GLASOVNE

PROMJENE

glas je
najmanja jezina jedinica
nema samostalno znaenje
ima razlikovnu ulogu
FONEM
Fonetika je znanstvena disciplina koja
prouava glasove
Fonologija je znanstvena disciplina koja
prouava glas kao razlikovnu jedinicu
(pr: boj poj loj moj joj toj roj)

TVORBA
GLASOVA
glasovi se tvore
pomou
govornih organa:
usana, zubi,
jezika, dunika,
grkljana, plua,
nosne upljine,
glasnica, resice i
nepca
po tome je li
zranoj struji
prolaz otvoren ili
se zatvara,
djelomino ili
potpuno,
glasove dijelimo
na otvornike i
zatvornike, koje
dijelimo na
zvonanike i
umnike

OTVORNICI (VOKALI ili

SAMOGLASNICI) nastaju slobodnim
prolaskom zrane struje izmeu
govornih organa, a glasnice titraju,
pa nastaje ton
u hrvatskom jeziku otvornici su: a,
e, i, o, u
ZVONANICI nastaju kada se
prolaz zranoj struji izmeu
govornih organa suzi i djelomino
zatvori, a glasnice pri tom titraju
zvonanici su: j, l, lj, m, n, nj,r, v
UMNICI nastaju tako da govorni
organi zranoj struji potpuno
zavore prolaz ili ostave tjesnac
umnici su: b, c, , , d, d, , f,
g, h, k, p, s, , t, z,

tenja za lakim i
udobnijim izgovorom
dovodi do razliitih
promjena u rijeima: neki
se glasovi mijenjaju, neki
se gube, izmeu nekih se
umee novi glas i slino

NEPOSTOJANI a
neke rijei izmeu dva zadnja suglasnika
imaju samoglasnik a, koji ne dolazi u
svim padenim oblicima te rijei
takvo a koje ne postoji u svim oblicima
zove se nepostojano a
primjeri:
nom. jed.
gen. jed.
borac
borca
nom. jed.
daska

nom. mn.
daske

nom. mn. gen. mn.

borci
boraca
gen. mn.
dasaka

NEPOSTOJANI e
u mnogim nazivima naseljenih
mjesta na kajkavskom podruju
umjesto nepostojanog a nalazi se
nepostojano e
isto vrijedi i za hrvatska kajkavska
prezimena
primjeri:
akovec akovca
Vrbovec
Vrbovca

NAVEZAK
na kraju nekih rijei dolaze
samoglasnici bez kojih dotina rije
moe biti, a da se ne mijenja njezino
znaenje takav samoglasnik zove
se navezak ili pokretni
samoglasnik
primjeri:
dobrog dobroga
mog moga
tad tada
s - sa

ZAMJENA l I o
suglasnik l na kraju nekih slogova ili
rijei zamjenjuje se s glasom o
primjeri:
donosilac donosioca
posao - posla

PALATALIZACIJA
ispred e ili i

umjesto velara
dolaze palatali

primjeri:
junak junae

sluga sluiti
prah - praina

SIBILARIZACIJA
ispred i

k
g
h

umjesto velara
c
dolaze
sibilanti
z
primjeri:
majka majci
s
krag krazi
snaha - snasi

JOTACIJA
(od grkog imena za glas j jota)

stapanje nenepanika
s glasom j
c+j=

(micati mic+jem>micjem>miem)
d+j= (mlad
mlad+ji>mladji>mlai)
g+j= (lagati
lag+jem>lagjem>laem)
h+j= (tih tih+ji>tihji>tii)
k+j= (jak jak+ji>jakji>jai)
l+j=lj (dalek dal+ji>dalji)
n+j=nj (tanak tan+ji>tanji)
s+j= ( pisati
pis+jem>pisjem>piem)
t+j= ( ljut

kada se izmeu
usnenih
suglasnika b, p,
m, v i glasa j
umee glas l,
koji se tada s
glasom j stapa u
glas lj
(epentetsko l)
groblje
(<grob-l-je<
grob+je)
gluplji
(<glup-lji<glup+ji)

JEDNAENJE SUGLASNIKA
PO ZVUNOSTI
kad bi se zajedno nala dva
suglasnika razliite zvunosti, radi
lakeg izgovora izjednauju se tako
da oba postanu ili zvuni ili bezvuni
gotovo svi bezvunici imaju svoje
zvune parove, od kojih se razlikuju
po tome jesu li pri prolazu zrane
struje glasnice razmaknute i titraju li
ili ne
izuzetak su zvonanici: j, l, lj, m, n,

ZVUNICI

BEZVUNI
CI

(dz )
c
h

u ovom jednaenju prvi se

umnik uvijek prilagoava
drugom -

od kojih je prvi zvuan, a drugi

bezvuan, prvi se umnik zamjenjuje
svojim bezvunim parom
(Z+BZ >
BZ+BZ)

b > p ( vrabac vrabca >

vrapca)
d > t ( gladak gladka > glatka)
g > k ( drugi drugiji >
drukiji)
z > s ( nizak nizka > niska)
> ( teak teka > teka)

ako se zajedno nau dva umnika

od kojih je prvi bezvuan, a drugi
zvuan, prvi se zamjenjuje svojim
zvunim parom
(BZ+Z>Z+Z)
p
> b ( top topdija >tobdija)
t > d ( primijetiti primjetba
>primjedba)
k > g ( svaki dan svakdanji >
svagdanji)
s > z ( glas glasba > glazba)
> ( za duu zadubina
>zadubina)

odstupanja od jednaenja po
zvunosti:
ako je d ispred s, t, c, i
( brodski, srodstvo, kadto, odepiti,
odteta)
u nekim sloenicama i rijeima
stranog podrijetla
( gangster, Habsburgovci, Josipdol,
podtekst)

JEDNAENJE SUGLASNIKA
PO MJESTU TVORBE
ako se zajedno nau dva suglasnika
koji se tvore na razliitim mjestima
(pr. zubnik s i nepanik ), onda se
prvi suglasnik mijenja,
i to tako da na njegovo mjesto dolazi
suglasnik koji je po mjestu tvorbe
blii drugom suglasniku ( pr.
nepanik )
praktiki, ovo se jednaenje odnosi
samo na suglasnike s, z, n i h

zubnici s i z
pred nepanicima , , , , d, , lj, nj
mijenjaju se sa i

s>
bjenji

bijesan bjesnji >

misao mislju > milju

z>
kazniti kaznjiv >
kanjiv
paziti paznja > panja

to jednaenje esto slijedi tek

nakon to su se u rijei dogodile
neke druge glasovne promjene
jednaenje po zvunosti:
izistiti > isistiti >
iistiti
bezutan > besutan >
beutan
jotacija:
list + je > listje > lise >
lie

odstupanja u promjeni s u i
z u :
u sloenim rijeima kao zavrni
suglasnik prefiksa:
sljubiti, razljutiti
kad se nae pred suglasnicima lj i nj,
u kojima je j dobiveno prema jatu:
posljednji, snjegovi

kad se nosni zubnik n nae pred

dvousnenicima b ili p, zamjenjuje
se s nosnim dvousnenikom m
(n ispred b ili p m)
obrana obranbeni > obrambeni
stan stanbeni > stambeni
prehrana prehranbeni > prehrambeni
odstupanje: kada je n na kraju prvog
dijela sloenice u kojoj su oba dijela jasna
jedanput, izbanbrani, vodenbuba

jedrenik h zamjenjuje se s
nepanikom, ispred i
(h ispred ili )
dahtati dahem > daem
drhtati drhem > drem
orah orahi - orai

GUBLJENJE SUGLASNIKA
kad se nau dva ista jedan do
drugog, pie se i izgovara samo
jedan
preddvorje >predvorje
bezzvuan > bezvuan
izuzetak: superlativi pridjeva (najjai)
i neke sloenice (poddijalekt)