjim, Hakim, Ibnu-l-Kattan, Ibnu-Dekik ElId, Ibn-Tejmijje, Hattabi i dr., pogledaj: "erhu-l-mumti'
ala zadi-l-mustakne', 1/569 571).
Isti je propis i za enu ako dobrovoljno pristane na odnos,
u suprotnom nije obavezna iskupiti se.
Kae ejh Ibn Usejmin, rahmetullahi alejhi,: "To to
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije spomenuo enu i
propis vezan za nju, ne znai da se obaveza iskupa
odnosi samo na ovjeka, jer je osnova da se Allahov i
Poslanikov govor podjednako odnosi na mukarce i ene i
ona prestaje vaiti samo u sluaju specijalonog teksta ".
Ajet, takoe, ukazuje na to da se zabrana odnosi samo
na openje.
Kae ejh Sa'di, rahmetullahi alejhi: "Allah, delle enuhu,
nas obavjetava da su ashabi pitali Poslanika o
mjesenom pranju i o tome da li je dozvoljno prilaziti eni
u mjesenom pranju, kao to je to uobiajeno ili je
obaveza potpuno izbjegavanje ene, kao to su to radili

27

idovi. Allah, delle enuhu, pojanjava, ovim ajetom da

je hajz neprijatnost i da se zbog toga treba klonuti samo
onoga to ga ini takvim, a to je odnos." ("Tefsir Sa'di",
82).
U skladu sa ovim ajetom su i rijei Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem: "inite sve osim odnosa" (Hadis je
zabiljeio imam Muslim).
U drugim vjerodostojnim hadisima navodi se da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nareivao enama u
danima hajza, da se zagrnu donjim ogrtaem, a zatim je
dodirivao ostale dijelove tijela.
4. Uenje Kur'ana:
Nema razilaenja meu uenjacima da je eni u hajzu
dozvoljeno uiti Kur'an srcem i gledanjem bez
izgovaranja harfova jezikom.
Jednoglasno miljenje prenosi irbini, uenjak afijske
pravne kole, u "erhu-l-muhezzebu", 2/372.
Veina islamskih uenjaka zabranjuje uenje uz
izgovaranje harfova jezikom, pozivajui se na rijei
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, : "Neka ena u
hajzu i dunup ne ue Kur'an." (hadis je zabiljeio Tirmizi).
Kae ejhu-l-islam Ibn-Tejmijje, rahmetullahi alejhi: "Nema
vjerodostojnog dokaza koji zabranjuje eni, da u toku
hajza, ui Kur'an. Hadis: "Neka ena u hajzu i dunup ne
ue Kur'an", je slab prema jednoglasnom miljenju svih
vrsnih poznavaoca hadisa. ene su, u Poslanikovo vrijeme,
imale hajz. Da im je uenje Kur'ana bilo zabranjeno
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi im to pojasnio i to
bi sigurno znale i prenjele drugima njegove ene, majke
pravovjernih .

28

Kako niko od njegovih ashaba nije prenio od njega jasnu

zabranu uenja Kur'ana za vrijeme hajza, nije dozvoljeno
nekome da to smatra haramom." ("Medmuu-l-fetava",
26/191).
Neki uenjaci pokuavaju napraviti spoj izmeu ova dva
miljenja, smatrajui da je eni bolje da, za vrijeme hajza
ne ui Kur'an, osim kada za to postoji opravdana
potreba, kao to je poduavanje drugih, polaganje ispita
iz Kur'ana i sl.
to se tie spominjanja Allaha zikra, uenja bismille pri
jelu i sl., itanja knjiga iz razliitih erijatskih oblasti,
upuivanja dove i sluanja Kur'ana, nije mi poznato da je
neko od islamskih uenjaka to zabranio i da uope postoji
razilaenje oko toga.
5. Tavaf:
Prenosi Aia, radijallahu anha, da joj je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, nakon to ga je obavjestila da
je dobila hajz, rekao: "ini sve to i ostale hadije, osim
tavafa oko Ka'be. Ne ini tavaf sve dok se ne oisti."
(Hadis biljee imami Buharija i Muslim).
Prenosi Abdullah Ibn Abbas, radijallahu anhu, da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sallallahu alejhi ve
sellem, naredio hadijama sa izuzetkom ene koja ima
hajz da im zadnji obred u Mekki bude tavaf. (Hadis
biljee imami Buharija i Muslim).
Prvi hadis je dokaz da je eni u vrijeme hajza zabranjeno
initi tavaf, a drugi hadis je dokaz da je ena koja ima
hajz osloboena obaveze oprosnog tavafa.

29

Logino je pitanje, kojeg e mnogi postaviti kada uju za

ovaj propis: "ta e uraditi ena koja, prije obavljanja
tavafu-l-ifade, dobije hajz i ne oisti se prije putovanja?
Kae ejh Muhammed Ibn Salih El-Usejmin, rahmetullahi
alejhi: "Postoji razilaenje meu islamskim uenjacima oko
toga ta e initi ena koja dobije hajz prije obavljanja
tavafu-l-ifade, a dola je u grupi koja putuje neposredno
po zavretku hadskih obreda i nema mogunosti da se
vrati u Mekku, nakon ienja, zbog velike udaljenosti
izmeu njenog mjesta i Mekke. U mogunosti je da uradi
jednu od sljedeih stvari:
-da izie iz obreda hada klanjem kurbana ne
upotpunivi hadd, to je teko prihvatiti, zbog toga to
e imati status osobe koja nije obavila hadd.
-da ode kui i ostane pod ihramom sve dok ne obavi
hadski tavaf, kada se za to ukae prilika. U tom sluaju,
nije dozvoljeno da ima odnos sa ovjekom, niti da se uda
nakon njegove smrti, niti da se uda ako nije udata. Nije
potrebno dokazivati da se ovdje radi o velikoj tekoi.
-da ostane u Mekki dok se ne oisti i nakon toga obavi
tavaf, to nije u mogunosti.
-da obavi tavaf, pod izgovorom da je prinuena na to
erijatsko pravilo kae: "Prinuda dozvoljava ono to je u
osnovi zabranjeno" to je najjispravnije i najprihvatljivije
miljenje.
Ovog stava je bio Ibn-Tejmijje" ("erhu-l-mumti' ala zadil-mustakne', 1/382, 383).
Pomenuti propis, kao to se da zakljuiti iz govora ovog
velikog uenjaka, odnosi se na enu ije je mjesto

30

boravka udaljeno od Mekke i koja nema mogunosti da

se vrati u Mekku radi tavafa.
6. Obaveza kupanja po zavretku hajza:
Kae Allah, delle enuhu, : "Kada se okupaju prilazite im
onako kako vam je Allah naredio. Allah zaista voli one
koji se esto kaju i voli one koji se mnogo iste." (ElBeqare, 222).
Prenosi Aia, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao Fatimi bint Hubej: "Kada doe
hajz, ostavi namaz, a kad ode, okupaj se i klanjaj."
(Buharija i Muslim).
Rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, "okupaj se", su
naredba, a naredba se mora izvriti.
Kau uenjaci usula metodologije islamskog prava:
"Allahova i Poslanikova naredba su, u osnovi,
obavezujue." Iako je prilikom kupanja eni dovoljno da
samo polije i nakvasi tijelo, ukljuujui one dijelove koji su
prekriveni dlakama, bez nekog posebnog redoslijeda,
lijepo bi bilo da se okupa na nain kojeg je spomenuo
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Esmi Bintu ekl, kada
ga je ona pitala o kupanju poslije hajza: "Uzet e vodu i
list lotosovog drveta i lijepo se oistiti. Zatim e posuti
glavu vodom i temeljito je istrljati, do samog korjena.
Zatim e oprati ostale dijelove tijela, uzeti komadi
platna natopljenog u misk i oistiti se. "Kako misli oistiti
se?" upita Esma. "Subhanallahi slavljen neka je Allah"
ree Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. uvi to Aia,
radijallahu anha, joj pojasni: "Oistit e tragove krvi."
(hadis je zabiljeio Muslim).

31

Rasplitanje kose nije obavezno, osim da se ena

pribojava da, zbog gustoe ili nekog drugog razloga,
voda nee dospijeti do korjena, a dokaz za to su rijei
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, UmmiSelemi:
"Operi glavu sa tri pregrta vode, zatim polij ostale
dijelove tijela i bit e potpuno ista." (hadis je zabiljeio
Muslim).
Bitno je napomenuti, da ena koja se oisti od hajza u
vrijeme namaza, treba pouriti sa kupanjem i obaviti
namaz prije isteka njegovog vremena. Ne smije se
pravdati skuenou i kratkoom vremena, jer joj je za
obavezno kupanje potrebno sasvim malo vremna, a ako
eli da se okupa potpunije i kvalitetnije, neka to uradi
nakon to obavi obavezne namaze.
7. Zabrana boravka u mesdidu:
Prenose Buharija i Muslim od Ummu-Atijje, radijallahu
anha, da je rekla: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, nam je naredio da, na bajram-namaz, povedemo
djevice i ene koje imaju mjesenicu, kako bi prisustvovale
dobru i dovi muslimana, s tim da su ene sa mjesenicom
morale stajati van musalle".
Prenosi Aia, radijallahu anha, da je rekao Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem: "Ne dozvoljavam dunupu i
eni u vrijeme hajza boravak u mesdidu." (Hadis biljei
Ebu-Davud).
8. Namaz kojem je nastupilo vrijeme u trenutku dobijanja
hajza:

32

Ako ena dobije hajz, nakon to je od namaskog vremena

prolo onoliko koliko je dovoljno za jedan rekat,
obavezna je naklanjati taj namaz kad se oisti.
U sluaju da se oisti od hajza kada je od namaskog
vremena ostalo koliko je dovoljno za jedan rekeat,
obavezna je naklanjati taj namaz kad se oisti i okupa.
Dokaz za to su rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Ko stigne klanjati rekeat namaza, u njegovom vremenu,
stigao je klanjati taj namaz." (hadis su zabiljeili Buharija
i Muslim).

ISTIHAZA/STALNO ISTJECANJE KRVI

Definicija istihaze:
Istihaza je stalno istjecanje krvi kod ene, ili krvarenje
koje se nakratko prekida, kao to je dan ili dva dana u
mjesecu.
Dokaz za prvo stanje su rijei Fatime bint Ebi-Hubej
upuene Allahovom Poslaniku sallallahu alejhi ve selleme:
"Allahov Poslanie, imam neprekidno krvarenje." (Hadis su
zabiljeili Buharija i Muslim).
Dokaz za drugo stanje, tj. stanje kratkotrajnog prekida
istjecanja krvi, jesu rijei Hamne Bintu Dah: "Allahov
Poslanie, ja imam jako i dugo krvarenje." (hadis su
zabiljeili Ebu-Davud i Nesaija, Ahmed i Tirmizija su ga
ocijenili vjerodostojnim, a Buharija ga je ocijenio dobrim).
VRSTE MUSTEHADE - ENE KOJA IMA ISTIHAZU
Tri su vrste mustehade:

33

a) Mustehada koja je, prije istihaze, imala hajz u

odreenim i poznatim danima u mjesecu.
Obaveza je, ovoj vrsti mustehade, da se ravna i odreuje
prema prethodnom stanju i da se pridrava propisa
hajza u, njoj, poznatom vremenskom periodu, a sve to
pree taj period smatrat e istihazom i pridravat e se
propisa istihaze.
Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je Fatima bint
Ebi-Hubej rekla: "Allahov Poslanie, imam neprekidno
krvarenje, pa hou li ostaviti namaz?" "Ne. To je krv iz
kapilara, a ne krv hajza. Kada doe hajz u uobiajeno
vrijeme ostavi namaz, a kad ode, okupaj se i klanjaj."
(hadis su zabiljeili Buharija i Muslim).
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao
Ummu-Habibi bint Dah: "Miruj onoliko dana koliko ti je
trajao hajz, prije istihaze, zatim se okupaj i klanjaj."
(Hadis biljei imam Muslim).
b) Mustehada koja, prije istihaze, nije imala hajz u
odreenim i poznatim danima u mjesecu, a u mogunosti
je da razlikuje krv menstruacije i istihaze.
Ona e hajz odreivati po prepoznatljivim
karakteristikama i svojstvima: boja(crna), gustoa,
neugodan miris, bol, i gruanje.
Kada krv izgubi pomenute karakteristike ili neku od njih,
znat e da je prestao hajz i nastupila istihaza.
Na primjer, ena neprekidno krvari od prvog trenutka
pojave krvi. Jedan dio mjeseca vidi crnu krv, a drugi dio
crvenu, jedan dio mjeseca vidi gustu krv, a drugi rijetku,
jedan dio mjeseca osjea neugodan miris krvi, a drugi dio
ne osjea, i sl.

34

Hajz je u vrijeme crne, guste i krvi koja ima neugodan

miris, a istihaza je u vrijeme crvene, rijetke i krvi koja
nema neugodan miris.
Ovaj propis je uzet iz rijei Allahovog Poslanika
sallallahu alejhi ve selleme, Fatimi Bintu Ebi-Hubej: "Krv
hajza je crna i prepoznatljiva. Ako bude tako ostavi
namaz, a ako bude drugaije, uzmi abdest i klanjaj, jer je
to krv iz kapilara." (hadis su zabiljeili Ebu-Davud i
Nesaija, a Ibn-Hibban i Hakim su ga ocijenili
vjerodostojnim).
c) Mustehada koja nije imala hajz u odreenim i poznatim
danima u mjesecu i ne moe razlikovati krv hajza od krvi
istihaze.
Ako ena nije imala hajz u odreenim i poznatim danima
u mjesecu, niti je u mogunosti da razlikuje krv hajza od
krvi istihaze, zbog toga to krv cijelo vrijeme nosi
identina svojstva, ravnat e se prema preovladavajuem
stanju i uobiajenom trajanju hajza kod veine ena.
To znai da e hajzom smatrati krv koja istjee prvih est
ili sedam dana, a sve poslije toga smatrat e istihazom.
Prenosi se da je Hamna Bintu Dah, radijallahu anha,
rekla: "Allahov Poslanie, imam jako i dugo krvarenje.
Ono me sprjeava da klanjam i postim, pa ta kae u
vezi s tim?" Na to e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
"Objasnit u ti. Stavi krpu od pamuka na polni organ
kako bi zaustavila krvarenje." "Krvarenje je jae od
toga" ree ona. "To je onda pritisak ejtana. U tom
sluaju uzmi da ti je hajz est ili sedam dana. Tano
znanje o tome je kod Uzvienog Allaha. Zatim se okupaj i
klanjaj dvadeset etiri ili dvadeset tri noi i dana i posti."

35

Rijei Allahovog Poslanika sallallahu alejhi we selleme: "U

tom sluaju uzmi da ti je hajz est ili sedam dana", ne
znae da ena, jednostavno, odabere jedan od dva
perioda, nego treba razmotriti svoju stanje i uporediti ga
sa stanjem ene koja joj je najblia izgledom, godinama
ili rodbinski.
Takoer, razmotrit e krv, i ono to je najblie hajzu
smatrati hajzom.
Ukoliko se eni koja operacijom odstrani matericu ili je
zatvori, tako da iz nje ne moe tei krv, i ne postoji
mogunost da, nakon operacije dobije hajz, desi
krvarenje iz polnog organa, imat e status ene koja je
vidjela ukastu tenost nakon istoe.
Obavezna je abdestiti se za svaki namaz nakon to
nastupi njegovo vrijeme, a prije toga mora oprati krv i na
spolni organ staviti krpu ili neto slino (vatu, uloak).

PROPISI VEZANI ZA ISTIHAZU

ena s istihazom ne razlikuje se od iste ene, osim u
sljedeem:
1. Obavezna je abdestiti se za svaki namaz, nakon to
nastupi njegovo vrijeme, na osnovu rijei Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, upuenih Fatimi bint
Ebi-Hubej radijallahu anha: " zatim se abdesti za
svaki namaz." (hadis je zabiljeio Buharija).
2.Kada se htjedne abdestiti, oprat e trag krvi i staviti
pamuk (uloak) ili neto slino tome na polni organ kako

36

bi zaustavila krvaranje i sprjeila prolazak krvi na

odjeu.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao
Hamni bint Dah radijallahu anha: " Objasnit u ti. Stavi
komadi pamuka na polni organ kako bi zaustavila
krvarenje." "Krvarenje je jae od toga" ree ona.
"Onda, uzmi komad platna." ree Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem".
Krv koja izie nakon toga, pa makr kanula na odjeu ili
tijelo, nee smetati, na osnovu rijei Allahovog Poslanika
sallallahu alejhi ve selleme, upuenih Fatimi bint EbiHubej: "Ostavi namaz u danima u kojima ima hajz,
zatim se okupaj i abdesti za svaki namaz. Nastavi
klanjati ak iako krv kane na prostirku." (Hadis su
zabiljeili imami Ahmed i Ibn-Made).
3. Spolni odnos.
Postoji razilaenje meu islamskim uenjacima oko
dozvole odnosa sa enom za vrijeme istihaze.
Veina islamskih uenjaka dozvoljava odnos uopeno, dok
jedan dio uenjaka dozvoljava samo po potrebi, tj. onda
kada ovjek ima veliku potrebu za odnosom i kada bi,
zbog izbjegavanja odnosa, osjetio veliku neugodnost.
Prvo miljenje je jae i ispravnije, a dokaz za to lei u
injenici da su mnoge ene (deset ili vie) u vrijeme
Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve selleme imale
istihazu, a nije doao niti jedan tekst, koji zbaranjuje polni
odnos u vrijeme istihaze.
Sve stvari i postupci su u osnovi dozvoljeni, dok ne doe
jasan dokaz koji zbaranjuje neto od toga. Rijei
Uzvienog Allaha: "Zato ne opite sa enama za vrijeme

37

mjesenog pranja" (El-Beqare, 222), upuuju na to da nije

zabranjeno opiti sa enom osim u vrijeme hajza.
S obzirom da je eni u istihazi namaz doputen, onda je i
spolni odnos, koji je manje bitan u odnosu na namaz,
takoe doputen. Allah najbolje zna.

NIFAS POSTPOROAJNI CIKLUS

Definicija Nifasa:
Nifas je krv koja istjee iz materice pri poroaju, i prije i
poslije poroaja.
Predstavlja ostatak krvi hajza, koja se zadrala u
materici tokom trudnoe.
Uglavnom istjee u vrijeme poroaja, a nekada istjee
prije poroaja na dva ili tri dana, praena jakim
poroajnim bolovima.
Najkrai i najdui nifas:
Prenosi se od Ummu-Seleme, radijjallahu anha, da je
rekla: "U Poslanikovo vrijeme ene su, nakon poroda,
mirovale etrdeset dana tj. u to vrijeme nisu klanjale niti
su pstile. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, im nije
naredio da naklanjaju proputene namaze." (Hadis je
zabiljeio Ebu-Davud).
Kae ejh El-Albani, rahmetullahi alejhi: "Hadis je dobar i
zabiljeili su ga Ebu-Davud, Hakim i Bejheki Pojaava
ga i svjedoi mu druga predaja od Enesa Ibn Malika,
radijjallahu anhu, u kojoj se kae: "Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, je naredio eni da, poslije poroaja,

38

miruje etrdest dana, osim u sluaju da se oisti prije

toga." Hadis je zabiljeio Ibn-Made." (Pogledaj: "ElIrvau-l-galil", 1/222, 223).
Hadis je dokaz veini uenjaka da nifas moe maksimalno
trajati etrdeset dana.
Ukoliko se istjecanje krvi nastavi i nakon etrdeset dana, i
ne bude se poklapalo sa mjesenicom, smatra se
istihazom.
Kae Ibn-Kudame, rahmetullahi alejhi: "Veina islamskih
uenjaka je stava da je najdui nifas etrdeset dana.
Rekao je Tirmizija: "Uenjaci ashabi i oni poslije njih
su imali jednoglasno miljenje da ena poslije poroaja
ostavlja namaz etrdeset dana, osim da se oisti prije
toga tada e se okupat i klanjati." ("El-Mugni", 1/427).
Ibn-Kudame, Allah mu se smilovao, nakon to je obradio
pitanje najdueg nifasa, spominje razilaenje meu
islamskim uenjacima oko najkraeg nifasa, preferirajui
na kraju miljenje onih koji smatraju da se najkrai nifas
ne moe odrediti i ograniiti, a razlog tome kako kae
ovaj veliki uenjak je taj to nema erijatskog teksta koji
odreuje najkrai nifas.

PROPISI NIFASA
Propsi nifasa se ne razlikuju od propisa hajza. Sve to je
eni zabranjeno u vrijeme hajza (boravak u mesdidu,
namaz, post, openje, tavaf) zabranjeno joj je i u vrijeme
nifasa, sve to joj je dozvoljeno u vrijeme hajza (uenje
Kur'ana po potrebi, spvanje sa ovjekom uz izbjegavanje
openja, spominjanje Allaha, itanje vjerske literature),

39

dozvoljeno joj je i u vrijeme nifasa, sve to je obavezna

nakon ienja od hajza, obavezna je nakon ienja od
nifasa (okupati se, napostiti proputene dane ramazana,
naklanjati namaz za vrijeme kojeg se dogodio nifas).
Nepredviene stvari u nifasu:
a) Nevienje krvi nakon poroaja
Kae Ibn-Kudame, Allah mu se smilovao: "Ako kod ene
ne bude istjecala krv nakon poroaja, smatrat e se
istom ba kao to je bilo prije poroaja, a razlog za
to je jednostavan: nifas je krv koja istjee u toku i nakon
poroaja, i bez toga (istjecanja krvi) nema govora o
nifasu. Oko obaveznosti kupanja postoje dva miljenja.
Neki uenjaci su miljenja da kupanje nije obavezno jer je
erijat obavezao enu koja ima nifas da se, nakon, to on
proe okupa, a u ovom sluaju se ne radi o nifasu, niti
neemu slinom.
Izlazak krvi se moe smatrati valjanim razlogom za
kupanje, to zani da je kupanje u sluaju neistjecanja krvi
neosnovano i bezrazlono." ("El-Mugni", 1/429).
b) istoa prije etrdeset dana
Prenosi se od Enesa Ibn Malika, radijallahu anhu, da je
rekao: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je naredio
eni da, poslije poroaja, miruje etrdest dana, osim u
sluaju da se oisti prije toga." Hadis je zabiljeio IbnMade." (Pogledaj: "El-Irvau-l-galil", 1/222, 223).

40

Jasno se vidi, iz navedenog hadisa, da se ena moe

oistiti od nifasa i prije etrdeset dana, i da nije
obavezna, po svaku cijenu, ekati etrdeset dana.
Ako se to dogodi okupat e se, klanjati i postiti, i initi e
sve to je enama obavezno i dozvoljneo initi u vrijeme
istoe.
U sluaju ponovnog vraanja krvi, prije isteka etrdeset
dana, vraaju se propisi nifasa i tako ostaje sve do kraja
nifasa.
Nema nikakvog dokaza da je eni obaveza napostiti
dane koje je postila za vrijeme kratkotrajne istoe,
izmeu prvog i drugog pojavljivanja krvi nifasa, kao to
nema dokaza da je eni zabranjeno openje u tom
periodu, to je stav jednog dijela hanbelijskih uenjaka.
Nije dozvoljno okarakterisati odreeni postupak
mekruhom pokuenim bez jasnog erijatskog dokaza, a
to to se prenosi od Usmana Ibn Ebil-Asa da je rekao eni
da mu ne prilazi prije etrdeset dana iako se oisti od
nifasa ne moe se uzeti kao kategoriki dokaz
pokuenosti openja, jer postoji mogunost da je on to
radio iz opreznosti ili staraha da openje ne pokrene krv
ili nekog drugog razloga.
c) Istjecanje krvi poslije etrdeset dana
Ve smo spomenuli da je, prema miljenju veine islamskih
uenjaka, najdui nifas etrdeset dana i kao potvrdu za
to smo naveli vjerodostojan hadis, kojeg je prenjela
majka pravovjernih, Ummu-Selema, radijjallahu anha.
Ostalo je samo da preciznije pojasnimo kako e se ena,
kojoj krv istjee i nakon etrdeset dana, odnositi spram te
krvi; da li e je smatrati istihazom ili nifasom.

41

Kau u Stalnoj komisiji za fetve u Saudiskoj Arabiji: "Krv

koja istjee nakon to proe etrdeset dana ne smatra se
nifasom nego istihazom. ena kojoj se to dogodi
obavezna je okupati se nakon etrdeset dana, klanjati,
postiti, abdestiti za svaki namaz i staviti na stidno mjesto
krpu ili uloak, kako bi sprijeila izlazak krvi." ("Fetava-lledneti-d-daimeti", 5/416).
Stalne komisija kao to moemo vidjeti je dala
pravno rijeenje za jednu od dvije situacije, tj. kada se
istjecanje krvi nakon etrdeset dana trajanja nifasa
poklapa sa mjesenim ciklusom menstruacijom, dok se
druga situacija uope ne spominje (druga situacija: kada
se istjecanje krvi poklapa sa mjesenim ciklusom).
Meutim, na sljedeoj stranici 417 str. istog izvora
kau: "Krv koja se pojavi nakon etrdeset dana, prema
ispravnijem miljenju islamskih uenjaka, ima karakter
istihaze, osim u sluaju da njeno istjecanje bude u periodu
menstruacije, tada ima karakter menstruacije i eni je
obaveza, da usljed takvih okolnosti, ostavi namaz i post i
da ne opi sa ovjekom.
d) Istjecanje krvi prije poroaja:
Kae Ibn-Tejmijje, rahmetullahi alejhi: "Krv koja istjee
prije poroaja, ukoliko je praena poroajnim bolovima,
ima status krvi nifasa nije ograniena na dva ili tri
dana, kao to kau neki uenjaci a ukoliko nije praena
poroajnim bolovima, ne smatra se nifasom." ("Risaletun
fi-d-dimai-t-tabijjeti li-n-nisai" 62).

42

Neka je svaka hvala Allahu, subhanehu ve te'ala, s ijom

blagodati zavravaju se sva dobra djela! Neka je
salavat i selam na Njegovog roba i poslanika
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu
porodicu, supruge, potomke, sve ashabe i sve koji ih
slijede u dobru do Sudnjega dana. Molim Te, Uzvieni
Allahu, da ovaj trud uini iskrenim radi Tvoga Plemenitog
lica i da njime okoristi Svoje robove. Slavljen neka si Ti,
Gospodaru moj, i hvaljen. Nema istinskog boga osim
Tebe. Od Tebe oprosta traim i Tebi se kajem.
Safet Sulji
Islamski Univerzitet Riyad
29.07.1434 08.06.2013

43

Sadraj
UVOD...........................................................................................................................................3
KOJE SU TO VRSTE NEISTOE? ....................................................................................................5
MENIJJ, MEZIJJ I VEDIJJ..................................................................................................................9
ta je to menijj? .....................................................................................................................9
ta je to vedijj?.................................................................................................................... 10
ta je to mezijj? ................................................................................................................... 10
Rezime o vrstama tenosti koje izlaze kroz spolni organ:.......................................................... 12
TABELRANI PREGLED GLAVNIH RAZLIKA IZMEU MENIJJA, MEZIJJA I VEDIJJA.................................. 14
SAHIBI-UZUR ............................................................................................................................... 15
ta je to Sahibi-Uzur?........................................................................................................... 15
OBAVEZA SAHIBI-UZURA ..................................................................................................... 15
PROPISI O HAJZU I NIFASU .......................................................................................................... 17
DEFINCIJA HAJZA ................................................................................................................ 18
VRIJEME POJAVE HAJZA ...................................................................................................... 18
BOJA KRVI PRILIKOM MENSTRUALNOG CIKLUSA .................................................................. 20
VRIJEME TRAJANJA HAJZA I ISTOE ................................................................................... 20
NEPREDVIENE STVARI U HAJZU .......................................................................................... 22
POJAVOM HAJZA TA ENI BIVA ZABRANJENO........................................................................ 25
ISTIHAZA/STALNO ISTJECANJE KRVI ............................................................................................. 33
Definicija istihaze: ................................................................................................................ 33
VRSTE MUSTEHADE - ENE KOJA IMA ISTIHAZU ..................................................................... 33
PROPISI VEZANI ZA ISTIHAZU ................................................................................................... 36
NIFAS POSTPOROAJNI CIKLUS ................................................................................................ 38
Definicija Nifasa: ................................................................................................................. 38
Najkrai i najdui nifas: ........................................................................................................ 38
PROPISI NIFASA ...................................................................................................................... 39
Nepredviene stvari u nifasu .................................................................................................... 40

44