DRVO

- jedini obnovljivi graevinski materijal; nastaje rastom u umi

- ekoloki najprihvatljiviji materijal dostupan ovjeku
- razliita svojstva u razliitim smjerovima (anizotropnost)

to su drvene konstrukcije?
Smisleno projektirani skup drvenih elemenata koji ine stabilu, nosivu
strukturu graevine.
Projektirani skup drvenih elemenata je stabilan ako se dozvoljenim metodama prorauna i
ispitivanjima dokae da moe primiti propisana optereenja uz propisani faktor
sigurnosti.

KEMIJSKI SASTAV DRVA

a) MOLEKULARNI SASTAV
1. UGLJIKOHIDRATI 75 % 50 % celuloza + krob + eer
2. FENOLNE TVARI 20 % do 30 %
3. TERPENI 5 %
4. ALIFATSKE KISELINE 1.5 % alkoholi, proteini, anorganske tvari
b) ELEMENTARNI SASTAV SUHE TVARI
1. UGLJIK 49.6 %
2. KISIK 44 %
3. VODIK 5.9 %
4. PEPEO 0.3 %
5. DUIK 0.2 %

TEHNIKA SVOJSTVA DRVA - su potrebna (normirana) svojstva za odreene tehnike

namjene.
a) ESTETSKA SVOJSTVA
b) FIZIKALNA SVOJSTVA
c) MEHANIKA SVOJSTVA
ESTETSKA SVOJSTVA:
1. BOJA
2. TEKSTURA

- ovisno o vlaknima: gruba / fina

- ovisno o presjeku: poprena / tangencijalna / radijalna /
spiralna

3. SJAJ
4. MIRIS
5. FINOA
FIZIKALNA SVOJSTVA:
1. VOLUMNA MASA (380, 410, 430, 450, 600 kg/m3)
-prema EC5 odnosi se na masu i volumen drva pri ravnotenoj vlazi zraka (temp. zraka 20C
relativna vlanost zraka 65 %)
-vano fizikalno svojstvo drva
-mnoga meh. svojstva i nosivost spajala pozitivno koreliraju s volumnom masom drva
-definira se kao:

m
V

m= masa [kg]; V=volumen [m3]

-ovisi o vlanosti drva

-ulaskom vode u stijenke elija dolazi do bubrenja drva

2. SPECIFINA MASA
3. POROZNOST
4. VLANOST
-odnos mase isparene vode (mw) i mase suhog drva (m0) prema izrazu:

mwm 0
100
m0

-SLOBODNA VODA nije vezana u strukturi, nalazi se u upljinama, ona se prva oslobaa kod svjee
oborenog drva
-VEZANA VODA voda u strukturi elija, za njeno oslobaanje potrebna je vea energija nego za
isprarivanje slobodne vode
-GRANICA ZASIENJA f - vlanost pri kojoj su stijenke elija zasiene (ali jo nema slobodne vode), a
nastupa pri vlanosti od 28 %
-kod veine botanikih vrsta drva, granica zasienja je izmeu 25 i 35 %; za praktinu upotrebu uzima
se 28 %
-ispod toke zasienosti dolazi do promjene veine fizikalnih i mehanikih svojstava
-poveanje vlanosti smanjenje vrstoe i krutosti
-iznad toke zasienosti veina fizikalnih i mehanikih svojstava ostaje konstantna
-drvo je higroskopan materijal radi ega kontinuirano izmjenjuje vlanost s okolinom sorpcija drva
-RAVNOTENA VLANOST - vlanost pri kojoj je difuzija vlage iz drva u ravnotei s difuzijom vlage
u drvo

5. BUBRENJE I SKUPLJANJE
-osobina vlage je da na silu nae put u strukturu drva (inae neporoznu); pri tome se mikrofibrile
potiskuju nastranu bubrenje (ekvivalentno je volumenu primljene vode)
-obrnuti proces utezanje

-to su deformacije zavisne o vlagi

-dimenzije drva mijenjaju se linearno s promjenom vlanosti u podruju 5-20 %, te se u tom podruju
mogi izraziti:

2 1|
|

h2= 100+
h 1

h1=dimenzija pri vlanosti drva 1

h2=dimenzija pri vlanosti drva 2
=mjera bubrenja/utezanje u %
0=0.01 mjera bubrenja u pravcu vlakana
90=0.2 mjera bubrenja okomito na pravac vlakana, u poprenom smjeru
90=0.3 mjera bubrenja u poprenom smjeru za drva s velikom vol.masom
(bukva...)
-ako je deformiranje uslijed primitka vlage sprijeeno, dolazi do unutranjih sila
-da bi se problem bubrenja/utezanja u konstrukciji minimizirao treba ugraivati drvo one vlanosti
kakva se oekuje u prostoru

6. PROVODLJIVOST ZVUKA
7. PROVODLJIVOST TOPLINE (2.5-11) {lo vodi, dobar izloator}
8. AKUSTINA SVOJSTVA (provodljivost, apsorpcija)
9. TRAJNOST
10. ZAPALJIVOST

MEHANIKA SVOJSTVA:
1. TVRDOA
2. OTPORNOST NA HABANJE
3. VRSTOA
a) vrstoa
b) vrstoa
c) vrstoa
d) vrstoa
e) vrstoa
RADNI DIJAGRAM TLANE VRSTOE DRVA
RADNI DIJAGRAM VLANE VRSTOE DRVA

na
na
na
na
na

vlak
tlak
savijanje
posmik
torziju

DUGOTRAJNO OPTEREENJE DRVA REOLOGIJA DRVA

dugotrajno optereenje gubitak vrstoe u tijeku vremena
MEHANOSORPCIJA = isovremeno djelovanje optereenja i sorpcije drva (dolazi do
puzanja koje se pojaava djelovanjem vlage)
pri dimenzioniranju drvenih elemenata konstrukcije mora se u obzir uzeti utjecaj
vlanosti i trajanje optereenja
drvo je ivi materijal anizotropnih svojstava koja se mijenjaju uslijed promjena uvjeta
okoline
obzirom da se drvo proizvodi prirodnim putem, svojstva vrstoe i krutosti su mu
promjenjiva i te oscilacije potrebno je ograniiti na prihvatljivu mjeru sortiranjem i
klasifikacijom u razliite kvalitativne grupe
Vizualno ili strojno odabrano drvo bez
to je klasifikacija?

nedoputenih
greaka. ga je sortirati obzirom na vrstoe
da bi se drvo moglo pouzdano
koristiti, potrebno
u tzv. klase vrstoe

SORTIRANJE poiva na principu propisanih parametara i vrstoe drva

a) STROJNO parametar je modul elastinosti
-sortiranje se obavlja iskljuivo kriterijima vrstoe koji su bitni za nosivost
-moraju se uzeti u obzir i granine vrijednosti geometrijskih karakteristika
(zakrivljenost, vitoperost...)
-dimenzije, zakrivljenost, vitoperost, pukotine ovise o vlanosti! utvrena je
vlanost od 20 % kao granina vrijednost pri strojnom sortiranju
-stojevi za sortiranje su tzv.strojevi savijanja koji na malom rasponu odreuju
srednju vrijednost modula elastinosti
b) VIZUALNO (OPAAJNO) parametar su kvrge (i irina godova)
-drvo se ocjenjuje optikim pojavama, dakle estetskim kriterijem
-ekonominost ovakvog sortiranja je ograniena jer je klasificiranje ovisno o panji i
stupnju obuenosti ovjeka koji to sortiranje provodi
-moraju se uvaiti najmanja slijedea minimalna svojstva:
1. granine vrijednosti svojstava koje smanjuju vrstou: kvrge, nagib
vlakana, volumna masa, irina godova, pukotine
2. granine vrijednosti geometrijskih svojstava: zakrivljenost,
vitoperost
3. granine vrijednosti biolokih svojstava: zaraenost gljivicama i
insektima...
4. ostala svojstva: mehanika oteenja ...
-

sortirano drvo mora biti obiljeeno: klasa, vrsta drva (ili kombinacija vrsta),
proizvoa i norme po kojima je sortiranje izvreno (minimalne uvjete za opaajno
sortiranje daju norme

EN 518, a za strojno EN 519)

POBOLJANI PROIZVODI NA BAZI DRVA

-prirodnim rastom nastaju razliiti inhomogeniteti drva: kvrge, usukanost i ostala
svojstva koja utjeu na vrstou i disipaciju svojstava vrstoe unutar jednog elementa
-usitnjavanjem velikih komada i njihovim ponovnim spajanjem u novu cjelinu greke
e unutar njega biti podijeljene ime e se smanjiti disipacija vrstoe i postii vea
karakteristina vrstoa:

LIJEPLJENO LAMELIRANO DRVO (patentirao Otto Hetzer 1906.)

-omogueno je neovisno o prirodnim dimenzijama lijepljenjem dobiti eljeni oblik i
veliinu novog elementa nainjenog od vie manjih, tapastih elemenata
-tapasti elementi spajaju se kemikalijom netopivom u vodi, pod pristiskom
PROIZVODNJA LLD-a:
1) PRIPREMA DASAKA
-LLD se sastoji od dasaka (lamela) max debljine 4.5 cm i duine 1.5 - 5.0 m
-daske se moraju tehniki suiti do vlanosti max 15 %
2) ZUPASTO SPAJANJE LAMELA
-daske se na krajevima spajaju zupastim spojem u tzv. beskonanu
lamelu
-zupasti profil se usijeca u elo daske i nanosi se ljepilo
-zupci se utiskuju pod pritiskom
-iz beskonane lamele izrezuju se potrebne duine
3) PRIPREMA LJEPILA
-ljepilo se skladiti u cisternama iz kojih se pumpa i automatski mijea
-ukoliko to nije sluaj, mora postojati poseban prostor za pripremu ljepila:
mijeanje ovrivaa i ljepila te njihovo skladitenje
4) LIJEPLJENJE
-lamele se obostrano blanjaju i nanosi se ljepilo
-u vertikalnom poloaju slau se na platformu za oblikovanje nosaa i
meusobno tlae
5) OBRADA NOSAA
-nosai se iste od ostataka ljepila i obostrano blanjaju
-potom se vri krojenje i okivanje prema projektu
-u ovoj se fazi vri i zatita drva nosaa

TRANSPORT DRVENE KONSTRUKCIJE

-izrada plana kojim se prikazuje i opisuje nain transporta
-plan sadri dokaz da za vrijeme transporta nee doi do napona i deformacija veih od
doputenih (u dokazu uzeti u obzir i dinamiko djelovanje preko dinamikog faktora)
-poloaj nosaa za vrijeme transporta treba biti isti kao projektirani poloaj u
konstrukciji
-nosai se ne smiju transportirati u horizontalnom poloaju ukoliko nije rijeeno pitanje
krutosti nosee konstrukcije transportnog sredstva
-put treba biti utvren sa svim radijusima krivina i postojeim ogranienjima gabarita
na putu
-utovar, transport i istovar mora biti takav da ne doe do oteenja ili mjestiminog
utiskivanja u strukturu drva
4

MONTAA DRVENE KONSTRUKCIJE

-obavljati prema planu montae
-plan montae mora dokzati da prilikom montiranja nee doi do naprezanja i
deformacija veih od doputenih, te da nee doi do gubitka stabilnosti
-mjesta prihvaanja elementa za vrijeme podizanja i montiranja moraju biti osigurana
da ne doe do utiskivanja u strukturu materijala ili sl. oteenja

EKSPLOATACIJA DRVENIH KONSTRUKCIJA

-tijekom eksploatacije LLD konstrukcija mora se paziti na njenu ispravnost i o tome
voditi
pisanu dokumentaciju
-kod DK s vijcima kao spojnim sredstvima, treba predvidjeti njihovo naknadno
pritezanje
-naknadno pritezanje obavljati 1.,3.,10.,te svakih deset godina nadalje (kod objekata
stalnog
karaktera)