JEZINO IZRAAVANJE

MISIJA NEMOGUA
1.Metode i strategije u jezinom izraavanju pri sastavljanju
vezanog teksta, u viim razredima O.
2. Stilsko-kompozicijske vjebe u viim razredima O
3. Svrha nastave pismenosti u O
4. Vrednovanje uenikih pismenih ostvaraja
5. itanje i pisanje za kritiko miljenje
etc.

literatura:
A) Karol Visinko - JEZINO IZRAAVANJE U NASTAVI
HRVATSKOGA JEZIKA- PISANJE
B) McLane, J. B., McNamee, G. D., EARLY LITERACY
C) projekt Steele, Jeannie L.; Meredith, Kurtis S.; Temple,
Charles,
ITANJE I PISANJE ZA KRITIKO MILJENJE
D) Jean Piaget, INTELEKTUALNI RAZVOJ DJETETA?
E) Zdenka Gudelj-Velaga, NASTAVA STVARALAKE
PISMENOSTI
F) Stjepko Teak, TEORIJA I PRAKSA NASTAVE HRV.JEZ.II.
G) Dragutin Rosandi, PISMENE VJEBE U NASTAVI HRV.
JEZ.
etc.

KAROL VISINKO - JEZINO IZRAAVANJE U NASTAVI

HRVATSKOGA JEZIKA- PISANJE

ZAPREKE

PISANJE U O: - TEE NO GOVOR -

BITNO: ZANEMARILO SE REPRODUKTIVNO I POTREBA ZA TIM,

POGRENO MISLITI DA NEMA MJESTA ZA TO U PROCESU
UENJA,
ZAPRAVO
PRIDONOSI
RAZVIJANJU
I
PRODUKTIVNOSTI U IZRAZU
GOVORENJE ISPRED PISANJA 6-8 GODINA, GOVORENJE JE
SITUACIJSKO, DOK PISANJE VISOK STUPANJ APSTRAKCIJE,
IZRAAVANJE JASNO I PRECIZNO JER SUGOVORNIK NIJE
PRISUTAN
UENIKU JE PISANJE TEKO JER JE KAO DIJETE SVIKLO NA
SUGOVORNIKA I UPORABU SVIH GOVORNIH VRJEDNOTA KOJE
NE MOE UPOTRIJEBITI U PISMU
ZAPREKE U PISANJU: UENIK SE UDI ZATO NIJE JASNO
TO JE NAPISAO: POTREBNO UVJEBAVANJE (MISLI U
SLIKAMA, A IZRAAVA SE KAO INAE U GOVORU:
NERAZVIJENO, FRAGMENTARNO)

POUAVANJE PISANJU
PISANJA - VJETINE

KAO

PROCES

FAZE

(MCLANE, J. B., MCNAMEE, G. D., EARLY LITERACY)

PISANJE - UPRAVLJANJE VEIM BROJEM VJETINA
A TE VJETINE
ZAHTJEVNOSTI

NISU

SVE

JEDNAKOG

OPSEGA

U OBZIR UZIMAMO I INDIVIDUALNE RAZLIKE

UENICIMA, NJIHOVE INTERESI I SVRHU PISANJA

MEU

VJETINE U OKVIRU PISANJA ODNOSE SE NA UENIKOVO

RAZUMIJEVANJE, UENJE I UVJEBAVANJE U NIZU FAZA
PROCESA PISANJA
POUAVANJE PISANJU NE MOE BITI JEDNAKO ZA SVE
UENIKE, ALI JE VANO DA SE U UTVRENIM OBRAZOVNIM

ISHODIMA SVI UENICI MOGU VIE-MANJE USPJENO

SNALAZITI U SKLADU SA SVOJIM MOGUNOSTIMA
ZADAA JE POUAVANJA PISANJA
RAZVIJATI STRATEGIJE PISANJA KOJI E UENICI RABITI
TO OSVJETENIJE, TO SU ZRELIJI POKAZUJUI PRITOM
NAPREDOVANJE U POJEDINOJ VJETINI U OKVIRU PISANJA,
ALI NE NUNO U SVIM VJETINAMA NA JEDNAK NAIN I
JEDNAKOM BRZINOM

PRISTUPI POUAVANJA PISANJU (STRATEGIJE)

TRADICIONALNI
NAIN
POUAVANJA
PISANJU
JE
PREZENTACIJSKI
PRISTUP
(UITELJ
GLAVNI
IZVOR
SPOZNAJE O USTROJU I VRSTAMA TEKSTOVA. ON DAJE
UPUTE UENICIMA ZA PISANJE, ONI PIU TE ON POTOM
TEMELJITO ISPRAVLJA
OVAJ
PRISTUP
4
PUTA
MANJE
USPJEAN
OD
INTERAKCIJSKOG PRISTUPA KOJI JE NAJUINKOVITIJI
GDJE UENICI RADE U MANJIM SKUPINAMA NA ZADACIMA I
VJEBAMA PISANJA TEKSTA, A ZATIM RASPRAVLJAJU O
NASTALOM TEKSTU. UENIK S UENICIMA I UITELJEM
TADA RASPRAVLJA O BITNIM SASTAVNICAMA PISANJA
(SVRSI, IZBORU SADRAJA, NAINU PISANJA)

SLOBODNI PRISTUP UENIK BEZ OGRANIAVAJUIH UPUTA

SAMOSTALNO I SLOBODNO STVARA TEKST, A OBJANJENJA
I POMO TRAI OD UENIKA I UITELJA U SKLADU S
POTREBOM.
INSTRUKCIJSKI PRISTUP POUAVANJU GLAVNIH FAZA
PISANJA:
-PLANIRANJE I ORGANIZIRANJE SADRAJA,
SASTAVLJANJE TEKSTA, PREPRAVLJANJE NAPISANOG I
OBJAVLJIVANJE
VANO OSIGURATI REDOVITE PRIGODE ZA PISANJE
TEKSTOVA KOJI SU SVRHOVITI I UPUENI STVARNOJ
PUBLICI.

ZANATSKA RAZINA PISANJA - STVARALAKA

RAZINA PISANJA
A) ZANATSKA RAZINA PISANJA
- TEHNIKI I LOGIKI ASPEKT KOJI SE MOE UVJEBATI I
4

NAUITI: UENIK ZNA KOJA SU OBILJEJA PRIE, KOJA

IZVJETAJA I RAZLIKUJE JEDNO OD DRUGOG, ODNOSI SE I
NA PRAVOPISNU I SLOVNIKU TONOST U PISANJU,
FORMALNO- POJAVNI IZGLED TEKSTA (SLOVNI SUSTAV I
ITKOST), KOMPOZICIJSKO USTROJSTVO TEKSTA

B) STVARALAKA RAZINA PISANJA

SPOSOBNOST I VJETINA PRERADBE I OBRADBE PODATAKA
(TEME,
MOTIVA),
NAIN
IZRAAVANJA
(STILSKE
OSOBITOSTI U UPORABI RIJEI I OBLIKOVANJU MISLI),
STVARALAKA RAZINA SE MOE RAZVIJATI, ALI U VEOJ
MJERI OVISI O SKLONOSTI I DAROVITOSTI
NIJE TONO DA E UENIK ZNATI STVARALAKI PISATI PO
PRIRODI STVARI - POTREBNO JE IPAK VOENJE UENIKA,
OTKRIVANJE SKLONOSTI I DAROVITOSTI, UVJEBAVANJE
SJEDINJENJE ZANATSKE I STVARALAKE RAZINE U TEKSTU,
TJ. UENIKOM SASTAVKU

UENIK U PROCESU POUAVANJA PISANJA

U POUAVANJU UENIKA PISANJU NJEGOVE SE
SPOSOBNOSTI I VJETINE RAZVIJAJU UVJEBAVANJEM, A
UVJEBAVANJU PRETHODI POUAVANJE O POJEDINOM
OBLIKU JI,
TEKSTOVNA VRSTA SE JEZINO- STILSKI ANALIZIRA NA
ODABRANIM PREDLOCIMA, STJEU SE ISKUSTVA NA RAZINI
RECEPCIJE, NAKON TOGA PRVI POKUAJI PRIMJENE
SPOZNATIH INJENICA O VRSTI TEKSTA I PRIMJERENOG
JEZIKA I STILA U OBLIKOVANJU VLASTITOG TEKSTA.
VANOST NASTAVLJANJA SUSTAVNOG UVJEBAVANJA, UZ
TO I POTIVANJA INDIVIDUALNIH RAZLIKA
MEU
UENICIMA
UITELJI ZATO NISU ZADOVOLJNI POKAZATELJIMA
OBRAZOVNIH POSTIGNUA JER SE PRIKAZUJE POSTIGNUE
UENIKA U ODNOSU PREMA PROSJENIM VRIJEDNOSTIMA
GRUPE,
A
NE
NJEGOVOM
INDIVIDUALIZIRANOM
POSTIGNUU.

S OBZIROM NA CJELOKUPNI RAZVOJ UENIKA, 3 STUPNJA

UENIKA:
1. UENICI S PROSJENIM NAPREDOVANJEM
2. UENICI S USPORENIM NAPREDOVANJEM
3. UENICI S UBRZANIM NAPREDOVANJEM
5

DANAS SVE VEA RAZLIKA I UNUTAR TIH STUPNJEVA, VEA

HETEROGENOST,
ZAHTJEV
INDIVIDUALIZACIJE
RAZLIITO
RAZUMIJEVANJE
OVISNO
O
ISKUSTVU,
SPOZNAJNIM
MOGUNOSTIMA,
MISLIMA,
SLIKAMA,
ASOCIJACIJAMA NA INTELEKTUALNOJ, EMOCIONALNOJ I
FANTAZIJSKOJ RAZINI
NAVOENJE FAZA KONKRETNOG SPOZNAJNOG RAZVOJA I
FORMALNOG (JEAN PIAGET) U CILJU OSVJETAVANJA TOGA
DA VEINA DJECE NE PRIMJENJUJE FORMALNO MILJENJE
(STVARANJE HIPOTEZA, PROVJERA HIPOTEZE, IZVOENJE
LOGIKIH ZAKLJUAKA)
K.VISINKO UKLJUUJE I TUMAENJE PODRUJA PRIBLINOG
RAZVOJA LAVA VIGOTSKOG - UENIK IZMEU DVIJU FAZA SAMOSTALNO IZVODI ZADATKE I NEKE IZVODI UZ TUU
POMO
RASCJEP IZMEU DONJE I GORNJE GRANICE UENIKOVA
DJELOVANJA MOE SE, PREMA VIGOTSKOM, PREMOSTITI
POSTAVLJANJEM MISAONIH SKELA U POUAVANJU,
THORP I GALLIMORE NAVODE NEKOLIKO NAINA:
1.
POKAZIVANJE
PUTA
DO
RJEENJA
PROBLEMA;
2.
POHVALJIVANJE, POTICANJE; 3. DAVANJE POVRATNE
OBAVIJESTI; 4. IZRAVNO POUAVANJE TO UENIK TREBA
NAPRAVITI U ODREENOM TRENUTKU; 5. POSTAVLJANJE
PITANJA KOJA POMAU UENIKU U PREPOZNAVANJU
POGREAKA; 6. OBJANJAVANJE NAELA RADI BOLJE
ORGANIZACIJE
ZNANJA
I
BOLJEG
RAZUMIJEVANJA SADRAJA
UITELJSKA KOMPETENCIJA ZA INDIVIDUALIZIRANI I
INTERAKCIJSKI
PRISTUP
U
SKLADU
S
RAZVOJNIM
SPOSOBNOSTIMA SVOJIH UENIKA
OSAM NEZAVISNIH INTELIGENCIJA (HOWARD GARDNER); U
HRVATSKOM NAJVANIJA LINGVISTIKO VERBALNA(JI),
LOGIKA (UENJE JEZINE NORME), PROSTORNA (OSJEAJ
ZA BOJE, LINIJE, OBLIKE,U IZRADI MENTALNIH MAPA,
KORELACIJA
KNJ.
I
FILMA)
GLAZBENA
(VREDNOTE
GOVORENOG
JEZIKA),
INTERPERSONALNA
(U
INTERPRETACIJI
LIKOVA
I
NJIHOVIH
ODNOSA),
INTRAPERSONALNA (U OPISIVANJU SEBE).

PISANJE SASTAVKA VREDNOVANJE NAPRETKA

PISANJE TEKSTA, SASTAVLJANJE UKLJUUJE ITAV SUSTAV
ZNANJA I ISKUSTVA AUTORA. - VEZANI TEKST, SASTAVAK JE
ZAVRNI IN, REZULTAT PROCESA PISANJA
SASTAVAK
SJEDINJUJE
POSTIGNUTU
ZANATSKU
I
STVARALAKU
RAZINU
UENIKOVA
PISANJA
KOJA
UKLJUUJE MISLI, STAVOVE, OSJEAJE, SPOSOBNOSTI
(PREPOZNAVANJE,
ZAPAANJE,
RAZLIKOVANJE,
USPOREIVANJE), RAZVIJA NIZ NAVIKA ( POSTUPNOST,
TEMELJITOST, UREDNOST, JASNOA).
PRAENJE UENIKA: VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE
PISANJE 2.
PRAENJE,

KOLSKE

ZADAE

NIJE

DOSTATNO

ZA

--NAJBOLJE MAPA KAO PROCJENA PISANOG IZRAAVANJA

UENIKA, TJ. PORTFOLIO GDJE ULAZE RADOVI U SVAKOJ
FAZI NASTANKA.
VREDNUJEMO LI SAMO KONAAN REZULTAT NEEMO DOBITI
CJELOVITU SLIKU NAPREDOVANJA
***** VAAN SUSRET S PISANJEM OD PRIPREMNE DO
ZAVRNE FAZE
- VAAN JE SUSRET S PISANJEM DRUGIH UENIKA U SVIM
FAZAMA
- PREITAVANJE RADOVA POMAE U USAVRAVANJU
RAZINA PISANJA.
KORISNO JE I PREDSTAVLJANJE, OBJAVLJIVANJE RADOVA
JER TO OSIGURAVA DOBAR POTICAJ UENICIMA
***TABLICA PITANJA KOJIMA SE ELI POSTII VEA
USPJENOST I SVRHOVITOST INA PISANJA; NEKA OD
NJIH:
TO UENIK POSTIE SVOJIM SASTAVKOM? ZATO PIE? U
KOJIM E OKOLNOSTIMA UENIK PISATI? KAKO UENIK
NAPREDUJE U SVOME PISANJU? KOJE E SE SASTAVNICE
VRJEDNOVATI U SASTAVKU? TKO E ITATI I SLUATI
SASTAVAK? TKO E VRJEDNOVATI SASTAVAK?

A) TO UENIK POSTIE SVOJIM SASTAVKOM? ZATO

PIE?
VRIJEDNOSTI UENIKOVA SASTAVKA U IVOTU UENIKA,
SMISAO UENIKOVA SASTAVKA U ZAJEDNICI
B) U KOJIM E OKOLNOSTIMA UENIK PISATI?
VRIJEME PISANJA(ODREENO ILI SLOBODNI), UVJETI (KOD
KUE, KOLA, KNJINICA)
C) KAKO UENIK NAPREDUJE U SVOME PISANJU?
PRAENJE
NAPREDOVANJA
U
SVAKOJ
POJEDINOJ
SASTAVNICI PISANJA I U SVAKOJ FAZI PROCESA PISANJA
D) KOJE E SE SASTAVNICE VRJEDNOVATI U SASTAVKU ?
LISTA OPISNIKA (TU MOE TEAK)
INTERAKCIJA S UITELJEM, UENICIMA I OKOLINOMOSVJETAVANJE PROCESA PISANJA I NASTAJANJA
SASTAVKA
E) TKO E ITATI I SLUATI SASTAVAK?
ZA KOGA UENIK PIE, TO OEKUJE
F) TKO E VRJEDNOVATI SASTAVAK?
UITELJ, UENICI , SAM UENIK, NEPOZNATI OCJENJIVA

PROCES NASTAJANJA SASTAVKA

*** TEMELJNE SU 3 FAZE PROCESA PISANJA, A K. VISINKO
DONOSI:
A) PRIPREMNA FAZA (PRIPREMANJE ZA PISANJE SASTAVKA)
1. PRVI SUSRET S TEMOM (MISAONU PRIPREMU)
2. PRIKUPLJANJE PODATAKA I JEZINE GRAE
3. PLANIRANJE SASTAVKA (IZRADBU PLANA)

B) FAZU PISANJA PO PLANU

(PRVU INAICU I OSTALE INAICE SASTAVKA)
C) FAZU USAVRAVANJA NAPISANOG SASTAVKA
(PREPRAVLJANJE, ISPRAVLJANJE, DORADBU)
D) FAZA PREDSTAVLJANJA SASTAVKA JAVNOSTI
1. FAZU UREIVANJA ZA OBJAVLJIVANJE
2. FAZU OBJAVLJIVANJA

1. PRIPREME ZA PISANJE SASTAVKA

RAZRADBA MISLI KOJA SE ODNOSI NA TEMU U
POVEZANOSTI S OBLIKOM IZRAAVANJA - PRIKUPLJANJE

RELEVANTNIH PODATAKA,
IZRADBE PLANA

PRIPREMANJE

JEZ.

GRAE

A) MISAONA PRIPREMA U SUSRETU S TEMOM I

OBLIKOM IZRAAVANJA

PRIPREMNA FAZA MISAONOG OBUHVAANJA TEME: TO

UENIK ZNA U VEZI S TEMOM, TO BI TREBAO I ELIO
SAZNATI, KAKO DOI PO POTREBNIH OBAVIJESTI, TO BI I
KAKO BI ELIO O TOME PISATI.
RAZIGRATI MISLI U VEZI S TEMOM, USPOSTAVITI TO VIE
SLIKA, ASOCIJACIJA, UPITA, PRIJEDLOGA
POPULARNO
BRAINSTORMING (OLUJA IDEJA), ILI
STVARANJE
MENTALNE
MAPE
ILI
USREDOTOENO
SLOBODNO PISANJE (FOCUSED FREEWRITING), TJ. 10MINUTNO PISANJE O TEMI KOJE POMAE PRONALAENJU
MISLI VODILJE
VANA
FAZA
POETKA
PISANJA
TE
MOE
BITI
INDIVIDUALNA, INDIVIDUALIZIRANA, ELNI, SKUPNI RAD,
RAD U PARU
ISTRAIVANJE LITERATURE AUTORICE REZULTIRA:
VEINA PRIMJERA TEMA OBOJENA SU LITERARNO,
POVEZANO S NAJEE OBRAENIM OBLICIMA JI OPISIVANJEM I PRIANJEM
VEINA PRIMJERA LITERARNE MISAONE RAZRADBE TEME
POKAZUJE OSJETAN UDIO UITELJA KOJE UENICI
SLIJEDE,
MEU ZADACIMA NAVODE SE SLOBODNE I ZADANE TEME,
NIJE ISTA TEINA OBIJU - VANA JE MOTIVIRANOST
UITELJA U POSTIZANJU OSLOBAANJA UENIKOVE MISLI,
TEMA ILI OBLIK OGRANIAVAJU SLOBODU KRETANJA,
JASNO TREBA NAVESTI U ZADATKU, ALI I TADA UENIK
TREBA II TRAGOM SVOJE MISLI (KADA GOVORIMO O
IZBORU TO JE IZBOR TEME, IZBOR SADRAJA I MOTIVA I
IZBOR OBLIKA)
PRAKSA POKAZUJE DA UENICIMA IPAK LAKE KAD IMAJU
OGRANIAVAJUE IMBENIKE KOJE TREBAJU POTOVATI
NEGO SLOBODU PISANJA

ZADATAK TREBA BITI JASAN, A KAD JE TEMA SLOBODNOG

IZBORA, UENICI SE UE NOSITI S PROBLEMOM IZBORA, NE
TREBA IM TO USKRATITI - IZBOR UKLJUUJE: IZBOR TEME,
IZBOR SADRAJA I MOTIVA I IZBOR OBLIKA
UENICI O RAE PISATI O DOGAAJIMA U KOJIMA SU I
SAMI SUDJELOVALI, 7. I 8. RAZRED PISATI RAE O
NEPOSREDNOJ STVARNOSTI KOJU MOGU PROMATRATI,
DOIVJETI
ISTRAIVANJE: UENICI O ZAINTERESIRANI ZA DOGAAJE
ISPUNJENE HUMOROM I RADOU
DO 6. RAZREDA ZANIMAJU IH TEME KOJE SE ODNOSE NA
PRIRODU, IVOTINJE, IGRU, ZABAVU
KASNIJE, 8. RAZRED ODNOS U OBITELJI, KOLI, PROBLEMI
NASILJA, ODNOSI MEU SPOLOVIMA...
ALI BEZ OBZIRA NA TO, NE ZANEMARITI TEME KOJE SU NA
MARGINI UENIKOVIH INTERESA

B) PRIKUPLJANJE PODATAKA I PRIPREMANJE

JEZINE GRAE

A) MOGUNOST PRIZIVANJA PODATAKA IZ DUGORONOG

PAMENJA
(IZ
STEENOG
ZNANJA);
B)
KATKADA
PROMATRANJE STVARNOSTI I BILJEENJE ZAPAANJA; C)
ISTRAITI
ITANJEM RAZLIITIH TEKSTOVA KOJI SE
ODNOSE NA TEMU; D) PROUAVANJE ZAPISIVANJA U
BILJEKAMA I NATUKNICAMA; E) RABLJENJE KNJIGA I
OSTALIH LITERATURA; F) AKO JE RAD U PARU ILI SKUPINAMA
MOGU SE PRIPREMITI ZADATCI; G) TERENSKA NASTAVA
TAKOER ZA PRIKUPLJANJE
***OVE VJEBE POUAVAJU PRIKUPLJANJU PODATAKA I
SAMOSTALNOM KORITENJU RAZNOVRSNIM IZVORIMA

C) IZRADBA PLANA
PRIPREMNA FAZA - ANALITIKI SE MISLI O TEMI
KONANI E SASTAVAK BITI ANALIZA SINTETIZIRANIH
MISLI
FAZA IZRADBE PLANA- MISLI SE SINTETIZIRAJU
SAETO SREIVANJE PRIKUPLJENIH PODATAKA PO NEKOM
USTROJU: BITNO OD MANJE VANOG ILI STUPNJEVANJE
PODATAKA TAKO DA SE NEE SVI OBJASNITI JEDNAKO
DETALJNO
10

ZAVRNICA
PLANIRANJAOSNOVE
KOMPOZICIJSKE
STRUKTURE (USTROJA) - UVOD, SREDINJI DIO, ZAVRNI
ISKUSTVA GOVORE DA UENICI UGLAVNOM PIU BEZ PLANA

2. PISANJE PO PLANU
U SKLADU S KOLIINOM PRIKUPLJENIH PODATAKA I S
OPSEGOM SASTAVKA, DIJELOVE PLANA UENIK MOE
RAZVIJATI U MANJE CJELINE, DA BI NAKON VIE INAICA
ODABRAO NAJBOLJU
RAZRAEN PLAN TO POSTII U TEKSTU, NEMA GUBLJENJA
U PROCESU NASTANKA TEKSTA PRAVILO: PISATI I PONOVO
PISATI
VIE INAICA TEKSTA POSTOJE: PRVA - RADNA INAICA,
PREMA PLANU, ALI I SLOBODNO S GLEDITA JEZINOG
OBLIKOVANJA

3. USAVRANJE NAPISANOG SASTAVKA

ODGOJNO UENICIMA POKAZIVATI FAKSIMILE RUKOPISA
AUTORA DA NE STEKNU POGRENU SLIKU KAKO SU ONI
OTPRVE SASTAVILI UPRAVO OBJAVLJENI TEKST
PRVO USAVRAVANJE ODNOSI NA ISPRAVLJANJE I
DOTJERIVANJE PRETEITO SADRAJA (ODNOS MEU
MOTIVIMA ITD.) TEK KASNIJE PRISTUPA SE ISPRAVLJANJU
GRAMATIKE I PRAVOPISA
NAJBOLJE RASPODIJELITI VREMENSKI PROCES PISANJA, TJ.
ODMAK VREMENSKI DAN ILI DVA OD NAPISANOG TE
VRAANJE TEKSTU, UOAVAT E NOVO - U TOJ VJEBI
UENIK KRATI, DOPUNJUJE, PREPRAVLJA I DORAUJE
NAPISANO
USAVRAVANJE VLASTITOG TEKSTA UENIK PRODUBLJUJE
ZNANJE O OBLIKU JI, USTROJU I STILSKIM OBILJEJIMAKRUCIJALNA JE ULOGA UITELJA KOJI E ESTIM
POVRATNIM INFORMACIJAMA OBAVIJESTITI UENIKE O
RADU I NAPRETKU U SVIM FAZAMA

11

U
SKUPNOM
RADU
USAVRAVANJE
PRETPOSTAVLJA
RAZMJENU ISKUSTVA PISANJA TO PRIDONOSI RAZVOJU
SOCIJALNE KOMPETENCIJE

4. PREDSTAVLJANJE SASTAVKA JAVNOSTI

VEI STUPANJ MOTIVIRANOSTI I ZAINTERESIRANOSTI ZA
PISANJE
PREDSTAVLJANJE ODGOVOR NA PITANJE- ZATO PIU,
KOMU PIU I ZA KOGA PIU
OVA FAZA OBUHVAA: A) PONOVNO ITANJE, B) RASPORED I
IZBOR UNUTAR NEKOLIKO MOGUNOSTI OBJAVE, C)
ZAVRNO REDIGIRANJE
MOGUNOST OBJAVLJIVANJA
IZVAN KOLE,

KOLSKOM

ASOPISU,

AUTORICA ZAMJERA DA SE RADOVI S REDOVNE NASTAVE

PREZENTIRAJU KAO RADOVI LITERARNE DRUINE
EE UENICI PIU, OBJAVLJUJU IM SE RADOVI:
SAMOPOUZDANJE
U
IZRAAVANJU,
OBOGAIVANJE,
USAVRAVANJE
JEDAN OD IZVRSNIH NAINA VREDNOVANJA JE UPRAVO
NJEGOVO PREDSTAVLJANJE JAVNOSTI

12

DVA TEMELJNA ZAHTJEVA

NEZAMISLIVO JE POUAVANJE PISANJU S MINIMALNIM ILI
JO GORE, S NIKAKVOM ZASTUPLJENOU UVJEBAVANJA
UENIKOVO SE NAPREDOVANJE RAZVIJA UVJEBAVANJEM
PA BI TREBALO GOVORITI O
VRJEDNOVANJU UENIKOVA SUDJELOVANJA U PROCESU
PISANJA TO ZNAI DA BI SE PROMATRANJE SA ZAVRNOG
INA PISANJA TREBALO POMAKNUTI NA PRETHODNE FAZE
PRIPREMANJA ZA PISANJE
UZ ZAVRNI PRODUKT NE MOEMO MNOGO GOVORITI O
UENIKOVU NAPREDOVANJU
U SKLADU S NAVEDENIM DVA SU TEMELJNA ZAHTJEVA:

A) PRVI ZAHTJEV PISANJU:

PROIZLAZI IZ LOGIKE POUAVANJA

PROCES
PISANJA
SASTAVKA
TIJEKOM
OSNOVNOG
OBRAZOVANJA, TRAITI SASTAVLJANJE I TO UENIKU
POSTAJE NAVIKA

DUGOTRAJNO UVJEBAVANJE RADI PRIPREME UENIKA ZA

ZAVRNI IN PISANJA - S VREMENOM SE DUINA TRAJANJA
POJEDINIH FAZA SKRAUJE
DRUGI ZAHTJEV ODNOSI SE NA ISPITIVANJE KOJE UITELJ
PROVODI I TIJEKOM REDOVITE NASTAVE PRIPREMAJUI
TAKO UENIKA NA ZAVRNO KOLSKO I VANJSKO
VREDNOVANJE.
OEKIVANJA DA U KRAEM VREMENU JE UENIK SPOSOBAN
SASTAVITI VEZANI TEKST, TJ. UVJEBANOST U PISANJU
ODREENOG OBLIKA JI

13

ZAKLJUAK OVOGA: U PROCESU POUAVANJA PISANJU

U SVAKOM STUPNJU OBRAZOVANJA OSTVARUJEMO

2 ZAHTJEVA:

1. UVJEBAVANJE U SVIM FAZAMA PROCESA NASTAJANJA

SASTAVKA
2. ISPITIVANJE OBRAZOVNIH POSTIGNUA U PISANOM
IZRAAVANJU NA PREDLOKU UENIKOVA SASTAVKA I
DOSTUPNIH PISANIH TRAGOVA UENIKOVA PRIPREMANJA
(BILJEKA, PLANA, NACRTA, RADNE INAICE)

DVA PITANJA U VEZI POUAVANJA PISANJA TEKSTOVA U

O:
1.
ODNOSI SE NA PRAKSU DA SE U POUAVANJU
POJEDINOG OBLIKA JI POLAZI OD UZORKA, TJ. OGLEDNOG
PRIMJERKA
2.
PITANJE ODNOSI SE NA VRIJEME I MJESTO PISANJA
TEKSTOVA,
PROVODI SE U NASTAVNOJ PRAKSI NA
TEMELJU POJEDINIH ISKUSTAVA UITELJA PRAKTIARA I
USPUTNIH ODREDNICA, KAO NPR. PISANJE KOLSKE
ZADAE, ALI BEZ PRECIZNIJIH UPUTA U VEZI S TIM.

TEKSTOVNI PREDLOCI KAO UZORCI POUAVANJU

PISANJA
UVRIJEENO
POUAVANJE
PISANJA
POEVI
OD
RECEPCIJSKE RAZINE (UITI NA POJEDINOME OBLIKU JI NA
POMNO ODABRANIM UZORCIMA)
PRIHVATLJIV TAJ NAIN, ALI ISTRAIVANJE DRUGIH, NPR.
KRENUTI OBRNUTIM PUTEM, OD UENIKOVA JEZINOG
IZRAAVANJA
PREMA
KNJIEVNOM
TEKSTU
(VRLO
USPJENO)
ALI AKO IDEMO OD RECEPCIJE DO PRODUKCIJE, NE SAMO 1
PREDLOAK, NE MORA UVIJEK BITI KNJIEVNI TEKST
ODABIR UZORKA NIJE SAMO NA AUTORIMA UDBENIKA
NEGO I ZASLUGA PROFESORA, SAGLEDAVANJE UENIKA I
TRAENJE UZORKA

14

SHEME - ZNAE ZNANJE O TIPINIM OBILJEJIMA POZNATE

SITUACIJE, OPI OKVIR, KAD SE USTOLIE U POJEDINCA,
UTJEU NA PROCES OBRADBE OBAVIJESTI I REAGIRANJE NA
OKOLINU - RAZLIITE TEKSTNE VRSTE U UENICIMA
RAZVIJAJU RAZLIITU SHEMU O TIPINOM USTROJU, NPR.
PUTOPISU, PRII, VIJESTI..
PODSJETNIK O POJEDINOJ VRSTI TEKSTA UENIKE E
PODSJETITI NA SHEMU KOJU SU PRIMILI O VRSTI TEKSTA SASTAVLJANJE PODSJETNIKA MOEMO ODREDITI VJEBOM
SINTETIZIRANJA, SAIMANJA
- VJEBA UZ SURADNJU UITELJA- UENIKA ILI
INDIVIDUALNO, PAROVI ILI SKUPINE, PRIMLJENA SHEMA
UTVRUJE SE NA SVAKOM NOVOM UZORKU PODJEDNAKIH
OBILJEJA

VRIJEME I MJESTO PISANJA SASTAVKA

POZNATO VE PISANJE U KOLI ILI KOD KUE
IZVANUIONIKA NASTAVA, NPR. KNJINICA ILI TERENSKA
NASTAVA
DVIJE KRAJNOSTI IZBJEGAVATI: ISKLJUIVO U KOLI, NA
NASTAVI ILI IZVANNASTAVNO VRIJEME U KOLI ILI
PISANJE SAMO KOD KUE
MJESTO POVEZANO S VREMENOM, UENIKE TREBA POUITI
NA STVARANJE TEKSTOVA U ODREENOM VREMENU, NPR. 35
MIN ZA STVARALAKO PREPRIAVANJE, 30 MIN ZA
SASTAVLJANJE VIJESTI...- DULJE PISANJE NE ZNAI
KVALITETNIJI
URADAK
JER
SE
RAZVODNJAVA
USREDOTOENOST NA ZADATAK
NAJBOLJE U PROCESU POUAVANJA PISANJU TIJEKOM
KOLSKE GODINE PREDVIDJETI RAZLIITO VRIJEME I
MJESTA PISANJA, ALI I RAZLIITI OBLICI RADA
IZMJENE
OBLIKA
RADA,
VREMENA
I
MJESTA
KOMPLEMENTARNI SU ZAHTJEVI FAZAMA PROCESA PISANJA
KOJIMA SE UVJEBAVA UENIKOVA SPOSOBNOST I
VJETINA PISANJA U RAZLITIM UVJETIMA. UKOLIKO DOE
DO PREKIDA PISANJA ZBOG RAZLIITIH OKOLNOSTI VANO
JE POUITI UENIKE BILJEENJU MISLI
LINGVOMETODIKA INTERPRETACIJA UENIKIH
SASTAVKA

15

NAPREDOVANJE UENIK U 2 SASTAVKU (PROMJENE U

OBLIKOVANJU TEKSTA, MISLI, OSJEAJA)

bitno)

UENIKI RJENIK (! prof. naglsila da

METODIKA ISTRAIVANJA TEITE PREMJETAJU S

OPISIVANJA I TUMAENJA DJ. RJENIKA NA NJEGOVO
RAZVIJANJE I UPORABU
METODIKA ISTRAIVANJA, ROSANDI - NORMIRANJE
MINIMALNOG RJENIKA ZA POJEDINI RAZRED (VJEBE S
TEMATSKOM SKUPINOM RIJEI- KORISTAN I USPJEAN
POSTUPAK U OBOGAVANJU RJENIKA). ?????
AKTIVNI RJENIK- SLUE SE S NJIM UENICI PRI
IZRAAVANJU, DIO GOVORA, SPONTAN- DOSTUPAN IZ
PRAENJA NJIHOVA GOVORA
PASIVNI RJENIK- UENIK UKLJUUJE LEKSIKE JEDINICE
KOJE POZNAJE, RAZUMIJE, ALI NE UKLJUUJE U
IZRAAVANJE- S VREMENOM LEKSIKE JEDINICE IZ
PASIVNOG MOGU UI U AKTIVNI RJENIK
BOGAENJE UENIKOG RJENIKA (!)
VANOST PROVEDBE BOGAENJA, TJ. AKTUALIZACIJA U
NEPOSREDNOM RADU S UENICIMA, TIJEKOM PROVEDBI
VJEBI SLUANJA, GOVORENJA, ITANJA, PISANJA.
SUSTAV POVEZUJE RJENIK S NASTAVOM GRAMATIKE,
PRAVOPISA I PRAVOGOVORA. NO, PRAKTINO OSTVARIVANJE
NAVEDENOG PODRUJA SVODI SE NA OPIS JEZINIH POJAVA
I NJIHOVO ZAPAMIVANJE
KOMUNIKACIJSKI PRISTUP KOJEMU JE POLAZITE RJENIK
UPUUJE NA RAZUMIJEVANJE I UPORABU I NA NEPREKIDNU
AKTUALIZACIJU SVIH TEKSTOVNIH PREDLOAKA S GLEDITA
NAELA
ZANIMLJIVOSTI
I
CJELOKUPNOSTI
KOMUNIKACIJSKE JEZINE PRAKSE

BOGAENJE RJENIKA S GLEDITA PSIHOLOGIJE

-ZA KVANTITETU I KVALITETU BOGAENJA RJENIKA U SVIM

KASNIJIM RAZDOBLJIMA IZNIMNO SU VANI UVJETI

RANOG UENJA RIJEI - KOJI E UZORAK RJENIKOG
RAZVOJA SLIJEDITI OVISI O NJEGOOVJ GENETIKOJ
PREDISPOZICIJI, SPOLU, SOCIOEKONOMSKOM STATUSU ITD.

16

TEKOE
UENIKA
U
RAZUMIJEVANJU
RIJEI,
NERAZUMIJEVANJE
RIJEI
IZ
KONTEKSTA
U
SVAKODNEVNOJ
PRAKSI
NEDOSTAJE
UVJEBAVANJE
RAZLIITIH STRATEGIJA ITANJA
NE MORA SE UENIKU ZA SVAKU RIJE DATI OBJANJENJE,
NEKAD JE KORISNO DA UENIK IZ KONTEKSTA ZAKLJUI O
ZNAENJU RIJEI TE U RAZGOVORU S DRUGIM UENICIMA
POTVRDI ZAKLJUKE, A TEK ONDA PROITA O RIJEIMA U
DOSTUPNOM RJENIKU.
UPOZNAVANJE SA ZNAENJEM RIJEI MOE PRETHODITI
ITANJU, RAZGOVORU NIZ VJEBI U KOJIMA E SE TA
RIJE POJAVLJIVATI KAKO BI PRELA IZ PASIVNOG U
AKTIVNI RJENIK
LEKSIKE, TJ. RJENIKE VJEBE U KOJIMA SE RAZVIJA
JEZINA SPOSOBNOST UPORABE NOVIH RIJEI, ALI I
POZNATIH U RAZLIITIM KONTEKSTIMA
VJEBE GOVORENJA I PISANJA NA PREDLOKU KLJUNE
RIJEI, NOVIH RIJEI OMOGUUJU PONOVNI SUSRET S TOM
RIJEI KAKO BI SE STEKLA VJETINA KONTEKSTUALIZACIJE
LEKSIKE VJEBE SU PRIPREME JEZINIH SREDSTAVA ZA
STVARANJE CJELOVITOG SASTAVKA, TEKSTOVA

UTJECAJ ITANJA NA BOGAENJE RJENIKA I STILA

UENIKA
MATTHEWOV EFEKT - UENICI IJI JE RJENIK SIROMAAN
IMAJU ZAPRJEKA U RAZUMIJEVANJU PRI ITANJU TE ZBOG
TOGA I ITAJU MANJE PA PREMA TOME I USVAJAJU MANJE
NOVIH RIJEI, A UENICI IJI JE RJENIK BOGATIJI LAKE
I BOLJE RAZUMIJU PISANE TEKSTOVE, PREMA TOME I
ITAJU VIE, IME USAVRAVAJU SVOJE RAZUMIJEVANJE.
BOGAENJU RJENIKA DOPRINOSI IZRAVNO POUAVANJE TE
ITANJE RAZLIITIH TEKSTOVA U KOJIMA SE ISTE RIJEI
POJAVLJUJU U RAZLIITIM SUODNOSIMA
PRETPOSTAVLJA SE DA UENICI KOJI SU BOLJI U ITANJU I
U PISANJU, NO RAZVIDNA MJERILA U PISANOM IZRAZU,
MOGUE DA UENIK RIJE RAZUMIJE U NOVOM TEKSTU, ALI
NIJE KADAR JU UKLJUITI U SVOJ TEKST

17

UTJECAJ RAZLIITIH IZVORA NA RJENIK I STIL

UENIKA
DOBRO POZNATA TVRDNJA - DIJETE UPORABI NAJEE
RIJEI KOJE NAJEE SLUA - PREMA TOME U BOGAENJU
E RJENIKA ESTO POMOI SLUANJE I ITANJE PRIA ILI
PJESAMA - TEKSTOVI KOJIMA SE UENIK SLUI I REFERIRA,
ALI I DRUGI IZVORI TISKOVINE, TELEVIZIJA, INTERNETSKE
STRANICE...
___________________________________________________
___________

ISPITIVANJE I VREDNOVANJE
PISANJA

ISPITIVANJE I VRJEDNOVANJE JEZINOGA IZRAAVANJA

VREDNOVANJE = ODREDITI/ODREIVATI VRIJEDNOST KOGA

ILI EGA, OCIJENITI KOLIKO VRIJEDI
ISPITIVANJE = PROVJERAVANJE I UTVRIVANJE ZNANJA,
SPOSOBNOSTI I VJETINA
-U KOLSKOM PREDMETU HRVATSKI JEZIK VRJEDNOVANJE SE
PROVODI NA RAZLIITE NAINE, A NAJEE SE IZDVAJA
VRJEDNOVANJE KAO REZULTAT ISPITIVANJA
-NAJOSJETLJIVIJE JE PODRUJE JEZINOG IZRAAVANJA
JER JE PROCES IZRADBE ISPITA ZA BILO KOJU JEZINU
DJELATNOST IZNIMNO SLOEN
-UITELJI SU ZAOKUPLJENI PITANJIMA: TO SE I KAKO SE
ISPITUJE I VREDNUJE U UENIKOVU SASTAVKU I ONA SE
ODNOSE NA MJERLJIVOST POSTIGNUA I RAZLIITA
MJERILA ISPITIVANJA I VREDNOVANJA U SREDITU KOJEGA
JE PROCES PISANJA I REZULTAT SASTAVAK
-OSOBITO PROCESU PISANJA VRIJEDNO JE PROMATRATI I
SAMOVRJEDNOVANJE UENIKA I UITELJA
-U SREDITU RAZMATRANJA- KOLSKO VRJEDNOVANJE

SVRHA ISPITIVANJA UENIKOVA PISANJA = K.

VRED.
ISPITIVANJE PISANJA PROVODI SE ESEJSKIM TIPOM
ZADATKA UENICI PIU OPIRNIJE I SLOBODNIJE NEGO U

18

ZADACIMA OBJEKTIVNOGA TIPA1 SASTAVLJAJU VEZANI

TEKST
SVRHA JE ISPITIVANJA UENIKOVA PISANJA PROCJENA
OVLADANOSTI
PISANIM
IZRAZOM
NA
ZAVRETKU
ODREENOGA OBRAZOVNOGA RAZDOBLJA
U
ISPITIVANJU
PISANJA
VANO
JE
POSTII
STANDARDIZACIJU POSTUPKA OCJENJIVANJA, A TO SE
ODNOSI NA SADRAJ I NAIN ISPITIVANJA SASTAVNICA
RELEVANTNIH U PROCESU I REZULTATU UENIKOVA PISANJA
STANDARDIZACIJU JE BITNO
POUAVANJA UENIKA PISANJU

UKLJUITI

PROCES

ISPITIVANJE PISANJA OSOBITO JE SVRHOVITO AKO JE

POTICAJNO ZA UENIKE I UITELJE (ISPITIVANJE I
VRJEDNOVANJE U KOJEMU UENICI I NJIHOVI UITELJI
OSJEAJU NAPREDOVANJE, POTVRDU SVOJIH PRETHODNIH
ULAGANJA, NAPORA I DUGORONOG POSLA)
UVIJEK TREBA ZAPOETI S ONIM TO SE MEU
REZULTATIMA POKAZALO DOBRIM, USPJELIM, ZATIM SVE
ZAPAENE PROPUSTE, PROMAAJE, NEDOSTATKE RADA TE
ORGANIZIRATI
DORADE,
DOPUNE
I
DODATNA
UVJEBAVANJA S POTICANJEM I PODRKOM

UENICI ISPITANICI I MJERLJIVOST POSTIGNUA

U PODRUJU JEZINOGA IZRAAVANJA PO PRETENOSTI
ISPITUJEMO KONCEPTUALNO I PROCEDURALNO ZNANJE,
PREMDA IMA I METAKOGNITIVNOGA I INJENINOGA
ZNANJA
PREVLADAVA PROCEDURALNO ZNANJE JER UENIK POKAZUJE
DA ZNA KAKO TREBA SASTAVITI ODREENU VRSTU TEKSTA
TE VJETINU U ODNOSU PREMA NIZU SASTAVNICA:
OSTVARENOST
TEME,
INTERPRETACIJA
SADRAJA,
OBLIKOVANJE MISLI, POVEZANOST U IZLAGANJU, PISANJE
PO PLANU, UPORABA RJENIKA I STILA U SKLADU S TEMOM I
OBLIKOM JEZINOG IZRAAVANJA, IZVORNOST U SKLADU
SA ZADATKOM, PRIMJENA GRAMATIKE I PRAVOPISNE
NORME, SLOVOPIS, FORMALNI IZGLED SASTAVKA

19

PROVJERAVA SE I UENIKOVA SPOSOBNOST PISANJA U

ODREENIM
UVJETIMA:
OGRANIENO
VRIJEME,
OGRANIENA DUINA SASTAVKA, PRAVILA PONAANJA
UENIKA (BEZ SLUENJA PRAVOPISOM)

UENIKI SASTAVAK U INICIJALNOME I

FINALNOME ISPITIVANJU
VISINKO JE ODREDNICE SASTAVAK U INICIJALNOM
ISPITIVANJU, SASTAVAK
U PROCESU UVJEBAVANJA I
SASTAVAK U FINALNOM ISPITIVANJU PREUZELA OD ELJKE
GUDELJ- VELAGE

INICIJALNO SE ISPITIVANJE POMOU SASTAVKA NAJEE

ODNOSI NA ONO S POETKA NOVE KOLSKE GODINE ILI
KOJEGA DRUGOGA OBRAZOVNOGA RAZDOBLJA ILI SE
PROVODI PROMJENOM UITELJA
(NA TAJ NAIN NOVI UITELJU POSTAJE SVJESTAN
UENIKOVA STUPNJA OSPOSOBLJENOSTI ZA PISANJE)
FINALNO ISPITIVANJE RAZVIDNO JE U DVAMA OBLICIMA
OD KOJIH OBA PODLIJEU STANDARDIZACIJI, ALI SE
MEUSOBNO RAZLIKUJU.
STANDARDIZIRANA PROVJERA UENIKOVIH SPOSOBNOSTI,
ZNANJA I VJETINA KOJE SE ODNOSE NA PISANJE
SASTAVAKA JE PISANJE KOLSKE ZADAE
BILO BI DOBRO PRIBLIITI FINALNA ISPITIVANJA NA
KOLSKOJ RAZINI PROBLIITI PRIMJENI MJERILA U
VANJSKOM VREDNOVANJU
KOLSKA ZADAA UENICI PIU DVIJE KOLSKE ZADAE
TIJEKOM KOLSKE GODINE ; IMA TRODIJELNI PROCES:
PRIPREMA UENIKA ZA KOLSKU ZADAU, 45-MINUTNO ILI
90-MINUTNO PISANJE KOLSKE ZADAE, ISPRAVLJANJE
KOLSKE ZADAE

VREDNOVANJE UENIKOGA SASTAVKA

POTREBNO JE REDOVITO (KONTINUIRANO) VREDNOVANJE,

NAINI ISPRAVLJANJA SASTAVKA I NAINI OCJENJIVANJA
SASTAVKA - TRI MOTRITA VRJEDNOVANJA UENIKIH
SASTAVAKA KOJA UITELJE NAJVIE ZANIMAJU

1. REDOVITO (KONTINUIRANO) VREDNOVANJE

UENIKOVA PISANJA
20

OCJENA SASTAVKA NIJE NI NAJMANJE DOSTATNA AKO

GOVORIMO O NAPREDOVANJU UENIKA
- POTREBNO JE VODITI BILJEKE TO UENIK MOE
UINITI, KAKO REAGIRA NA UPUTE, NA POSTUPKE I
MILJENJE OSTALIH UENIKA I UITELJA, KAKAV JE
NJEGOV STAV O NAPREDOVANJU
- SLINE TIM BILJEKAMA JESU LISTE OZNAIVANJA U
KOJIMA UITELJ PROCJENJUJE UENIKOVE UPORABE
STRATEGIJA PISANJA; NAKON TO IZRADI TAKVU LISTU,
UITELJ JE MOE PRIKAZATI UENICIMA I POVREMENO OD
NJIH TRAITI SAMO PROCJENU
- MOGU SE ORGANIZIRATI I UENIKE MAPE U KOJIMA SU
POHRANJENI SVI NASTALI RADOVI UENIK RAZVIJA
KRITIKO MILJENJE O NJIMA, ODABIRE NAJBOLJE RADOVE
I SLINO
- RAZGOVORI S UENICIMA SU POSEBNI VANI ZA UITELJA
JER NA TAJ NAIN UPOZNAJE UENIKA, ALI I ZA UENIKA
KOJI TIME RAZVIJA SVOJE KOMUNIKACIJSKE VJETINE..TI
RAZGOVORI MOGU BITI POJEDINANI ALI I SKUPNI I
UGLAVNOM SE ODNOSE NA UENIKOVO RAZUMIJEVANJE
PROCESA PISANJA, OBLIKA JEZINOG IZRAAVANJA, NA
UENIKOV NAIN UENJA I UVJEBAVANJA ITD.
2.

NAINI ISPRAVLJANJA UENIKOGA SASTAVKA

ODNOSI SE NA NAINE ISPRAVLJANJA SVEGA TO UENIK

PIE (SVE UENIKOVE BILJEKE S NASTAVE I SVI PISANI
ODGOVORI U VJEBAMA ILI ISPITIMA)
ISPRAVITI ZNAI UINITI ISPRAVNIM ONO TO JE
POGRENO, LOE ILI NEPOTPUNO PRAVOPIS, GRAMATIKA,
LEKSIK I STIL
POGREKOM
SE
SMATRA
SVAKO
ODSTUPANJE
OD
PRAVOPISNE, GRAMATIKE, LEKSIKE I STILISTIKE NORME
HRVATSKOGA STANDARDNOGA JEZIKA SVE TO TREBA
PROMATRATI U SKLADU S UENIKOVOM DOBI, S NJEGOVIM
ZNANJEM I RAZVOJEM DJELATNOSTI PISANJA..TO ZNAI
DA BI TREBALO NAPRAVITI IZVEDBENE STANDARDE
(NAVODI TEAKA I NJEGOVO RAZLIKOVANJE LAKE I TEKE
POGREKE I ONIH KOJE JE UENIK MOGAO IZBJEI JER JE
VE USVOJIO GRADIVO)

21

ROSANDI: JEZINE POGREKE (LEKSIKE,

PRAVOPISNE, STILISTIKE) I NEJEZINE
KOMPOZIJSKE, LOGIKE, INTERPRETACIJSKE)

GRAMATIKE,
(SADRAJNE,

ISPRAVLJA JE NAJEE UITELJ, ALI SVE VIE U

ISPRAVLJANJU
AKTIVNO
SUDJELUJU
UENICI
(SAMOISPRAVLJANJE) TOME PRETHODI NIZ VJEBI
ZAJEDNIKOGA ISPRAVLJANJA
U TEKST TREBA INTERVENIRATI SAMO AKO BI ZA UENIKA
BILO TEKO RAZMILJATI NAD OZNAKOM POGREKE, INAE
JE INTERVENCIJA U TEKST NAJLOIJA INAICA KOJU
ISPRAVLJA MOE RABITI
POGREKE TREBA OZNAITI KOREKTORSKIM ZNAKOVIMA:
PRAVOPISNA POGREKA JEDNOM CRTOM, GRAMATIKA
DVJEMA CRTAMA, STILSKA VALOVITOM CRTOM, SADRAJNA
ISPREKIDANOM CRTOM
PRAKTINO JE DA POPIS KOREKTORSKIH ZNAKOVA BUDE NA
RAZREDNOM PANOU I U UENIKIM BILJENICAMA I NA
PRVOJ STRANICI NJIHOVIH KOLSKIH ZADANICA
NAKON
PREGLEDA
SVIH
SASTAVAKA
POTREBNO
JE
ISTAKNUTI POSTIGNUTU USPJELOST, A ZATIM PREGLEDATI
NAJEE POGREKE UENIKA

3. NAINI OCJENJIVANJA UENIKOGA SASTAVKA

- BROJANO OCJENJIVANJE 1 DO 5
- ESTO UITELJI JEDNU OCJENU DAJU ZA SADRAJ
SASTAVKA, A DRUGU ZA IZRAZ U SASTAVKU DAKLE
SASTAVAK IMA DVIJE OCJENE
- TEAK PREDLAE DA SE OCJENJUJE SVAKA VANA
SASTAVNICA I DA SE NA KRAJU MATEMATIKI IZVEDE
OCJENA
- POSTOJE I OPISNE OCJENE PA TEAK PREDLAE DA SE UZ
BROJANU OCJENU UENIKU DA SAETO PISMENO
OBRAZLOENJE S UPUTAMA O OTKLANJANJU POGREAKA ILI
OPISNA OCJENA KAO POTICAJNI KOMENTAR
- OPISNA OCJENA MOE BITI NAPISANA ZA POJEDINOGA
UENIKA ILI MOE BITI FORMULACIJA KOJOM SE ODREUJE

22

STUPANJ KOJI JE UENIK POSTIGAO U VJETINI PISANJA

(ZAJEDNIKI EUROPSKI REFERENTNI OKVIR ZA JEZIKE)
- VISINKO NAVODI PRIMJERE OPISNIKA ZA 8. RAZRED U
SASTAVLJANJU TEKSTOVA (0-5 NISU OCJENE, NEGO
RAZINE):
NPR. 0
UENIK NIJE RAZVIO FUNKCIONALNU SPOSOBNOST
PISANJA, NE MOE NAPISATI SASTAVAK, PIE ISKLJUIVO
NA RAZINI REENICA KOJE SE ODNOSE NA TEMU, ALI NISU
MEUSOBNO POVEZANE ILI SE AK NE ODNOSE NA TEMU
___________________________________________________
__________

VANJSKO VREDNOVANJE
VANJSKO VREDNOVANJE IZRAVNO UTJEE NA ISPITIVANJE
KOJE SE PROVODI U KOLI TIJEKOM NASTAVNE GODINE DA
BI SE ONEMOGUILA
NEUTEMELJENOST U IZBORU
SADRAJA ISPITIVANJA, U POSTAVLJANJU PITANJA TE U
BODOVANJU ODGOVORA - TAKO SE OSVJEUJE VANOST
ZNANJA IZ LITERATURE KOJA SE BAVI MJERENJEM
SPOSOBNOSTI, ZNANJA I VJETINA UENIKA
PRITOM SE MISLI NA POUZDANOST ZADATAKA (BEZ
MOGUNOSTI POGAANJA ODGOVORA), NA VALJANOST
(ISPITIVANJE BITNOGA), NA OBJEKTIVNOST (RAZVIDNA U
PRIMJENI ISPITA, ISPRAVLJANJU I OCJENJIVANJU) TE NA
OSJETLJIVOST
(RAZLIKOVANJE
IZVRSNIH
UENIKA
MEUSOBNO)
SVRHA
EKSPERIMENTALNOGA
VREDNOVANJA
JE
OSPOSOBLJAVANJE UITELJA ZA OPERACIONALIZACIJU
OBRAZOVNIH CILJEVA ZNALAKO PRIPREMANJE ISPITNIH
SADRAJA ZA SVE STUPNJEVE JEZINOG I KNJIEVNOG
ODGOJA
VANJSKO SE VREDNOVANJE POSTAVLJA VRLO OBJEKTIVNO
PREMA SVAKOME MJERENJU: ISTRAUJE TO SE ISPITUJE,
ZATO SE ISPITUJE, TO SE OEKUJE KAO ODGOVOR, KOJI
SU MOGUI ODGOVORI, KAKO E SE ONI VREDNOVATI
SASTAVNICE JE VANJSKOGA VREDNOVANJA POTREBNO
PRIMJENJIVATI I U KOLSKOME VREDNOVANJU KAKO BI SE
POBOLJALA REDOVITA ISPITIVANJA TIJEKOM GODINE

23

TIME SE UJEDNO PRIDONOSI OSPOSOBLJAVANJU UITELJA

I UENIKA ZA SAMOVREDNOVANJE NASTAVNOGA RADA,
ZNANJA, SPOSOBNOSTI I VJETINA
HRVATSKI JEZIK PRIPREMLJEN JE ISPITNI KATALOG ZA
UITELJE: POSEBNI CILJEVI ISPITA, OBRAZOVNI ISHODI ZA
SVAKO PREDMETNO PODRUJE TE SADRAJI KOJI SE MOGU
OEKIVATI U ISPITU
VANJSKO NAM JE VRJEDNOVANJE OBRAZOVNIH POSOGNUA
NAIH UITELJA POMOGLO DA SHVATIMO DA SMO SVI NA
ISPITU NA ISPITU SU SVI METODIKI INSTRUMENTARIJI S
KOJIMA SE SVAKODNEVNO SUSREEMO, SVI OCJENJIVAI,
ISPITIVAI I UITELJI I NA TAJ NAIN MORAMO TO
PRIKAZATI
SVOJIM
UENICIMA,
STUDENTIMA
I
SUSTRUNJACIMA JER SE TAKO RADEI POSTIE TONOST,
PRECIZNOST, OBJEKTIVNOST I VALJANOST
KONSTANTNO PREISPITIVANJE RAZVIJA SIGURNOST I
SAMOPOUZDANJE
ISPITIVAA-UITELJA
U
VRLO
OSJETLJIVOJ NARAVI ISPITIVANJA I OCJENJIVANJA
DOSADANJE JE VREDNOVANJE POKAZALO DA SU POTREBNE
SUSTAVNIJE VJEBE ZA OBLIKE JEZINOGA IZRAAVANJA
JER UENICI NE SLIJEDE UPUTE, RJEAVAJU ONO TO SE
OD NJIH NE TRAI, POVRNI SU I BRZOPLETI U ITANJU
ZADATAKA I PISANJU RJEENJA: NPR. UMJESTO RIJEI
ISPISUJU SINTAGME

24

UENIKOVO PISANJE I NAELO ZAVIAJNOSTI

ZAVIAJNI IDIOM UENIKA

- IDIOM KAO UENIKOV PRVI JEZIK KOJI USVAJA

SPONTANO, U OKRUENJU SVOGA DOMA, OBITELJI, UEGA

ZAVIAJA ZA RAZLIKU OD STANDARDNOG IDIOMA KOJI
ORGANIZIRANO UI U KOLI
IDIOM SE U LITERATURI RAZLIITO IMENUJE: NAJEI
TERMINI - MATERINSKI I ZAVIAJNI IDIOM, ALI I GOVOR,
JEZIK
NAELO ZAVIAJNOSTI IMA SVOJU TEORIJSKU, METODIKU
UTEMELJENOST,
SOCIOLINGIVSTIKU,
ALI
I

25

PSIHOLINGVISTIKU, JASNO ODREENO MJESTO U SVIM

NASTAVNIM PODRUJIMA HRVATSKOG JEZIKA
OSIM TOGA I U IZVANNASTAVNIM AKTIVNOSTIMA,
LITERARNOJ, NOVINARSKOJ, FILOLOKOJ, RECITATORSKOJ,
SCENSKOJ I LUTKARSKOJ DRUINI

OSTVARIVANJE NAELA ZAVIAJNOSTI

VANA UPORINA TOKA DOBROGA JEZINOG ODGOJA I

OBRAZOVANJA
POZNAVANJE I POTIVANJE UITELJA UENIKOVOG
ZAVIAJNOG IDIOMA
KOLA- ZASLUNA I ODGOVORNA ZA RAZVOJ JEZINE
KOMPETENCIJE PA TAKO I OUVANJE ZAVIAJNOG IDIOMA
KAO BITNE SASTAVNICE KULTURNOG NASLIJEA I
NACIONALNOG BIA
ISKUSTVO POKAZUJE DA SU UENICI KOJI SU DODATNO
MOTIVIRANI ZA IZRAAVANJE NA SVOM IDIOMU,
SIGURNIJI U VRIJEDNOSTIMA SVOGA IZRAAVANJA NA
OBA IDIOMA, ZAVIAJNOM I STANDARDNOM POKAZUJUI
VEE ZANIMANJE I POTREBNU POZORNOST NA JEZINE
DJELATNOSTI I SPREMNIJI SU NA DODATNA ISTRAIVANJA
I UENJA
NAELO ZAVIAJNOSTI POSEBNO PRISTUPILA ZDENKA
GUDELJ-VELAGA, PRECIZNIJE OD STJEPKA TEAKA ODREDILA
SUPOSTOJANJE HRVATSKOG STANDARDNOG JEZIKA I
OSTALIH NESTANDARDNIH VARIJETETA

ZAVIAJNOST
STVARALATVU

UENIKOM

PISANOM

NA TEMELJU
SVEGA NAVEDENOG IZVODIMO DVA TEMELJNA MJERILA
PROMATRANJA PISANIH UENIKIH RADOVA S GLEDITA
NAELA ZAVIAJNOSTI: JEZINO I SADRAJNO
A) - JEZINO SE MJERILO ODNOSI NA UDIO ZAVIAJNOG
IDIOMA U UENIKOM PISANOM IZRAAVANJU I MOGU SE
UTVRDITI
NAINI
UPORABE
ZAVIAJNOG
IDIOMA,
UGLAVNOM
U
OVIM
OBLICIMA
IZRAAVANJA:
-U PRIPOVJEDANJU, NAJEE U PRIANJU, DAKLE U
STVARANJU PRIE
-U OBLICIMA NOVINARSKOG
IZRAAVANJA, NAJEE U RAZGOVORU, REPORTAI I
PUTOPISU
(GOVOR
SUGOVORNIKA)

26

-U
-U POEZIJI

DNEVNIKU

GOVORIMO O POTPUNOM ILI DJELOMINOM UDJELU

ZAVIAJNOG IDIOMA ILI PAK O STILOGENOJ UPORABI,
ODNOSNO SKLOPA RIJEI
B) - SADRAJNO- TEMATSKO-MOTIVSKE SASTAVNICE KOJE
UKLJUUJU KULTURU, OBIAJE I OSTALA OBILJEJA
___________________________________________________
_________
************************************************************

27

GUDELJ-VELAGA, ZDENKA. 1990. NASTAVA

STVARALAKE PISMENOSTI
MEU TEMELJNIM JE ZADACIMA NASTAVE STVARALAKE
PISMENOSTI UVOENJE UENIKA U TAKVU UPOTREBU
JEZIKA KOJA E, SUSTAVNO I SMILJENO VOENA,
PRIDONIJETI:
A) POVEAVANJU MOGUNOSTI U PARTICIPIRANJU U
JEZINOJ DJELATNOSTI B) UENIKOVOM SPOZNAVANJU
JEZINOGA MEDIJA
C)
RAZVIJANJU
JEZINOJ
DJELATNOSTI
SUKLADNIH
INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA UENIKA

OKVIR U DJEJEM TEKSTU

POETAK I KRAJ TEKSTA, KAO JEDINICE MODELATIVNE
STRUKTURE, IMAJU IZUZETNO ZNAAJNU ULOGU U
FORMIRANJU IDEJNOGA PLANA
POECI I
ZAVRECI NOSE KARAKTERISTIKE DJEJEG NAINA PISANJA
TEKO IM OBLIKOVATI

28

DJEJE PISANO STVARALATVO I NASTAVA

STVARALAKE PISMENOSTI
- DIJETE OVLADAVA PRIRODNIM JEZIKOM KAO VLASTITIM
MEDIJEM EKSPRESIJE
-S DJETETOVIM RASTOM, ODNOSNO OBRAZOVANJEM I
OPIM
PSIHIKOM
RAZVITKOM,
RASTE
UENIKOVA
SPOSOBNOST TVORBE SLOENIJIH TEKSTOVNIH STRUKTURA
KOJE SE U POJEDINIH UENIKA MOGU ZNAAJNO
PRIBLIITI
STRUKTURNOJ
SLOENOSTI
KNJIEVNOUMJETNIKOG TEKSTA
-STVARALAKA UPOTREBA JEZIKA JEDNO JE OD TEMELJNIH
SREDSTAVA
I
CILJEVA
NASTAVE
IZRAAVANJA
I
STVARANJA
-METODIKA NASTAVE STVARALAKE PISMENOSTI OTVOREN
JE
SUSTAV
(UKLJUIVANJE
NASTAVNOG
I
IZVANNASTAVNOG, JEZINOG I IZVANJEZINOG ISKUSTVA
UENIKA, SVE ONO TO SE DOGAA U SLOBODNIM
AKTIVNOSTIMA, IZVANKOLSKIM I IZVANNASTAVNIM)

PREDMETNOST METODIKE NASTAVE

STVARALAKE PISMENOSTI
-KOLA JE GLAVNI, IAKO NE I JEDINI, NOSILAC
DRUTVENOG
PROGRAMA
JEZINOG
ODGOJA
I
OBRAZOVANJA
-ORGANIZACIJSKI OBLICI PROVOENJA JEZINOG ODGOJA
I OBRAZOVANJA U KOLI JESU: REDOVNA NASTAVA,
IZBORNA NASTAVA, FAKULTATIVNA NASTAVA I SLOBODNE
AKTIVNOSTI
--NA SPECIFIAN NAIN JEZINIM SE ODGOJEM BAVI I
KOLSKA KNJINICA
--U NASTAVI IZRAAVANJA VREDNUJU SE POSTIGNUA, A
NA GREKE SE UKAZUJE DA SE NE BI PONOVILE

NAELA NASTAVE STVARALAKE PISMENOSTI

4 SU TEMELJNA NAELA NASTAVE IZRAAVANJA: NAELO
MOTIVACIJE, NAELO STVARALATVA, RAZVOJNOSTI I
ZAVIAJNOSTI

29

A) MOTIVACIJA UENIKA ZNAAJAN JE PSIHOLOGIJSKI,

PEDAGOGIJSKI, DIDAKTIKI TE IZRIITO METODIKI
PROBLEM
ZA IZRADU SUSTAVA MOTIVACIJA U NASTAVI POSEBNO JE
ZNAAJNA PSIHOLOGIJSKA TEORIJA O SAMOOSTVARENJU
ILI SAMOAKTUALIZACIJI A. MASLOWA
-DA BI UENICI BILI MOTIVIRANI ZA STVARALATVO,
POTREBNA JE ELJA ZA ISKAZIVANJEM OSOBNOSTI,
POTREBA ZA DOIVLJAVANJEM I ISKAZIVANJEM LIJEPOGA I
POTREBA ZA OSTVARIVANJEM STVARALAKIH POTENCIJALA
LINOSTI
GUDELJVELAGA ISTIE VANOST NASTAVNIKA U
MOTIVIRANJU U. ZA STVARANJE JER UENIK PREUZIMA
NJEGOVE STAVOVE, STOGA NIKADA NE SMIJE ZABORAVITI
DA JE UENICIMA GOVORNI UZOR
UENIKE VALJA NAVIKAVATI DA SE MOE NEKI ISKAZ REI
DRUKIJE I BOLJE I DA SE NE SMIJU ZADOVOLJITI PRVIM
ISKAZOM MA KAKO ON BIO USPJEAN I VRIJEDAN
VRLO JE VANO UNIJETI STVARALATVO U SUSTAV
MOTIVACIJE LJUDSKE DJELATNOSTI JER MOTIVACIJA JE TA
KOJA OSOBU POKREE NA RAZVIJANJE I ISKAZIVANJE SEBE
KAO RAZLIITE OD DRUGIH
DA BI SE GOVORNE VJEBE OSTVARILE, POTREBNO JE
AKTIVIRATI UENIKOVO DOIVLJAJNO ISKUSTVO, A ZA TO
JE UVJET POVOLJNO PEDAGOKO OZRAJE U UIONICI
POTREBNO JE DA RAD BUDE MOTIVIRAN, DA UENIK UPOZNA
CILJ RADA I DA GA PRIHVATI, A PRIHVATIT E GA ONDA
KADA GOVOR NASTANE IZ ODREENE SITUACIJE
-ZA
STVARANJE
STVARALAKOGA
OZRAJA,
MOGU
POSLUITI SLJEDEI METODIKI POSTUPCI:
NASTAVNIKOVO PRIANJE
ITANJE UMJETNIKIH TEKSTOVA (U STIHU ILI PROZI)
PROMATRANJE SLIKE, SKULPTURE, MAKETE
GLEDANJE FILMSKE, KAZALINE ILI TELEVIZIJSKE
PREDSTAVE
SLUANJE GLAZBE I RAZLIITIH RADIO-EMISIJA
RAZGOVOR O AKTUALNIM DOGAANJIMA
PRIRODA
30

VANA TRAJNA MOTIVIRANOST UENIKA ZA POSTOJANO

UZDIZANJE I USAVRAVANJE SVOGA IZRAZA
------TREBA NAGLASITI DA SE U NASTAVU STVARALAKE
PISMENOSTI UKLJUUJE SVAKI UENIK U RAZREDU I DA
SVAKI, PREMA MJERI SVOJE SPOSOBNOSTI, RAZVIJA SVOJE
MOGUNOSTI UPOTREBE JEZIKA
ZA PISANJE SU VANI SLJEDEI UVJETI:
1. OPE OZRAJE U RAZREDU
2. PUNO POVJERENJE IZMEU UENIKA I NASTAVNIKA
3. NASTAVNIKOVO SPOSOBNOST UVOENJA UENIKA U
SVIJET STVARALATVA
S OBZIROM NA MOTIVIRAJUU ULOGU TEME, MOGU SE
RAZABRATI SLJEDEE NASTAVNE SITUACIJE:
1) TEMA PO SEBI DJELUJE MOTIVIRAJUE; 2) TEMA SE
PREDSTAVI UENICIMA MOTIVIRAJUIM NAINOM; 3)
POMOU METODA I IZVORA; 4) TEMA JE NASTAVNI ZADATAK
--NAJUESTALIJA NASTAVNA SITUACIJA JE ISPIT ZNANJA
U OBLIKU KOLSKE ZADAE U KOJOJ JE POKRETAKA
MOTIVACIJA SVAKAKO BORBA ZA USPJEH, ODNOSNO
DOVOENJE SEBE U AKTIVAN ODNOS PREMA TEMI KOJA U
DRUGIM PRILIKAMA MODA NE BI POBUDILA POTREBU ZA
JEZINIM OBLIKOVANJEM
MOTIVACIJA JE PROCES U KOJEM SE USKLAUJU
DUGORONI CILJEVI S NASTAVNIM SITUACIJAMA
JEZINE IGRE
U IGRI USMJERENOJ PREMA RJEAVANJU ZAJEDNIKOG
PROBLEMA POBJEUJE SE, ALI SVI ZAJEDNO TE SE OSOBNO
ZADOVOLJSTVO OITUJE U PRONALASKU RJEENJA
NAELO
ZAVIAJNOSTI
IZGRAUJE
SVIJEST
O
ZAJEDNITVU TE SE POSREDSTVOM ZAVIAJNOGA GOVORA
DOLAZI DO SPOZNAVANJA KNJIEVNOGA STANDARDA

BOGAENJE RJENIKA
U PODRUJU DJEJEGA LEKSIKA DVA SU TEMELJNA CILJA
NASTAVE IZRAAVANJA: ISTRAIVANJE DJEJEG LEKSIKA
I NJEGOVO BOGAENJE

31

ODVIJA SE PLANIRANO I NEPLANIRANO:

A)
PLANIRANO BOGAENJE PROVODI SE LEKSIKIM
VJEBAMA, POVEAVA SE PODRUJE UPOTREBE RIJEI
B)
NEPLANIRANO BOGAENJE JAVLJA SE U TIJEKU
NASTAVNOG PROCESA TIJEKOM KOJEGA NASTAVNIK NIJE
PLANIRAO USVAJANJE RIJEI (NAUENA RIJE POZITIVNA
JE POSLJEDICA UENIKOVA SUDJELOVANJA U NASTAVI)

32

SASTAVAK
--UENIKI TEKST PROIZVEDEN U PROCESU RAZVIJANJA
UENIKOVIH JEZINIH SPOSOBNOSTI NA NAJVIOJ RAZINI
CJELOVITOSTI GOVORNE PORUKE
--PONEKAD JE CILJ, A PONEKAD ISHODITE ALI JE NAJEE
DIJELOM ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA U NASTAVI
IZRAAVANJA
-TEMA SASTAVKA PREDSTAVLJA SEMANTIKI SADRAJ
GOVORA, A JEZIK SASTAVKA GOVORNIKOV EMOTIVNOSPOZNAJNI ODNOS PREMA TEMI
NASTAJANJE SASTAVKA VEZANO JE UZ OSTVARIVANJE
SUODNOSA IZMEU MNOGOSTRUKO SLOENIH PSIHIKIH
AKTIVNOSTI MEU KOJIMA DOMINIRAJU GOVORENJE I
MILJENJE
***U NASTANAK SASTAVKA NE UKLJUUJEMO SAMO
JEDNOKRATNI IN PISANJA, NAIME PROCES INE I
PRIPREMNE RADNJE:
A) JEZINA I TEMATSKA PRIPRAVLJENOST UENIKA,
B) TIJEK PISANJA
C) I TIJEK VREDNOVANJA I POBOLJANJA TEKSTA
ZA PISANJE SASTAVKA MOGU BITI ZADANI: TEMA, OBLIK,
TEMA I OBLIK
33

INICIJALNO ISPITIVANJE OBAVIJEST JE O STUPNJU

UENIKOVE
OSPOSOBLJENOSTI
ZA
IZVRAVANJE
ODREENIH ZADATAKA U PRODUKCIJI VEZANOGA TEKSTA:
1) UTVRIVANJE STANJA PISMENOSTI TO SE OBINO
OBAVLJA POETKOM KOLSKE GODINE ILI PRILIKOM
PROMJENE NASTAVNIKA
2) OVLADANOST OBLIKOM IZRAAVANJA, TO SE UTVRUJE
PRIJE UVOENJA UENIKA U NOVU, ANROVSKI ODREENU
PROGRAMSKU CJELINU
3) OVLADANOST TEMOM, TO JE DIO UVOENJA UENIKA U
NOVU PROGRAMSKU JEDINICU U SUSTAVU TEMATSKOG
PLANIRANJA
UPOZNAVANJE UENIKA S NOVIM OBLIKOM IZRAAVANJA
UKLJUUJE RAD NA UPOZNAVANJU SVIH TEMELJNIH ODLIKA
ODREENOGA TIPA TEKSTA
PROCES USVAJANJA TEMELJI SE NA PROVOENJU VJEBI,
POGLAVITO LEKSIKIH, GRAMATIKIH, STILISTIKIH I
KOMPOZICIJSKIH
SASTAVAK KAO ISPIT ZNANJA MOE BITI U FUNKCIJI
UTVRIVANJA UENIKOVA ZNANJA O TEMI ILI ODNOSA
PREMA TEMI (STAV, EMOCIONALNU ANGAIRANOST): U TOM
SLUAJU UENIK ODABIRE OBLIK IZRAAVANJA
PROVJERA SE MOE ODNOSITI NA OSPOSOBLJENOST
PRODUKCIJE ODREENOGA TIPA TEKSTA: UENIKU SE MOGU
ZADATI OBLIK I TEMA
TEME:
1. UENIKOV OSOBNI IVOT- PRIPOVJEDNI OBLIK TEKSTA
NAJEE,
PRIANJE
ZAMILJENOGA
DOGAANJA,
OPSERVACIJE,
IMPRESIJE,
JEZINO
OBLIKOVANJE
IMAGINACIJSKIH SADRAJA
2. DRUTVENI IVOT- TEME KOJE AFIRMIRAJU SOCIJALNU
DIMENZIJU UENIKOVE LINOSTI, IVOT U KOLI, U KUI,
MJESTU ITD. (U OVOJ TEMI MOGUE JE ISKORISTITI
REPORTAU I INTERVJU KAO NOVINSKE VRSTE)
3. PRIRODA I ZAVIAJ- TEME ZA RAZLIITE DESKRIPTIVNE
OBLIKE (MEUTIM, KAKO ZAVIAJ NE INE SAMO
34

PROSTORNA STVARNOST, VE SE U TAJ POJAM UKLJUUJU I

LJUDI, MOGU SE JAVLJATI I TEKSTOVI MISAONIH
SADRAJA KOJI UKLJUUJU RAZMILJANJA O PROLOSTI I
SADANJOSTI, PROJEKCIJE MOGUEG); OVDJE SE MOGU
NAI NARATIVNI I DISKURZIVNI OBLICI
NAJEI TIPOVI STVARALAKOG PREPRIAVANJA: a)
PROMJENA VREMENA (DOGODILO SE- DOGAA SE), b)
PROMJENA GLEDITA (KOJI LIK SVJEDOI O VIENOME?), c)
S PROMJENOM PRIPOVJEDAA,
d) S PROMJENOM U REDOSLIJEDU TIJEKA RADNJE
(RETROSPEKTIVNO PRIPOVIJEDANJE, PRIA U PRII, FILMSKA
MONTAA)
OD IZBORA MOTIVACIJA I DRUGIH NASTAVNIH POSTUPAKA
OVISI RAZINA UENIKOVE DOIVLJAJNO-SPOZNAJNE
ANGAIRANOSTI, A TO SE IZRAVNO OITUJE U ODABIRU I
NAINU UPOTREBE TVORBENIH JEDINICA TEKSTA
nastavnik je i zasluan i
osposobljenosti svojih uenika!!!

odgovoran

za

razinu

jezine

35

ITANJE ZA KRITIKO MILJENJE

ENI SURI FABER, ANITA ALAC; JEZIK, KNJIEVNOST I
MEDIJI U NASTAVI HRVATSKOG JEZIK, 2008.
OBRAZOVANJE U 21. STOLJEU UENIKE POUITI
SAMOSTALNOM DONOENJU ODLUKA; ODGOVORNOSTI;
PRIPREMITI IH ZA CJELOIVOTNO UENJE; RAZVITI
KOMUNIKACIJSKE VJETINE; UVAAVATI RAZNOLIKOST I
KRITIKO MILJENJE
- PROGRAMME FOR INTERNATIAL ASSESSMENT (PISA) 3
KATEGORIJE
KLJUNIH
KOMPETENCIJA
PREMA
PISA
PROGRAMU:

36

KORITENJE ORUA ZA DJELOTVORNU INTERAKCIJU S

OKRUENJEM;
SPOSOBNOST INTERAKCIJE U HETEROGENIM GRUPAMA;
SPOSOBNOST AUTONOMNOG DJELOVANJA.

ITALAKA, PISMENOST
- INOVATIVAN KONCEPT
PISMENOSTI
-- TO JE SPOSOBNOST UENIKA DA
PRIMIJENE ZNANJA I VJETINE IZ KLJUNIH PREDMETA I
ANALIZIRAJU, LOGIKI ZAKLJUUJU I DJELOTVORNO
KOMUNICIRAJU PRILIKOM POSTAVLJANJA, RJEAVANJA I
INTERPRETIRANJA PROBLEMA U RAZLIITIM SITUACIJAMA
- PRI TOME JE VANO KRITIKO PREISPITIVANJE VANIH
INFORMACIJA UPRAVO JE ZATO POTICANJE I
RAZVIJANJE KRITIKOG MILJENJA JEDAN OD VANIH
CILJEVA OBRAZOVNIH KURIKULA

KRITIKO MILJENJE
- NIJE JEDAN NAIN RAZMILJANJA, NEGO CJELOVIT
PRISTUP RAZUMIJEVANJU KOJIM SE DAJE SMISAO
SVIJETU, A UKLJUUJE MNOGE VJETINE I AKTIVNOSTI
KOJE SE ODVIJAJU PARALELNO MISLI SE AKTIVNO,
ISTRAUJU SE I ANALIZIRAJU SITUACIJE POSTAVLJANJEM
PITANJA, TRAENJEM SMISLA, MISLI SE NEZAVISNO,
PROMATRAJU
SE
RAZLIITA
GLEDITA
KOJA
SE
POTKREPLJUJU RAZLIITIM PODACIMA I ARGUMENTIMA,
RASPRAVLJA SE O IDEJAMA NA ORGANIZIRAN NAIN,
VREDNUJE SE MILJENJE I ODGOVORNO DONOSI ODLUKA,
ZAKLJUCI ILI SE ZAUZIMA STAV
- IAKO SE SLAU DA JE UENIKE POTREBNO OSPOSOBITI ZA
KRITIKO MILJENJE, VEINA NASTAVNIKA KROZ NAINE
VREDNOVANJA NAGLASAK STAVLJA NA MEMORIZIRANJE
INFORMACIJA, PUKO DOSJEANJE INJENICA, ESTO U
DOSLOVNOM OBLIKU KAKO SU ONE PREZENTIRANE NA
NASTAVI ILI U UDBENIKU ZADACI SU UGLAVNOM
USMJERENI NA PROVJERU INJENINOG ZNANJA
- SPOSOBNOST KRITIKOG MILJENJA NE RAZVIJA SE SAMA
OD SEBE, VE JE POTREBNO SUSTAVNO POTICANJE I
UVJEBAVANJE KAKO BI POSTALA RUTINSKA AKTIVNOST U
SVAKODNEVNOM IVOTU
NASTAVNICI NA SVIM STUPNJEVIMA OBRAZOVANJA I
SVIM PREDMETIMA TREBAJU IZGRADITI RAZREDE U KOJIMA
SE UENICI OSJEAJU PRIHVAENO I ZATIENO, GDJE
NEMA STRAHA OD KRITIKE I VREDNOVANJA I GDJE JE

37

UPRAVO NASTAVNIK MODEL ZA PONAANJE KOJE ELI

POTAKNUTI KOD SVOJIH UENIKA PONAANJEM I VRSTOM
PITANJA MORA SLATI PORUKU DA UVAAVA I CIJENI
RAZLIITA MILJENJA
KRITIKO MILJENJE, - KAKO BI SE ONO POTAKNULO,
UENJE U RAZREDU TREBA BITI TO SLINIJE STVARNIM
IVOTNIM SITUACIJAMA ZA KOJE ELIMO PRIPREMITI
MLADE LJUDE U SVAKODNEVNOM IVOTU MORAMO
RJEATI RAZLIITE PROBLEME, PRONALAZITI RAZLIITE
STRATEGIJE ZA RJEAVANJE PROBLEMA, SURAIVATI S
DRUGIMA, UVAAVATI RAZLIITA MILJENJA, POSTAVLJATI
RELEVANTNA
PITANJA,
ARGUMENTIRATI
RAZLIITE
STAVOVE

38

ITANJE I KRITIKO MILJENJE

--NIJE MOGUE RAZVIJATI MILJENJE BEZ RAZVOJA
SPOSOBNOSTI SLUENJA JEZIKOM ITANJE, PISANJE,
SLUANJE I GOVORENJE GLAVNE SU AKTIVNOSTI KOJIMA
MOEMO POTICATI I RAZVIJATI MILJENJE, A POSEBNO
KRITIKO MILJENJE
- RAZVOJ JEZIKA, A PREMA TOME I MILJENJA + POTICANJE
AKTIVNOG I NEZAVISNOG MILJENJA + VJEBANJE
POSTAVLJANJA PITANJA + RAZVIJANJE OSOBNIH DOBRO
UTEMELJENIH SVJETONAZORA + OTVORENOST PREMA
NOVIM IDEJAMA + RAZNOVRSNI POGLEDI NA SVIJET =
RAZVIJANJE KRITIKOG MILJENJA ???
- RAZVIJANJE PISMENOSTI PREDUVJET JE ZA RAZVOJ
OBRAZOVANE OSOBE 21. STOLJEA
- POJAM ITALAKE PISMENOSTI OBUHVAA INTERAKTIVNO
KORITENJE JEZIKA, SIMBOLA I TEKSTOVA, ZNANJA,
INFORMACIJA I TEHNOLOGIJA = KORITENJE ORUA ZA
DJELOTVORNU INTERAKCIJU S OKRUENJEM (PISA)
PISMENOST JE DANAS MNOGO VIE OD DEKODIRANJA
POJEDINIH ZNAKOVA OSOBA NEPISMENA U SKLADU SA
SUVREMENIM MJERILIMA NIKAKO ILI TEKO RABI MEDIJE,
SHEME, PLANOVE PODZEMNE ELJEZNICE ITD.

39

- ZAHTJEV ZA CJELOIVOTNIM OBRAZOVANJEM ,

PISMENOST SE NE MOE STEI U PRVIH NEKOLIKO GODINA
OBRAZOVANJA
- ITALAKA PISMENOST JE KORITENJE, RAZUMIJEVANJE
I
PROMILJANJE
O
PISANIM
TEKSTOVIMA
RADI
POSTIZANJA OSOBNIH CILJEVA, RAZVOJA VLASTITA
ZNANJA I POTENCIJALA I SUDJELOVANJA U DRUTVU (PISA
2006, 2008, STR. 167)
- TO TO ITAMO I RAZLOZI ZBOG KOJIH ITAMO
ODREUJU KAKO ITAMO I KAKO SE OSJEAMO ZA VRIJEME
ITANJA KAD SE ITA NOVINSKI LANAK ZA RAZONODU,
PRELETE SE GLAVI NASLOVI; KAD SE ITA ZAHTJEVAN,
SLOEN ILI STRUAN TEKST, ITA SE SPORO, NA NAIN
KOJI OMOGUUJE SHVAANJE NOVIH IDEJA
ITANJE
ZA
RAZONODU:
ZBOG
INTELEKTUALNE
ZNATIELJE, INFORMIRANJA, DA BI SE SAZNALO TO DRUGI
MISLE ILI DA BI SAZNALO VIE O VLASTITIM IDEJAMA I
ISKUSTVIMA, POTVRDILI VLASTITA VJEROVANJA, POBJEGLI
OD STVARNOSTI ILI SAMO ZATO TO SMO ZAINTERESIRANI
ZA ODREENU TEMATIKU ILI ODREENOG AUTORA
- UENICI NE ZNAJU KAKO PRISTUPITI STRUNOM TEKSTU
AKO IH NETKO NIJE POUIO TREBA IH POUITI DA
NALAZE GLAVNE IDEJE I MISLI, UVJEBATI IH DA POZORNO
ITAJU GLAVNE IDEJE I PROMILJAJU O NJIMA,
POSTAVLJAJU DOBRA I POTICAJNA PITANJA, VREDNUJU I
PREDVIAJU; OSIM SADRAJA U TEKSTU MORAJU PRATITI I
SVOJE MISLI, VLASTITO RAZUMIJEVANJE TEKSTA I NAIN
ITANJA
- POSTOJI VIE TEHNIKA KAKO BI SE UENIKE POTAKLO NA
AKTIVNO ITANJE
- AKADEMSKA ITANJA I ITANJA U SKLOPU NASTAVE
NISU NAMIJENJENA UIVANJU U DOKOLICI ITATELJU SE
DAJE NIZ UPUTA I ZADATAKA POVEZANIH SA SADRAJEM I
POTREBNO JE RAZUMJETI I PAMTITI TE PRIMIJENITI
INFORMACIJE IZ TEKSTA NA RAZLIITE NAINE, ESTO UZ
VREDNOVANJE AKO UENIKA TEMA ILI AUTOR NE
ZANIMAJU TE AKO NE ZNA O NJIMA MNOGO, ITANJE
POSTAJE TEAK, KONFUZAN I DOSADAN PROCES KOJI
IZAZIVA ANKSIOZNOST
- U OBRAZOVNOM PROCESU IZBOR TEKSTOVA
MORA ZADOVOLJITI POSTAVLJENE CILJEVE

40

 U PROGRAMIMA HRVATSKOGA JEZIKA DOMINIRA ITANJE

UMJETNIKIH TEKSTOVA, ALI ONI NISU DOVOLJNI ZA
POTPUNO OPISMENJAVANJE UENIKA
- PISA 2006. HRVATSKI PETNAESTOGODINJACI IMALI SU
POTEKOE U RJEAVANJU ZADATAKA KOJI ZAHTIJEVAJU
ITANJE
VEEG
ISPREKIDANOG
TEKSTA
RAZLIITE
STRUKTURE (VIE MEUNASLOVA, ILUSTRACIJE) I STILOVA
MLADI DANAS ITAJU DNEVNI TISAK, VIJESTI, REKLAMNE
PORUKE, INTERNETSKE STRANICE, DRUTVENE MREE,
ELEKTRONIKA POTA, IGRICE I FILMOVI PRISILJAVAJU NA
SATE I SATE ITANJA DNEVNO
- SLOENE MULTIMEDIJALNE PORUKE ZAHTIJEVAJU BRZO I
KVALITETNO ITANJE INAE PRIMATELJ PORUKE NEE
ZNATI RAZLUITI TO JE NJEMU OSOBNO BITNO I KAKO SE
DALJE PONAATI PREMA PRIMLJENIM INFORMACIJAMA
JEDAN
OD
NAINA
PODUAVANJA
ITANJA
ZAHTJEVNIH, AKADEMSKIH I DRUGIH TEKSTOVA JE TAJ DA
NASTAVNIK DEMONSTRIRA ITANJE: GLASNO RAZMILJA,
OBJANJAVA ONO TO TRAI U ITANJU, POKAZUJE KAKO
POSTAVLJATI PITANJA O TEKSTU I PREDVIATI TO DALJE
SLIJEDI POKAZIVANJE OVIH TEHNIKA ZA DUBLJE
RAZUMIJEVANJE PROITANOG PRIMJEROM TREBA BITI
DOBRO PLANIRANO I DOVOLJNO SPORO IZVEDENO KAKO BI
SVI UENICI MOGLI PRATITI
- UENICI UVIJEK TREBAJU IMATI JASAN CILJ ITANJA
JER SE TADA NJIHOVO RAZUMIJEVANJE POVEAVA TREBA
IH SE PODUITI KAKO PREGLEDATI TEKST I ODLUITI NA
KOJA BI ON PITANJA MOGAO ODGOVORITI I KOJE BI VANE
STVARI MOGLI DOZNATI
- AKO ELIMO DA NAUE AKTIVNO ITATI, CIJENE I VOLE
ITANJE, TREBA ODVOJITI VRIJEME KAKO BISMO POKAZALI
TO I SAMI MISLIMO O ITANJU VRIJEME I AKTIVNOSTI
KOJE POSVEUJEMO ITANJU POKAZUJU TO MISLIMO O
ITANJU BOLJE OD SVIH TEHNIKA I PRISTUPA ITANJU
- VRLO JE BITNO OSMISLITI SITUACIJE U KOJIMA SE
ITA TO SLINIJE STVARNIM SVAKODNEVNIM UVJETIMA
ZA ITANJE TO JEST, TREBA OMOGUITI SLOBODAN IZBOR
SADRAJA, IZMEU OSTALOG I NEKNJIEVNIH, TEMA,
FORMI I AUTORA I ISKRENE REAKCIJE NA PROITANO
PRIDONOSI
BOLJEM
ZADRAVANJU
SADRAJA,

41

RAZUMIJEVANJU, RAZVIJANJU KRITIKOG I KREATIVNOG

MILJENJA

KRITERIJI PROCJENE GOVORNOG IZRAAVANJA U

NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA
ELENMARI PLETIKOS; JEZIK, KNJIEVNOST I MEDIJI U
NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA
- TREBALO BI UI U MEDIJSKU KULTURU (O) OBRAUJU
SE MONOLOKE I DIJALOKE VRSTE S KOJIMA BI SE MOGLO
POVEZATI
I
SUSTAVNO
PODUAVATI
GOVORNO
IZRAAVANJE (NPR. VOENJE RAZGOVORA, INTERVJUA ILI
POLEMIKE, SUDJELOVANJE U RAZGOVORU, NAJAVE I SL.)
- PREBACIVANJE TEITA S JEZINIH PRAVILA I STJECANJA
METAJEZINOG ZNANJA NA JEZINU KOMPETENCIJU
NAJVANIJI ASPEKT KOMUNIKACIJSKE KOMPETENCIJE

42

STRATEGIJA ZA IZRADU I RAZVOJ NACIONALNOG

KURIKULUMA ZA PREDKOLSKI ODGOJ, OPE OBAVEZNO I
SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE (2007) JEZINOKOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA TREBALA BI BITI JEDAN
OD OSNOVNIH ISHODA OPEG I SREDNJEKOLSKOG
OBRAZOVANJA
EKSPERIMENTALNI PIP ZA O (2006) USMJEREN NA
RAZVOJ GOVORNIH VJETINA U O
- IZOSTAVLJA SE I SLUANJE JER DIKTAT KOJIM SE
PROVJERAVALO PRAVOPISNO ZNANJE NIJE ISPITIVAO
SLUANJE, A JO MANJE KRITIKO SLUANJE

JAVNI PRIVATNI GOVOR

- JAVNI JE GOVOR INAICA RETORIKOG GOVORA KOJI JE
JAVAN I UPUEN PUBLICI
ODGOVORNOST ZA ISTINITOST, DJELOTVORNOST,
KORISNOST, ETINOST, ESTETIKU, GOVORNO-JEZINU
ISPRAVNOST
- ZASTUPA SE KOLEKTIV SADRAJNU I IZVEDBENU

TRAI DOBRU PRIPREMU

- PREMA TEMI: MONOLOG, PRIGODNI GOVORI, ZDRAVICE,

PREDAVANJE, REFERATI

KRITERIJI PROCJENJIVANJA JAVNOG GOVORA:

A)

R E T O R I K A

O B I LJ E J A

VERBALNI SLOJ GOVORA

1. - ODABIR TEME KOLIKO JE ZANIMLJIVA I POZIVA LI NA

RASPRAVU
2. - STRATEGIJA GOVOR JE POTREBNO GRADITI OKO
JEDNE TVRDNJE KOJU TREBA IZRICATI NA RAZNE NAINE
DA BI DOPRLA DO SLUATELJA; OTKRIVA ILI SKRIVA CILJ
GOVORNIKA
3. - UPUENOST PUBLICI NE POSTOJI LOA PUBLIKA,
NEGO SAMO LOE UPUEN GOVOR JE LI GOVOR UPUEN
NAMIJENJENOJ PUBLICI, POTUJE LI SVOJU PUBLIKU ILI JE
AK I VRIJEA?

43

4. - KOMPOZICIJA GOVORA DIJELOVI GOVORA (UVOD

NEVIDLJIVI PRIJELAZ NA SREDINJI DIO JASAN
PRIJELAZ NA ZAKLJUNI DIO);
- JE LI GOVORNIK ZAINTERESIRAO SLUATELJE, SVIDIO IM
SE, IZGRADIO VJERODOSTOJNOST DA GOVORI O TEMI?;
NAJAVA REDOSLIJEDA TEME I ARGUMENATA MOE NAM
OLAKATI
PRAENJE
GOVORA;
ELEMENTI
DOBRE
ARGUMENTACIJE (JASNOA TEZE, RASPORED ARGUMENATA,
KORITENJE PRIMJERA, PODATAKA I CITATA, NAVOENJE
IZVORA,
SLIKOVITOST
POTKRJEPE,
RAZUMIJEVANJE
SUPROTNOG STAJALITA); KRAJ VAAN JE SAETAK I DA
TEMA OSTANE DOJMLJIVA
5. - JEZIK I STIL GOVORNOST BEZ OBZIRA JE LI TEKST
ITAN ILI IMPROVIZIRAN, DULJINA REENICA MORA BITI
PRILAGOENA SLUANJU I REENICE NE SMIJU BITI
PREDUGAKE; OSLOVLJAVANJE IMENOM, FATIKA FUNKCIJA;
IZBJEGAVANJE POTAPALICA I LEERNOG GOVORNOG STILA
B)

G O V O R N A

O B I LJ E J A

ZVUNI SLOJ GOVORNE IZVEDBE KOJI

PROZODIJSKA I PARALINGVISTIKA SREDSTVA

OBUHVAA

- DA BI SE OTKRILA SLABA MJESTA KOJA PRAVE BUKU U

KOMUNIKACIJSKOM
KANALU,
GOVOR
JE
POTREBNO
ANALIZIRATI PREMA GOVORNIM OBILJEJIMA:
1. - PRIPREMLJENOST 1) GOVORNIK ITA NAPISANI TEKST,
2) GOVORI NAPAMET NAUEN TEKST, 3) GOVORI PRIPREMLJEN
GOVOR POMOU BILJEAKA ILI BEZ NJIH I 4) SPONTANI,
NEPRIPREMLJENI GOVOR (IMPROVIZACIJA)
--- OVE STUPNJEVE NE MOEMO VREDNOVATI JER SU
RAZLIITE PRIPREME I PRIPREMLJENE RAZNIM GOVORNIM
VRSTAMA, ALI MOEMO VREDNOVATI KOLIKO JE DOBRO
GOVORNIK PRIPREMLJEN: OSTAVLJA LI DOJAM DA ZNA O
EMU GOVORI I SLUI LI SE VJETO SVOJIM BILJEKAMA
2. - GOVORNOST PROCJENJUJEMO KOLIKO GOVOR ZVUI
SPONTANO I UJE LI SE DA JE USMJEREN PREMA PUBLICI
(STANKE, PRIMJEREN TEMPO, ISTICANJE)
3.
IZRAAJNOST OBUHVAA SVA PROZODIJSKA
SREDSTVA (VREDNOTE GOVORNOG JEZIKA) OSTAVLJAJU LI

44

ONA
DOJAM
DA
JE
GOVORNIK
ENTUZIJASTIAN,
ZAINTERESIRAN, DINAMIAN, ZANIMLJIV; AKO VREDNOTE
NISU DOBRO ISKORITENE, PITAMO SE ZATO, JE LI
INTONACIJA PREMONOTONA, JE LI TEMPO PRESPOR ILI
PREBRZ, STANKE LOGINE ITD.
4. - TENOST PROIZVODNJA GOVORA S LAKOOM, BEZ
OKLIJEVANJA, POGREAKA I ISPRAVLJANJA, GLATKOA,
FLUENTNOST NARUAVA SE PREESTIM STANKAMA,
POTAPALICAMA, NEFONETIZIRANIM STANKAMA MMMMM
5. GLAS JE LI GOVORNIK DOVOLJNO GLASAN I JE LI
NJEGOV GLAS DOVOLJNO UGODAN ZA SLUANJE, A AKO
NIJE, TREBAMO RAZABRATI TO JE TO RUNO
6. IZGOVOR (DIKCIJA, ARTIKULACIJA) TREBA BITI
DOVOLJNO JAK DA BEZ NAPREZANJA UJEMO SVAKU
GOVORNIKOVU RIJE; IZGOVOR E NAS OMETATI AKO
GOVORNIK IMA KAKVU JAU IZGOVORNU MANU MUCANJE
ILI DISLALIJU (SIGMATIZAM = DISTORZIJA C, Z, S, , , ;
ROTACIZAM = NEPRAVILAN IZGOVOR GLASA R)
- DIJALEKTALNA OBOJANOST
- SLUATELJ TREBA ZABILJEITI SVE TO MU SMETA
NEPRAVILNO NAGLAAVANJE NEKIH RIJEI, NETONO
IZGOVARANJE IJEG IMENA ILI NAZIVA
- MOE SE POPRAVITI SURADNJOM S LOGOPEDOM,
FONETIAROM, FONIJATROM
C) N E V E R B A L N I
Z N A K O V I
1. - POGLED KAKO I KOLIKO GOVORNIK GLEDA PUBLIKU DA
SE PUBLIKA PRITOM OSJEA UGODNO
2. - TIJELO GOVORNIKA USPRAVAN, SIGURAN I MIRAN
STAV, ODJEA NE SMIJE ODVLAITI POZORNOST
3. - GESTE I MIMIKA MOGU PRATITI, POJAAVATI I
OSLIKAVATI GOVORNI SADRAJ
4. - POMONI MEDIJI URUCI, VIDEO MATERIJALI
DOKAZANO POVEAVAJU ZAINTERESIRANOST UENIKA,
OLAKAVAJU PRAENJE I DOPRINOSE DUGOTRAJNOM
PAMENJU PORUKE
5. - VRIJEME

PRIMJENA KRITERIJA U NASTAVI

45

- ANALIZA MOTIVACIJSKOG POTENCIJALA ZA GOVORNO

IZRAAVANJE POKAZUJE KAKO JE ON U TEMI, TIMSKOM
RADU I OSOBNOJ KONTROLI ODABIRA TEME
PRI
GOVORNIM
AKTIVNOSTIMA
VANIJE
STRUKTURIRATI OBLIK AKTIVNOSTI NEGO SADRAJ

JE

- POTICAJNA METODA JE GRUPNA IZRADA GOVORA

PROFESOR DIJELI LANKE (DOGAAJI, IDEJE, PROBLEMI
ITD.), GRUPA BIRA TEKST I ODREUJE PREDSTAVNIKA KOJI
GA
PREZENTIRA,
NEKOLIKO
UENIKA
PREDSTAVLJA
OCJENJIVAKI SUD KOJI PROCJENJUJE IZVEDENI GOVOR
PREMA NA PLOI NAPISANIM KRITERIJIMA
- ANALIZA PISANIH, ZVUNIH I VIDEO IZVORA GOVORA
- RAZVOJU GOVORNOG IZRAAVANJA PRETHODI RAZVOJ
KRITIKOG SLUANJA GOVORA

KOMUNIKACIJSKE VJETINE U NASTAVI

GORAN BUBA; JEZIK, KNJIEVNOST I MEDIJI U NASTAVI
HRVATSKOGA JEZIKA
- KOMUNIKACIJA IZMEU NASTAVNIKA I UENIKA NIJE
SAMO
OBRAZOVNA,
NEGO
I
INTERPERSONALNA

MEUSOBNO RAZMJENJUJEMO STAVOVE, OSJEAJE

I
STVARAMO ODNOS
- SVOJU KOMPETENCIJU U KOMUNIKACIJI NASTAVNIK NE
POKAZUJE SAMO OBRAZOVNIM REZULTATIMA, NEGO I
KVALITETOM ODNOSA S UENICIMA
- A) JASNOA I RAZUMLJIVOST JEDAN SU OD OSNOVNIH
KRITERIJA
KOMPETENCIJE
U
KOMUNIKACIJI,
B)
DJELOTVORNOST (POSTIZANJE ELJENIH CILJEVA), C)
PRIKLADNOST KOMUNIKACIJSKOG PONAANJA,
D)

46

ZADOVOLJSTVO POILJATELJA
KOMUNIKACIJOM

PRIMATELJA

PORUKE

- KOMUNIKACIJSKE SU VJETINE - OBLICI PONAANJA TO

IH POJEDINAC POKAZUJE U INTERAKCIJI S DRUGIMA, U
NASTOJANJU DA POSTIGNE ODREENI CILJ VANO JE DA
SLINA PONAANJA MOE USPJENO PONOVITI U NOVIM
SITUACIJAMA
- KOMPETENCIJA U INTERPERSONALNOM PONAANJU
DOVODI
SE
U
VEZU
SA:
ZNANJEM, RAZLIITIM VJETINAMA, PONAANJEM KOJE
POJEDINAC ISKAZUJE, DOJMOVIMA I ATRIBUCIJAMA
STVORENIM
O
POJEDINCU,
KVALITETOM
UKUPNOG
INTERAKCIJSKOG PROCESA U KOJEM SUDJELUJE POJEDINAC.
- ZA RAZVOJ OSOBNE KOMUNIKACIJSKE KOMPETENCIJE
POTREBNO JE USVOJITI ODGOVARAJUA ZNANJA I
VJETINE, NASTOJATI POKAZIVATI ONA KOMUNIKACIJSKA
PONAANJA KOJA SU DJELOTVORNA I PRIKLADNA, VODITI
RAUNA O DOJMOVIMA KOJE OSTAVLJAMO U ODREENOJ
DRUTVENOJ SREDINI TE NASTOJATI S DRUGIMA
OBLIKOVATI KVALITETNE INTERAKCIJE.
- KOMUNIKACIJSKO-FUNKCIONALNI PRISTUP USVAJANJU
HRVATSKOGA
JEZIKA

UKLJUUJE
RAZVOJ
KOMUNIKACIJSKE
KOMPETENCIJE
KOD
UENIKA
TE
OSPOSOBLJAVANJE ZA PRAKTINU JEZINU UPORABU U
SVAKODNEVNIM SITUACIJAMA, UZ POTICANJE IZRAAJNIH
KOMUNIKACIJSKIH SPOSOBNOSTI, A ZA RAZLIKU OD RANIJE
USMJERENOSTI NA USVAJANJE TEORIJSKIH ZNANJA O
JEZIKU
- VANO JE RAZVIJATI UENIKE KOMPETENCIJE
PODRUJU PRAKTINE UPORABE JEZIKA

NA

- NASTAVNIK NE SAMO DA PODUAVA, NEGO JE I MODEL

USPJENOG GOVORNIKA/KOMUNIKATORA U RAZLIITIM
SITUACIJAMA
- NA NASTAVI HJ VANA JE I LITERARNO-DIDAKTINA
KOMUNIKACIJA KOD KOJA NASTAVNIK INTERPRETATIVNO
ITA TEKST, OBJANJAVA GA UENICIMA TE IZRAAVA
SVOJE DOIVLJAJE O TEKSTU ZA TO SU VANE
RETORIKE VJETINE TE VERBALNA I NEVERBALNA
IZRAAJNOST

47

- OPE PREPORUKE ZA USPJENIJU KOMUNIKACIJU

TIJEKOM
NASTAVE:
1- PORUKE OBLIKOVATI TAKO DA BUDU ZANIMLJIVE;
2 - SADRAJ TO VIE POVEZAN S INTERESIMA UENIKA;
3 - IZRAAVANJE NE BI TREBALO BITI PREVIE APSTRAKTNO;
4
- PORUKE TO JASNIJE I USMJERENE NA KLJUNE
TEME/IDEJE;
5 - POSEBNU POZORNOST POSVETITI
MOGUEM
NERAZUMIJEVANJU
PORUKA;
6 - OD UENIKA TRAITI DA SVOJIM RIJEIMA
PREPRIAVAJU
NASTAVNE
SADRAJE;
7 - POTICATI IH NA PROMILJANJA I RASPRAVU O
NASTAVNOM
GRADIVU;
8 - HRABRITI IH I MOTIVIRATI DA POSTAVLJAJU PITANJA;
9 - KORISTITI VIZUALNA POMAGALA, ILUSTRACIJE I DR.;
10
OSIGURATI
VIE
RAZNOLIKIH
PRIMJERA
I
PROTUPRIMJERA; 11 - IDEJE ILUSTRIRATI ANEGDOTAMA I
PRIAMA;
12 - POTAKNUTI UENIKA NA
VOENJE
BILJEAKA
TIJEKOM
NASTAVE;
13 - IZBJEGAVATI NAIZGLED ATRAKTIVNE SADRAJE KOJI
ODVLAE POZORNOST S VANIH IDEJA I NEPOTREBNO
TROE
VRIJEME;
14 STJECATI NAKLONOST UENIKA HUMOROM I
POKAZIVANJEM ENTUZIJAZMA.
RAD
NASTAVNIKA
U
KOLI
PODRAZUMIJEVA
ISPUNJAVANJE ULOGA NA IJE OBLIKOVANJE UTJEU:
A)
OSOBNOST
I
PRAKTINO
ISKUSTVO

INTROVERTIRANOST/EKSTROVERTIRANOST,
RAZINA
SAVJESNOSTI
I
ORGANIZIRANOSTI
U
PRIPREMI
I
IZVOENJU NASTAVE, STRUNOST TE ZNANJA I VJETINE
IZ PRIMJENE PEDAGOKIH I METODIKIH NAELA I
TEHNIKA;
EMOCIONALNA
STABILNOST,
UGODNOST
(POKAZIVANJE POZITIVNOG STAVA);
B) ODNOSI S
NASTAVNICIMA;

UENICIMA,

RODITELJIMA

DRUGIM

C) OBRAZOVNA USTANOVA I ADMINISTRACIJA SUSTAVA

PISANA I NEPISANA PRAVILA, PLANOVI RADA I RAZLIITE
AKTIVNOSTI KOJE KOLA ORGANIZIRA.
- PROFESIONALNI RAZVOJ I DRUTVENE ULOGE NASTAVNIKA
PODRAZUMIJEVA STALNU POTREBU ZA USAVRAVANJEM NA
PODRUJU KOMUNIKACIJE GOVORNITVO, UVJERAVANJE,
SLUANJE,
ZADAVANJE
ZADATAKA,
ORGANIZIRANJE
RADNIH GRUPA, DAVANJE POVRATNIH INFORMACIJA, RAD U
48

TIMU, GRUPNO ODLUIVANJE, UPRAVLJANJE PROJEKTIMA I

VOENJE
- NASTAVNIK HRVATSKOGA JEZIKA OSIM ELEMENTARNE
PISMENOSTI
TREBA
RAZVIJATI
I
KOMUNIKACIJSKE
VJETINE
KOD
UENIKA

POSEBICE
USMENOG
IZRAAVANJA,
SUDJELOVANJA
U
RASPRAVAMA
I
GOVORENJE PRED GRUPOM
- OPI CILJEVI OBRAZOVANJA VEZANI SU, IZMEU
OSTALOGA, I ZA USPJENU KOMUNIKACIJU: PRENOENJE
ZNANJA VEZANIH UZ KULTURU ODREENE SREDINE;
RAZVIJANJE INTELEKTUALNIH VJETINA KAO TO JE
KRITIKO MILJENJE, ZNANJA KAKO SAMOSTALNO UITI I
RJEAVANJE PROBLEMA; RAZVIJANJE VJETINA SLUANJA,
JAVNOG GOVORA, RETORIKOG IZRAAVANJA U PISANJU I
SL.; POZITIVNO UTJECANJE NA USVAJANJE VRIJEDNOSTI
KOJE PRIDONOSE SOCIJALIZACIJI JEDINKE, ALI I OPEM
DRUTVENOM RAZVOJU TE DEMOKRATIZACIJI

49

*** KOMUNIKACIJSKE VJETINE KOJE UTJEU NA

USPJENOST INTERAKCIJE S UENICIMA

A) VERBALNA I NEVERBALNA NEPOSREDNOST (IMMEDIACY)

UNAPRJEUJU ISHODE POUAVANJA I UENJA, POVEAVA
MOTIVACIJU I INTERES UENIKA ZA GRADIVO I
SUDJELOVANJE U NASTAVI I IZGRAUJE NJIHOVE
POZITIVNE STAVOVE I VRIJEDNOSTI
- MOE SE POVEATI: PRIMJERENOM GESTIKULACIJOM,
DINAMINIM GOVOROM, PRIKLADNI KONTAKT OIMA,
POVREMENIM OSMIJEHOM I POZITIVNIM RASPOLOENJEM,
POKAZIVANJEM OPUTENOSTI I PRIRODNOSTI DRANJA
TIJELA, KRETANJEM RAZREDOM TIJEKOM NASTAVE, NE
GLEDANJEM PREVIE NA PLOU ILI PROJEKCIJU, MANJE
FORMALNIM ODIJEVANJEM, KORITENJEM OSOBNIH IMENA
U OSLOVLJAVANJU, KORITENJEM IZRAZA MI I NAS,
DOPUTANJEM RAZGOVORA IZMEU UENIKA KADA TO NE
OMETA POSTIZANJE CILJEVA NASTAVE, ISPITIVANJEM
UENIKA O NJIHOVIM RAZMILJANJIMA, DAVANJEM
PRIKLADNIH I PRAVODOBNIH TE OBJEKTIVNIH POVRATNIH
INFORMACIJA
- VANA JE I EKSPRESIVNOST POKAZIVANJE TOPLINE,
ENTUZIJAZMA I DRUTVENOSTI
- KARIZMA DOJAM O NASTAVNIKU

B)
UPRAVLJANJE DOJMOVIMA VOENJE RAUNA O
OSOBNIM VERBALNIM I NEVERBALNIM PONAANJIMA PRED
DRUGIMA, CILJ: PRIVLANOST ILI DOPADLJIVOST DRUGIMA;
PERCEPCIJA
KREDIBILITETA I MOI (KOMPETENCIJE,
KARAKTER, DRUTVENOST, SABRANOST, BOJA GLASA, TEMPO
I BOJA GLASA, VISINA, ODIJEVANJE)
C) NEVERBALNA OSJETLJIVOST SPOSOBNOST ZAPAANJA
I TUMAENJA NEVERBALNIH ZNAKOVA KOJI SU ODRAZ
UNUTRANJIH PSIHIKIH STANJA U.
D) SLUANJE
- AKTIVNO SLUANJE USMJERAVANJE
POZORNOSTI NA GOVORNE PORUKE DRUGIH OSOBA,
NASTOJANJE DA SE TE PORUKE TO TONIJE PRIMI I

50

RAZUMIJE, DA SE NA NJIH PRIKLADNO REAGIRA TE POKAE

INTERES ZA SUGOVORNIKA
- PODJEDNAKO JE VANO ZA NASTAVNIKE I UENIKE
- INFORMACIJE TREBA I KRITIKI RAZMOTRITI I UKLOPITI
IH U POSTOJEE NA NAIN DA PREDSTAVLJAJU KORISNE
SPOZNAJE
- POZITIVNO UTJEE NA MEULJUDSKE ODNOSE
- OD BROJNIH POGREAKA U SLUANJU, NASTAVNICI
POSEBNO TREBAJU IZBJEGAVATI DEFAZIVNO SLUANJE ILI
OBRAMBENO
REAGIRANJE
KOD
KOJIH
SLUATELJ
NEADEKVATNO REAGIRA JER IH NEOPRAVDANO TUMAI
USMJERENIMA PROTIV SEBE
E) SAMOOTKRIVANJE PRIOPAVAMO PRIVATNE I DRUGIM
OSOBAMA NEPOZNATE INFORMACIJE O NAMA TE IM TAKO
OMOGUUJEMO DA NAS BOLJE UPOZNAJU
- POTIE OBOSTRANO SAMOOTKRIVANJE I ZBLIAVANJE
- PRETJERANO ILI NEPRIKLADNO SAMOTKRIVANJE MOE
IMATI TETNE POSLJEDICE VANO JE FILTRIRANJE
INFORMACIJA
F) PODRAVAJUA KOMUNIKACIJA PRUANJE POMOI
DRUGIMA KORISTEI PRITOM VERBALNE I NEVERBALNE
PORUKE
- ODNOSI SE NA PREVLADAVANJE NEGATIVNIH PSIHIKIH
STANJA OSOBE, RJEAVANJE KONKRETNIH PRAKTINIH
PROBLEMA S KOJIMA SE SUOAVA, PRI EMU OSOBA STJEE
DOJAM DA SE NETKO O NJOJ BRINE.
- JASNO IZRAENA ELJA DA SE POMOGNE, OSOBA JE
PRIHVAENA I POZITIVNO DOIVLJENA , POKAZANA JE
BRIGA I ZAINTERESIRANOST PREMA NJOJ TE ZABRINUTOST
ZBOG SITUACIJE U KOJOJ SE NALAZI, OSOBA KOJA NUDI
POMO ISKAZUJE ISKRENU ELJU DA TO UINI, POTVRUJE
SVOJU
DOSTUPNOST
I
POKAZUJE
RAZUMIJEVANJE
SITUACIJE U KOJOJ SE OSOBA NALAZI

51

- PODRAVANJE JE ESTO VEZANO UZ STRAH OD

GOVORENJA PRED GRUPOM, DISLEKSIJOM I DISGRAFIJOM,
UENIKE S PROBLEMIMA U RAZVOJU
USAVRAVANJE I TRENING IZ KOMUNIKACIJSKIH I
SOCIJALNIH VJETINA
- VJETINE SE STJEU I USAVRAVAJU VJEBOM,
TEORIJSKA ZNANJA VIE POMAU KADA SE IMA VREMENA
ZA RAZMILJANJE
- POHAANJE TRENINGA I RADIONICA PROCJENA RAZINE
KOMUNIKACIJSKIH VJETINA, IZRAVNO POUAVANJE I
UVJEBAVANJE, UENJE PREMA MODELU I IGRANJE ULOGA,
RJEAVANJEM PRAKTINIH ZADATAKA, EVALUACIJA I
PRAENJE NAPREDOVANJA
- RAD NA SEBI OSOBNO USAVRAVANJE ESTO NA
PRINCIPU POKUAJA I POGREKE, ALI I SAVJETOVANJEM S
KOLEGAMA TE UENJEM PROMATRANJEM

PISANJE, OCJENA I ISPRAVAK OBVEZATNE KOLSKE

ZADAE

KOLSKE SU ZADAE SLIKA UENIKE PISMENOSTI NA

ODREENOM NAOBRAZBENOM STUPNJU, A I POKAZATELJ
NAPRETKA ILI ZAOSTAJANJA U PISMENOSTI SVAKOG
POJEDINCA I RAZREDA U CJELINI.
ZAVRNICA VIEMJESENOGA RADA U CJELOKUPNOJ
NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA, A NAJUSPJENIJA E
BITI AKO PROIZLAZI IZ SVEGA TO SU UENICI PRIJE
NJENA PISANJA RADILI NA NASTAVI JEZIKA I
KNJIEVNOSTI.
ZA KOLSKE JE ZADAE VRLO VANO ISPRAVLJANJE KAO
ZAVRNICA NASTAVNE FAZE KOJA IMA TRI ETAPE:

1. PRIPRAVA UENIKA ZA KOLSKU ZADAU UENICIMA

TREBA NAJAVITI SAT KADA E PISATI ZADAU,
UPOZORITI IH NA PRAVOPISNE, GRAMATIKE I STILSKE
SLABOSTI I POTAKNUTI IH DA PONOVNO PROUE
DIJELOVA GRADIVA KOJI IM MOGU POMOI

52

2. PISANJE KOLSKE ZADAE POTREBAN JE BAREM JEDAN

NASTAVNI SAT, A ZA TEMATSKI SLOENIJU ZADAU,
MOE SE PLANIRATI I DVA SATA. KOD IZBORA TEME
POSTOJI VIE MOGUNOSTI: TONO ODREENA TEMA,
IZBOR VIE NASLOVA IZ NEKOG TEMATSKOG KRUGA, VIE
NASLOVA IZ RAZLIITIH TEMATSKIH KRUGOVA (JEZIK,
KNJIEVNOST, FILM I SL.), ODREENA TEMA, ALI
SLOBODAN IZBOR NASLOVA I SADRAJA U OKVIRU
ZADANE TEME, SLOBODAN IZBOR I TEME I NASLOVA
3. NASTAVNIKOVO ITANJE I ISPRAVLJANJE UENIKIH
ZADAA DUNOST JE NASTAVNIKA DA UENIKE
ZADAE POMNO PROITAJU, ANALIZIRAJU I OCIJENE.
KORISNO JE DA SE SVAKA ZADAA PROITA VIE PUTA
(PRVI PUT ZA STJECANJE OPEG DOJMA O SADRAJU I
PISMENOSTI, DRUGI PUT ZA ISPRAVLJANJE POGREAKA,
TREI PUT ZA KONANU PROSUDBU I ODLUKU O OCJENI).
KAO PROBLEM NAMEE SE A) NAIN ISPRAVLJANJA.
UOBIAJENO JE SAMO NAZNAIVANJE PODCRTAVANJEM.
MEUTIM IMA POGREAKA KOJE UENIK NA ODREENOM
STUPNJU NE MOE OTKRITI JER MU MANJKA POTREBNO
JEZINO ZNANJE. TO GOVORI U PRILOG KOMBINIRANOM
NAINU ISPRAVLJANJA. NAZNAUJEMO POGREKU GDJE
GOD SMO SIGURNI DA SE UENIK NEE NAI U
NEDOUMICI I DA E BEZ NAE POMOI USPJENO
ISPRAVITI POGREKU. GDJE GOD SUMNJAMO U
USPJENOST UENIKOVA ISPRAVLJAKOGA ZAHVATA,
SAMI EMO ISPRAVITI POGREKU. DRUGO JE VANO
PITANJE B) KAKO OCIJENITI ZADAU I KAKO UENIKU
OBRAZLOITI OCJENU. U OCJENJIVANJU IMA MNOGO
SUBJEKTIVNOSTI, A TEKO JE I PRONAI SASVIM
OBJEKTIVAN NAIN, POSEBNO KAD OCJENJUJEMO STIL I
SADRAJ. SUBJEKTIVNOSTI IMA I U ISPRAVLJANJU
GRAMATIKO-PRAVOPISNIH SASTAVNICA, A DA BI SE TU
IZBJEGLA SAMOVOLJNOST, NUNE SU OVE
PRETPOSTAVKE: UITELJEVO SAVRENO POZNAVANJE
GRAMATIKIH I PRAVOPISNIH NAELA, RAZLIKOVANJE
POGREAKA KOJE JE UENIK A) MORAO IZBJEI,
POGREKE JER B) JO NIJE UIO GRADIVO I C)
RAZLIKOVANJE LAKIH I TEIH POGREAKA. KONANA,
OPA OCJENA SASTAVKA SINTEZA JE NIZA OCJENA
POJEDINIH SASTAVNICA:
SADRAJ JE LI USKLAEN S NASLOVOM, JE LI
DOVREN, POTPUN, ISTINIT, TOAN, LOGIAN,
IZVORAN, JE LI IZABRANO ONO BITNO I
INTERASANTNO

53

TEKSTOVNA VRSTA JE LI IZABRANA NAJPOGODNIJA

TEKSTOVNA VRSTA (ESEJ, LANAK, PRIKAZ, KRITIKA,
PRIA, BAJKA, DRAMSKI TEKST, SCENARIJ, PISMO...), JE
LI SVE U SKLADU SA ZAKONIMA IZABRANE VRSTE
KOMPOZICIJA JE LI U SKLADU SA IZABRANOM
TEKSTOVNOM VRSTOM, JE LI DOSLJEDNO PROVEDENA,
JESU LI FORMALNO NAZNAENI KOMPOZICIJSKI
DIJELOVI
STIL JE LI U SKLADU SA SADRAJEM I NAMJENOM,
JE LI U SKLADU S PRAVILIMA DOBRA STILA (JASNOA,
SUVISLOST, TONOST...)
GRAMATIKA I PRAVOPIS JE LI GRAMATIKI
ISPRAVNA (GLASOVI, OBLICI, REENICA), JE LI
PRAVOPISNO ISPRAVNA (VELIKO IMALO SLOVO,
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE, PRAVOPISNI
ZNAKOVI, ODNOS PREMA GLASOVNIM PROMJENAMA...)
VANJTINA TEKSTA JE LI TEKST UREEN, JE LI
PISMO UREDNO I ITLJIVO, JE LI
BILJENICA/PAPIR UREDAN

POSTOJI VIE NAINA OCJENJIVANJA: JEDNOM

A) BROJANOM ILI VERBALNOM OCJENOM; S VIE
BROJANIH ILI VERBALNIH OCJENA ZA SVAKU VANU
SASTVANICU I TO TAKO DA SE NA KRAJU IZVEDE OPA
BROJANA ILI VERBALNA OCJENA; UZ BROJANU ILI
VERBALNU OCJENU DODAJE SE I SAETO PISMENO
OBRAZLOENJE S UPUTAMA O OTKLANJANJU POGREAKA.
B) ANALITIKA OCJENA - PREPORUUJE SE ZA SVAKU
OBVEZATNU KOLSKU ZADAU. UENIK TREBA DOBITI
OBAVIJEST KOJU OCJENU ZASLUUJE NJEGOV SADRAJ,
KOMPOZICIJA, STIL TE GRAMATIKA I PRAVOPIS. O IZBORU
VRSTE I UREDNOSTI MOE SE DODATI SAMO NAPOMENA I
TO SAMO AKO ZA TO POSTOJI JAI RAZLOG.
4. NASTAVNIKOV OSVRT NA REZULTATE KOLSKE ZADAE
POTO ISPRAVI SVE ZADAE, NASTAVNIK IH DONOSI U
RAZRED I NA POSEBNOM SATU IZVJEUJE UENIKE O
REZULTATIMA. SAETO IM IZNOSI U EMU SU USPJELI,
GDJE SU PODBACILI, JESU LI NAPREDOVALI, TO IMA JE
INITI DA SPRIJEE PONAVLJANJE ISTIH NEDOSTATAKA
UBUDUE. ITA SPORNE ILI NAROITO USPJELE DIJELOVE
I POZIVA UENIKE NA RASPRAVU.
5. POJEDINANO ISPRAVLJANJE KOLSKE ZADAE
NASTAVNIK OBILAZI RAZRED, NADZIRE ISPRAVLJANJE,

54

POTIE UENIKE DA PITAJU AKO IM TO NIJE JASNO,

POMAE IM U NEDOUMICAMA.
6. ISPRAVAK ISPRAVKA NASTAVNIK MORA POMNO
PREGLEDATI UENKE ISPRAVKE I OPET NAZNAITI
POGREKE ILI POKAZATI KAKO SE MORAJU ISPRAVITI. TO
MOE BITI MOTIVACIJA ZA PLANIRANU GRAMATIKU ILI
PRAVOPISNU NASTAVNU JEDINICU ILI ZAVRNICA TAKVE
JEDINICE.

VREDNOVANJE UENIKIH PISMENIH OSTVARAJA

STJEPKO TEAK, TIP 2.
TO SE VREDNUJE

U ASOPISIMA I DJEJIM ANTOLOGIJSKIM ZBIRKAMA

SUSREEMO DVA TIPA UENIKIH KNJIEVNIH
OSTVARAJA: ISTINSKE STVARALAKE POKUAJE I
POKUAJE KOJI POKAZUJU SAMO SOLIDNU ILI VISOKU
OPU PISMENOST. VALJA NAM PAK LUITI ODLINU
KOLSKU ZADAU O KNJIEVNOG OSTVARAJA.
NIJE LI NEPRAVINO ODAVATI PRIZNANJE SAMO
SVARALATVU KOJE TENDIRA K UMJETNOSTI? ZATO NE
BISMO STIMULIRALI I NAJOBINIJU, ALI SOLIDNU
PISMENOST?
AKO NAM JE ZADATAK NAUITI UENIKA PRAVILNO
GOVORITI, ITATI I PISATI KNJIEVNIM JEZIKOM, A TO
NITKO NE OPOVRGAVA, OITO BISMO SE I ZA TU,
FORMALNU STRANU, JEZINU PRAVILNOST, MORALI VIE
BRINUTI. KORISNO BI BILO ORGANIZIRATI NATJECANJA
U PISMENOSTI. TAKVI BI NATJEAJI ZACIJELO
PRIDONIJELI UNAPREIVANJU NASTAVE STANDARDNOG
JEZIKA I PODIZANJU OPE PISMENOSTI UENIKA, ANE BI
UGROZILI ONE DRUGE NATJEAJE, USMJERENE PREMA
NJEGOVANJU LITERARNOG STVARALATVA.
DAKLE, VREDNUJEMO DVA TIPA DJEJEG PISANJA, SVAKI
PO ZASEBNIM KRITERIJIMA:
1. OPU, REPRODUKTIVNU PISMENOST
55

2. STVARALAKU, U LITERARNOM SMISLU PRODUKTIVNU

PISMENOST
TKO VREDNUJE

UENIKO KNJIEVNO STVARALATVO VREDNUJU

NASTAVNICI, UREDNICI, ANTOLOGIARI, LANOVI
OCJENJIVAKIH SUDOVA, VODITELJ KNJIEVNIH
DRUINA I TRIBINA, ITATELJI, RODITELJI, SUUENICI,
PA I SAMI MALI STVARAOCI.
NISU PRERIJETKA RAZMIMOILAENJA I VELIKI RASPONI
MEU OCJENAMA, PA AK I PROTUSLOVNE PROSUDBE.
UZROKE TREBA TRAITI U INJENICI DA SADRAJNOKOMPOZICIJSKO-IZRAAJNI KOMPLEKS JEZINOG
OSTVARAJA OTVARA DOSTA PROSTORA SUBJEKTIVNIM
NAGNUIMA, OSOBNIM OSJETLJIVOSTIMA, UKUSIMA.
DA BI SE IZBJEGLE ZAMKE TAKVIH SUBJEKTIVNOSTI,
OCJENJIVAI MORAJU UVIJEK IMATI NA UMU
CJELOKUPNU STRUKTURU TEKSTA, SNAGU I UINAK
TEKSTA KAO CJELINE, ALI I TEINU PRINOSA TOJ SNAZI
KOJA DOTJEE IZ SVAKOH POJEDINOG STRUKTURNOG
ELEMENTA.
NE BI LI TREBALO UENIKE UITI KAKO E VREDNOVATI
KNJIEVNE POKUAJE, SVOJE I SVOJIH SUUENIKA?
NAVIKLI NA OCJENJIVANJE PO PRVOM DOJMU, UENICI
SU PODLONI OPINJENOSTI NEKIM DOPADLJIVIM
EFEKTOM, PA IH TREBA NAVIKAVATI NA ANALITIKO
PROSUIVANJE SASTAVKA ILI PJESME.
I RODITELJE BI TREBALO ODGAJATI ZA STVARALAKE
SAVJETODAVCE DJECI.

ZATO VREDNUJEMO

VREDNOVANJE MOE BITI I NAGRAIVANJE I

KANJAVANJE, A PO TOME NAA OCJENA MOE POTICATI,
RAZVIJATI, ALI I KOITI, ZAUSTAVLJATI. TREBA DOBRO
RAZMISLITI O OCJENI STVARALAKOGA POKUAJA KAO O
STIMULATIVNOJ NAGRADI I DESTIMULATIVNOJ KAZNI.
VREDNOVANJE MORA BITI POTICAJNO, TO NE ZNAI DA
MORA BITI NAGRADA U OBLIKU PRIJETVORNOGA
PRETVARANJA NEUSPJEHA U USPJEH. I NEUGODNA ISTINA
MO BITI NAGRADOM AKO SE PRIOPI NAINOM KOJI E
UENIKA POTAKNUTI NA NOVI ZALET, NOVI POKUAJ, NA
NOVU PRIMJENU SPOZNAJA STEENIH VREDNOVANJEM
VLASTITOGA RADA.
DVIJE NESTVRHOVITE POSLJEDICE NEPRIMJERNA I
NEPRIMJERENA VREDNOVANJA UENIKIH LITERARNIH

56

POKUAJA: PRESTIMULACIJA (POGRENO JE

VREDNOVANJEM STVARATI KNJIEVNO ZVJEZDATVO,
RAZVIJATI U DJETETU SAMOSVIJEST O VLASTITOJ
KNJIEVNOJ IZUZETNOSTI I GENIJALNOSTI.);
DESTIMULACIJA (PROUZROENA VREDNOVANJEM U
KOJEMU SE UENIKA UVJERAVA DA NEMA DARA ZA
PISANJE).
NUNO JE POSTUPNO, INDIVIDUALIZIRANO VOENJE I
VREDNOVANJE PRIMJERENO MOGUNOSTIMA I
SVOJSTVIMA SVAKOG POJEDINCA. ISKUSTVO NAS UI DA
TZV.IZGUBLJENI SLUAJEVI, POTAKNUTI BA
PRIMJERENOM OCJENOM NEKOG SVOG POKUAJA
ODJEDNOM MOGU POVRATITI VJERU U SEBE I OTKRITI
SVOJ TALENT ZA JEZINO STVARANJE.

KAKO VREDNOVATI

DVIJE SU OSNOVNE METODE: DRUTVENO ISTICANJE I

STRUNA PROSUDBA.
DRUTVENO ISTICANJE - RAD KOJI JE OBJELODANJEN
(NA ZIDU, U UDBENIKU, NA NEKOJ SMOTRI, RADIJU ILI
TELEVIZIJI) SAMIM JE TIME VE I VREDNOVAN, IZDVOJEN
JE OD DRUGIH, ISTAKNUT KAO VRIJEDAN POZORNOSTI I
IREG ITATELJSTVA ILI SLUATELJSTVA. TO NARAVNO
VRIJEDI I ZA NAGRAENI RAD. IPAK NAGRAIVANJE NE BI
TREBALO BITI PRVO NA LJESTVICI EVALUACIJSKIH
METODA. MALOM JE STVARAOCU VANIJE OMOGUITI DA
MU PORUKA STIGNE DO IREG OPINSTVA, JER OVO
STVARALATVO NIJE KOMUNIKACIJA SA SAMIM SOBOM.
ZATO I JEST NAJVEA KAZNA NEITANJE UENIKIH
RADOVA. NO NI SAMO ITANJE, BEZ POVRATNE
INFORMACIJE, NIJE DOVOLJNO. PONEKAD E BITI
DOVOLJNA OPA OCJENA (ODLINO, LIEPO...), NO VEINA
E HTJETI UTI OBRAZLOENU STRUNU OCJENU. NO
KAKVA ONA TREBA BITI, LITERARNA ILI PEDAGOKA?
KRITERIJI VRENOVANJA NISU UMJETNIKI I PEDAGOKI
NEGO SU UMJETNIKO-PEDAGOKI, TJ.RAD UVAAVAJU I
UMJETNIKO I ODGOJNO, ALI NE INZISTIRAJU NA
UMJETNIKOIZRAAJNOJ PERFEKTNOSTI NITI
DOMINACIJI ODGOJNIH, IZVANUMJETNIKIH
ELEMENATA. TI KRITERIJI VREDNUJU DJEJE
UMJETNIKO IZRAAVANJE PO TOME KOLIKO RAZVIJE
DJETETOVE SPOSOBNOSTI UMJETNIKOG KODIRANJA I
KOLIKO RAZVOJEM SPOSOBNOSTI ZA UMJETNIKO
KODIRANJE DOPRINOSE RAZVOJU DJETETOVE LINOSTI.

57

PREMA NOVOJ KRITICI, ISTIE SE POTREBA SUOAVANJA.

VREDNOVANJE NIJE GLAVNI POSAO KRITIKE, U SREDITU
JE POZORNOSTI PROCES KOMUNICIRANJA, I TEK NA TOM
PLANU MOGUE JE I VREDNOVANJE.

SHVATIVI TO I KAKO JE UENIK NAPISAO NASTAVNIK

E VREDNOVATI NJEGOV RAD PRIOPIVI MU TO SVOJE
SHVAANJE. ONO MOE BITI SUBJEKTIVNO,
IMPRESIONISTIKO, PA KATKAD I KORISNIJE OD
OBJEKTIVNOG. NO I TAKAV SUBJEKTIVNI PROSUIVA
IMAT E VIE USPJEHA AKO SVOJE SUDOVE BUDE
TEMELJIO NA VRSTIM I KONKRETNIM ZAPAANJIMA.
OCJENE KAO SVJEE, IZVORNO, NEPONOVLJIVO, ZAUDNO
MOGU BITI SASVIM TONE I OBJEKTIVNE, ALI BEZ
POKTIA U ARGUMENTACIJI MALO POMAU STVARAOCU.
KONKRETNOST MU JE POTREBNA RADI UENJA, DA ZNA
UBUDUE IZBJEI ISTU POGREKU, DA RAZVIJA ONO TO
MU JE OTKRIVENO KAO VRIJEDNOST.
GUILFORDOV SUSTAV UTVRIVANJA SPOSOBNOSTI ZA
DIVERGENTNU PRODUKCIJU:
1. ORIGINALNOST SPOSOBNOST DA SE PROIZVODE
NOVE, NEOBINE, IZVORNE IDEJE
2. FLEKSIBILNOST SPOSOBNOST ELASTINE
PRILAGODBE NOVIM ZAHTJEVIMA, PROMJENAMA
3. FLUENTNOST BRZINA I KOLIINA PROIZVOENJA
MISAONIH I FANTAZIJSKIH OSTVARAJA
4. OSJETLJIVOST ZA PROBLEME SPOSOBNOST
OTKRIVANJA NEDOSTATAKA U OJAVAMA I
PREDMETIMA S UMJETNOU ISPRAVLJANJA I
PRONALAENJA BOLJIH, ORIGINALNIJIH RJEENJA
5. REDEFINICIJA SPOSOBNOST TUMAENJA POZNATIH
POJAVA NA NOV NAIN
6. ELABORACIJA SPOSOBNOST RAZRADE PLANA,
DETALJIZIRANJA, KOMPONIRANJA, NAINA
REALIZACIJE
U VREDNOVANJU DJEJEG LITARARNOG STVARALATVA
NE TREBA ZANEMARITI NI BITNE RAZLIKE IZMEU LIRIKE
I PRIPOVJEDATVA.
IMAJUI SVE TO U VIDU, MOEMO USPOSTAVITI OVU
LJESTVICU KRITERIJA ZA VREDNOVANJE NJIHOVIH
KNJIEVNIH STVARALAKIH POKUAJA:
1. SADRAJ PISMENOST, AKTUALNOST TEME,
IZVORNOST, ISTINITOST, ISCRPNOST SADRAJA
2. OBLIK JE LI FUNKCIONALNO IZABRAN TEKSTOVNI
TIP, JE LI KOMPOZIVICIJA ORIGINALNA I
FUNKCIONALNA

58

3. IZRAZ JE LI SRETNO IZABRAN IDIOM, STIL,

GRAMATIKO-PRAVOPISNA PRAVILNOST
NE SMIJE SE ZABORAVITI HIJERARHINOST TIH
KRITERIJA. NISU NA ISTOJ VRIJEDNOSNOJ RAZINI
GRAMATIKA POGREKA I STILSKA INOVACIJA. A NI
BANALNA TEMA NE MORA BITI NEDOSTATAK.
NARAVNO, NE MOE SE SVAKOM DJEJEM LITERARNOM
POKUAJU PRISTUPITI ISCRPNO I ANALITIKI, ALI SVAKI
OSTVARAJ U KOJI JE ULOEN ODREENI NAPOR
ZASLUUJE BAR TURI OSVRT, A NE POTONUE U GLUHOU
NEOSTVARENE KOMUNIKACIJE. A U TAKVU SAETU
OSVRTU VALJA DJELOVATI PEDAGOKI: UPOZORITI
NAJPRIJE NA ONO TO ZAVREUJE POHVALU, I TEK POTOM
UPRIJETI PRSTOM NA MANJKAVOSTI, ALI NE PRSTOM KOJI
PRIJETI, NEGO PRSTOM KOJI POKAZUJE KAMO KRENUTI,
KAKO POPRAVITI, PROMIJENITI, PRERADITI ILI SASVIM
IZNOVA NAPRAVITI.

VREDNOVANJE UENIKIH PISMENIH OSTVARAJA

UENIKE PISMENE OSTVARAJE U PRVOME REDU

VREDNUJU NASTAVNICI KOJI E SVOJIM VREDNOVANJEM
NAJIZRAVNIJE UTJECATI NA UENIKO STVARALATVO.
NASTAVNICI SU STRUNO OSPOSOBLJENI ZA TAKAV POSAO,
NO UNATO TOME, POSTOJE RAZILAENJA U SUDOVIMA,
STAVOVIMA PA NA KRAJU I U OCJENAMA.
MNOGO JE IMBENIKA KOJI E UTJECATI NA NASTAVNIKA
KOJI VREDNUJE PISMENI OSTVARAJ UENIKA. ISKLJUIMO
LI
UMOR,
NEDOSTATAK
VREMENA
I
SLINE
VANJSKE/OBJEKTIVNE UTJECAJE, OSTAJE INJENICA DA
SADRAJNO-KOMPOZICIJSKO-JEZINI
KOMPLEKS
JEZINOGA
IZRAAVANJA
OTVARA
VELIK
PROSTOR
SUBJEKTIVNOSTI, OSOBNIM OSJETLJIVOSTIMA I UKUSIMA
ONOGA KOJI ITA I VREDNUJE PISMENI RAD. DA BI TO
IZBJEGAO, NASTAVNIK NA UMU TREBA IMATI CJELOKUPNU
STRUKTURU TEKSTA, SNAGU I UINAK TEKSTA KAO CJELINE,
ALI I SVAKOGA POJEDINOGA NJEGOVA DIJELA.
VREDNOVANJE UENIKIH PISMENIH OSTVARAJA MORA
BITI POTICAJNO, TO NEE UVIJEK ZNAITI OCJENU KOJA
NAGRAUJE UENIKA JER I DOBRONAMJERNA KRITIKA I
UPUTA KAKO PISATI DRUKIJE I BOLJE TAKOER MOE

59

SLUITI
KAO
POTICAJ
U
UENIKOVU
PISMENOME IZRAAVANJU I STVARANJU.

DALJNJEMU

TEMELJNO JE PITANJE KAKO VREDNOVATI UENIKE

PISMENE OSTVARAJE. TEAK NAVODI DVIJE OSNOVNE
METODE. TO SU DRUTVENO ISTICANJE I STRUNA
PROSUDBA.

A) RAD KOJI JE IZLOEN, OBJELODANJEN NA RAZREDNOME

ILI KOLSKOME PANOU ILI KOLSKOME LISTU SAMIM TIME
JE I VREDNOVAN. IZDVOJEN JE IZ MNOTVA DRUGIH
RADOVA, PO NEEMU SE ISTIE I NAMIJENJEN JE IREMU
ITATELJSTVU. VELIK POTICAJ ZA DALJNJE STVARALATVO
MOGUNOST JE DA PORUKA JEDNOGA UENIKA STIGNE DO
MNOGIH. DESTIMULIRAJUE JE AKO UENIK PIE I STVARA,
A NITKO (PA NI NASTAVNIK) NJEGOVE RADOVE NE ITA, NE
PROSUUJE I NE VREDNUJE.
B) UENICI ELE UTI SUD O SVOME STVARALATVU, A VRLO
ESTO I ZAHTIJEVAJU STRUNO OBRAZLOENU OCJENU.
VALJA IMATI NA UMU DA DJECA NISU UMJETNICI,
ODNOSNO
KNJIEVNICI
I
DA
NE
STVARAJU
IZ
UMJETNIKIH POBUDA. SVRHA JE NASTANAKA PISMENIH
RADOVA UMJETNIKO-PEDAGOKA PA TO VALJA UZETI U
OBZIR KOD STVARANJA KRITERIJA ZA VREDNOVANJE.
VREDNOVANJE MORA UVAAVATI I UMJETNIKE, ALI I
ODGOJNE ELEMENTE. TAKVI E KRITERIJI VREDNOVATI
DJEJE UMJETNIKO STVARANJE PO TOME KOLIKO SU
NJEGOVE SPOSOBNOSTI ZA KODIRANJE UMJETNIKOGA
IZRAZA RAZVIJENE. UPRAVO UMJETNOST MOE BITI JEDAN
OD NAJSNANIJI ODGOJNIH INITELJA.
**VREDNUJEMO 2 TIPA DJEJEGA
ZASEBNIM KRITERIJIMA:

PISANJA, SVAKI

PO

A) OPU, REPRODUKTIVNU PISMENOST

B) STVARALAKU,
PISMENOST

LIT.

SMISLU

PRODUKTIVNU

KADA NASTAVNIK SHVATI TO JE I KAKO UENIK

NAPISAO, ON E VREDNOVATI NJEGOV RAD I PRIOPITI MU
SVOJE SHVAANJE. NAJVIE E USPJEHA IMATI ONAJ
EVALUACIJSKI
PROCES
U
KOJEMU
E
NASTAVNIK
KONKRETNO I ARGUMENTIRANO UENIKU OBJASNITI
OCJENU JER UPRAVO JE TO ONO ZBOG EGA E UBUDUE
IZBJEGAVATI ISTE POGREKE I RAZVIJATI ONO TO JE
NAPRAVIO DOBRO.

60

*LJESTVICA KRITERIJA ZA VREDNOVANJE PISMENIH

OSTVARAJA UENIKA PREMA TEAKU PODRAZUMIJEVA
VREDNOVANJE SADRAJA, OBLIKA I IZRAZA.
(SADRAJ, TEKSTOVNA VRSTA, KOMPOZICIJA, JEZIK I
STIL, VANJTINA TEKSTA)
SVI SE TI ELEMENTI IZNOSE U POTPUNOM ANALITIKOM
VREDNOVANJU, ALI NE SMIJE SE ZABORAVITI NI NA
HIJERARHINOST TIH KRITERIJA. NA VRIJEDNOSNOJ
RAZINI NE MOGU SE JEDNAKIMA PROMATRATI GRAMATIKE
POGREKE I NEKA UENIKA STILSKA INOVACIJA.
U SAETU OSVRTU NA UENIKI PISMENI OSTVARAJ VALJA
DJELOVATI
PEDAGOKI.
UENIKA
NAJPRIJE
TREBA
POHVALITI ZA ONO TO JE NAPRAVIO DOBRO PA TEK POTOM
PRIJEI NA KRITIKU I UPOZORENJE NA MANJKAVOSTI
NJEGOVA RADA.
NAJOPSENIJE UENIKO PISMENO OSTVARENJE JEST
KOLSKA ZADAA. ZAVRNICA VIEMJESENOGA RADA U
CJELOKUPNOJ
NASTAVI
HRVATSKOGA
JEZIKA,
A
NAJUSPJENIJA E BITI AKO PROIZLAZI IZ SVEGA TO SU
UENICI PRIJE NJENA PISANJA RADILI NA NASTAVI
JEZIKA I KNJIEVNOSTI. ZA TAKVE JE OBVEZATNE KOLSKE
ZADAE VRLO VANO NJIHOVO ISPRAVLJANJE KAO
ZAVRNICA FAZE U KOJOJ NE BI TREBALO ZANEMARITI NI
ETAPE KOJE JOJ PRETHODE. UENIKE TREBAMO PRIPREMITI
ZA PISANJE KOLSKE ZADAE. VALJA NAJAVITI DAN I SAT
PISANJA KOLSKE ZADAE, UPUTITI UENIKE DA SE
PRISJETE USVOJENOGA GRADIVA, A NASTAVNIK E UENIKE
UPOZORITI NA PRAVOPISNE, GRAMATIKE I STILSKE
POGREKE S KOJIMA SE DO SADA SUSRETAO. AKO E TEMA
KOLSKE ZADAE ZAHTIJEVATI PROUAVANJE I DODATNE
LITERATURE, TO E NASTAVNIK UENICIMA NAJAVITI
UNAPRIJED.

ZA PISANJE KOLSKE ZADAE - SASTAVKA

NAJEE SE UZIMAJU DVA KOLSKA SATA, TJ. DVOSAT. ZA
IZBOR TEME POSTOJI VIE MOGUNOSTI. NASTAVNIK E
SAM ZADATI TEMU I TONO ODREENI NASLOV, UENICI
MOGU IZABRATI IZMEU NEKOLIKO PONUENIH NASLOVA
TO IH JE ZADAO NASTAVNIK, A IZ ISTOGA TEMATSKOGA
KRUGA ILI E PAK UENICI MOI IZABRATI IZMEU TEMA
KOJE POKRIVAJU RAZLIITE TEMATSKE KRUGOVE. OSIM

61

TOGA, NASLOV KOLSKE ZADAE MOGU IZABRATI I UENICI,

A NA TEMU KOJU ZADAJE NASTAVNIK.
*ZANIMLJIVE,
KREATIVNE
I
ZAOKRUENE
PISMENE
OSTVARAJE UNUTAR KOLSKE ZADAE UENICI E
SASTAVITI AKO TEMA UKLJUUJE SVE ONO TO SU
RADILI, UILI, ANALIZIRALI I USVAJALI U VREMENU KOJE
JE PRETHODILO PISANJU KOLSKE ZADAE.
UENICI ESTIH RAZREDA, PRIMJERICE, NAKON OBRADE
GRADIVA O POECIMA HRVATSKE PISMENOSTI, KNJIEVNIH
TEKSTOVA POPUT POVJESTICA ILI BITKE NA KRBAVSKOME
POLJU KOJI TEMATIZIRAJU HRVATSKU PROLOST I
NARODNE PREDAJE TE UPOZNAVANJA S RETROSPEKCIJOM
KAO KNJIEVNIM POSTUPKOM VRAANJA RADNJE U
PROLOST PRISTUPITI E STVARANJU VLASTITA TEKSTA SA
SLINIM TEMAMA ILI KORISTEI ISTE PRIPOVJEDNE
TEHNIKE. AKO SU PRETHODNO USVOJILI POJMOVE POPUT
PREPRIAVANJA S PROMJENOM GLEDITA, BITKA NA
KRBAVSKOM POLJU BIT E OBOGAENA ZA NEKE NOVE LIKOVE
JER E SE UENICI VRLO LAKO MOI UIVJETI U SVIJET
KOJI IM NUDI TAJ KNJIEVNOUMJETNIKI PREDLOAK.
***DUNOST JE NASTAVNIKA DA UENIKE ZADAE
POMNO PROITA, ANALIZIRA I OCIJENI. KORISNO JE DA
SVAKU ZADAU PROITA VIE PUTA. PRVI PUTA DA BI
STEKAO OPI DOJAM O SADRAJU I PISMENOSTI, DRUGI PUT
RADI ISPRAVLJANJA JEZINIH I NEJEZINIH POGREAKA, A
TREI ZA KONANU PROSUDBU I ODLUKU O OCJENI KAO I
KOMENTARIMA ILI PRIMJEDBAMA.
ISPRAVLJANJE
***UOBIAJENO JE POGREKE U KOLSKOJ ZADAI
ISPRAVLJATI PODCRTAVANJEM PA E JEDNOM CRTOM BITI
PODVUENA PRAVOPISNA POGREKA, DVJEMA CRTAMA
GRAMATIKA, VALOVITOM CRTOM STILSKA, A ISPREKIDANOM
SADRAJNA POGREKA. AKO UENIKE SPOSOBNOSTI I
RAZINA ZNANJA KOJU JE DO SADA STEKAO NISU DOVOLJNE
DA SAM PROSUDI I ISPRAVI SVOJE POGREKE, TO E UINITI
NASTAVNIK. AKO JE UENIK POGRIJEIO U NEEMU TO JE
VE MORAO SAVLADATI, POGREKA E BITI SAMO
NAZNAENA, NE I ISPRAVLJENA.
**UENICI PETIH RAZREDA NE POZNAJU SINTAKTIKE
ZAKONITOSTI ILI RAZLIKU IZMEU NEZAVISNO I ZAVISNO
SLOENIH REENICA TE REENICA U INVERZIJI U KOJIMA

62

OBVEZATNO DOLAZI ZAREZ PA E TAKVU POGREKU BITI

POTREBNO ISPRAVITI.
** UENICI ESTIH RAZREDA TREBALI SU SVLADATI
KORITENJE KONDICIONALA PRVOGA PA E NEISPRAVAN
OBLIK U PRVOJ OSOBI JEDNINE (BI UMJESTO BIH) BITI
POVEA POGREKA. *
***KOD VREDNOVANJA KOLSKIH ZADAA, A DA BI SE
IZBJEGLA SUBJEKTIVNOST, NUNE SU PRETPOSTAVKE:

A)
NASTAVNIKOVA
BESPRIJEKORNA
PRAVOPISNIH I GRAMATIKIH ZAKONITOSTI,

POZNAVANJA

B) RAZLIKOVANJE POGREAKA KOJE JE UENIK NAPRAVIO

JER NIJE SVLADAO PRAVILA KOJA JE TREBAO SVLADATI I
ONIH KOJE INI JER IH PREMA NASTAVNOME PLANU I
PROGRAMU JO UVIJEK NIJE NI MORAO NAUITI
C) TE RAZLIKOVANJE LAKIH I TEIH JEZINIH POGREAKA.
**KADA NASTAVNIK ISPRAVLJA KOLSKU ZADAU, NA UMU
MORA IMATI OVE ELEMENTE OCJENJIVANJA: JE LI SADRAJ
USKLAEN S TEMOM? JE LI ZA PISMENI OSTVARAJ
IZABRANA NAJPRIKLADNIJA TEKSTOVNA VRSTA I SLAE LI
SE NJOME KOMPOZICIJA TEKSTA? KAKAV JE STIL KOJIM JE
RAD NAPISAN I JE LI ZADAA NAPISANA GRAMATIKI I
PRAVOPISNO ISPRAVNO? OSIM NAVEDENOGA, VANO JE
OBRATITI POZORNOST I NA VANJTINU TEKSTA, DAKLE, JE
LI TEKST UREEN, IMA LI TONO NAZNAENE ODJELJKE, JE
LI NAPISAN UREDNO I ITKO TE KAKVA JE BILJENICA
(ZADANICA) U KOJOJ JE TEKST NAPISAN?
**KONANA OCJENA MOE BITI BROJANA (OD 1 DO 5) ILI
VERBALNA, A OSIM TOGA, MOE BITI IZRAENA U NEKOLIKO
OCJENA, PO JEDNA ZA SVAKU VREDNOVANU SASTAVNICU. UZ
OCJENU SE DODAJE I SAETO OBRAZLOENJE I UPUTE O
UKLANJANJU POGREAKA.

SVRHA NASTAVE PISMENOSTI U OSNOVNOJ KOLI

SVRHA
JE NASTAVE
PISMENOSTI
OSPOSOBITI
UENIKE
ZA
NAJRAZLIITIJE
OBLIKE
PISMENOGA
IZRAAVANJA
I
KOMUNICIRANJA,
OD
INTIMNOGA
ISPOVIJEDANJA DO POSLOVNOGA RAZGOVORA. ONA IMA
ZNAAJNU ODGOJNU I OBRAZOVNU FUNKCIJU. UENICI E
SVLADATI TEHNIKU PISANJA, GRAMATIKU I PRAVOPISNU
NORMU, UPOZNAT E IZRAAJNE VREDNOTE MATERINJEGA
63

JEZIKA TE E IH NAUITI KORISTITI U VLASTITOM

JEZINOM IZRAAVANJU. OSIM NAVEDENOGA, NASTAVA
PISMENOSTI
U
UENIKU
RAZVIJA
I
RAZLIITE
SPOSOBNOSTI I NAVIKE, MATU, MILJENJE, OSJEAJNI
IVOT, TONOST I UREDNOST. RAZVIJANJE KULTURE
IZRAAVANJA SVAKAKO JE BITAN ELEMENT U OBLIKOVANJU
OBRAZOVANE LINOSTI.
PISMENOST JE VIEZNAAN POJAM. NJEGOVO SE
PRIMARNO ZNAENJE ISCRPLJUJE U INJENICI DA JE NETKO
USVOJIO ODREENI GRAFIJSKI SUSTAV, TJ. DA SE SLUI
PISMOM KAO SREDSTVOM SPORAZUMIJEVANJA. PORED
POZNAVANJA I KORITENJA GRAFIJSKOG SUSTAVA, POJAM
PISMENOSTI PODRAZUMIJEVAT E PRAVILNOST NAPISANE
RIJEI,
IZBOR
IZRAAJNIH
SREDSTAVA,
MISAONOEMOCIONALNI FOND IZRAZA I STRUKTURU IZRAZA.
KAO METODIKI POJAM, PISMENOST, UZ GOVORENI
JEZIK OZNAAVA JEDNO PODRUJE NASTAVE HRVATSKOGA
JEZIKA
I
KNJIEVNOSTI,
PODRUJE
JEZINOGA
IZRAAVANJA, A USKO JE POVEZANO I SA SVIM OSTALIM
PODRUJIMA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA U O.
PISMENOST NIKAKO NIJE GOTOV DAR, VE JE
REZULTAT DUGOTRAJNOGA I KONTINUIRANOGA UENJA I
VJEBANJA. NASTAVA PISMENOSTI IV JE PROCES U
KOJEMU SE SMJENJUJU RAZLIITI POSTUPCI, OBLICI I
SADRAJI IJI E IZBOR BITI UVJETOVAN DOBI UENIKA I
NJIHOVIM MOGUNOSTIMA. UVAAVAJUI PSIHO-FIZIKE
OSOBINE UENIKA, U RAZVOJU DJEJIH IZRAAJNIH
MOGUNOSTI RAZLIKUJEMO NEKOLIKO FAZA. PRVA JE
LUDIKA FAZA KOJA PODRAZUMIJEVA UZRAST OD ESTE DO
DESETE GODINE. U NJOJ UENIK DOIVLJAVA SVIJET KROZ
IGRU. DRUGA FAZA OBUHVAA UZRAST OD 10 DO 14 GODINA,
A U TOJ FAZI UENICI POKAZUJU POJAAN INTERES ZA
SVIJET KOJI IH OKRUUJE TE GA ANALIZIRAJU I
OBJANJAVAJU. TO JE FAZA POJAANE INTELEKTUALNE
RADOZNALOSTI. TREA FAZA ZAPOINJE S PETNAESTOM
GODINOM IVOTA. U NJOJ E UENIK IZGRAIVATI
SPOSOBNOST APSTRAKTNOGA MILJENJA, USPOSTAVLJATI
STVARALAKI ODNOS PREMA SVIJETU I FORMIRATI SE KAO
LINOST. NASTAVA PISMENOSTI U PRVOME REDU MORA
UVAITI KARAKTERISTIKE DOBI UENIKA, TJ. POKRENUTI
DOIVLJAJNI SVIJET UENIKA.
UZ TO NAELO PRIMJERENOSTI UENIKOJ DOBI, U
NASTAVI SE PISMENOSTI PRIMJENJUJE I NAELO

64

POSTUPNOSTI KOJA SE OITUJE U IZBORU SADRAJA,

OBLIKA I POSTUPAKA. U NIIM RAZREDIMA O IZABIRU SE
SADRAJI
KOJI
SU
KONKRETNI
I
POVEZANI
SA
SVAKODNEVNIM IVOTOM UENIKA. UENIK PISMENO
IZRAAVA ONO TO VIDI, UJE, TO MOE OPIPATI ILI
OKUSITI. OD OBLIKA ZASTUPLJENI SU PREPISIVANJE
TEKSTA,
ODGOVORI
NA
PITANJA,
DIKTATI,
OPISI,
PRIPOVIJEDANJE, NADOPUNJAVANJE TEKSTA. U VIIM
RAZREDIMA O SADRAJI SE PROIRUJU, A UVODE SE I
NOVA TEMATSKA PODRUJA. VJEBE VIE NE ZAUZIMAJU
NAJVIE PROSTORA U NASTAVI JER SE PREDNOST DAJE
SAMOSTALNIM UENIKIM SASTAVCIMA U KOJIMA UENICI
OPISUJU, IZVJETAVAJU, PRIPOVIJEDAJU, PREPRIAVAJU,
RASPRAVLJAJU. NA DRUGOME SE STUPNJU KOLOVANJA
UVODE I NOVI, JO SLOENIJI OBLICI POPUT IMPRESIJE,
REFERATA, ESEJA.
SUVREMENA METODIKA NASTAVE PISMENOSTI UPUUJE NA
TO DA KOD UENIKA TREBA PROBUDITI INTERES ZA PISMENO
IZRAAVANJE I POVJERENJE U VLASTITE IZRAAJNE
MOGUNOSTI. VANO JE UENIKE USMJERITI KA TOME DA
IMAJU TO IZRAZITI, DA OSJEAJU POTREBU DA TO IZRAZE
I DA ZA TO PRONAU ODGOVARAJUA IZRAAJNA
SREDSTVA.
ZANIMANJE ZA PISMENO IZRAAVANJE POSTIE SE
PRIKLADNIM IZBOROM SADRAJA. UENIKE PRIVLAI ONAJ
SADRAJ KOJI JE POVEZAN S NJIHOVIM DOIVLJAJNIM I
SPOZNAJNIM SVIJETOM. RADO PIU O ONOME TO
POZNAJU I TO VOLE, A OSOBNI E DOIVLJAJI
PREDSTAVLJATI NAJZANIMLJIVIJU GRAU ZA PISMENO
IZRAAVANJE. UENICI E TAKO PRIMJERICE RADO GLEDATI
KROZ PROZOR VLASTITE SOBE KAKO BI OPISALI OTVORENI
PROSTOR KOJI VIDE ISPRED SEBE. NAKON TO SU UPUENI U
PRAVILA I REDOSLIJED OPISA OTVORENOGA PROSTORA, ONO
E TO POZNAJU UPOTPUNITI NOVIM SPOZNAJAMA I U
POZNATOME POTRAITI NOVE DETALJE KAKO BI NJIHOV
OPIS BIO TO BOLJI.
UENIKE INTERESE TREBA NEPRESTANO POTICATI NOVIM
SADRAJIMA I MOGUNOSTIMA NJIHOVE INTERPRETACIJE.
NASTAVA
HRVATSKOGA
JEZIKA
BAVI
SE
KULTIVIRANJEM JEZINOGA IZRAZA ILI PISMENOSTI. IPAK,
TO NE BI TREBALA BITI ZADAA SAMO JEDNOGA PREDMETA.
NASTAVA U CJELINI IMA ZADAU RAZVIJATI JEZINU
KULTURU UENIKA.

65

U POETNOJ FAZI RAZVOJA PISMENOSTI NE POSTOJE

RAZLIKE IZMEU GOVORENOGA I PISANOGA IZRAZA. DJECA
PIU ONAKO KAKO GOVORE, A IZRAAJNE STRUKTURE NE
DOIVLJAJU KAO GRAMATIKE. USPOREDNO S RAZVOJEM
UENIKIH IZRAAJNIH MOGUNOSTI RAZVIJA SE I
RACIONALNI ODNOS PREMA IZRAAJNIM SREDSTVIMA PA
UENIK
POINJE
RAZMILJATI
O
GRAMATIKIM
KATEGORIJAMA KOJIMA SE SLUI U SVOME IZRAAVANJU.
OSIM TOGA, NASTAVA PISMENOSTI SVOJE UPORITE MORA
NAI I U STILISTICI DA BI UENICIMA OMOGUILA
UPOZNAVANJE ZAKONITOSTI STILSKOGA OBLIKOVANJA
IZRAZA.
U NJEGOVANJU PISMENOGA IZRAZA VANU E ULOGU IMATI
KNJIEVNI TEKST JER JE UPRAVO U NJEMU JEZINI IZRAZ
RAZVIJEN DO NAJVIEGA STUPNJA. PALJIVIM E
ITANJEM ILI SLUANJEM KNJIEVNOUMJETNIKOGA
TEKSTA UENIK OPLEMENITI SVOJ VLASTITI IZRAZ. OSIM
TOGA, TAKAV TEKST MOE POSLUITI I KAO PREDLOAK ZA
STVARANJE
UENIKIH
PISMENIH
SASTAVAKA.
ZAHTJEVNIJI E TEKST POPUT NARODNE EPSKE PJESME
BITKA NA KRBAVSKOME POLJU NAKON PALJIVOGA ITANJA
I INTERPRETACIJE I TUMAENJA MANJE POZNATIH RIJEI U
UENICIMA
OSVIJESTITI
POTREBU
ZA
ISPRAVNOM
UPORABOM VOKATIVA U PISMENOME IZRAAVANJU, KAO I
KORITENJU ARHAIZAMA ILI TURCIZAMA. ISTO E DJELO
POSLUITI KAO PREDLOAK ZA STVARANJE VLASTITIH
PISMENIH URADAKA S TEMOM IZ PROLOSTI.
UPRAVO U PODRUJU IZRAAVANJA UENIK OTKRIVA SVOJE
INDIVIDUALNE SKLONOSTI I INTERESE, A IZ TOGA
PROIZLAZI DA NASTAVNIK SVAKAKO TREBA PRIHVATITI I
CIJENITI STVARALAKE POKUAJE UENIKA. LITERARNO
NADARENI UENICI SVOJE MJESTO TREBALI BI PRONAI U
KOLSKIM LISTOVIMA, NA SMOTRAMA LIDRANO I SLINO.
TAKAV IH USPJEH MOTIVIRA NA DALJNJI RAD I
RAZVIJANJE VLASTITE PISMENOSTI I KREATIVNOSTI.

PISMENE VJEBE

PREMA OBLIKU I NAMJENI PISMENE RADOVE DIJELIMO U

DVIJE SKUPINE: PRVOJ PRIPADAJU A) VJEBE I ZADAE, A
DRUGOJ B) SASTAVCI.
*VJEBE I ZADACI SLUE ZA RAZVIJANJE TEHNIKE
PISANJA, PRAVOPISNIH NAVIKA, GRAMATIKE PRAVILNOSTI

66

IZRAZA, ZA BOGAENJE LEKSIKA, ZA RAZVIJANJE STILA I

SMISLA ZA KOMPONIRANJE.
ONI PRETHODE SAMOSTALNIM SASTAVCIMA U KOJIMA
UENIK PRIMJENJUJE ZNANJE I NAVIKE KOJE JE STEKAO U
SISTEMU VJEBI I ZADATAKA.

NAJPOZNATIJI TIPOVI TIPOVI PISMENIH VJEBA I

ZADATAKA SU PREPISIVANJE TEKSTA, ODOGOVORI NA
PITANJA,
VJEBE
S
DEFORMIRANIM
REENICAMA,
DOPUNJAVANJE I PROIRIVANJE REENICE, DIKTATI,
LEKSIKE VJEBE, STILISTIKE VJEBE, KOMPOZICIJSKE
VJEBE TE VJEBE U PROMATRANJU.
U NASTAVI PISMENOGA IZRAAVANJA, POLAZI SE O
NAELA POSTUPNOSTI I PRIMJERENOSTI PSIHOFIZIKIM
MOGUNOSTIMA UENIKA. POSTUPNOST SE OITUJE U
IZBORU SADRAJA, OBLIKA I POSTUPAKA.
U NIIM RAZREDIMA OSNOVNE KOLE ODABIRU SE
KONKRETNI SADRAJI POVEZANI UZ SVAKODNEVNI IVOT
UENIKA. UENIK PISMENO IZRAAVA VIDNE, SLUNE,
OPINE I OKUSNE KVALITETE. PRIMJENJUJU SE OBLICI
PREPISIVANJA TEKSTA, ODGOVORA NA PITANJA, DIKTATI,
OPISI, PRIPOVIJEDANJE I NADOPUNJAVANJE TEKSTA.
U VIIM RAZREDIMA UVODE SE SADRAJI KOJI SE
PROIRUJU I NIJANSIRAJU. VJEBE IMAJU MANJI
PROSTOR, A SAMOSTALNI PISMENI SATAVCI ZAUZIMAJU
SREDINJE MJESTO. PRIMJENJUJE , SE OPISIVANJE,
IZVJEATAVANJE,
PRIPOVIJEDANJE,
PREPRIAVANJE,
PRIKAZIVANJE I RASPRAVLJANJE.

U
NIIM
RAZREDIMA
OSNOVNE
KOLE,
PISMENO
IZRAAVANJE TEMELJI SE PRVENSTVENO NA PROMATRANJU
PREDMETNOG SVIJETA U NAJBLIOJ OKOLINI.
U VIIM RAZREDIMA, PROMATRANJE SE OBOGAUJE
PSIHIKIM AKTIVNOSTIMA: SJEANJEM, RAZMILJANJEM,
USPOREIVANJEM I ZAKLJUIVANJEM,
INTERES ZA PISMENO IZRAAVANJE POSTIE SE
ADEKVATNIM IZBOROM SADRAJA. DJECU PRIVLAE ONI
SADRAJI KOJI SU POVEZANI UZ NJIHOV SVAKODNEVNI
DOIVLJAJNI SVIJET. VRLO RADO PIU O ONOME TO VOLE
I POZNAJU, STOGA OSOBNI DOIVLJAJI PREDSTAVLJAJU
NAJUZBUDLJIVIJU GRAU ZA PISMENE SASTAVKE.

67

U PISMENOM IZRAAVANJU ZNAAJNU ULOGU IGRAJUI

KNJIEVNI TEKSTOVI JER U NJIMA PRONALAZIMO POTICAJ
ZA OBLIKOVANJE PISMENIH SASTAVAKA.

STVARALAKI DIKTAT U KOJEM UENIK SAMOSTALNO

OBLIKUJE POJEDINE RIJEI U TEKSTU, PREINAUJE ZADANE
RIJEI
ILI
NADOPUNJUJE
TEKST
ODGOVARAJUIM
JEZINIM PODACIMA.
JEDNA
OD
NAJEIH
VARIJANTI
STVARALAKOG
DIKTATA JE DIKTAT PO KLJUNIM RIJEIMA U KOJEMU
UENICI NA TEMELJU ZADANIH RIJEI I IZRAZA
SASTAVLJAJU CJELOVITE REENICE. VRIJEDNOST JE OVOG
POSTUPKA U IZVOENJU DIKTATA TO ANGAIRA UENIKE
U STVARANJU TEKSTA, STOGA NE PRIDONOSTI SAMO
RAZVIJANJU PRAVOPISNO GRAMATIKE PISMENOSTI NEGO
JE TO UJEDNO I STILISTIKA VJEBA TE VJEBA U
LOGIKOM POVEZIVANJU SADRAJA.
PODVRSTA STVARALAKOG DIKTATA JE STVARALAKI
DIKTAT PO SLICI GDJE SE UMJESTO NIZA RIJEI KAO
PREDLOAK UZIMA SLIKA ILI LIKOVNO DJELO, A TAKAV
DIKTAT POGODUJE RAZVIJANJU UENIKOVE PANJE,
IZOTRAVANJU PROMATRAKIH SPOSOBNOSTI, RAZVIJANJE
SMISLA ZA IZBOR RIJEI TE UVRIVANJU PRAVOPISNIH I
GRAMATIKIH PRAVILA. MOE SE IZODITI U SVIM FAZAMA
KOLOVANJA.

RAZVIJANJE KULTURE ITANJA U NASTAVI HRVATSKOGA

JEZIKA

*ITANJE JE VIESTRUKO SLOENA DJELATNOST. ONO

PODRAZUMIJEVA
TJELESNI,
DUHOVNI,
JEZINI,
SPOZNAJNI, KOMUNIKACIJSKI I STVARALAKI ASPEKT. *
*TKO ZNA ITATI, MOE I ZNA UITI . ITANJE KAO
SLOENA DJELATNOST NA OSNOVNOJ RAZINI OBUHVAA
PRELAENJE OIMA PISANI TEKST ILI TISKANI SUSTAV
ZNAKOVA, POTOM POVEZIVANJE RIJEI, SKUPOVA RIJEI I
REENICA, USPOSTAVLJANJE LOGINIH VEZA IZMEU
RIJEI I REENICA, RAZUMIJEVANJE SMISLA TEKSTA,
PRIMANJE OBAVIJESTI I PORUKA IZ TEKSTA, PRERAIVANJE
TIH PORUKA, NJIHOVO AKTUALIZIRANJE I UENJE TE

68

KORITENJE
U
IVOTNOJ
PRAKSI.
OSIM
SVEGA
NAVEDENOGA, ITANJE OSPOSOBLJAVA I ZA STVARANJE
NOVIH PORUKA.

**PREMA
PSIHOLINGVISTIKOME
(JEZINOME)
KRITERIJU RAZLIKUJU SE ITANJE NAGLAS, ITANJE U
SEBI, INTERPRETATIVNO ITANJE I SCENSKO ITANJE, A
SVAKI OD TIH OBLIKA DANAS JE ZASTUPLJEN U NASTAVI
HRVATSKOGA JEZIKA.
*LITERARNO-ESTETSKA KOMUNIKACIJA UKLJUUJE OBJE
VRSTE ITANJA (NA GLAS I U SEBI)
**UKLJUIVANJE
KNJIEVNOSTI

ITANJA

NAGLAS

NASTAVU

A) SLUI UENJU KNJIEVNIH SADRAJA, PROVJERAVANJU

USVOJENOSTI, A ISTODOBNO I B) RAZVIJANJU GOVORNE
KULTURE.
**PODVRSTE ITANJA NAGLAS SU: INTERPRETATIVNO
ITANJE, SCENSKI GOVOR, RECITIRANJE, ITANJE PO
ULOGAMA, A C) SLUE RAZVIJANJU ESTETSKIH DOIVLJAJA
I D) STVARALAKIH SPOSOBNOSTI UENICA I UENIKA.

ITANJE U SEBI ILI TIHO ITANJE JAVLJA SE I U

NASTAVI I IZVAN NJE. ISTRAIVANJA POKAZUJU DA JE
ONO
U
PREDNOSTI
PRED
ITANJEM
NAGLAS
U
IZVANNASTAVNIM
OBLICIMA
ODGOJNO-OBRAZOVNE
DJELATNOSTI.
ZASTUPLJENOST
SE
ITANJA
U
SEBI
POVEAVA
VERTIKALNO, TJ. NA VIIM STUPNJEVIMA ODGOJNOOBRAZOVNOGA PROCESA ITANJE U SEBI ZAUZIMA
DOMINANTAN POLOAJ.
++OBLICI ITANJA U SEBI MOGU BITI RAZNOLIKI I
POTICATI
UENIKE
NA
RAZVIJANJE
DRUKIJIH
SPOSOBNOSTI I KOMPETENCIJA.
A) RAZLIKUJEMO SPONTANO ILI NEUSMJERENO ITANJE U
KOJEMU UENICI SAMI ODABIRU TEKST ZA ITANJE.
USMJERENO SE ITANJE NAJEE POJAVLJUJE U
LEKTIRI. UZ TEKST KOJI UENICI ITAJU DOLAZE
PITANJA KOJA TRAE OEKIVANE ODGOVORE.
B) IZBORNO SE ITANJE JAVLJA U SITUACIJAMA KADA
UENICI SAMOSTALNO ODABIRU TEKST ILI NEKI NJEGOV
DIO TE GA KOMENTIRAJU, ISKAZUJU OSJEAJE KOJE JE

69

TEKST U NJIMA POBUDIO TE POTKREPLJUJU SVOJE

SUDOVE I TVRDNJE.
C) ITANJE SA ZAPISIVANJEM OBUHVAA DVIJE JEZINE
DJELATNOSTI, ITANJE I PISANJE. UZ ITANJE TEKSTA
U DNEVNIK SE ITANJA ZAPISUJU ODGOVORI NA
PITANJA, RAZLIITE SMJERNICE, CITIRAJU SE DIJELOVI
TEKSTA.
D) KREATIVNOST SE UENIKA OITUJE U STVARALAKOME
ITANJU UZ KOJI UENICI STVARAJU NOVE PORUKE,
PRERAUJU ONO TO NUDI SAM TEKST, AKTUALIZIRAJU I
PRENOSE TEKST U DRUGI OBLIK ILI AK U DRUGI MEDIJ.
E) KRITIKO
ITANJE
UKLJUUJE
SPOSOBNOST
PROIZVOENJA IDEJA PRI ITANJU TEKSTA, SREIVANJE
IDEJA I NJIHOVO VREDNOVANJE,
F) DOK
JE
SPOZNAJNO
ITANJE
USMJERENO
NA
OTKRIVANJE NOVIH IDEJA. U NASTAVI SE NAJEE
PRIMJENJUJE USMJERENO SPOZNAJNO ITANJE ILI
ITANJE SA ZADATKOM.

RAZVIJANJE KULTURE ITANJA

*U
RAZVIJANJU
KULTURE
ITANJA
ILI
ITATELJSKOGA ODGOJA VANU ULOGU IMA ITATELJSKO
OZRAJE U KOLI. KOLA JE AMBIJENT U KOJEMU KNJIGA
IMA POASNO MJESTO. U UIONICAMA U KOJIMA SE IZVODI
NASTAVA KNJIEVNOSTI NALAZE SE KNJIGE, PANOI S
AFORIZMIMA I CITATIMA O KNJIZI I ITANJU,
FOTOGRAFIJE PISACA, NASLOVNICE NAJNOVIJIH KNJIGA I
MNOGI DRUGI VIZUALNI ILI LITERARNI PRILOZI. POSEBNO
MJESTO U RAZREDU MOE ZAUZIMATI

RAZREDNA ITATELJSKA PUTOVNICA KOJA SADRI

PODATKE O POSTIGNUIMA SVAKOGA UENIKA I UENICE, A
ONI SE ODNOSE NA BROJ PROITANIH KNJIGA, OCJENOM ZA
SVAKU OD NJIH. ISTICANJEM TAKVE ITATELJSKE
PUTOVNICE POTIE SE ZANIMANJE ZA ITANJE I
NATJECATELJSKI DUH. PODACI IZ NJE RABE SE ZA RASPRAVU
O PROSUIVANJU UKUSA I ITATELJSKE KOMPETENCIJE.
ITATELJSKU PUTOVNICU MOGU IZRAIVATI UENICI, A UZ
NASTAVNIKOVU POMO. OSIM RAZREDNE PUTOVNICE, MOE
SE IZRADITI I KOLSKA ITATELJSKA PUTOVNICA KOJOJ
JE MJESTO U KOLSKOJ KNJINICI.

70

RAZVIJANJU ITANJA, ALI I MOTIVIRANJU UENIKA

ZA
ITANJE
SVAKAKO
PRIDONOSI
ORGANIZIRANJE
ITATELJSKIH NATJECANJA, KVIZOVA, OLIMPIJADA,
KVIZOVA O LEKTIRI KOJI SE MOGU PROVODITI U ZASEBNOM
RAZREDNOM ODJELJENJU, ALI I NA RAZINI KOLE.
ITATELJSKI KVIZOVI SVAKAKO UNOSE U KOLSKI IVOT
OZRAJE INTELEKTUALNE RADOSTI I ATRAKTIVNOSTI TE
POTIU NA ITANJE KNJIEVNIH DJELA.
MOTIVIRATI UENIKE MOEMO I REKLAMIRANJEM
KNJIGA
U
RAZREDU,
REKLAMIRANJEM
PJESAMA,
PJESNIKIH ZBIRKI, DRAMSKIH DJELA, KAZALINIH
PREDSTAVA ILI SUSRETA S PISCIMA TE UKLJUIVANJEM U
LITERARNE,
RECITATORSKE,
DRAMSKE
SEKCIJE
TE
ORGANIZIRATI KNJIEVNE VEERI PA AK I LITERARNE
EKSKURZIJE.
ZADAE
KOJE
ITATELJSKI
ODGOJ
IMA
MNOGOBROJNE
SU.
ON
RAZVIJA
SVE
UENIKOVE
MOGUNOSTI U SVLADAVANJU TEHNIKE ITANJA I
STJECANJA
KULTURE
ITANJA,
RAZVIJA
DUHOVNU
SPOSOBNOST UENIKA KAO I DRUTVENE I KULTURNE
KOMUNIKACIJE.
OSIM TOGA, OMOGUUJE UENICIMA STJECANJE STRUNIH
I ZNANSTVENIH INFORMACIJA I SVESTRANU IZOBRAZBU.
KRAJNJI JE CILJ ITATELJSKOGA ODGOJA IZGRADITI
AKTIVNOGA I KULTIVIRANOGA ITATELJA.
ZADAA KOJU NASTAVNIK IMA U RAZVIJANJU
KULTURE ITANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA JEST
UTVRDITI ITATELJSKU SPREMNOST UENIKA, UPOZNATI
ITATELJSKI
IVOTOPIS,
PRATITI
ITATELJSKO
PONAANJE UENIKA, USMJERAVATI NJEGOVE ITATELJSKE
INTERESE, ORGANIZIRATI SATOVE OBRADE LEKTIRE,
ITATELJSKA NATJECANJA I KVIZOVE. SVE JE VIE KOLA
KOJE U SVOJIM KNJINICAMA ORGANIZIRAJU NONO
ITANJE KNJIGA, PARLAONICE I DEBATE NA TEMELJU
PROITANOGA.

AKO UENICIMA DAMO VIE PROSTORA ZA OSOBNI

DOIVLJAJ LITERARNOGA TEKSTA, AKO MU DAMO DO
ZNANJA DA JE NJEGOVO MILJENJE I RECEPCIJA TEKSTA
ITEKAKO VANA ZA NJEGOVO CJELOKUPNO SHVAANJE,
NJEGOVA E MOTIVACIJA RASTI, A ITANJE VIE NEE
BITI ZAMORAN PROCES KOJI SE IZVRAVA SAMO ZBOG
OCJENE.

71

NASTAVA USMJERENA NA UENIKA KOJA MU

OMOGUUJE
SAMOSTALNO
ISTRAIVANJE,
ARGUMENTIRANJE
I
ANALIZIRANJE
POSPJEUJE
RAZUMIJEVANJE KNJIEVNOUMJETNIKOGA OSTVARENJA
U CJELINI.
NA SATU OBRADE KNJIEVNOUMJETNIKOGA TEKSTA
POELJNO JE RAZGOVARATI S UENICIMA O NJIHOVIM
DOIVLJAJIMA PROITANOGA, O PITANJIMA KOJA SU SE
JAVILA TIJEKOM ITANJA, A NE INZISTIRATI NA
OEKIVANIM ODGOVORIMA NASTAVNIKA.
UPRAVO U TOME PRAVCU PIE I META GROSMAN U
SVOJOJ KNJIZI U OBRANU ITANJA. AKO NASTAVNIK
OBRADU DJELA ZAPONE SVOJIM PITANJIMA I SVOJIM
SHVAANJIMA TEKSTA, UENICI SE MORAJU ODREI
VLASTITA DOIVLJAJA I OSJEAJA KOJE JE TEKST U NJIMA
POBUDIO JER ONO TO NASTAVNIK GOVORI SHVAAJU KAO
JEDINO ISPRAVNO. VEA SE MOTIVACIJA U UENICIMA
JAVLJA AKO SE OSJETE RAVNOPRAVNIM SUDIONICIMA U
ODGOJNO-OBRAZOVNOME PROCESU.
OBRADU LEKTIRE PRIE IZ DAVNINE IVANE BRLIMAURANI
MOGUE JE ORGANIZIRATI
U OBLIKU
KNJIEVNOGA KRUOKA ILI EMISIJE KOJA E OKUPITI
POZNAVATELJE LIKA I DJELA AUTORICE. UENICI ESTIH
RAZREDA
POKAZUJU
VELIKU
MOTIVIRANOST
I
ANGAIRANOST UPRAVO U OVAKVOME OBLIKU NASTAVE JER
JEDNI DRUGIMA POSTAVLJAJU PITANJA KOJA ZANIMAJU I
NJIH,
ZAJEDNO
POKUAVAJU
PRONAI
ODGOVORE,
MOTIVACIJU POJEDINIH LIKOVA TE DOI DO ESTETSKIH I
MORALNIH SUDOVA. ZANIMLJIV I KREATIVAN PRISTUP
NASTAVNIKA ZA POJEDINO DJELO ZASIGURNO E ISTO
UINITI I U UENICIMA TE RAZVIJATI I NJEGOVATI
NJIHOVU KULTURU ITANJA.
ITATELJ
ITATELJ JE OSOBA KOJA ITA TEKST, TJ. POSJEDUJE
SPOSOBNOST
DEKODIRANJA
PISANIH
ZNAKOVA
ODREENOGA JEZIKA I PRIMANJA INFORMACIJA KOJE SE
PRENOSE
TIM
ZNAKOVIMA.
ITATELJ MOE BITI NAIVNO-REALISTIKI, ROMANTIAN,
INTELEKTUALAN, INTERAKTIVAN, ESTETSKI, LITERARAN,
POVRAN, SVESTRAN, PROFESIONALAN, KRITIKI. GOETHE JE
SMATRAO
DA JE IDEALAN TIP ITATELJA ONAJ KOJI
PROSUUJE NASLAUJUI SE I KOJI SE NASLAUJE
PROSUUJUI NEKI TEKST. U NJEGOVU SE TIPU SJEDINJUJU
72

ZNAAJKE RAZLIITIH TIPOVA ITATELJA, TO UPUUJE DA

POSTOJE I KOMBINIRANI TIPOVI ITATELJA. ITATELJ ITA
DA BI ZADOVOLJIO SVOJE POTREBE ZA SPOZNAVANJEM
SVIJETA, POTREBE ZA KONTAKTOM S LJUDIMA I POTREBE ZA
EMOCIONALNIM ISPUNJENJEM.

PISANE VJEBE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA

PISMENOST NIJE GOTOV DAR. ONA JE REZULTAT
DUGOTRAJNOG KONTINUIRANOG UENJA I VJEBANJA. U
METODIKOJ SU LITERATURI ZABILJEENI RAZNOLIKO
POSTUPCI U RAZVIJANJU PISANOGA IZRAZA. NASTAVA
PISMENOSTI MORA UVAITI KARAKTERISTIKE DOBI
UENIKA, TJ. MORA POKRENITI DOIVLJAJNI SVIJET
UENIKA. UZ PRINCIP PRIMJERENOSRI POVEZUJE SE I
PRINCIP POSTUPNOSTI. POSTUPNOST SE OITUJE U IZBORU
SADRAJA, OBLIKA I POSTUPAKA.
PO OBLIKU I NAMJENI PISANE RADOVE DIJELIMO U DVIJE
SKUPINE:
1. SASTAVCI
2. VJEBE I ZADACI
SASTAVCI - NA OSNOVNOKOLSKOM SE STUPNJU PROVODE
SVI OBLICI PISMENIH SASTAVAKA: OPISIVANJE,
IZVJETAVANJE, PRIPOVIJEDANJE, PREPRIAVANJE,
PRIKAZIVANJE, RASPRAVLJANJE. NA SREDNJOKOLSKOM SE
STUPNJU PROVODE JO RAZNOVRSNIJI OBLICI PISMENOG
IZRAAVANJA. UZ AFIRMIRANE SE OBLIKE UVODE NOVI,
SLOENIJI OBLICI: IMPRESIJA, PARALELA, REFERAT,
INTERPUNKCIJA, MARGINALIJA, ARGUMENTACIJA
POSTAVLJENIH TEZA, RASPRAVA, ESEJ. SUVREMENA
*METODIKA NASTAVE PISMENOSTI PROKLAMIRA PRINCIP
INTERESA. KOD UENIKA TREBA POBUDITI INTERES ZA
PISMENO IZRAAVANJE I POVJERENJE U VLASTITE
IZRAAJNE MOGUNOSTI. DJECU PRIVLAE ONI SADRAJI
KOJI SU POVEZANI UZ NJIHOV SVAKODNEVNI DOIVLJAJNI
SVIJET. RADO PIU O ONOME TO VOLE I TO POZNAJU.

73

*IAKO JE AFIRMIRANA I U DRUGIM NASTAVNIM

PREDMETIMA, NASTAVA PISMENOSTI IPAK PRONALAZI
NAJJAE UPORITE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA.
GOVORNE VJEBE SU U UZAJAMNOM ODNOSU S NASTAVOM
PISMENOSTI PA JE ZA OBA PODRUJA UVEDEN TERMIN
NASTAVA IZRAAVANJA. U NJEGOVANJU PISANOGA IZRAZA
KNJIEVNI E TEKST ODIGRATI VRLO ZNAAJNU ULOGU. U
KNJIEVNIM TEKSTOVIMA JEZINI JE IZRAZ DOVEDEN DO
NAJVIEG STUPNJA IZRAAJNOSTI.
UPRAVO PALJIVIM, DOIVLJAJNIM ITANJEM I
RAZUMIJEVANJEM KNJIEVNOGA TEKSTA UENIK E
OPLEMENITI SVOJ VLASTITI IZRAZ. U ORGANIZACIJI
NASTAVE PISMENOSTI NE SMIJE BITI ZANEMAREN PRINCIP
INDIVIDUALNOGA POSTUPKA.
*U PODRJU IZRAAVANJA UENIK OTKRIVA INDIVIDUALNE
SKLONOSTI. NJIH TREBA RESPEKTIRATI I RAZVIJATI. S
NAROITOM PANJOM TREBA PRIHVATITI STVARALAKE
POKUAJE UENIKA.
*NASTAVA PISMENOSTI IMA I PRAKTINU NAMJENU. ONA
E OSPOSOBITI UENIKE ZA NAJRAZLIITIJE FORME
PISANOGA KOMUNICIRANJA OD INTIMNOG ISPOVIJEDANJA
DO POSLOVNOGA KOMUNICIRANJA.

TEMATSKA SU PODRUJA U NASTAVI PISMENOSTI

NEOBINO AROLIKA. PO METODIKIM KRITERIJIMA U
PODRUJE TEME ULAZE PRVENSTVENO ONI SADRAJI KOJI
IZAZIVAU INTERES UENIKA, AKTIVIRAJU NJEGOVU
PROMATRAKU, DOIVLJAJNU, MISAONU I FANTAZIJSKU
AKTIVNOST.
SVI TEMATSKI SUSTAVI MORAJU POLAZITI OD
DOIVLJAJNO-SPOZNAJNIH MOGUNOSTI UENIKA,
MORAJU IMATI JASNO ODREEN OBRAZOVNI I ODOJNI
SMISAO.
UENIK TREBA BITI AFIRMIRAN KAO AKTIVAN SUBJEKT
KOJI PROMATRA, DOIVLJAVA, MATA I RAZMILJA.
ZNAAJAN TRENUTAK PREDSTAVLJA FORMULIRANJE TEME.
TEMA MORA BITI UVJETOVANA RANIJIM RADOM, TJ.
UENICI MORAJU BITI PRIPREMLJENI ZA PRIHVAANJE

74

TEME. RAD NA PRIPREMANJU UENIKA ZA OBLIKOVANJE

ODREENE TEME ODVIJA SE U TRI SMJERA:
DOIVLJANOM, SPOZNAJNOM I LEKSIKOM.
U PRIPREMNOJ FAZI UENICI USVAJAJU SADRAJE I
ZAOKUPLJAJU SE TEMOM. TEMU MOE FORMULIRATI SAM
NASTAVNIK, A MOGU I UENICI PONUDITI NIZ VARIJANI OD
KOJIH SE ODABIRE NABOLJA, NAJKONKRETNIJA I
NAJPRECIZNIJA. PANJU I INTERES UENIKA NAROITO
PRIVLAE ONE TEME KOJE VE U NASLOVU KRIJU
EMOCIONALNI NABOJ. TO JE TEMA JEDNOSTAVNIJE I
PRECIZNIJE FORMULIRANA, TO E I NJEZINA RAZRADA BITI
KONKRETNIJA, OSOBNIJA I UVJERLJIVIJA.
VJEBE I ZADACI VJEBE I ZADACI SLUE ZA RAZVIJANJE
TEHNIKE PISANJA, PRAVOPISNIH NAVIKA, GRAMATIKE
PRAVILNOSTI IZRAZA, BOGAENJE LEKSIKA, RAZVIJANJE
STILA I SMISLA ZA KOMPONIRANJE. ONI PRETHODE
SAMOSTALNIM SASTAVCIMA U KOJIMA UENIK
PRIMJENJUJE ZNANJE I NAVIKE KOJE JE STEKAO
VJEBANJEM I ZADACIMA. NAJPOZNATIJI SU TIPOVI
PISMENIH VJEBI I ZADATAKA:
PREPISIVANJE TEKSTA PREPISIVANJEM UENIK RAZVIJA
PANJU, SMISAO ZA TONOST I ESTETSKI IZGLED
RUKOPISA. PREPISIVANJE KAO TIP VJEBI IMA PRIMARAN
ZADATAK DA RAZVIJE TEHNIKU PISANJA, TJ. PRAVILNOST U
OBLIKOVANJU SLOVA, UREDNOST I BRZINU.
ODGOVORI NA PITANJA U OBRADI KNJIEVNIH TEKSTOVA
MOE FORMULIRATI PITANJE NA KOJE E UENIK
ODGOVORITI PREPISIVANJEM STIHA ILI REENICE IZ DJELA.
PRAVILNOM ORGANIZACIJOM OVAKVIH VJEBI UENIK E
STEI OKRETNOST U FORMULIRANJU, JASNOU I SAETOST
U IZRAAVANJU.
VJEBE S DEFORMIRANIM REENICAMA PRVENSTVENO SU
NAMIJENJENE ZA RAZVIJANJE UENIKOVIH LOGIKIH
SPOSOBNOSTI. PRIMJERICE, UZIMA SE REENICA S
ISPRETURANIM REDOM RIJEI KOJI DOVODI DO
POREMEAJA SMISLA. UENIK E PROMJENOM REDA RIJEI
OTKLONITI LOGIKI POREMEAJ.
DOPUNJAVANJE I PROIRIVANJE REENICA MOE IMATI
SVOJU LEKSIKU, GRAMATIKU, PRAVOPISNU I STILISTIKU
NAMJENU. KAO PREDLOAK ZA PROVOENJE TOG TIPA
VJEBI MOGU POSLUITI RAZLIITI TEKSTOVI U KOJIMA SU
IZOSTAVLJENE POJEDINE RIJEI KOJE TREBA ZAMIJENITI
NOVIM RIJEIMA, NPR. RIJEIMA SUPROTNOGA ZNAENJA. I
OVE VJEBE IZOTRAVAJU LOGIKI SMISAO, OBOGAUJU
75

RIJENIK I OTKRIVAJU UENIKU RAZNOVRSNE MOGUNOSTI

IZRAAVANJA.
DIKTATI DIKTAT JE VRLO PRIKLADAN OBLIK PISANE VJEBE
U RAZVIJANJU PRAVOPISNE PISMENOSTI. NJIME SE
RAZVIJAJU ORTOGRAFSKE NAVIKE, MEMORIJA I
SPOSOBNOST RASUIVANJA. PRAVILNO POSTAVLJENI
DIKTATI POKAZUJU UENIKOVO ZNANJE I NAVIKE,
RAZVIJENOST NJEGOVE MEMORIJE, TONOST PAMENJA I
LOGINOG POVEZIVANJA SADRAJA, SPOSOBNOST
RAZLIKOVANJA I RASPOZNAVANJA, BRZINU REAGIRANJA,
SPOSOBNOST OBUHVAANJA ZVUKOVNIH NIZOVA I
NJIHOVA GRAFIKOG PREDOIVANJA ODGOVARAJUIM
ZNAKOVIMA UVAAVAJUI PRITOM PRAVOPISNE
KONVENCIJE, SPRETNOST U PRIMJENI NAUENIH PRAVILA.
DIKTATI SE PRIMJENJUJU U SVIM FAZAMA KOLOVANJA.
RAZNOLIKO SU PO KARAKTERU I NAMJENI. STVARALAKI
DIKTAT JE DIKTAT U KOJEM UENIK SAMOSTALNO OBLIKUJE
POJEDINE RIJEI U TEKSTU, PREINAUJE ZADANE RIJEI ILI
NADOPUNJUJE TEKST ODGOVARAJUIM JEZINIM
PODACIMA. DIKTAT S OBRAZLOENJEM JE DIKTAT U KOJEMU
UENIK DOBIJE ZADATAK DA SAETO PISMENO FORMULIRA
PRAVILO, A TEK IZA TOGA ZAPISUJE RIJEI PO DIKTATU.
PISMENO FORMULIRANJE PRAVILA POJAAVA UENIKOVU
MISAONU AKTIVNOST. OBJANJENI (EKSPLIKATIVNI)
DIKTAT PRETPOSTAVLJA OBJANJENJA KOJA E UENIKU
OLAKATI SNALAENJE U NOVOJ SITUACIJI. OBJANJAVA
SE ODREENI TEKST S CILJEM DA UENICIODREUJU
ZNAENJE POJEDINIH POJMOVA U TEKSTU. JO NEKI OBLICI
DIKTATA: DIKTAT S PREDUSRETANJEM POGREAKA,
KONTROLNI DIKTAT, PROUENI DIKTAT, SAMODIKTAT,
IZBORNI DIKTAT.
LEKSIKE VJEBE UZ USVAJANJE RJENIKOGA BLAGA
POTREBNO JE RAZABIRATI I ZNAENJE RIJEI.
NEPOZNAVANJE ZNAENJA RIJEI DOVODI DO BESMISLA I
GOVORNIH NESPORAZUMA. DA BI SE PROIRIO OPSEG RIJEI
I DA BI UENICI ISPRAVNO UPOTREBLJAVALI USVOJENE
RIJEI, TREBA PROVODITI ORGANIZIRANE LEKSIKE VJEBE.
LEKSIKE SE VJEBE TIJESNO POVEZUJU S NASTAVOM
GRAMATIKE, ORTOGRAFIJE, STILISTIKE I NASTAVOM
OSTALIH PREDMETA. RAZLIKUJEMO: LEKSIKO-STILISTIKE,
LEKSIKO-SEMANTIKE, LEKSIKO-GRAMATIKE I LEKSIKOORTOGRAFSKE VJEBE.
STILISTIKE VJEBE U NASTAVI PISMENOST UENIK
MORA UPOZNATI I IZRAAJNE MOGUNOSTI JEZIKA.
STILISTIKE E VJEBE OSPOSOBITI UENIKA ZA
NIJANSIRANO IZRAAVANJE, OTKRIT E MU MOGUNOSTI
76

IZBORA I RASPOREDA RIJEI I IZRAZA, NJIHOVO

FUNKCIONIRANJE U ODREENOM KONTEKSTU, NJIHOVU
IZRAAJNU VRIJEDNOST. VJEBE KOJE IMAJU TAKVU
NAMJENU MOGU SE DOBRO ISKORISTITI U OBRADI
KNJIEVNIH TEKSTOVA. U RAZVIJANJU UENIKOVA STILA
SVRSISHODNI SU PISANI KOMENTARI NASTAVNIKA KOJI
UPUUJU UENIKA NA POGREKE I SUGERIRAJU MU
POSTUPKE U OTKLANJANJU POGREAKA.
VJEBE U PROMATRANJU PROMATRANJE JE METODA
SPOZNAVANJA, METODIKI POSTUPAK U KOJE SUBJEKT
USMJERUJE SVOJU PANJU PREMA ODABRANOM OBJEKTU S
ODREENIM CILJEM (NAMJEROM).
KOMPOZICIJSKE VJEBE USPOREDO S RAZVIJANJEM
RJENIKA TREBA PROVODITI VJEBE U KOMPONIRANJU. DO
NAJJEDNOSTAVNIJIH KOMPOZICIJSKIH UZORAKA UENIK
E DOI U TOKU PROMATRANJA.

GOVORNE VJEBE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA

GOVORNE VJEBE
(TEAK GOVORNE VJEBE, KOLSKA KNJIGA, ZG, 1990.)
- SVRHA GOVORNIH VJEBI: SUVERENO PRIOPAVANJE
SVOJIH MISLI I OSJEAJA, PRAVILNA UPORABA
STANDARDNOG JEZIKA

PODJELA GOVORNIH VJEBI UVJETOVANA JE SVRHOM

VJEBANJA:
1.GRAMATIKO-PRAVOGOVORNE
A) GRAMATIKE:
A) FONETSKO-FONOLOKE (RAZLIKOVANJE /, IJE/JE,
NAGLAAVANJE)
B) MORFOLOKE (VRITELJ RADNJE, G MN., I JD., GLAGOLSKI
I PRIDJEVNI OBLICI)

77

C) SINTAKTIKE (SLAGANJE I DOPUNJAVANJE REENICA,

SAIMANJE, PREOBLIKOVANJE)
B) LEKSIKE
A) LEKSIKO-GRAMATIKE (LEKSIKO-FONOLOKE,
MORFOLOKE, SINTAKTIKE, RJEOTVORNE)
B) LEKSIKO-SEMANTIKE (SINONIMI, ANTONIMI,
TOPONIMI,HISTORIZMI)
C) LEKSIKO-STILISTIKE (SUVINO GOMILANJE RIJEI,
MIJEANJE LEKSIKA IZ RALIITIH STILOVA)

C) PRAVOGOVORNE (ORTOEPNE)
A) ARTIKULACIJSKE (IZGOVOR GLASOVA I GLASOVNIH
SKUPINA)
B) AKCENATSKE (RAZLIKOVANJE NAGLASAKA, MJESTA
NAGLASAKA, DUGI I KRATKI SLOGOVI)
C) INTONACIJSKE (NAGLASAK, TEMPO, JAINA, STANKA,
REENINA MELODIJA)

2. STILSKO-KOMPOZICIJSKE
A) MONOLOKE
(VIJEST, USMENA MOLBA, BIGRAFIJA, REPORTAA,
PRIJENOS UTAKMICE, NAJAVLJIVANJE, PREDAVANJE, GOVOR
POZDRAVNI, OPROTAJNI, PRIGODNI, ZAMILJENI,
ESTITKA)
B) DIJALOKE
(TELEFONSKI RAZGOVOR, POSLOVNI RAZGOVOR, INTERVJU
STVARAN I ZAMILJEN, RASPRAVA,
PANEL-DISKUSIJA UNAPRIJED SE ODREDE GLAVNI
DISKUTANTI KOJI SE ZA SVOJ DIO TEME PRIPREME, A
POSTOJE I NEPRIPREMLJENE DISKUSIJE)

DJELATNOSTI NASTAVE JEZINOGA IZRAAVANJA

SLUANJE, GOVORENJE, ITANJE I PISANJE
STJEPKO TEAK TEORIJA I PRAKSA...

78

USMENO I PISMENO IZRAAVANJE

- OVO JE PODRUJE PRIMJENA TEORETSKOG ZNANJA
STEENOG U NASTAVI GRAMATIKE, PRAVOPISA,
PRAVOGOVORA, RJENIKA, KNJIEVNOSTI, SCENSKE I
FILMSKE UMJETNOSTI.
IPAK, I OVO PODRUJE TREBA UPOZNATI I NA TEORETSKOJ
RAZINI S PRAVILIMA SASTAVLJANJA I STILIZIRANJA
TEKSTOVA, TJ. OPSKRBITI SE ZNANJEM O TEORIJI
SASTAVLJANJA (VRSTE TEKSTOVA), TEKSTOVNOJ
LINGVISTICI, STILISTICI I RETORICI
***OVO JE NASTAVNO PODRUJE SLOENO I PO SADRAJU I
PO METODIKIM POSEBNOSTIMA UVJETOVANIMA
SADRAJEM. U NJEMU RAZLIKUJEMO:

POETNO ITANJE I PISANJE

ITANJE
GOVORENJE
PISANJE
SLUANJE ???

A) SLUANJE - U GOVORNU SMO PRAKSU ULI SLUAJUI.

SLUAJUI SMO STEKLI IMANENTNU GRAMATIKU KOJA NAM
OMOGUUJE STVARANJE NOVIH NIKAD SLUANIH ILI
ITANIH RIJEI, REENICA I TEKSTOVA.
***NAUITI UENIKA SLUATI ZADAA JE SVIH UITELJA,
BEZ PBZIRA NA NASTAVNI PREDMET, ALI JE ZBOG VANOSTI
SLUANJA ZA JEZINU KOMUNIKACIJU NA TU ZADAU
UITELJ HRVATSKOGA UPUENIJI OD DRUGIH. POZORNO JE
SLUANJE UMIJEE, PRISTOJNOST, STVAR DOBROG ODGOJA,
KULTURE, POTOVANJE SUGOVORNIKA.

VJEBE SLUANJA VALJA ORGANIZIRATI RADI:

OSPOSOBLJAVANJA ZA USREDOTOENOST NA USMENO

IZLAGANJE
PRIVIKAVANJA NA KONTINUIRANO, TRAJNO PRANJE
USMENOGA IZLAGANJA
RAZUMIJEVANJE SADRAJA USMENOGA IZLAGANJA
RAZLIKOVANJE BITNOG I NEBITNOG, OPEG I POSEBNOG,
SREDINJEG I RUBNOG U USMENOM IZLAGANJU
ZAPAANJA JEZINIH OBILJEJA USMENOG IZLAGANJA
ZAPAMIVANJA SADRAJA USMENOG IZLAGANJA

79

PONAVLJANJA I OPONAANJA BILO SADRAJNIH BILO

IZGOVORNIH SASTAVNICA USMENOG IZLAGANJA

KAO IZVOR SLUANJA U NASTAVI MOE SE ISKORISTITI:

UITELJEVO GOVORENJE I ITANJE, UENIKOVO
GOVORENJE I ITANJE, GOVORENJE GOSTA U NASTAVI,
GOVORENJE ILI ITANJE NA RADIJU, NA FILMU ILI
TELEVIZIJI, SNIMLJENO NA NEKOM MEDIJU ILI PRENOENO
PUTEM KOLSKOGA RAZGLASA.

B) ITANJE OSTAJE JEDAN OD TEMELJNIH SADRAJA

NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA I U ERI ELEKTRONSKIH
MEDIJA. UENIKE VALJA UITI ITATI NE SAMO RUKOPISNE,
STROJOPISNE I TISKANE TEKSTOVE NEGO I ONE NA
TELEVIZIJSKIM, FILMSKIM, RAUNALNIM I DRUGIM
EKRANIMA.
**ITANJE SE MOE IZDVOJITI KAO POSEBNI SADRAJNI
ODSJEAK PREDMETA HRVATSKI JEZIK JER U ODGOJU
MLADOG BIA TREBA AFIRMIRATI RAZLIITE VRSTE ITANJA
KAKO BI SE OSTVARILE ODGOJNO-OBRAZOVNE I
FUNKCIONALNE ZADAE KOJE SE POSTIU NASTAVOM
ITANJA.
***U RAZVRSTAVANJU ITANJA MOGU SE KAO KRITERIJI
POSTAVITI: ITA, TEKST, MJESTO, SVRHA I NAIN.

1) ITA - MOE BITI POJEDINAC, PAR, SKUP, ZBOR,

UENIK, UITELJ, STRUNI DJELATNIK...
PO TOM KRITERIJU Z. DIKLI RAZLIKUJE A) INDIVIDUALNO,
B) ZBORNO (KOLEKTIVNO, SKUPNO), C) NASTAVNIKOVO,
D) UENIKOVO, E) GLUMAKO, F) RECITATORSKO I G) ITANJE
PO ULOGAMA.
**TOME SE JO MOE DODATI H) ITANJE U PARU I I)
ITANJE POSREDSTVOM AUDITIVNIH I AUDIOVIZUALNIH
SREDSTAVA.

2) PREDMET ITANJA JE TEKST.

3) MJESTO ITANJA - U NASTAVI JE NAJEE
UIONICA, ITAONICA I OBITELJSKI DOM, ALI I ULICA,
CRKVA, TRGOVINE, RAZLIITA JAVNA MJESTA.
**MOGLI BISMO POSTAVITI DVOLANU KLASIFIKACIJU:
RAZREDNO I IZVANRAZREDNO ITANJE.

80

4) SVRHA ITANJA - JEST JASNO I TONO PRIMANJE

NAPISANE OBAVIJESTI. S OBZIROM NA POTREBE
PRIMATELJA OBAVIJESTI I KARAKTER PORUKE,
SVRHA SE MOE RASLOJITI NA VIE CILJEVA I ZADAA:

A) LOGIKO ITANJE NAZIVA SE I ITANJE S

RAZUMIJEVANJEM, CILJ MU JE RAZUMIJEVANJE PORUKE,
NAGLASAK JE NA SPOZNAJNOJ RAZINI
B) IZRAAJNO ITANJE NAGLASAK JE NA
DOIVLJAJNOJ RAZINI, CILJ MU JE IZRAZITI DOIVLJAJ
TEKSTA ILI GA POBUDITI KOD ITATELJA, MOE BITI
B1) INTERPRETATIVNO-ITA (UENIK, NASTAVNIK,
ZNANSTVENIK) NASTOJI GLASOVNO INTERPRETIRATI
VLASTITI DOIVLJAJ I RAZUMIJEVANJE TEKSTA
B2) STVARALAKO (RECITATORSKO, GLUMAKO,
UMJETNIKO) - ITA S VEIM ILI MANJIM UMJETNIKIM
AMBICIJAMA OSTVARUJE NE SAMO SVOJU INTERPRETACIJU
NEGO I OSJEAJNI NABOJ KOJI OBOGAUJE ILI
MODIFICIRA I SPOZNAJNU SASTAVNICU TEKSTA

C) USMJERENO ITANJE - ZAHTIJEVA DUBLJE I IRE

PONIRANJE U TEKST, NE SAMO OTKRIVANJE OSNOVNE
SPOZNAJNO DOIVLJAJNE RAZINE, MOE BITI:
C1) ANALITIKO - RALANJIVANJEM SE ZAPAAJU,
PROMATRAJU I VREDNUJU POJEDINOSTI U TEKSTU
C2) KRITIKO - TVRDNJE I PITANJA IZ TEKSTA SE KRITIKI
PROSUUJU

D) ITANJE S KOMENTAROM USKO JE POVEZANO S

GOVORENJEM I PISANJEM JER ITA ITAJUI ODLOMAK
POODLOMAK USMENO ILI PISMENO KOMENTIRA PROITANO
4) ZA NAIN ITANJA ODLUNA SU DVA KRITERIJA:
A) GLASNOA I B) NAZONOST ITAA.
RAZLIKUJE SE 1. ITANJE NA GLAS I 2. ITANJE U SEBI.
OBA NAINA SU VANA ZA SUVREMENOG GRAANINA, ALI
PREDNOST IPAK VALJA DATI ITANJU U SEBI JER JE ONO
MNOGO EE I POTREBNIJE U IVOTU.

81

C) GOVORENJE
U NASTAVI USMENOG IZRAAVANJA TREBA POLAZITI OD
UENIKOVA JEZINOGA OSJEAJA ODNOSNO OD NJEGOVE
IMANENTNE GRAMATIKE. POSTUPNO TREBAJU OVLADATI
VJETINOM GOVORENJA NA KNJIEVNOM JEZIKU.
**PRAKTINA UPORABA KNJIEVNOGA JEZIKA UVRUJE SE,
USAVRAVA I PROVJERAVA NA SATIMA USMENOG
IZRAAVNJA. U NAIM SE KOLAMA USMENE VJEBE
ORGANIZIRAJU PREMA SLJEDEOJ KLASIFIKACIJI:
1. PREMA GLAVNOM CILJU VJEBANJA
A) GRAMATIKO-PRAVOGOVORNE FONOLOKE,
MORFOLOKE, SINTAKTIKE, LEKSIKE, PRAVOGOVORNE
***CILJ IM JE USVAJANJE GRAMATIKIH, LEKSIKIH I
PRAVOGOVORNIH NAVIKA
LEKSIKE VJEBE MOGU BITI LEKSIKOGRAMATIKE,
LEKSIKOSEMANTIKE I LEKSIKOSTILISTIKE VJEBE
PRAVOGOVORNE VJEBE MOGU BITI ARTIKULACIJSKE
(IZGOVOR GLASOVA), AKCENATSKE (NAGLAIVANJE RIJEI),
INTONACIJSKE (REENINA MELODIJA, TEMPO, STANKA) I
PRAVOGOVORNO-PRAVOPISNE VJEBE
B) STILSKO-KOMPOZICIJSKE RAZGOVARANJE, OPISIVANJE,
PRIPOVIJEDANJE, TUMAENJE, RASPRAVLJANJE,
UPUIVANJE
- CILJ IM JE STVARANJE TEKSTOVA
*MOGU BITI DIJALOKE (RAZGOVORNE IGRE, TELEFONSKI
RAZGOVOR, USMENA DRAMATIZACIJA, INTERVJU, POSLOVNI
RAZGOVOR) I MONOLOKE (OPISIVANJE, PRIPOVIJEDANJE,
TUMAENJE: ANALITIKO I SINTETIKO IZLAGANJE,
RASPRAVLJANJE ILI DISKUSIJA, UPUIVANJE ILI
INSTRUKCIJA, MJEOVITI OBLICI)
2. PREMA STUPNJU IZVORNOSTI
A) NA TUIM TEKSTOVIMA ITANJE, RECITIRANJE,
GOVORENJE NAPAMET, USMENI DIKTATI
B) NA VLASTITIM TEKSTOVIMA ODGOVARANJE NA
PITANJA, IZLAGANJE VLASTITIH SADRAJA
TEME USMENIH VJEBI MORAJU BITI U SKLADU S
POTREBAMA, MOGUNOSTIMA I INTERESIMA UENIKA. NEKA
GOVORE O ONOME TO ZNAJU, TO IM JE BLISKO, TO IM

82

KORISTI. TU TREBA POTOVATI NAELA PRAKTINOSTI,

SADRAJNE KOMPETENCIJE, IVOTNOSTI, ZAVIAJNOSTI.

D) PISANJE
PISMENO JE IZRAAVANJE BLISKO I USKO POVEZANO S
USMENIM. IPAK NE TREBA ZABORAVITI RAZLIKE. SLINO
USMENIMA MOGU SE PODIJELITI NA:
a) GRAMATIKO-PRAVOPISNE FONOLOKE, MORFOLOKE,
SINTAKTIKE, LEKSIKE, PRAVOPISNE ILI ORTOGRAFSKE
b) STILSKO-KOMPOZICIJSKE - RAZGOVARANJE,
OPISIVANJE, PRIPOVIJEDANJE, TUMAENJE,
RASPRAVLJANJE, UPUIVANJE)
PREMA STUPNJU IZVORNOSTI MOGU BITI:
a) PREPISIVANJE
b) ODGOVORI NA PITANJA
c) DOPUNJAVANJE I PROIRIVANJE REENICA
d) ISPRAVLJANJE (POGREAKA, DEFORMIRANIH REENICA)
e) DIKTATI
f) SASTAVLJANJE (DUIH I KRAIH TEKSTOVA)
TEME PISMENIH SASTAVAKA - SLINO KAO I KOD GOVORNIH
VJEBI OSNOVNO JE IZVORITE TEME UENIK I SVIJET
KOJI GA OKRUUJE: DOM, KOLA, ZAVIAJ, SVIJET.

MEUNARODNI DAN PISMENOSTI

KAO DAN OBILJEAVANJA ODABRAN JE 8. RUJNA
ZATO BA PISMENOST?
***HAMBURKA DEKLARACIJA (1997.) NAGLAAVA KAKO JE
PISMENOST, KOJA U IREM SMISLU OBUHVAA ZNANJE I
VJETINE KOJE SU POTREBNE SVIMA U SVIJETU BRZIH
PROMJENA, OSNOVNO (...) LJUDSKO PRAVO.
***DONOSI KORIST POJEDINCU, UTJEUI NA NJEGOVO
SAMOPOUZDANJE, OSNAUJUI GA ZA INDIVIDUALNU I
KOLEKTIVNU AKCIJU, OSLOBAAJUI NJEGOVU
KREATIVNOST I OSPOSOBLJAVAJUI GA ZA KRITIKU
REFLEKSIJU STVARNOSTI. TAKOER, POLITIKE I KULTURNE
KORISTI TE KORISTI U PODRUJIMA POPUT OBRAZOVANJA,
OUVANJA ZDRAVLJA, REPRODUKCIJE I RAVNOPRAVNOSTI
SPOLOVA VEZANE SU ZA PODIZANJE RAZINE PISMENOSTI, A

83

ODREENA JE I VEZA IZMEU PISMENOSTI I EKONOMSKOG

RASTA.
**PISMENOST ZNAAJAN I SNAAN INSTRUMENT KOJI SE
MOE UPOTRIJEBITI ZA POSTIZANJE BROJNIH DRUTVENO
VRIJEDNIH CILJEVA

OSOBA JE FUNKCIONALNO PISMENA AKO SE MOE

UKLJUITI U SVE AKTIVNOSTI U KOJIMA JE PISMENOST
POTREBNA ZA EFEKTIVNO FUNKCIONIRANJE NJEZINE GRUPE
I ZAJEDNICE TE KAKO BI JOJ OMOGUILA DA SE NASTAVI
SLUITI ITANJEM, PISANJEM I RAUNANJEM ZA SVOJ
VLASTITI RAZVOJ I RAZVOJ ZAJEDNICE.
** SHVAANJA O POSTOJANJU VIE RAZLIITIH
PISMENOSTI

KAKO SE PISMENOST DEFINIRA KOD NAS?

NOVO SHVAANJE PISMENOSTI 21. STOLJEA KOJE, UZ
'TRADICIONALNI' POJAM PISMENOSTI - VJETINE PISANJA,
ITANJA I (PONEGDJE) RAUNANJA,
** RAZUMIJEVA OSPOSOBLJENOST ZA ITANJE S
RAZUMIJEVANJEM, VJETINE KOMUNICIRANJA, ZNANJE
STRANIH JEZIKA I KORITENJA SUVREMENE
INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE, KOJE
OMOGUUJU KVALITETNO RAZUMIJEVANJE PRIRODNIH I
DRUTVENIH ZBIVANJA,
OSPOSOBLJENOST ZA RJEAVANJE PROBLEMA, VJETINE I
SPREMNOSTI ZA TIMSKI RAD, PRIHVAANJE DRUGIH I
DRUGAIJIH TE OSPOSOBLJENOST ZA TRAJNO UENJE.

ISPRAVLJANJE I OCJENJIVANJE,
ISPRAVAK KOLSKE ZADAE
UDK: 371.26:811.163.42
372.45
STRUNI LANAK
PRIMLJENO: 2. 9. 2011.
MR. SC. VESNA NOSI1
GIMNAZIJA MATIJA MESI, SLAVONSKI BROD
VESNA.NOSIC@GMAIL.COM
SAETAK
U LANKU SE GOVORI O ISPRAVLJANJU I OCJENJIVANJU TE
ISPRAVKU KOLSKE ZADAE IZ
HRVATSKOGA JEZIKA. KOLSKA ZADAA SLIKA JE UENIKOVE
PISMENOSTI. NASTAVNIKOVA
84

DUNOST JE ZADAU PALJIVO PROITATI, ISPRAVITI

POGREKE I ZADAU OBJEKTIVNO
OCIJENITI. U KOLSKOJ ZADAI POJAVLJUJU SE DVIJE
VRSTE POGREAKA: JEZINE
I NEJEZINE. STRUNO, OBJEKTIVNO I PRAVEDNO OCIJENITI
KOLSKU ZADAU NIJE NI
JEDNOSTAVNO NI LAKO. NASTAVNIK TREBA SAVRENO
POZNAVATI SVE JEZINE NORME I
AKTUALNE JEZINE PRIRUNIKE. OCJENJIVANJE KOLSKE
ZADAE MOE BITI ANALITIKO
ILI SUMARNO. NA SATU ISPRAVKA KOLSKE ZADAE UENICI
NAJPRIJE NAPIU ISPRAVAK
ZADAE SLIJEDEI NASTAVNIKOVE UPUTE. NAKON TOGA
NASTAVNIK NA PLOI (ILI
PRETHODNO NA GRAFOPROZIRNICI) NAPIE PRIMJERE
JEZINIH GREAKA KOJE JE UOIO
ISPRAVLJAJUI SASTAVKE JEDNOG RAZREDNOG ODJELA, A
UENICI IH PREPISUJU U BI1 VESNA NOSI. JE DIPLOMIRALA KROATISTIKU,
KOMPARATIVNU KNJIEVNOST I BIBLIOTEKARSTVO
NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U ZAGREBU. NA ISTOM
FAKULTETU MAGISTRIRALA JE NA ODSJEKU ZA
KOMPARATIVNU
KNJIEVNOST. AUTORICA JE NEKOLIKO STRUENIH ELANAKA
IZ PODRUEJA HRVATSKOGA JEZIKA
I KNJIEVNOSTI, METODIKE I BIBLIOTEKARSTVA TE
IZVANNASTAVNIH AKTIVNOSTI (PRODUKCIJA
DOKUMENTARNOG
FI LMA, GOVORNA INTERPRETACIJA TEKSTA). OVE GODINE
PROMOVIRANA JE U PROFESORICU
SAVJETNICU HRVATSKOGA JEZIKA.
V. NOSI, ISPRAVLJANJE I OCJENJIVANJE, ISPRAVAK
KOLSKE ZADAE NAPREDAK 153 (1) 95 - 105 (2012)
96
LJENICU ZA KOLSKI RAD I PIU PRAVILNA RJEENJA. I
ISPRAVLJENE KOLSKE ZADAE
NASTAVNIK TREBA PALJIVO PREGLEDATI, A UENICI NA
NEKOM SLJEDEEM NASTAVNOM
SATU NAPISATI ISPRAVAK ISPRAVKA.
KLJUNE RIJEI: ISPRAVAK KOLSKE ZADAE, JEZINE I
NEJEZINE POGREKE, ZNAKOVI
ZA OBILJEAVANJE POGREAKA, OCJENJIVANJE KOLSKE
ZADAE, ISPRAVAK ISPRAVKA
KOLSKE ZADAE, OCJENJIVAKI KRITERIJI
UVOD
KOLSKA ZADA.A IZ HRVATSKOGA JEZIKA SLIKA JE
UEENIKOVE PISMENOSTI. NASTAVNIKOVA

85

DUNOST JE UEENIKOVU ZADA.U PALJIVO PROEITATI,

ISPRAVITI POGREKE, ZADA.U TEMELJITO
ANALIZIRATI I OBJEKTIVNO OCIJENITI.
ULOGU DOBRO ISPRAVLJENE ZADA.E U STJECANJU
PISMENOSTI UOEIO JE JO 1952. GODINE
ANTUN BARAC, KNJIEVNI KRITIEAR I POVJESNIEAR, KADA
JE U ELANKU ISPRAVLJAEI ZADA.A
NAPISAO DA JE ISPRAVLJANJE ZADA.A VAAN I PLEMENIT
STVARALAEKI POSAO. ISPRAVLJAEI
ZADA.A, PIE BARAC, VRE PONAJVIE POSAO, KOJI SE DADE
USPOREDITI S USKLA.IVANJEM
DIJELOVA PRI GRADNJI, RETUIRANJEM, RUENJEM MANJE
USPJELIH DIJELOVA, IZBACIVANJEM
NEPOTREBNIH UKRASA () ISPRAVLJAEI ZADA.A, KAD
ISPRAVNO SHVA.AJU SVOJE DUNOSTI,
SRODNI SU UMJETNICIMA. U ZAVRNOM DIJELU ELANKA
ZAKLJUEUJE: SREDNJOKOLSKI SU
PROFESORI, ISPRAVLJAEI ZADA.A, U VELIKOM DIJELU I
STVORILI CIJELU PISMENOST U HRVATA
(BARAC, 1952., 130-131).
ISPRAVLJANJE KOLSKE ZADAE
METODIEARI NAGLAAVAJU DA SVAKU KOLSKU ZADA.U
NASTAVNIK TREBA PROEITATI NEKOLIKO
PUTA DA BI STEKAO OP.I UTISAK O SADRAJU I PISMENOSTI,
DA BI ISPRAVIO POGREKE TE
STVORIO KONAENU OCJENU, NAPISAO POTREBNU UPUTU ILI
KOMENTAR (TEAK, 1998.). PRI PRVOM
EITANJU ON STJEEE OP.I DOJAM O SADRAJU I
PISMENOSTI. PRI DRUGOM EITANJU ISPRAVLJA
JEZIENE I NEJEZIENE POGREKE, A PRI TRE.EM DONOSI
KONAENU PROSUDBU I ODLUKU O
OCJENI I POTREBNIM PRIMJEDBAMA, SAVJETIMA I UPUTAMA.
VRSTE POGREAKA
U KOLSKOJ ZADA.I POJAVLJUJU SE DVIJE VRSTE
POGREAKA: JEZIENE I NEJEZIENE.
JEZINE POGREKE NASTAJU ZBOG NEPOZNAVANJA
JEZIENIH NORMI. DIJELE SE U OVE
SKUPINE:
PRAVOPISNE POGREKE
97
V. NOSI, ISPRAVLJANJE I OCJENJIVANJE, ISPRAVAK
KOLSKE ZADAE NAPREDAK 153 (1) 95 - 105 (2012)
GRAMATIEKE POGREKE: MORFOLOKE, SINTAKTIEKE,
TVORBENE
LEKSIEKE POGREKE
STILISTIEKE POGREKE.
NEJEZINE POGREKE SU VEZANE ZA IZVANJEZIENE
SASTAVNICE. DIJELE SE U SLJEDE.E
86

SKUPINE:
SADRAJNE POGREKE
KOMPOZICIJSKE POGREKE
INTERPRETACIJSKE POGREKE
LOGIEKE POGREKE.
OZNAIVANJE POGREAKA
POGREKE SE OBIENO OZNAEUJU RAZNIM ZNAKOVIMA I
VERBALNIM KOMENTARIMA U TEKSTU
KOLSKE ZADA.E I NA RUBNICI TEKSTA2. UOBIEAJENI
ZNAKOVI ZA OZNAEIVANJE POGREAKA
SU:
NAZNAIVANJE PODCRTAVANJEM
SVE VRSTE POGREAKA PODCRTATI JEDNOM CRTOM
SVAKU VRSTU POGREKE PODCRTATI DRUGAEIJOM CRTOM:
PRAVOPISNU POGREKU JEDNOM CRTOM
GRAMATIEKU POGREKU DVJEMA
STILSKU POGREKU VALOVITOM CRTOM
SADRAJNU POGREKU ISPREKIDANOM CRTOM (TEAK, 1998.,
500-502)
UPOTREBA KOREKTURNIH ZNAKOVA
SUVIAN RAZMAK
PREVELIK RAZMAK
POGRENO UVUEEN REDAK (REDAK POMAKNUTI NALIJEVO)
POGRENO UVUEEN REDAK (REDAK POMAKNUTI UDESNO)
IZMIJENITI REDOSLIJED RIJEEI
POGRENA RIJEE
IZOSTAVLJENA RIJEE ILI VIE RIJEEI
SUVINA SLOVA ILI RIJEE
POGREAN RED RIJEEI
NETO NEDOSTAJE
NOVI ODLOMAK
2 D. ROSANDI. U KNJIZI OD SLOVA DO TEKSTA I METATEKSTA
ZNAKOVE NAZIVA I SIMBOLIMA, A
VERBALNE KOMENTARE VERBALNIM INTERVENCIJAMA.
V. NOSI, ISPRAVLJANJE I OCJENJIVANJE, ISPRAVAK
KOLSKE ZADAE NAPREDAK 153 (1) 95 - 105 (2012)
98
UPORABA KRATICA
A) JEZIENE POGREKE: B) NEJEZIENE POGREKE:
PP PRAVOPISNA POGREKA
MP MORFOLOKA POGREKA
SP SINTAKTIEKA POGREKA
TP TVORBENA POGREKA
STP STILSKA POGREKA
SAP SADRAJNA POGREKA
KP KOMPOZICIJSKA POGREKA
IP INTERPRETACIJSKA POGREKA
LP LOGIEKA POGREKA
87

KOMBINACIJA PRETHODNO NAVEDENIH NAINA

KOMBINACIJA NAZNAEIVANJA PODCRTAVANJEM I
KOREKTURNIH ZNAKOVA
KOMBINACIJA NAZNAEIVANJA PODCRTAVANJEM KRATICA.
ZNAKOVNI SUSTAV KOJIM SE POJEDINI NASTAVNIK SLUI
MORA BITI JEDNOZNAEAN. PRI
ISPRAVLJANJU KOLSKIH ZADA.A NASTAVNIK GA SE TREBA
DOSLJEDNO PRIDRAVATI. NA PRVOM
LISTU ZADA.NICE UEENICI BI TREBALI NAPISATI ODE.ENI
ZNAKOVNI SUSTAV I ZNAEENJE SVAKOG
POJEDINOG ZNAKA.
ISPRAVLJANJE POGREAKA
DIDAKTIEARI PREDLAU TRI NAEINA ISPRAVLJANJA
POGREAKA (TEAK, 1998., 500-502):
OZNAIVANJE POGREAKA BEZ ISPRAVLJANJA
NASTAVNIK UTVR.ENIM ZNAKOM OZNAEI POGREKU U
TEKSTU, ALI JE NE ISPRAVI. NAZNAEIVANJE
POGREAKA POTIEE UEENIKA NA RAZMILJANJE PA ON
SAMOSTALNO OTKRIVA U EEMU
JE POGRIJEIO SLUE.I SE JEZIENIM PRIRUENICIMA
(PRAVOPISOM, RJEENIKOM, GRAMATIKOM
I JEZIENIM SAVJETNIKOM) KOJE ZA TAJ SAT TREBA
DONIJETI U UEIONICU. IAKO JE UEENIK SAMOSTALAN,
ON EESTO TREBA POMO. NASTAVNIKA JER MU NEDOSTAJE
POTREBNO ZNANJE JEZIKA.
IZRAVNO ISPRAVLJANJE POGREAKA
POGREKA SE MOE IZRAVNO ISPRAVITI NA DVA NAEINA:
NASTAVNIK U TEKSTU PODCRTA POGRENO NAPISANU(E)
RIJEE(I), A NA RUBNICI TEKSTA
SAMO IMENUJE VRSTU POGREKE, NPR.: IJE/JE, PADE,
VELIKO SLOVO, VRIJEME
NASTAVNIK U TEKSTU PODCRTA POGRENO NAPISANU(E)
RIJEE(I), A NA RUBNICI NAPIE
PRAVILNO RJEENJE. UEENIK JE NESAMOSTALNIJI I
PASIVNIJI, ALI MOE BRZO SAVLADATI
ODRE.ENU VRSTU POGREKE.
KOMBINIRANI NAIN ISPRAVLJANJA POGREAKA
NASTAVNIK NAZNAEI I ISPRAVI SAMO ONU POGREKU ZA
KOJU JE SIGURAN DA JE UEENIK
BEZ NJEGOVE POMO.I NE.E TOENO ISPRAVITI, A OSTALE
POGREKE PODCRTA JEDNOM CRTOM I
NA RUBNICI OZNAEI ZNAKOM (KRATICOM) PREPUTAJU.I
UEENIKU DA IH ISPRAVI SAM ILI UZ
POMO. JEZIENIH PRIRUENIKA. I U KOMBINIRANOM NAEINU
ISPRAVLJANJA POGREAKA UEENIKU
.E ZATREBATI JEZIENI PRIRUENICI, ALI I POMO.
NASTAVNIKA.
99
88

V. NOSI, ISPRAVLJANJE I OCJENJIVANJE, ISPRAVAK

KOLSKE ZADAE NAPREDAK 153 (1) 95 - 105 (2012)
NASTAVNIK TREBA ISPRAVITI SVE POGREKE U TEKSTU. DOK
ISPRAVLJA ZADA.E, KATKAD I
ON MORA POGLEDATI U PONEKI JEZIENI PRIRUENIK.
ISPOD TEKSTA KOLSKE ZADA.E, POSEBNO ONIH SASTAVAKA
U KOJIMA IMA VIE POGREAKA,
NASTAVNIK BI TREBAO NAPISATI KRATKU, JASNU I
POTICAJNU UPUTU (PRIPOMENU, KOMENTAR).
OBJEKTIVNA UPUTA TREBALA BI POTAKNUTI RAZVOJ
UEENIKOVE PISMENOSTI. I LOU
OCJENU TREBA ZNATI UMJENO OBRAZLOITI DA BI UEENIK
U STJECANJU FORMALNE PISMENOSTI
DOBIO ELJU ZA PREVLADAVANJEM OSOBNIH POTEKO.A.
OCJENJIVANJE KOLSKE ZADAE
STRUENO, OBJEKTIVNO I PRAVEDNO OCIJENITI KOLSKU
ZADA.U NIJE NI JEDNOSTAVNO NI
LAKO. STJEPKO TEAK (1998., 501) UPOZORAVA DA
ISPRAVLJANJE PRETPOSTAVLJA:
NASTAVNIKOVO SAVRENO POZNAVANJE GRAMATIEKIH I
PRAVOPISNIH PRAVILA
RAZLIKOVANJE POGREAKA KOJE JE UEENIK MORAO IZBJE.I
JER JE VE. MORAO NAUEITI
ODGOVARAJU.A PRAVILA I ONIH POGREAKA KOJE EINI JER
IH PO NASTAVNOM PLANU JO
NIJE MORAO NAUEITI
RAZLIKOVANJE LAKIH I TEIH POGREAKA.
DAKLE, NASTAVNIK TREBA SAVRENO POZNAVATI SVE
JEZIENE NORME I AKTUALNE JEZIENE
PRIRUENIKE. JEDNOM RIJEEJU NASTAVNIKOVO ZNANJE
TREBA BITI NA RAZNI JEZIENE (IZ)VRSNOSTI.
NAINI OCJENJIVANJA
METODIEARI RAZLIKUJU DVA NAEINA OCJENJIVANJA
KOLSKE ZADA.E: ANALITIEKO I SUMARNO.
ANALITIKO (RALANJENO) OCJENJIVANJE
SADRI ZASEBNE OCJENE IZ NEKOLIKO POJEDINIH
SASTAVNICA, NPR.:
OBRADA TEME / SADRAJ PRAVOPIS I GRAMATIKA
KOMPOZICIJA SADRAJ, KOMPOZICIJA I STIL.31
STIL ILI
PRAVOPIS I GRAMATIKA
RUKOPIS I UREDNOST / UREDNOST
3 SASTAVNICE SU UZETE IZ PRAKSE POJEDINIH
NASTAVNIKA.
V. NOSI, ISPRAVLJANJE I OCJENJIVANJE, ISPRAVAK
KOLSKE ZADAE NAPREDAK 153 (1) 95 - 105 (2012)
100

89

TEAK (1998., 502-503; 508) NAVODI SASTAVNICE ZA IRE I

UE ANALITIEKO OCJENJIVANJE:
IRE ANALITIEKO OCJENJIVANJE UE ANALITIEKO
OCJENJIVANJE
1. SADRAJ 1. SADRAJ
2. TEKSTOVNA VRSTA 2. KOMPOZICIJA
3. KOMPOZICIJA 3. STIL
4. STIL 4. GRAMATIKA I PRAVOPIS
5. GRAMATIKA I PRAVOPIS
6. RJEENIK
7. VANJTINA TEKSTA (UREDNOST I RUKOPIS)
KONAENO, OP.A OCJENA IZVEDE SE IZ SVIH SASTAVNICA;
OCJENA NE MORA BITI ARITMETIEKA
SREDINA.4 TEAK (1998.) PREPORUEUJE ANALITIEKO
OCJENJIVANJE ZA SVAKU KOLSKU
ZADA.U JER SMATRA DA UEENIK TREBA DOBITI POVRATNU
INFORMACIJU KOJU OCJENU ZAVRE.UJE
POJEDINA SASTAVNICA NJEGOVE ZADA.E.
SUMARNO (ZAOKRUENO) OCJENJIVANJE
KOLSKA ZADA.A OCIJENI SE SAMO JEDNOM ZAOKRUENOM
OCJENOM. PREDNOSTI I NEDOSTACI
OVOG NAEINA OCJENJIVANJA SU OEITI.
ISPRAVAK KOLSKE ZADAE
NA SATU ISPRAVKA NASTAVNIK NAJPRIJE UEENIKE
IZVIJESTI O ISHODU ZADA.E. NASTAVNIKOV
OSVRT UKLJUEUJE PRETHODNO SPOMENUTE SASTAVNICE:
IZBOR I OBRADU PONU.ENIH TEMA
KOMPOZICIJU I STIL
JEZIENE I NEJEZIENE POGREKE.
DOBRO JE NOVU ZADA.U USPOREDITI S PRETHODNIM
ZADA.AMA I POSEBNO ISTAKNUTI
NAPREDAK POJEDINIH UEENIKA.
NASTAVNIK ZATIM PONAVLJA UPUTE ZA ISPRAVAK ZADAE.
DOK NASTAVNIK UPISUJE
OCJENE U IMENIK, UEENICI NA DESNOJ STRANICI ZADA.NICE
PIU ISPRAVAK ZADA.E SLIJEDE.I
NASTAVNIKOVE ISPRAVKE I UPUTE. ZADA.A SE OBIENO
ISPRAVLJA NA TRI NAEINA:
AKO ZADA.A IMA MALO POGREAKA, UOBIEAJENO JE
ISPISATI SAMO RIJEE, NEKOLIKO
RIJEEI ILI REEENICU U KOJOJ SE NALAZI POGREKA.
AKO ZADA.A IMA PUNO POGREAKA, TREBA JE PREPISATI U
CIJELOSTI.
AKO JE ZADA.A SADRAJNO POTPUNO PROMAENA, UEENIK
TREBA NAPISATI NOVU ZADA.U.
4 O ZNAEAJKAMA POJEDINE SASTAVNICE ISCRPNO SU PISALI
S. TEAK I D. ROSANDI..
101
90

V. NOSI, ISPRAVLJANJE I OCJENJIVANJE, ISPRAVAK

KOLSKE ZADAE NAPREDAK 153 (1) 95 - 105 (2012)
NASTAVNIK NADZIRE ISPRAVLJANJE ZADA.E: OBILAZI
UEENIKE, UPU.UJE IH I USMJERAVA.
POMAE IM DA SAMI PRONA.U PRAVILNA RJEENJA, A AKO
UEENICI NE ZNAJU SAMI DO.I DO
RJEENJA U OTKLANJANJU POGREAKA, ON IM OTKRIVA
KAKO ISPRAVITI POJEDINU POGREKU.
NAKON TOGA NASTAVNIK NA PLOEI ILI GRAFOPROZIRNICI
NAPIE PRIMJERE EESTIH PRAVOPISNIH
I GRAMATIEKIH POGREAKA KOJE JE UOEIO ISPRAVLJAJU.I
SASTAVKE JEDNOG RAZREDNOG
ODJELA, A UEENICI IH PREPISUJU U BILJENICU ZA KOLSKI
RAD I PIU PRAVILNA RJEENJA. KORISNO
JE DA UEENICI NAGLAS ISPRAVE SVAKU POGREKU NAPISANU
NA PLOEI ILI PROZIRNICI. NASTAVNIK
USPUT PODSJE.A NA ODGOVARAJU.A PRAVILA I TAKO
ZAJEDNO S UEENICIMA PONAVLJA I
UTVR.UJE ODRE.ENE NASTAVNE SADRAJE. POPIS JEZIENIH
POGREAKA POJEDINOG RAZREDNOG
ODJELA NASTAVNIK MOE PRESLIKATI I DATI UEENICIMA DA
IH ISPRAVE ZA DOMA.U ZADA.U, A
NA SLJEDE.EM SATU PREKONTROLIRATI. POPIS POGREAKA
NAPISAN NA GRAFOPROZIRNICI ZAHVALAN
JE NAEIN ZATO TO SE PROZIRNICA MOE RABITI I NA
NEKIM DRUGIM NASTAVNIM SATIMA,
POSEBNO PRED PISANJE NOVE KOLSKE ZADA.E.
NA KRAJU SATA OBIENO SE PROEITA NEKOLIKO NAJBOLJIH
SASTAVAKA. ONI SU PRIZNANJA
AUTORIMA DOK SU OSTALIM UEENICIMA POTICAJ ZA NOVE I
BOLJE STVARALAEKE OSTVARAJE.
MARKO VUEKOVI., UEENIK TRE.EG RAZREDA GIMNAZIJE
MATIJA MESI. U SLAVONSKOM
BRODU, 2009. GODINE ZAPISAO JE SVOJ DOIVLJAJ PISANJA
I ISPRAVKA KOLSKE ZADA.E
U PJESMI:
KOLSKA ZADAA
ISPRAVAK ISPRAVKA KOLSKE ZADAE
I ISPRAVLJENE KOLSKE ZADA.E NASTAVNIK TREBA PALJIVO
PREGLEDATI JER UEENICI U
ISPRAVKU PONEKAD NE ISPRAVE SVE POGREKE ILI EAK
NAPIU NOVE. NEISPRAVLJENE STARE I
NOVE POGREKE NASTAVNIK TREBA UOEITI I NAZNAEITI TE
NA NEKOM SLJEDE.EM NASTAVNOM
SATU DATI UEENICIMA ZADA.NICE DA NAPIU ISPRAVAK
ISPRAVKA.
ISPRAVKOM ISPRAVKA KOLSKE ZADA.E ZAVRENO JE
PISANJE, ISPRAVLJANJE I OCJENJIVANJE
91

TE ISPRAVAK KOLSKE ZADA.E.

NEDOUMICE I POTEKOE PRI
ISPRAVLJANJU I OCJENJIVANJU
PRI ISPRAVLJANJU I OCJENJIVANJU KOLSKIH ZADA.A
NASTAVNIK SE EESTO NA.E U PONEKOJ
POTEKO.I ILI NEDOUMICI.
IAKO JE NASTAVNIK IZRADIO OSOBNE OCJENJIVAEKE
KRITERIJE, OSNOVNU POTEKO.U EINE
NERAZRA.ENI OCJENJIVAEKI KRIERIJI ZA ISPRAVLJANJE
KOLSKIH ZADA.A NA OP.OJ DRUTVENOJ
RAZINI. STOGA SU OCJENJIVAEKI KRITERIJI ME.U
NASTAVNICIMA VEOMA RAZLIEITI I NEUJEDNAEENI,
TO ZBUNJUJE I UEENIKE I RODITELJE. KOLSKA
DOKIMOLOGIJA UEI NAS DA JE OCJENA
MJERILO UEENIKOVOG ZNANJA, VJETINA, NAVIKA I
SPOSOBNOSTI. OCJENA JE POVRATNA INFORMACIJA
I UEENIKU I RODITELJIMA; VEOMA JE VANA JER UEENIKE
POTIEE (ILI NE POTIEE) NA
DALJNJE UEENJE. ZATO SVAKU KOLSKU ZADA.U NASTAVNIK
TREBA OBJEKTIVNO, PRAVEDNO I
KOREKTNO OCIJENITI.
PRIMJERI NEKIH NASTAVNIKOVIH NEDOUMICA:
RAZLIKOVANJE LAKIH I TEIH POGREAKA
PISMO. U PROVM RAZREDU GIMNAZIJE UEENIK NE ZNA
PISATI VELIKA I MALA PISANA
SLOVA; PIE VELIKIM TISKANIM SLOVIMA ILI VELIKIM I
MALIM TISKANIM SLOVIMA.
UEENIK NE PIE PRAVILNO DIJAKRITIEKE ZNAKOVE (PIE
NEEITKE TOEKE I CRTICE).
GLASOVI I . UEENIK NE RAZLIKUJE E I . (.OJVEK,
ODLU.ITI, ZADAEA, RIJE., O.I,
USREEITI).
ALTERNACIJE IJE/JE/E/I. UEENIK NE ZNA SMJENJIVANJE
IJE/JE/E/I (POVJEST, SMIJETI,
SAVIJEST, DIJECA, MJENJATI, RJE., SVIJETSKI, DIJELOVATI,
RAZUMJEVANJE, HTIJETI, LIJEPI,
DJELITI).
GLASOVNE PROMJENE. UEENIK NE ZNA GLASOVNE
PROMJENE (DJEVOJEICIN, SNAGI, SLUGI,
RAZEUPAN).
VELIKA I MALA SLOVA. UEENIK NE RAZLIKUJE VELIKA I
MALA SLOVA (HRVATSKI ROMANTIZAM,
HRVATSKI NARODNI PREPOROD, ILIRSKI POKRET,
HRVATSKI SABOR, TURCI,
CRNOGORAC, HRVATSKA NAZIV DRAVE).
103
V. NOSI, ISPRAVLJANJE I OCJENJIVANJE, ISPRAVAK
KOLSKE ZADAE NAPREDAK 153 (1) 95 - 105 (2012)
92

 GLAGOLI
NIJEENICA NE UZ GLAGOLE (NEBI, NEMORAMO, NEMOGU,
NEZNAM, NESPUTAVA).
AORIST POMO.NOG GLAGOLA BITI (ON BIH, MI BIH SMO, BIH
LI MI, JA BI).
GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI (HTJEO, HTIJEO, TJEO, VOLJEO,
ELJEO).
GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI (DONEEN, PRENEEN).
FUTUR I.: A) POMO.NI GLAGOL IZA INFI NITIVA (RADIT .U)
B) POMO.NI GLAGOL ISPRED INFI NITIVA (.U RADITI).
REENINI ZNAKOVI
NA KRAJU IZJAVNE REEENICE NEMA TOEKE (ZLO JE
POBIJE.ENO).
NA KRAJU UPRAVNOG PITANJA NEMA UPITNIKA (ZAR TO NIJE
HRABRIJE OD BIJEGA).
NA KRAJU USKLIENE REEENICE NEMA USKLIENIKA (UAS).
UMETNUTA REEENICA NIJE ODVOJENA ZAREZOM (NJEZINA
K.ER GLAVNA JUNAKINJA ROMANA
OSTAJE SVAKI DAN KOD KU.E SAMA.).
REEENICE SA SUPROTNIM VEZNICIMA NISU ODIJELJENE
ZAREZOM (UEIM IZ TU.E POGREKE
A TO JE DA NE TREBA ODUSTATI. PRAVDA JE SPORA ALI
DOSTINA.).
ZAVISNA REEENICA ISPRED GLAVNE NIJE ODVOJENA
ZAREZOM (KAD JE NAJTEE MOJA
MAJKA ME HRABRI. DA NEMA VJERE IVOT NE BI IMAO
SMISLA.).
PRAVOPISNI ZNAKOVI
IZA REDNOG BROJA NEMA TOEKE (15 LISTOPADA 2010).
IZA KRATICE NEMA TOEKE (G GODINA POSTANE GRAM).
PRIJEDLOG OD I CRTICA IZME.U BROJEVA (OD 1813.-1860.)
MOGU LI SE NAVEDENI TIPOVI POGREAKA SVRSTATI U TEE
POGREKE? KOJE JO TIPOVE
PRAVOPISNO-GRAMATIEKIH POGREAKA MOEMO SVRSTATI U
TEE POGREKE?
OCJENJIVANJE LAKIH I TEIH POGREAKA
KAKO OCIJENITI TEE, A KAKO LAKE POGREKE?
KOLIKO TEIH I LAKIH POGREAKA MOE BITI U KOLSKOJ
ZADA.I OCIJENJENOJ OCJENOM
DOVOLJAN, DOBAR, VRLO DOBAR I ODLIEAN?
NEUSAVRAVANJE JEZINOG PISMENOG IZRAZA
KOJOM OCJENOM OCIJENITI KOLSKU ZADA.U UEENIKA KOJI
NE TEI USAVRAVANJU VLASTITOG
JEZIENOG PISMENOG IZRAZA, NEGO USTRAJNO PONAVLJA
POGRENE JEZIENE OBLIKE?
JEZINO NEISPRAVNA ZADAA, A NEJEZINO DOBRA
(ODLINA) ZADAA

93

KOJOM OCJENOM OCIJENITI KOLSKU ZADA.U KOJA JE

PRAVOPISNO I GRAMATIEKI NEISPRAVNA
(ILI DOSTA NEPISMENA), A SADRAJNO I KOMPOZICIJSKI
DOBRA (ILI ODLIENA)?
V. NOSI, ISPRAVLJANJE I OCJENJIVANJE, ISPRAVAK
KOLSKE ZADAE NAPREDAK 153 (1) 95 - 105 (2012)
104
NESRAZMJERAN ODNOS UVODA, RAZRADE I ZAKLJUKA;
NEDOVRENA/PREKRATKA KOLSKA ZADAA
KOJOM OCJENOM OCIJENITI KOLSKU ZADA.U KOJA IMA
NESRAZMJERAN ODNOS KOMPOZICIJSKIH
DIJELOVA ILI JE NEDOVRENA/PREKRATKA?
GRADACIJA OCJENA
KOLIKO JEZIENIH GREAKA SMIJE BITI U KOLSKOJ ZADA.I
OCIJENJENOJ OCJENOM DOVOLJAN,
DOBAR, VRLO DOBAR I ODLIEAN?
BROJ RIJEI U KOLSKOJ ZADAI
KOLIKO RIJEEI TREBA SADRAVATI KOLSKA ZADA.A U
PRVOM, DRUGOM, TRE.EM I EETVRTOM
RAZREDU GIMNAZIJE?
ZAKLJUAK
JE LI ISPRAVLJANJE I OCJENJIVANJE KOLSKE ZADA.E
PANDORINA KUTIJA, RAOMON, SAMO
SASTAVNI DIO NASTAVNIKOVOG POSLA ILI I NASTAVNIKOV
UITAK? KAKO IZI.I IZ TOG ISPRAVLJAEKOG
I OCJENJIVAEKOG LABIRINTA? TKO NASTAVNIKU, KOJI
STRUENO, ODGOVORNO I SAVJESNO
OBAVLJA SVOJ POSAO, MOE POMO.I

ANDRIJANA SILI
PISMENE VJEBE U NIIM RAZREDIMA OSNOVNE KOLE
SPOSOBNOST PISMENOGA IZRAAVANJA NIJE OBICNA
VJETINA, TO JE SVJESTAN I PROMILJEN RAD KOJI
SE TEMELJI NA ZNANJU, SPOSOBNOSTIMA I VJETINI.
PISMENO IZRAAVANJE TREBA NEPRESTANO POTICATI
U VEZI S PROMATRANJEM SADRAJA I POSREDNE
STVARNOSTI. UCENIKE TREBA NAVIKAVATI DA BIRAJU
PRAVILNE JEZICNE OBLIKE, DA SVOJE MISLI IZNOSE LIJEPIM
I POTPUNIM RECENICAMA TE DA MISLI I
POJEDINOSTI NAVODE SUSTAVNO I SUVISLO.
KLJUCNE RIJECI: PISMO IZRAAVANJE
UVOD
KAO METODICKI TERMIN PISMENOST IMA PRECIZNO
ZNACENJE. OZNACAVA
JEDNO PODRUCJE NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA I
KNJIEVNOSTI. STOJI U TIJESNOJ SVEZI S

94

GOVOROM (GOVORNIH VJEBI), NASTAVOM GRAMATIKE I

PRAVOPISA, NASTAVOM
STILISTIKE I NASTAVOM KNJIEVNOSTI.
VIESTRUKOST SVRHE NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA U
OSNOVNOJ KOLI POSTIE SE
OSTVARIVANJEM CILJEVA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA.
SVRHA PISMENIH VJEBI U NIIM
RAZREDIMA OSNOVNE KOLE JE SLJEDECE:
OSPOSOBLJAVANJE ZA GOVORENJE, CITANJE I PISANJE U
SKLOPU
PROPISANIH NORMI ZA POJEDINE RAZREDE;
OSPOSOBLJAVANJE UCENIKA ZA GOVORENU I PISANU
KOMUNIKACIJU
KAO I ZA KULTURU SVAKODNEVNOGA IVOTA:
RAZVIJANJE USMENOGA I PISMENOGA IZRAAVANJA
VLASTITOGA ODNOSA
PREMA SVEUKUPNOJ STVARNOSTI.
METODIKA NASTAVE PISMENOSTI PREPORUCA MNOGE VRSTE
PISMENIH RADOVA,
POSTUPKE, OBLIKE, SADRAJE KAO I MNOGE ZAHTJEVE.
SVAKA PISMENA VJEBA IMA
SVOJU NEPOSREDNU ZADACU I SVRHU. OSTVARUJUCI
POJEDINACNE ZAHTJEVE NA
SVAKODNEVNIM PRIMJERIMA POSTUPNO SE OSTVARUJU OPCE
ZADACE KOJE SE ODNOSE
NA DUI ROK.
PISMENI RAZVOJ KOLSKE DJECE
DJECA IVE U VELIKIM SKUPINAMA (RAZREDI, KOLA, DJECJE
SKUPINE NA ULICI)
U KOJIMA VALJA NEPRESTANO GOVORNO KOMUNICIRATI. U
TIM VELIKIM SKUPINAMA
DIJETE SVE VIE RAZVIJA GOVORNU KOMUNIKACIJU KOJA
SE OSNIVA NA RAZNOLIKOM
RJECNIKU I RAZRA_ENOJ RECENICNOJ STRUKTURI.
ANDRIJANA SILI, DIPL. UCITELJICA, OSNOVNA KOLA
JOSIPOVAC, JOSIPOVAC
IVOT I KOLA BR. 18 (2/2007.)
65
U KOLI DJECA USVAJAJU PISMENI GOVOR. DJECA NE SAMO
DA SLUAJU I CITAJU
ODLOMKE PISMENE KOMUNIKACIJE VEC SE I SAMA POCINJU
PISMENO IZRAAVATI.
POVRATNA INFORMACIJA U TOJ PISMENOJ GOVORNOJ
KOMUNIKACIJI VEOMA JE IZRICITA I
STIMULATIVNA; TO SU OCJENE DJECJIH PISMENIH RADOVA,
NASTAVNICKE KOREKCIJE
UCINJENIH POGRJEAKA, POHVALE ILI PRIJEKORI I UPUTE
NASTAVNIKA.
95

KOLSKA DJECA MNOGO VREMENA PROVODE SLUAJUCI

RADIO, GLEDAJUCI
TELEVIZIJU, A GOVOR KOJI TU CUJU SLUI IM KAO UZOR
KOJEMU SE U SVOME IZRAAVANJU
NASTOJE PRIBLIITI. ZATO JE I RAZUMLJIVO DA JEZIK
TELEVIZIJE ZNACAJNO UTJECE NA
DJECJI GOVORNI RAZVOJ.
KOLSKO DIJETE POSTAJE I CITATELJ KNJIGA, NOVINA I
CASOPISA. NIJE SVEJEDNO
KAKVO TIVO CITAJU: AKO JE TO DOBRA LEKTIRA ONDA CE
GOVORNI RAZVOJ BITI USPJENIJI,
A AKO SU TO PRETENO STRIPOVI, U DJECE SE NECE OSOBITO
RAZVIJATI NI RJECNIK NI
RECENICNA STRUKTURA.
U OSAM DO DESET GODINA OPCEGA OSNOVNOGA
KOLOVANJA GOVOR SE DJECE
TOLIKO RAZVIJE DA JE NA KRAJU TOG RAZDOBLJA JEDNAK
GOVORU ODRASLIH. TAKO SE PO
JEDNOJ PROCJENI, TZV. PASIVNI RJECNIK DJETETA, KOJI NA
POCETKU KOLOVANJA IZNOSI
DESETAK TISUCA RIJECI, DO KRAJA OSNOVNOGA
KOLOVANJA POVECAVA NA PEDESETAK
TISUCA RIJECI. MOE SE ZAKLJUCITI DA MLADI NA KRAJU
OSNOVNOGA KOLOVANJA
OVLADAJU DESETINOM CJELOKUPNOGA RJECNIKA SVOGA
JEZIKA.
NA POCETKU KOLOVANJA AKTIVAN RJECNIK KOLSKOGA
DJETETA IZNOSI TEK
NEKOLIKO TISUCA RIJECI, A NA KRAJU OSNOVNOGA
KOLOVANJA OKO DESET DO DVANAEST
TISUCA RIJECI.
GOVORNI SE RAZVOJ KOLSKE DJECE OCITUJE I U BROJNIM
DRUGIM POJAVAMA;
JEDNA JE DA SE DJECA POCINJU SLUITI "SLANGOM",
NACINOM IZRAAVANJA
NESTANDARDNIM IZRAZIMA.
POKAZATELJ JE GOVORNOGA RAZVOJA KOLSKE DJECE I
POJAVA TAJNIH JEZIKA,
PRETVARANJE NORMALNOGA IZRAAVANJA U NEKAKAV
"TAJNI" JEZIK.
UCENIK SE NE MOE ODJEDNOM OSPOSOBITI ZA ODRE_ENI
OBLIK
PISMENOGA IZRAZA. POCINJE SE S NAJOBICNIJIM
MEHANICKIM PREPISIVANJEM, A
ZAVRAVA SAMOSTALNIM I SLOBODNIM PISMENIM
IZRAZOM.
ROSANDIC NAVODI SLJEDECE ETAPE U RAZVOJU PISMENOGA
IZRAZA:
96

1. LUDICKA FAZA DIJETE DOIVLJAVA SVIJET KAO IGRU

2. FAZA POJACANE INTELEKTUALNE RADOZNALOSTI JAVLJA
SE INTERES
ZA SVIJET OKO SEBE, ALI I DALJE JE PRISUTNA MATA
3. SPOSOBNOST APSTRAKTNOGA MILJENJA I
STVARALACKOGA ODNOSA PREMA
SVIJETU SNANE EMOCIJE I PROTURJECJE MISAONIH
NESPOKOJSTAVA.
NASTAVA PISMENOSTI MORA UVAAVATI ZNACAJKE
POJEDINE DOBI I MORA
POKRETATI UCENIKOV DOIVLJAJNI SVIJET.
NA POCETKU KOLOVANJA DJECA SE SLUE RECENICAMA
KOJE IMAJU PROSJECNO
CETIRI ILI PET RIJECI. TO SU STARIJA IZRAAVAJU SE I
DUIM RECENICAMA. U JEDNOM
ISTRAIVANJU KOJE JE PROVEDENO 1961. GODINE
USTANOVLJENO JE DA SE U ISPITIVANE
DJECE DUINA RECENICA, U DJECJIMA PISMENIM
SASTAVIMA POVECAVA ZA PRIBLINO
JEDNU RIJEC GODINJE.
ZA USPJENO PISMENO IZRAAVANJE I STVARANJE
POTREBNO JE SVLADATI
HRVATSKI KNJIEVNI JEZIK KAKO BISMO UCENIKA
OSPOSOBILI NA PRAVILNO, JASNO I
KOREKTNO IZRAAVANJE; POTOVANJE GRAMATIKE I
PRAVOPISA. POTREBNO JE UCENIKE
OSPOSOBITI DA UNOSE U PRAVILNO JASNO I KOREKTNO
IZRAAVANJE ELEMENTE
PJESNICKOGA JEZIKA.
IVOT I KOLA BR. 18 (2/2007.)
66
PROCES OPISMENJAVANJA POCINJE OD PRVOGA DANA
POLASKA U KOLU, A
CJELOKUPNI DALJNJI RAD OBUHVACA MNOGOBROJNE VRSTE
I OBLIKE VJEBI I SASTAVAKA.
ON TRAI POTOVANJE NIZA PEDAGOKO-PSIHOLOKIH I
DIDAKTICKO-MELODICKIH
ZAHTJEVA OD KOJIH SE NA PRVO MJESTO MOGU STAVITI:
PRIMJERENOST, POSTUPNOST I
SUSTAVNOST.
REALIZACIJA NASTAVE PISMENOSTI ZAHTJEVA
PROMILJENI SUSTAV PLAN.
ZADACE NASTAVE PISMENOSTI
IVOTNA POTREBA, ULOGA JEZIKA U IVOTU POJEDINCA I
DRUTVA I NJEGOVA
FUNKCIJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU NAMECU NASTAVI
PISMENOGA IZRAAVANJA VANE

97

I MNOGOSTRUKE ZADACE. MOEMO IH SAETI U

JEDINSTVENU SVRHU: UCENICI TREBAJU
STECI PUNO RAZUMIJEVANJE JEZIKA I SPOSOBNOST DA SE
NJIME SIGURNO I VJETO SLUE
U RAZLICITIM IVOTNIM SITUACIJAMA.
UCENIKE TREBA SUSTAVNO, SVJESNO I PLANSKI UCITI
PISMENOM IZRAAVANJU, A
CJELOKUPNA NASTAVA UTJECE NA RAZVIJANJE PISMENOSTI
UCENIKA. PISMENOST SE
JAVLJA KAO SREDSTVO UCENJA I SPORAZUMIJEVANJA.
PRED NASTAVOM PISMENOSTI STOJE MNOGE SLOENE
ZADACE.
POZNAVANJE SADRAJA OSNOVNI JE ZAHTJEV ZA USPJEAN
RAD. UCENICI MORAJU
IMATI JASNE PREDODBE O PREDMETU ILI POJAVI O KOJOJ
PIU. DO NJIH SE DOLAZI
SVESTRANIM PROMATRANJEM, RAZMILJANJEM I
UOCAVANJEM BITNOGA, SPOREDNOGA
ITD.
DJECA RADO PIU O SADRAJIMA KOJI SU POVEZANI UZ
NJIHOV SVAKODNEVNI
DOIVLJAJNI SVIJET POTREBNO JE STVORITI UVJETE DA
UCENICI NA OSNOVI INTERESA
OSJETE POTREBU DA NETO IZRAZE I DA PRONALAZE
IZRAAJNA SREDSTVA ZA SVOJ IZRAZ.
UCENIKE TREBA NAVIKAVATI DA BIRAJU PRAVILNE JEZICNE
OBLIKE, DA RIJECI
SKLADNO NIU I DA SVOJE MISLI IZNOSE LIJEPIM I
POTPUNIM RECENICAMA. "NAVIKAVATI
IH DA RAZMILJAJU O GRAMATICKIM KATEGORIJAMA, DA
UPOTREBLJAVAJU ONE OBLIKE
KOJE ZAHTJEVA SMISAO I ZNACENJE SADRAJA."
DA BI SE OSTVARILE OPCE ZADACE, POTREBNO JE
OSTVARENJE POJEDINACNIH
ZADACA NA SVAKODNEVNIM PRIMJERIMA. POSEBNE ZADACE
NASTAVE PISMENOSTI
MOGU SE SVESTI NA SLJEDECE;
1. UCENICI TREBAJU SVLADATI JEZICNE ZAKONITOSTI I
SLUITI SE PRAVILNIM
GRAMATICKO-PRAVOPISNIM OBLICIMA
2. USVAJATI NOVE RIJECI I IZRAZE RAZVIJATI AKTIVNI
RJECNIK
3. MISLI OBLIKOVATI PRAVILNIM I LIJEPIM RECENICAMA
4. RECENICE SKLADNO POVEZIVATI I NAUCITI SASTAVLJATI
VECE LOGICKE CJELINE
5. PISATI PO PLANU SLUITI SE SVIM VRSTAMA PLANOVA TE
IH SAMOSTALNO
PRAVITI
98

6. OSPOSOBITI UCENIKE ZA REPRODUKTIVNO I STVARALACKO

PREPRICAVANJE
TEKSTA
7. NAUCITI PROMATRATI I OPISIVATI STVARI I PREDMETE
OKO SEBE
8. SLOENIJE SADRAJE IZ NEPOSREDNE I POSREDNE
STVARNOSTI NAUCITI LIJEPO
PISMENO OBLIKOVATI, OPISIVATI IH I O NJIMA
SASTAVLJATI
9. NAUCITI LIJEPO IZNOSITI SADRAJE KOJE SU OSOBNO
DOIVJELI
10. PISATI I SASTAVLJATI SADRAJE NA OSNOVI MATE
11. SLUITI SE SVIM OBLICIMA POSLOVNIH I
INFORMATIVNIH SASTAVAKA TE IH
OSPOSOBITI ZA POSLOVNO PISMENO KONTAKTIRANJE
12. SLOBODNO I SAMOSTALNO PISATI NA OSNOVI ZADANE
TEME ILI PREMA
IVOT I KOLA BR. 18 (2/2007.)
67
INDIVIDUALNOMU IZBORU TEME
13. SLUITI SE PODJEDNAKO DOBRO, SVAKODNEVNIM
POSLOVNIM JEZIKOM, A PO
POTREBI I POETSKIM NACINOM IZRAAVANJA
14. RAZVITI KOD UCENIKA OSJECAJ I SMISAO ZA TOCNOST
15. RAZVITI KRITICKI ODNOS PREMA VLASTITIM PISMENIM
RADOVIMA UOCAVATI
NEDOSTATKE, ISPRAVLJALI POGRJEKE ITD.
16. POSEBNO USMJERAVATI ONE UCENIKE KOJI POKAZUJU
SPOSOBNOST I
SKLONOST ZA LIJEPO I BOGATO IZRAAVANJE.
SVE OVE ZADACE MOGUCE JE OSTVARIVATI: - MOTIVACIJOM
- PRAKTICNIM GOVORNIM I
PISMENIM VJEBAMA
- OSNOVNIM OBAVIJESTIMA S
PODRUCJA PRAVOGOVORA,
PRAVOPISA, LINGVISTIKE,
OBAVJESNE TEORIJE I STILISTIKE.
IZ NAVEDENIH ZADACA VIDLJIVO JE DA PISMENO
IZRAAVANJE ZAHTIJEVA VELIKE
NAPORE, TE GA TREBA PROVODITI SUSTAVNO I POSTUPNO.
OBLICI PISMENIH RADOVA
SUVREMENA METODIKA NASTAVE PISMENOSTI PROKLAMIRA
PRINCIP INTERESA.
ZLATNO PRAVILO SUVREMENE METODIKE NASTAVE
PISMENOSTI: IMATI TO IZRAZITI,
OSJECATI POTREBU TO IZRAZITI I PRONACI ODGOVARAJUCA
IZRAAJNA SREDSTVA.

99

NAJOPIRNIJI PRIKAZ PISMENIH VJEBI I SASTAVAKA DAO

JE MILIVOJ COP U
KNJIZI PISMENE VJEBE I SASTAVCI, A KOJE BISMO MOGLI
SVRSTATI U OVAJ SUSTAV:
_ VEZANE PISMENE VJEBE
_ PREPISIVANJE
_ DIKTATI
AUTODIKTATI
KONTROLNI DIKTAT
DIKTAT ZA PREDUSRETANJE POGREAKA
DIKTAT ZA UVJEBAVANJE NEPOSREDNO NAUCENOGA
GRADIVA
IZBORNI DIKTAT
DIKTAT S PREINACIVANJEM
SLOBODNI DIKTAT
STVARALACKI DIKTAT
_ POLUVEZANE PISMENE VJEBE I SASTAVCI
_ PREPRICAVANJE PROZNIH I PJESNICKIH TEKSTOVA
_ OPISIVANJE, IZVJETAVANJE I PRIPOVIJEDANJE NA
OSONOVI
PROMATRANJA
_ PISMENI SASTAVCI O SADRAJIMA NEPOSREDNE
STVARNOSTI
_ OPISIVANJE POSREDNE STVARNOSTI
_ OPISIVANJE DOIVLJAJA
_ SASTAVCI NA OSNOVI GLAZBENOGA DOIVLJAJA
_ OPISIVANJE I PRIPOVIJEDANJE PO MATI
IVOT I KOLA BR. 18 (2/2007.)
68
_ SLOBODNI PISMENI SASTAVCI
_ PO ZADANOJ TEMI
_ PO SAMOSTALNOM IZBORU TEME IZME_U DVIJE ILI VIE
ZADANIH TEMA
_ PREMA SAMOSTALNO IZABRANOJ TEMI IZ SRODNOGA
PODRUCJA
_ PREMA INDIVIDUALNOMU IZBORU TEME
PISMENE VJEBE SLUE ZA RAZVIJANJE TEHNIKE PISANJA, A
PRIMJENJIVANJE
GRAMATIKE I PRAVOPISA, ZA RAD NA RJECNIKU, STILU I
KOMPOZICIJI. PISMENI SASTAVCI
SU UCENICKI SAMOSTALNI, VIE-MANJE KREATIVNI RADOVI,
U KOJIMA UCENICI
PRIMJENJUJU ONO TO SU STEKLI U PISMENIM VJEBAMA.
IZME_U VJEBE I SASTAVKA
NE MOE SE UVIJEK POSTAVITI OTRA GRANICA SVAKI
SASTAVAK UJEDNO JE I VJEBA,
KAO TO SU I PISMENE VJEBE PUT K SLOBODNIM
SASTAVCIMA.
100

IZME_U VEZANIH, POLUVEZANIH I SLOBODNIH PISMENIH

RADOVA TAKO_ER SE
NE MOGU POVUCI OTRE GRANICE. RADI SE SAMO O GRUBOM
POSTROJAVANJU RAZNIH
OBLIKA U SPOMENUTE KLASE PO PRINCIPU SAMOSTALNOSTI I
SLOBODE RADA.
PLANIRANJE PISMENIH RADOVA
U PODRUCJU PISMENOGA IZRAAVANJA PROGRAMOM SU
ODRE_ENI OBLICI I
SADRAJ VJEBI. UNUTAR POJEDINIH OBLIKA VJEBI
POVECAVAJU SE ZAHTJEVI IZ
RAZREDA U RAZRED CIME JE OSTVAREN KONTINUITET
UCENJA I VJEBANJA U
PISMENOM IZRAAVANJU. PROGRAM NASTAVNIKE UPUCUJE I
USMJERAVA NA
AKTIVAN, POSTUPAN I SUSTAVAN RAD.
U SVAKOM RAZREDU POSTOJE ODRE_ENE MOGUCNOSTI
IZRAAVANJA, ZBOG
CEGA NASTAVNIK MORA IZRADITI VLASTITI PLAN PISMENIH
RADOVA ZA POJEDINI
RAZRED.
PLAN NE TREBA SHVATITI KAO GOTOV UZORAK, ON IMA
ORIJENTACIONO
ZNACENJE. SVAKI NASTAVNIK MOE IZVRITI SLICNO
PLANIRANJE, A UZ TO I ZADATKE
PISMENOG RADA, TRAJANJE ITD.
VALJA NAPOMENUTI DA MNOGE VJEBE MOGU ICI I PRIJE
NEGO TO SU
NAVEDENE U PLANU, U JEDNOSTAVNIJOJ FORMI I S MANJIM
ZAHTJEVIMA.
ISPRAVLJANJE PISMENIH RADOVA
ISPRAVLJANJE SE SASTOJI U TOME DA NASTAVNIK UPOZORI
UCENIKA NA
POGRJEKU. UPOZORITI GA MOE PISANOM PRIMJEDBOM ILI
KONVENCIONALNIM
ZNAKOM.
ZNAKOVI ZA POGRJEKE:
SASTAVLJENO
PRAVOPISNA
POGRJEKA
RASTAVLJENO
GRAMATICKA
POGRJEKA

NOVI REDAK
STILSKA POGRJEKA
NEDOSTAJE NETO _ NETOCNO
NEPOTREBNE RIJECI _ NERAZUMLJIVO
IVOT I KOLA BR. 18 (2/2007.)
69
101

_ POGRJEAN RED RIJECI __ NAVODNI ZAKOVI

NEPOTREBNI ZNAKOVI

PRESTILIZIRATI RIJECI
_
POGRJENO
RASTAVLJANJE
UCENICI MORAJU BITI OBAVIJETENI O ZNACENJU
POJEDINOGA ZNAKA. AKO JE
POTREBNO POBLIE USMJERITI UCENIKOVU POZORNOST NA
POJEDINE POGRJEKE,
MOEMO PISATI I KRATKA UPOZORENJA: ZATO? GDJE? TKO?
RAZJASNI? DOKAI! TO
JO? ITD.
NA KRAJU SASTAVKA UCITELJ TREBA NAPISATI I KRATKO
OBRAZLOENJE ILI
NAPOMENU. NAPOMENE TREBAJU BITI KRATKE I JASNE.
OCJENJIVANJE PISMENIH RADOVA
RAD NA PISMENOM IZRAZU JE SVJESTAN I PROMILJEN RAD
KOJI SE TEMELJI
NA ZNANJU, SPOSOBNOSTIMA I VJETINI. PISMENOST JE
REZULTAT DUGOG,
POSTUPNOG I SUSTAVNOG UCENJA I VJEBANJA. NJEGOVO
PRIMARNO ZNACENJE JE
DA JE NETKO USVOJIO ODRE_ENI GRAFIJSKI SUSTAV, TJ. DA
SE SLUI PISMOM KAO
SREDSTVOM SPORAZUMIJEVANJA.
OCJENA JE MJERILO UCENIKOVA ZNANJA, ALI I PEDAGOKA
MJERA
VRJEDNOVANJA UCENIKOVA ZALAGANJA I NAPRETKA.
DA BISMO TO TOCNIJE I PRAVEDNIJE OCIJENILI
UCENIKOVU PISMENOST, POTREBNO
JE:
1. CESTO MIJENJATI OBLIKE PISMENIH RADOVA
2. UZIMATI U OBZIR TO VIE ELEMENATA PRI DAVANJU
GLOBALNE OCJENE.
DA BI TO POSTIGAO, UCETELJ MORA BILJEITI STALNO I
SUSTAVNO PODATKE O
SASTAVCIMA.
ZAKLJUCAK
"PALJIVI ISTRAIVACI NASTOJALI SU POKUSIMA
DOHVATITI RAZLIKU IZME_U
PISMENOG I NEPISMENOG COVJEKA. POKAZALO SE, A KAKO BI
I MOGLO DRUKCIJE, DA
"BITI PISMEN" ZNACI PRIJE SVEGA MOGUCNOST
UKLJUCENOSTI PA SAMA CINJENICA

102

UMIJECA PISANJA NIJE DOVOLJNA ZA ODRE_IVANJE

RAZLIKA U SPOZNAJNIM
MOGUCNOSTIMA. ONE NE NASTAJU ODMAH I NUNO. NISU
DAKAKO, NI NASLJEDNE:
PISANJE SE UCI." (NADEDA CACINOVIC-PUHOVSKI)
USMENI GOVOR IMA SVOJU VANOST U LJUDSKOJ
KOMUNIKACIJI, ALI PISMENI IMA
JO VECU JER SLUI KOMUNIKACIJI LJUDI I IZVAN
VREMENA I PROSTORA.
IAKO NASTAVA PISMENOSTI PREDSTAVLJA POSEBNO
PODRUCJE U PRAKTICNOJ
IZVEDBI, MORAMO JE VEZATI UZ CJELOKUPNI RAD U
NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA I
DRUGIH PREDMETA. U SVIM AKTIVNOSTIMA NASTAVNIK
MORA PRONALAZITI NIZ
IVOT I KOLA BR. 18 (2/2007.)
70
ELEMENATA ZA UNAPRJE_IVANJE SPOSOBNOSTI PISMENOGA
IZRAAVANJA. NARAVNO,
PREMA PRILIKAMA I SITUACIJI, SUSTAVNO I
KONTINUIRANO.
PISMENOST NIJE STECENA SPOSOBNOST. STOGA, UCENIKE
TREBA SUSTAVNO I
KONTINUIRANO OSPOSOBLJAVATI DA BUDU USPJENI U:
IZBORU IZRAAJNIH SREDSTAVA (STILU)
GRAMATICI I PRAVOPISU (PRAVILNOM PISANJU RIJECI)
STRUKTURI IZRAZA (KOMPOZICIJI).
VJEBANJEM UCENIKE TREBA OSPOSOBITI DA SVJESNO
USVOJENA ZNANJA
POPRIME PRAKTICNU MOC.
DA BI POSTIGLI TO BOLJI REZULTATI, UCITELJ CE
KORISTITI RAZNE SADRAJE, METODE,
SREDSTVA I OBLIKE RADA TO CE KOD UCENIKA POBUDITI
VECU MOTIVIRANOST,
ZAINTERESIRANOST ZA RAD, A TIME PRIDONJETI
EFIKASNIJEM OSTVARIVANJU ZADATAKA I
CILJEVA KOJE NOSI NASTAVA PISMENOSTI.
MOGLO BI SE NA KRAJU RECI DA JE BITI UCITELJ VRLO
ODGOVORNO I NIMALO LAKO
ZANIMANJE. ON MORA BITI I UCITELJ PRENOSITELJ
ZNANJA, ALI I ODGOJITELJ - PRENOSITELJ
SVIH POZITIVNIH KVALITETA KOJE JE POTREBNO USADITI U
JEDNO TAKVO MALO BICE.
LITERATURA
BABIC, FINKA, MOGU (1996.), HRVATSKI PRAVOPIS. ZAGREB:
KOLSKA KNJIGA.
CACINOVIC-PUHOVSKI, NADEDA (1994.), OGLED O
PISMENOSTI. ZAGREB: DURIEUX.
103

COP, MILIVOJ (1972.), PISMENE VJEBE I SASTAVCI.

PEDAGOKO-KNJIEVNI ZBOR, ZAGREB.
FURLAN, IVAN (1991.),COVJEKOV PSIHICKI RAZVOJ. ZAGREB:
KOLSKA KNJIGA.
GUDELJ-VELAGA, ZDENKA (1990.), NASTAVA STVARALACKE
PISMENOSTI. ZAGREB: KOLSKA KNJIGA.
NASTAVNI PLAN ZA HRVATSKI JEZIK OD 1.DO 4. RAZREDA
OSNOVNE KOLE, ZAGREB,
2006./2007.
PERUKO, TONE (1971.), MATERINSKI JEZIK U OBAVEZNOJ
KOLI. PEDAGOKO-KNJIEVNI ZBOR,
ZAGREB.
POLJANEC, RADOSLAV (1961.), GOVORNE I PISMENE VJEBE U
NASTAVI MATERINSKOG JEZIKA.
PEDAGOKO-KNJIEVNI JEZIK, ZAGREB.
ROSANDIC, DRAGUTIN (1988.), METODIKA KNJIEVNOG
ODGOJA I OBRAZOVANJA. ZAGREB: KOLSKA
KNJIGA
ROSANDIC, DRAGUTIN (1969.)., PISMENE VJEBE U NASTAVI
HRVATSKO-SRPSKOG JEZIKA. PEDAGOKO KNJIEVNI ZBOR, ZAGREB.
VAJNAHT, EDO (1974.), ZLATNA LA_A. ZAGREB: KOLSKA
KNJIGA.

104

NASTAVA USMJERENA NA UENIKA

MILAN MATIJEVI, DIANA RADOVANOVI

NASTAVNI KURIKULUM
TEORIJA KURIKULUMA OBJANJAVA UENJE I POUAVANJE
KAO PROCESE U KOJIMA SU GLAVNI SUBJEKTI UENICI I
NASTAVNICI.
KURIKULUM PREDSTAVLJA UKUPNO PLANIRANO UENJE U
KOLI, A OBUHVAA:

CILJEVE, SADRAJE, METODE, MEDIJE, STRATEGIJE,

UVJETE ODVIJANJA I EVALUACIJU.

GOVORI SE O KURIKULUMU USMJERENOM NA UENIKA I

KURIKULUMU USMJERENOG NA NASTAVNIKA. DESETLJEIMA
JE DOMINIRALA NASTAVA I DIDAKTIKA KONCEPCIJA KOJA
JE U PRVI PLAN STAVLJALA NASTAVNIKA, TO SE MOGLO
VIDJETI I PO NAINU ODVIJANJA NASTAVNIH AKTIVNOSTI
(UIONICA ZA FRONTALNU NASTAVU).
KURIKULUM USMJEREN NA DIJETE DEFINIRA SE KAO
PEDAGOKO DOGAANJE UZ OPTIMALNO UVAAVANJE
DJETETA. TU SE DIJETE POSTAVLJA U PRVI PLAN, OD IZBORA
CILJEVA
DO
IZBORA
UVJETA
ZA
ORGANIZIRANJE
NASTAVNIH AKTIVNOSTI.
NASTAVNI KURIKULUM JE PEDAGOKI DOKUMENT KOJI SU
PRIPREMILI I IZRADILI STRUNJACI ZA ODREENO
NASTAVNO PODRUJE, A U KOJEM SU KONKRETIZIRANI
NASTAVNI CILJEVI, OPISANI UVJETI I OPREMA KOJI SU
POTREBNI ZA OSTVARIVANJE TIH CILJEVA TE PLANIRANI
MODELI ZA PRAENJE I EVALUACIJU.
SKRIVENI KURIKULUM: U KOLI SE OSIM ISTAKNUTIH
CILJEVA ODGOJA I OBRAZOVANJA, OSTVARUJU I BROJNI
DRUGI, ESTO PRIKRIVENI, ALI ZA ODGOJ IZNIMNO VANI
CILJEVI (UENJE STAVOVA, VRIJEDNOSTI, VJEROVANJA,
PRETPOSTAVKI.

U SVAKOJ KOLI SU VANI DOKUMENTI:

NASTAVNI KURIKULUM ODREENE KOLE

KURIKULUM ZA SVAKI NASTAVNI PREDMET

105

KOLSKI KURIKULUM (KOLSKI DOKUMENT U KOJEM SU

NAVEDENE POSEBNOSTI KOJE E SE DOGAATI
TIJEKOM JEDNE ILI VIE KOLSKIH GODINA)
PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE O I O U KOLI

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE NASTAVNICI PROVODE U

SKLADU SA SLUBENIM DOKUMENTIMA KOJE JE DONIJELO
MJERODAVNO MINISTARSTO:

NACIONALNIM OKVIRNIM KURIKULOMUM TE

STRUKOVNIM KURIKULOMUM.

TI
DOKUMENTI
SVAKOM
ODGOJNO-OBRAZOVNOM
DJELATNIKU TEMELJ SU ZA PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE
NASTAVE TE TRAE TEMELJITIJE BAVLJENJE CILJEVIMA I
ODGOJNO-OBRAZOVNIM ISHODIMA.

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA PREDKOLSKI ODGOJ I

OBRAZOVANJE TE OPE I OBVEZNO SREDNJOKOLSKO
OBRAZOVANJE (2010) - TEMELJNI JE DOKUMENT KOJI
DONOSI SMJERNICE I NAINE UNAPRJEENJA O I O U
HRVATSKOM SUSTAVU KOLSTVA.
TO JE TEMELJNI DOKUMENT NA NACIONALNOJ RAZINI KOJI
SLUI ZA IZRADU SVIH OSTALIH KURIKULUMSKIH
DOKUMENATA (KOLSKI KURIKULUM, PREDMETNI KURIKULUM,
IZRADA UDBENIKA, DEFINIRANJE STANDARDA I KRITERIJA
ZA VRJEDNOVANJE KVALITETE UENIKIH POSTIGNUA),
ODN SLUI ZA PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE NASTAVE U
KOLAMA.
OSOBITU POZORNOST DAJE:
IDENTITETU I ODGOVORNOSTI.

ZNANJU,

SOLIDARNOSTI,

KOLSKI KURIKULUM TO JE SVOJEVRSNI PROJEKT

KRATKORONOG I DUGORONOG RAZVOJA I OSTVARIVANJA
CILJEVA O I O. PRUA VEU MOGUNOST ZA UNOENJE
ORIGINALNIH SADRAJA I AKTIVNOSTI U KOLSKI IVOT (U
SKLADU S MOGUNOSTIMA KOLE I LOKALNE SREDINE TE
INTERESA UENIKA).
U KOLSKOM KURIKULUMU ISTIU SE A) CILJEVI I SVRHE
POJEDINIH AKTIVNOSTI I PROJEKATA, B) TE DEFINIRANJE
POTREBNIH SREDSTAVA, C) MATERIJALA TE D) IMENOVANJA
NOSITELJA I ROKOVA ZA SVAKI ZADATAK.

106

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM

NASTAVNI PLAN: DRAVNI DOKUMENT KOJI PROPISUJE ZA
SVE ISTOVRSNE KOLE POPIS NASTAVNIH PREDMETA KOJE
SVI UENICI MORAJU UITI, ZATIM GODINJI I TJEDNI
BROJ SATI I REDOSLIJED NJIHOVA POUAVANJA.
NASTAVNI PROGRAM: KOLSKI DOKUMENT KOJI ODREUJE
OSNOVNE CILJEVE, OPSEG, DUBINU I REDOSLIJED SADRAJA
KOJE UENICI NEKE KOLE TREBAJU USVOJITI U OKVIRU
NEKOG NASTAVNOG PREDMETA.

IZVEDBENI PLANOVI I PROGRAMI

GODINJI IZVEDBENI PLAN I PROGRAM SADRI MJESEC I

REDNI BROJ NASTAVNOG SATA, NAZIV NASTAVNE CJELINA I
NASTAVNE JEDINICE, CILJEVE NASTAVNE CJELINE/TEME,
NASTAVNE METODE I OBLIK RADA, NASTAVNA SREDSTVA I
POMAGALA, MJESTO IZVOENA NASTAVE, KORELACIJU S
DRUGIM PREDMETIMA I NAPOMENE.
NASTAVNIK IZRAUJE IZVEDBENI PROGRAM TAKO DA IZ
NASTAVNIH CJELINA KOJE SU NAZNAENE U OKVIRNOM
NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU IZDVAJA I KREIRA
POJEDINE NASTAVNE JEDINICE.
CILJ UENJA NASTAVNE JEDINICE
KAD ARTIKULIRAMO CILJEVE UENJA
OSNOVNOG PITANJA KOJE GLASI:

POLAZIMO

OD

* KOJA ZNANJA, VJETINE ILI SPOSOBNOSTI OEKUJEMO

DA E UENICI IMATI NAKON UENJA ODREENE
NASTAVNE CJELINE.
OVI CILJEVI OBUHVAAJU SVE CILJEVE SVIH NASTAVNIH
JEDINICA KOJE EMO RADITI S UENICIMA TIJEKOM
UENJA POJEDINE NASTAVNE CJELINE.
PONEKAD E NEKA NASTAVNA CJELINA ZAHTIJEVATI RAD OD
MJESEC ILI VIE DANA, A NEKA NASTAVNA CJELINA DVA
TJEDNA. (STAVLJAMO CILJEVE ZA SVAKU NASTAVNU
CJELINU, TO OBUHVAA CILJEVE SVIH NASTAVNIH
JEDINICA TE NASTAVNE CJELINE.)
ZA REALIZACIJU CILJEVA POTREBNO JE PREDVIDJETI
NASTAVNE METODE, TE NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA .
PONEKAD E TO BITI SREDSTVA I POMAGALA KOJA JE
POTREBNO KUPITI NA POETKU KOLSKE GODINE, A PONEKAD
107

E TO BITI UOBIAJENA NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

KOJA KOLA POSJEDUJE.
KORELACIJA
S
DRUGIM
NASTAVNIM
PREDMETIMA
PREDSTAVLJA VEZU IZMEU SADRAJA KOJE EMO
POUAVATI I SADRAJA DRUGIH NASTAVNIH PREDMETA
KAKO BISMO UENIKE POUAVALI NA INTERDISCIPLINARNOJ
RAZINI. STOGA JE POTREBNO PROUITI SADRAJE OSTALIH
SRODNIH NASTAVNIH PREDMETA IZ NASTAVNOG PLANA I
PROGRAMA KAKO BISMO UOILI DIJELOVE KOJI SE
MEUSOBNO NADOPUNJUJU.
***TAKOER TREBAMO PREDVIDJETI I MJESTO IZVOENJA
NASTAVE
***A STUPAC NAPOMENE POPUNJAVAMO TIJEKOM NASTAVNE
GODINE
NAKON
REALIZACIJE
POJEDINOG
DIJELA
NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA. (ZAPISATI NPR DA NAM ZA
NEKU NASTAVNU CJELINU TREBA VIE VREMENA, ILI DA SU
NAM BILA POTREBNA DODATNA SREDSTVA I POMAGALA ILI
DA MODA NISMO IZABRALI ODGOVARAJUU METODU RADA I
SL.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVE I UENJA

A) ZNANJE KAO ISHOD UENJA MOE BITI RAZLIITE

KVALITETE, TO OVISI O STUPNJU USVOJENOSTI INJENICA
I GENERALIZACIJA. S OBZIROM NA KVALITETU RAZLIKUJEMO
VIE STUPNJEVA ZNANJA.
BLOOM I SURADNICI UENJE U KONGITIVNOM SMISLU
PROMATRAJU KAO STJECANJE ZNANJA I KOMPETENCIJA NA
RAZLIITIM KONGITIVNIM RAZINAMA:

DOSJEATI SE, SHVAATI, PRIMIJENITI, ANALIZIRATI,

PROSUIVATI, STVARATI.
UITI ZNATI, MOE SE SMATRATI SREDSTVOM I CILJEM
IVOTA. TAKO SHVAENO ZNANJE OMOGUUJE LJUDIMA DA
RAZUMIJU RAZLIITE ASPEKTE SVOGA OKRUJA, POTIE
INTELEKTUALNU
ZNATIELJU,
POBUUJE
KRITIKE
SPOSOBNOSTI I OMOGUUJE LJUDIMA SHVATITI SMISAO
STVARNOSTI POSTIZANJEM SAMOSTALNOSTI U PROSUDBI.

B) VJETINE KAO ISHOD UENJA - STJEU SE VJEBANJEM.

CILJ JE VJEBANJA VISOK STUPANJ AUTOMATSKOG
IZVOENJA NEKIH RADNJI.

108

C) NAUITI KAKO SE UI
NAUITI KAKO SE UI, ODN UENJE TEHNIKE SAMOSTALNOG
UENJA JEDNA JE OD VANIH KOMPETENCIJA KOJE SE
STJEU U SVIM KOLAMA.
PRIJE 50 ILI 100 GODINA TO JE ZNAILO UITI SAMO IZ
KNJIGA, IZ ZNANSTVENIH ILI STRUNIH ASOPISA, I
NASTAVNIKOVIH PREDAVANJA, ALI DANAS TO ZNAI UITI I
UZ POMO SVIH NOVIH INFORMACIJSKIH MEDIJA : TV,
INTERNETA
ODNOSNO TU SPADA NE SAMO TRAITI POTREBNE
INFORMACIJE, VE NAUITI TRAITI, SELEKCIONIRATI I
KORISTITI SE INFORMACIJAMA.

STRATEGIJE UENJA:

A) UITI OTKRIVANJEM, B) ISKUSTVENO UENJE, C) UITI

RADOM, D) UITI RJEAVANJEM PROBLEMA, E) TE PROJEKTNO
UENJE.
****DANAS PREVLADAVA MILJENJE DA JE NAJBOLJA ONA
NASTAVA KOJA JE USMJERENA NA UENIKE, ODN ONAJ
NASTAVNI
PROCES
KOJI
PODRAZUMIJEVA
JEDNAKU
AKTIVNOST I UENIKA I NASTAVNIKA.
***OEKUJE SE KONKRETIZIRANJE AKTIVNOSTI I UITELJA
I UENIKA NA KONKRETNOM NASTAVNOM SATU.
***ZA TAKVU NASTAVU I METODIKU ORIJENTACIJU TREBA U
UIONICI
OSIGURATI
RAZNOVRSNU
OPREMU
ZA
INDIVIDUALNI ILI SKUPNI RAD UENIKA, A TAKOER I
OMOGUIT TAKAV RASPORED RADNIH MJESTA ZA UENIKE
DA MOGU RADITI U PARU, U MANJIM SKUPINAMA ILI ZA
POTREBE RAZGOVORA DA UENICI SJEDE U KRUGU GLEDAJUI
SE LICEM U LICE.

KONGITIVNO PODRUJE:
ZNANJE (DEFINIRATI, NAVESTI, OPISATI..), SHVAANJE
(RAZUMJETI, NAVESTI PRIMJER, OBJASNITI..), PRIMJENA
(PRIMIJENITI,
RAUNATI,
NAPRAVITI),
ANALIZA
(ANALIZIRATI, RALANITI, ZAKLJUIVATI..), SINTEZA
(SINTETIZIRATI,
GENERALIZIRATI,
KOMBINIRATI),
EVALUACIJA (OCIJENITI, RAZMOTRITI, PROCIJENITI..)

109

AFEKTIVNO PODRUJE
PRIMANJE (UPOZNAVANJE NEKOG FENOMENA, POKAZIVANJE
OSJEAJA ZA SOCIJALNE PROBLEME..- PITATI, BIRATI
),
REAGIRANJE (UENICI SUDJELUJU AKTIVNO, SLUAJU,
REAGIRAJU, SUDJELUJU U RASPRAVI, ELE POMAGATI
POMAGATI, ODGOVARATI, RASPRAVLJATI..), VREDNOVANJE
(RAZLIKOVAT, OBJASNITI, PREDLAGATI..)
PSIHOMOTORIKO PODRUJE
IMITACIJA
(SEGMENTARNO
IZVOENJE
OPERACIJA,
IMITACIJA), MANIPULIRANJE (USAVRAVANJE POJEDINIH
POKRETA, POBOLJANJE NEKIH RADNJI), KOORDINACIJA
POKRETA,
JAANJE
IZDRLJIVOSTI,
USVRAVANJE,
NATURALIZACIJA (VJETO SVIRANJE KLAVIRA, VJETO
PLIVANJE, JASNO I ITLJIVO PISANJE)

110

NOVE ULOGE UENIKA

AKTIVNIM UENJEM SMATRAMO SVAKI ONAJ OBLIK
UENJA U KOJEMU UENIK NIJE PASIVNI PROMATRA, NEGO
SUDIONIK KOJI RADOM NA IZVRENJU ODREENOG
ZADATKA ILI VIE ZADATAKA PRIDONOSI SVOM RAZVOJU U
KONGITIVNOM, AFEKTIVNOM ILI MOTORIKOM PODRUJU
POVEZANIM S CILJEM UENJA.
*AKTIVNI OBLICI UENJA POTIU U UENIKA
INTRINZINU MOTIVACIJU I SAMIM TIM PREDSTAVLJAJU
JEDAN OD TEMELJNIH UVJETA ZA USPJENOST UENJA.

DANANJA NOVA KOLA TREBALA BI BITI KOLA MILJENJA.

DONEDAVNE POSTULATE SLUAJ, PAMTI, PONOVI DANAS
ZAMJENJUJU ISTRAI, PROMISLI, STVORI NETO NOVO.
UENIKE TREBA STAVITI U ULOGE ISTRAIVAA TE NAIM
VOENJEM POTICATI NA RAZMILJANJE I KREIRANJE
NOVOG NA OSNOVI VE POSTOJEEGA (ZNANJA, VJETINA,
NAVIKA).
NASTAVNICI TREBAJU KAO IMPERATIV SVOGA POUAVANJA
POSTAVLJATI TRAJNE ISHODE UENJA TE NA OSNOVI TOGA
KREIRATI I PROVODITI NASTAVNE AKTIVNOSTI.
PRI PLANIRANJU I IZBORU NASTAVNIH METODA U BILO
KOJEM DIJELU NASTAVNOG SATA TREBAMO ZNATI TO E
UENIK U TO VRIJEME RADITI, SLUATI ILI BITI POTAKNUT
DA PROMILJA I RASPRAVLJA.

SVE ONO TO U NASTAVI MOE UINITI UENIK, NEKA

UINI TO SAM ILI U SURADNJI S DRUGIM UENICIMA:
OBJASNITI DRUGIM UENICIMA PONEKAD I NOVE NASTAVNE
SADRAJE, POSTAVLJATI PITANJA, TRAITI ODGOVORE,
DEMONSTRIRATI, ZAKLJUIVATI, PONOVITI REZIMIRATI

NASTAVNI SAT
METODIKU POUAVANJA RAZVIJAMO STOGA KREIRAJUI
ARTIKULACIJU NASTAVNOG SATA OD 45 MINUTA KOJA IMA
SVOJE OSNOVNE DIJELOVE: UVOD, SREDINJI DIO I
ZAVRETAK. UNUTAR SVAKIH OD TIH DIJELOVA GRADIMO
POJEDINE METODIKE SCENARIJE.

111

***BITNO JE DA U SVAKOM TRENUTKU ZNAMO KOJI JE CILJ

UENJA I KROZ KOJE SMO ETAPE NASTAVNOG SATA
PLANIRALI TAJ CILJ OSTVARITI.
***MOGUE JE DA TIJEKOM NASTAVNOG SATA UZ SURADNJU
I INTERAKCIJU S UENICIMA UVIDIMO DA NETO TO SMO
PLANIRALI I NIJE DOBRO UPRAVO SADA PROVESTI JER NAM
IVA SITUACIJA NAMEE NETO DRUGO TO BI BILO BOLJE.
***TADA
TREBAMO
MODELIRATI
I
REORGANIZIRATI
NASTAVNI PROCES NA LICU MJESTA. TO JE UMIJEE
KVALITETNOG NASTAVNIKA KOJE SE STJEE PRAKSOM,
USAVRAVANJEM I NEPRESTANIM PREISPITIVANJEM SVOGA
RADA.

UVODNI DIO SATA OBINO JE POSVEEN SLJEDEIM

AKTIVNOSTIMA
UENIKA
I
NASTAVNIKA:
PRIPREMA,
DOGOVOR, MOTIVACIJA, NAJAVA CILJA ILI PLANA RADA.
SREDINJI DIO OBINO JE POSVEEN SPOZNAVANJU NOVIH
NASTAVNIH SADRAJA, PONAVLJANJU TIH SADRAJA RADI
NJIHOVA PAMENJA TE VJEBANJU RADI STJECANJA
VJETINA.
ZAVRNI DIO NASTAVNOG SATA OBINO JE POSVEEN
SINTEZI,
ZAKLJUCIMA,
VREDNOVANJU
NASTAVNOG
PROCESA TE NAJAVI NOVOG PLANA.
***ANALIZOM I SINTEZOM UNUTAR SPOZNAJE NASTAVNIH
SADRAJA NASTAVNIK SAMO RUKOVODI, A NE IZVODI IH
SAM. UENIKE TREBA POTICATI DA U TO VEOJ MJERI NE
SAMO SUDJELUJU NEGO I DA GRADE NASTAVNI PROCES.

SPOZNAJA
NASTAVNIH
SADRAJA ODNOSI SE NA
AKTIVNOSTI KOJIMA UENIKE POUAVAMO KLJUNIM
POJMOVIMA ZADANE NASTAVNE JEDINICE.
*** AKTIVNOSTI U KOJIMA E UENIK NEPOSREDNO
SUDJELOVATI U SPOZNAJI TE SE NA RAZNE NAINE
IZRAZITI: USMENO, PISANO, GRAFIKONOM, POKRETOM,
PRAKTINIM RADOM.
MI NE MOEMO SMATRATI DA SE PROCES SPOZNAJE
DOGODIO KOD UENIKA PRIJE NEGO SU SE UENICI
ISKAZALI NEKIM NAINOM SUDJELOVANJA U NASTAVNOM
PROCESU I U SPOMENUTOJ SPOZNAJI.

112

PROCESOM SPOZNAJE SMATRAMO I PONAVLJANJE. ONO JE

NEVIDLJIVI DIO SPOZNAJE A U METODICI OZNAAVA
AKTIVNOST
UENIKA
KOJIMA
E
SVOJE
ZNANJE
PONAVLJATI ILI/PODIZATI NA VIU RAZINU.

PONAVLJANJE SLIJEDI NAKON UPOZNAVANJA NOVIH

NASTAVNIH SADRAJA. MOE BITI A) REPRODUKTIVNO I B)
PRODUKTIVNO.
PRODUKTIVNIM PONAVLJANJEM UENJE PODIEMO NA VIU
RAZINU, RAZINU PRILAGOAVANJA I KREATIVNE PRIMJENE
ZNANJA U NOVIM SITUACIJAMA.

AKTIVNOSTI IJI E UINAK BITI SAMO PUKA REPRODUKCIJA

TREBA SVESTI NA NAJMANJU MOGUU MJERU JER TAKVO
ZNANJE NIJE TRAJNO NITI UINKOVITO. STOGA U NASTAVI
TREBA IZBJEGAVATI UENJE DEFINICIJA I PRAVILA (KOJA SE
BRZO ZABORAVLJAJU), NEGO TREBA NA OSNOVI NJIHOVA
RAZUMIJEVANJA POTICATI UPORABU NAUENOG U NOVIM
SIMULIRANIM ILI STVARNIM SITUACIJAMA.

****NAE PREDAVANJE UKOLIKO NIJE POPRAENO STALNOM

KOMUNIKACIJOM
S
UENICIMA
(DVOSMJERNA
KOMUNIKACIJA, OBJANJAVANJE UENIKA, ZAKLJUIVANJE
UZ
VODSTVO
NASTAVNIKA)
BIVA
POTPUNO
NEFUNKCIONALNO. STOGA UENIKE TREBA MAKSIMALNO
UKLJUIVATI U SVE ETAPE NASTAVNOG PROCESA I
DOPUSTITI IM DA SE PROCES SPOZNAJE I SAMA NASTAVA
DOGODI TU MEU NJIMA, A NE IZA KATEDRE.

ODREENE SADRAJE KONKRETNOG NASTAVNOG SATA

MOEMO RAZDIJELITI NA MANJE CJELINE, PRI EMU EMO
SKUPINE UENIKA ZADUITI ZA PROUAVANJE I PRIPREMU
PREZENTACIJE UZ NAU POMO I USMJERAVANJE, NAKON
EGA UENICI PREZENTIRAJU NAUENO. NASTAVNIK
MODERIRA NASTAVNI PROCES, USMJERAVA, NADOPUNJUJE
ISPRAVLJA, UPOZORAVA NA BITNO. OVAJ MODEL UENA JE
VRLO DINAMIAN, OMOGUUJE DOBRU KOMUNIKACIJU I
UENIK UENIK I UENIK NASTAVNIK.
NA ISTI NAIN MOGU UENICI RADITI NA RJEAVANJU
NEKOG PROBLEMA.

113

***NAUENA ZNANJA OLAKAT E NAM TAKOER I

VJEBANJE KOJE TEBA DOVESTI SO STJECANJA ODREENIH
VJETINA (NPR. MIKROSKOPIRANJE). PONAVLJAMO RADNJE
KOJE MNOGOBROJNIM PONAVLJANJIMA PODIEMO NA VIU
RAZINU.

ZAVRNI DIO SATA

OVDJE OSIM USMENIH ILI PISMENIH KRATKIH PROVJERA
MOEMO PREDVIDJETI I NEKU IGRU, RAZGOVOR U KRUGU,
RJEAVANJE KRIALJKI, KVIZ
NE SMIJEMO ZABORAVITI POHVALU KAO PEDAGOKU MJERU
POTICANJA NAPREDOVANJA UENIKA.
BITNO JE OMOGUITI SVIM UENICIMA DA PROCIJENE TO
SU NAUILI. TIM NAINOM EVALUACIJE NASTAVNICI
VRJEDNUJU UINAK NASTAVNOG SATA, A UENICIMA SE
PRUA MOGUNOST SAMOEVALUACIJE.

METODIKE POGREKE NASTAVNIKA (NAJEE):

PREDAVAKA NASTAVA UENICI PASIVNI PROMATRAI

U
PROCESU
NASTAVE
NASTAVNIK
SAM
IZVODI
ZAKLJUAK,
NE
OSTAVLJA
DOVOLJNO
VREMENA
UENICIMA, NE NAVODI UENIKE NA ZAKLJUAK
HEURISTIKIM ZAGOVOROM
NASTAVNIK VODI MONOLOG, POSTAVLJA PITANJA I SAM
NA NJIH DAJE ODGOVORE
NASTAVA NIJE POTKRIJEPLJENA PRIMJERIMA IZ
IVOTA
NASTAVNIK
NIJE
UENICIMA
DOVOLJNO
JASNO
OBJASNIO
UENICI GOVORE U ISTI GLAS NASTAVNIK NE RAZVIJA
KULTURU SLUANJA I GOVORENJA
UENICI RIJETKO GOVORE NASTAVNIK TREBA POTICATI
SVAKOG UENIKA NA IZRAAVANJE JASNIM I SUVISLIM
REENICAMA
NASTAVNIK ESTO POSTAVLJA ZATVORENA PITANJA NA
KOJA JE ODGOVOR DA ILI NE
NASTAVNIK
POTIE
SAMO
REPRODUKTIVNO
PONAVLJANJE
DIDAKTIKI
MATERIJALI
NEPOTREBNO
SE
PODVOSTRUUJU (ISTI SADRAJ NA PROZIRNICI ILI
SLAJDU NPR NASLOV KOJI NASTAVNIK PONOVO PIE
KREDOM PO PLOI)

114

PROSTORNO NASTAVNIK TIJEKOM CIJELOG SATA STOJI

PRED PLOOM
NASTAVNIK JE OKRENUT UENICIMA LEIMA, NAJEE
SE TO DOGAA KADA ITA S GRAFOFOLIJA ILI SLAJDOVA
NASTAVNIK
UMIRUJE
UENIKE
S
NEPRESTANIM

(UPOTRIJEBIMO
SUVISLE
REENICE, OPOMENIMO, STANIMO UZ UENIKA KOJI
OMETA NASTAVU).
NASTAVNE STRATEGIJE I METODE

RAZLIKUJEMO
STRATEGIJE:

DVIJE

OSNOVNE

GLOBALNE

DIDAKTIKE

1. NASTAVA USMJERENA NA NASTAVNIKA (NASTAVNIK

PREDAJE A UENICI SJEDE, SLUAJU I GLEDAJU)
2. NASTAVA
USMJERENA
NA
UENIKA
(UENICI
RJEAVAJU PROBLEME, ISTRAUJU, ANALIZIRAJU,
RAZGOVARAJU, VREDNUJU.)
NASTAVNICI KAO STRUNJACI ZA POUAVANJE TREBALI BI
POZNAVATI BROJNE METODE I POSTUPKE ZA UPRAVLJANJE
UENJEM I UPRAVLJANJE RAZREDNIM ODJELOM TE IMATI
IDEJE ZA RAZNOVRSNE METODIKE SCENARIJE.

STRATEGIJE AKTIVNOG UENJA

A) RJEAVANJE PROBLEMA
UENJE RJEAVANJEM PROBLEMA, ODN OTKRIVANJEM
RJEENJA IMA VIE PREDNOSTI U ODNOSU NA DRUGE
DIDAKTIKE STRATEGIJE. CILJ TAKVA UENJA NIJE
POSTIZANJE NEKIH SPECIFINIH ZNANJA INJENICA, VE
USVAJANJE NAELA PROCESA MILJENJA TE PUTOVA
DOLAENJA DO NOVIH ZNANJA.
***U STRATEGIJI UENJA PUTEM RJEAVANJA PROBLEMA,
ODN UENJA OTKRIVANJEM, U PRVOM JE PLANU, KAKO JE
REENO, PROBLEM, SUELJAVANJE OSOBE KOJA UI S
PROBLEMOM. PRI TOM JE NAGLAENA ULOGA VLASTITOG
MILJENJA,
ODN
STARANJE
KREATIVNOG
ODN
INOVATIVNOG MILJENJA.

U VEZI SA STRATEGIJOM UENJA PUTEM RJEAVANJA

PROBLEMA JE I B) UENJE ISTRAIVANJEM. RADI SE
TAKOER O PROBLEMSKOJ NASTAVI, ALI SE ELI NAGLASITI
115

POLAZNIKOVA AKTIVNOST NA SAKUPLJANJU PODATAKA,

INJENICA,
INFORMACIJA,
KAO
I
NA
AKTIVNOST
PROUAVANJA NEKOG FENOMENA ILI POJAVE RADI
UVJEBAVANJA METODA ISTRAIVANJA, PROUAVANJA
LITERATURE I SL.

PREDNOSTI PROBLEMSKE NASTAVNE STRATEGIJE SU U

RAZVIJANJU STVARALAKE SPOSOBNOSTI, U RAZVIJANJU
SMISLA ZA KOLEKTIVNI RAD TE ODGAJANJE NEKIH
POZITIVNIH OSOBINA KAO TO SU:
*UPORNOST, KRITINOST, RADOZNALOST, UZDRANOST OD
DONOENJA ZAKLJUAKA BEZ DOVOLJNO ARGUMENATA DR.
*OSNOVNI NEDOSTACI OVE NASTAVNE STRATEGIJE SU DA JE
ZA OSTVARENJE NEKOG ZADATKA PONEKAD POTREBNO
MNOGO VIE VREMENA NEGO UZ PREDAVAKO-PRIKAZIVAKU
STRATEGIJU OBRAZOVANJA.

C) STUDIJ SLUAJA
STUDIJ SLUAJA KAO DIDAKTIKA STRATEGIJA MOE BITI
POVEZANA S RJEAVANJEM PROBLEMA, A MOE POPRIMITI
OBILJEJA SIMULACIJE. ODABRANI SLUAJEVI MOGU SE
PROUAVATI INDIVIDUALNO I SKUPNO, A MOGU IH ODABRATI
NASTAVNICI I UENICI.

D) IGRA I SIMULACIJA
KOLA I BROJNI PROGRAMI DANAS SU KOGNITIVISTIKI
USMJERENI. NAJVIE POZORNOSTI PRIDAJE SE ZNANJU I
INTELEKTUALNOM RAZVOJU.
***NEKE SLOENE VJETINE I SPOSOBNOSTI, EMOCIONALNI
STAVOVI STJEU SE ISKLJUIVO VJEBANJEM U STVARNIM
ILI STVORENIM UVJETIMA.
*** SIMULACIJA JE PROCES
ZAMJENJUJE REALNE SUSTAVE.

IZRADE

MODELA

KOJI

SIMULACIJA MOE BITI IZVOENA U OBLIKU IGRANJA

ULOGA, PROUAVANJA SLUAJEVA, SIMULACIJSKE IGRE,
MISAONIH EKSPERIMENATA. IAKO NEKI AUTORI SMATRAJU
DA IGRA I KOLOVANJE NE IDU ZAJEDNO, PROF MATIJEVI
SMATRA DA IGRE PRIDONOSE OTKLANJANJU MONOTONIJE
KOJA JE ESTO UZROKOM PADA KONCENTRACIJE I
MOTIVACIJE U O O PROCESU.
116

IGRA SAMA SEBI NIJE SVRHA, VE SE UVIJEK POVEZUJE S

OSTVARIVANJEM O O CILJEVA OD KOGNITIVNIH DO
AFEKTIVNIH I MOTORIKIH.

E) IGRE ULOGA
U NEKIM PROGRAMIMA OSPOSOBLJAVANJA NUNO JE
UVJEBAVANJE ODREENIH AKTIVNOSTI IZRAAVANJA
GOVOROM, MIMIKOM I GESTIKULIRANJEM.
ZA UVJEBAVANJE TIH AKTIVNOSTI POTREBNO JE
POLAZNIKE STAVITI U
STVARNU
ILI
ZAMILJENU
SITUACIJU I TRAITI DA IZVODE ODGOVARAJUE
AKTINOSTI IZRAAVANJA KOMBINIRAJUI IH S DRUGIM
AKTIVNOSTIMA.
TAKAV PUT OSTVARIVANJA O O ZADATAKA ZOVEMO
IGRANJEM ULOGA, A POGODAN JE ZA OSPOSOBLJAVANJE
KADROVA KOJI E RADITI S LJUDIMA.
ZA PRIMJENU OVE DIDAKTIKE PRETPOSTAVKE NUNO JE
OSIGURATI ODREENE PRETPOSTAVKE:
ODREDITI CIJ, KONSTRUIRATI SITUACIJU KOJOM E SE TAJ
CILJ POSTII, ODREDITI ULOGE I ODABRATI SUDIONIKE,
PRIPREMITI SLUATELJE I SUDIONIKE ZA EPIZODU,
ODIGRATI SITUACIJU, ANALIZIRATI EPIZODU, PROCIJENITI
I RASPRAVLJATI O EPIZODI.
SAETAK:
CILJEVI ODGOJA SU POSEBNO VANI ZA IZBOR PRIMJERENE
STRATEGIJE RADA JER SUVREMENA NASTAVA MEU OSTALIM
TREBA PRIDONIJETI OSPOSOBLJAVANJU ZA SAMOSTALNO
UENJE, RJEAVANJE PROBLEMA, TRAENJE I IZBOR
INFORMACIJA. NIJE VIE VANO SAMO ZNANJE VE I
PUTOVI STJECANJA I STVARANJA ZNANJA TE JO NEKA
SVOJSTVA OSOBNOSTI NA KOJE SE ODGOJEM MOE I
TREBA
UTJECATI
(KREATIVNOST,
SPREMNOST
ZA
PROMJENE)
OSOBA KOJA UI TREBA BITI STVARNI SUBJEKT PROCESA
UENJA. NASTAVNIK SE VIE NE PRIPREMA ZA PREDAVANJE,
NEGO ZA ORGANIZACIJU AKTIVNOSTI OSOBA KOJE UE. ON
NE IZRAUJE PODSJETNIK ZA PREDAVANJE, NEGO RADNE
NALOGE ZA UENIKE (NASTAVNE LISTIE), SCENARIJE ZA
RAZNOVRSNE NASTAVNE SITUACIJE.

117

F) PROJEKTNA NASTAVA I PROJEKTNO UENJE

PROJEKTNA NASTAVA U OVOM SMISLU ODNOSI SE NA
PROJEKTE KOJI SE OSTVARUJU U KOLI ILI U NASTAVI RADI
OSTVARIVANJA CILJEVA O I O, ODN CILJEVA UENJA.
GLAVNI SUBJEKTI SU UENICI I NASTAVNICI, A MNOGO JE
SITUACIJA GDJE SUDJELUJU I RODITELJI.
PROJEKTE RAZLIKUJEMO S OBZIROM NA BROJ SUDIONIKA, S
OBZIROM NA PODRUJE RAZVOJA (KONGITIVNI, AFEKTIVNI,
MOTORIKI), S OBZIROM NA INSTITUCIJU KOJA JE
NOSITELJ PROJEKTA, S OBZIROM NA CILJEVE, S OBZIROM NA
NASTAVNI PREDMET, S OBZIROM NA TRAJANJE I DR.
PROJEKTI MOGU BITI INDIVIDUALNI, SKUPNI, RAZREDNI,
KOLSKI, RAZREDNI.
******ZA
OSIGURANJE
UVJETA
I
ORGANIZIRANJE
PEDAGOKIH
SITUACIJA
KOJE
E
PRIDONIJETI
ZADOVOLJAVANJU RAZVOJNIH POTREBA UENIKA KORISNO
JE ORGANIZIRATI RAZNE NASTAVNE PROJEKTE. IZVRIOCI
MOGU BITI: POJEDINCI, PAROVI, SKUPINE ILI ITAV
RAZREDNI ODJEL.
TRAJANJE PROJEKTA OVISIT E O MOTIVACIJI I CILJEVIMA
(SAT POSVEEN INVALIDIMA ILI SLIJEPIM OSOBAMA)
VRIJEME ZA OSTVARENJE PROJEKTA JE FLEKSIBILNO: PRIJE I
POSLIJE NASTAVE, U VRIJEME VIKENDA, U VRIJEM SATA
RAZREDNOG NASTAVNIKA IDR.)
PROJEKTI:
1. BIRAMO IME NAEG RAZREDA
2. SURADNJA S DRUGIM RAZREDIMA
___________________________________________________
***U DIDAKTICI NASTAVE USMJERENE NA UENIKE ISTIU
SE CILJEVI KOJE TREBAJU OSTVARITI UENICI, ISTIU SE
KOMPETENCIJE KOJE TREBAJU STEI TIJEKOM NEKE
NASTAVNE AKTIVNOSTI.
UMJESTO UENJA SLUANJEM, GLEDANJEM TREBA DATI U
KOLI PREDNOST NASTAVNIM SITUACIJA U KOJIMA SE
UENJE DOGAA RADEI, ILI UENJE IGRANJEM, ILI
UENJE OTKRIVANJEM.

TIJEKOM TAKVIH AKTIVNOSTI UENICI MOGU STEI

SLJEDEE KOMPETENCIJE NPR.: A) NAUITI KAKO SE UI, B)

118

NAUITI ISTRAIVATI, C) NAUITI TRAITI I ODABRATI

INFORMACIJE, D) NAUITI KORISTITI SE INFORMACIJAMA,
E) STJECATI SOCIJALNE VJETINE, F) UITI SURAIVATI.

VANO JE SVE TO SE RADI S UENICIMA KOMENTIRATI I

PROCIJENITI (VRJEDNOVATI).
***KAO POVRATNA INFORMACIJA UENICIMA E BITI
KORISNO UTI MILJENJE SAMIH NASTAVNIKA GLEDE
URAENOG, GLEDE PROVEDENIH AKTIVNOSTI I SL.
***PROJEKTI I IGRE SVOJOM ATRAKTIVNOU PRIVLAE
UENIKE NA SUDJELOVANJE, TE JE SAMO SUDJELOVANJE
DOVOLJNO JAK MOTIVACIJSKI POKRETA TAKO DA UZ TO
NIJE POTREBNA NIKAKVA NAPISANA OCJENA, POGOTOVO
ISKAZANA KAO JEDAN BROJ.
***NEKA NASTAVA SAMO PO SEBI BUDE
ATRAKTIVNA I ZA UENIKA I ZA NASTAVNIKE.

DOVOLJNO

PROBLEMSKA NASTAVA I PROJEKTNA NASTAVA

SU ESTO POVEZANE. ONEMOGUUJU OSTVARIVANJE
CILJEVA NA NAIN KAKO TO DRUGE STRATEGIJE NE
OMOGUUJU.
PROBLEMSKO UENJE I PROJEKTNA NASTAVA IMAJU
ISTAKNUTU JASNU DIDAKTIKU SVRHU I SMISAO - UINITI
UENJE EFIKASNIJIM I ZANIMLJIVIJIM.

NASTAVNI MEDIJ (NASTAVNA SREDSTVA)

UVIJEK JE NAJUINKOVITIJE UENJE ORGANIZIRATI U
IZVORNOJ PRIRODNOJ ILI DRUTVENOJ STVARNOSTI TE UZ
POMO STVARNIH PROIZVODA LJUDSKOG RADA.
*U SUVREMENOJ NASTAVI UDBENIK E POSTUPNO
PRESTAJATI BITI GLAVNI IZVOR ZNANJA I GLAVNI MEDIJ
KOJI UVJETUJE METODIKE SCENARIJE U SVIM NASTAVNIM
PREDMETIMA. SVE E VIE NASTAVNIKA BITI SPOSOBNO
KREIRATI NASTAVNE SITUACIJE KOJE MOGU ZADOVOLJITI
RAZVOJNE POTREBE UENIKA BEZ DETALJNIH UPUTA U
UDBENIKU ILI UZ UDBENIK.
UDBENIK JE U S NAJEE SAMO POMONI MEDIJ KOJI
DOPUNJUJE SAMOSTALNE ILI ZAJEDNIKE AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA I UENIKA

119

SOCIJALNI OBLICI RADA

SUDJELOVANJE U GRUPNOM RADU

SVAKI UENIK UNUTAR GRUPE IMAT E NEKO SVOJE
ZADUENJE O KOJEMU E BRINUTI I ZA KOJE E BITI
ODGOVORAN UNUTAR SVOJE GRUPE. UPUTIMO TADA UENIKE
DA UNUTAR GRUPE ODREDE PISAA, CRTAA, ITAA,
GLASNOGOVORNIKA, TEHNIARA, SKLADITARA. NA TAJ
NAIN POSTIEMO DA SVAKI UENIK U GRUPI IMA
ODGOVORNOST A NE SAMO 2 ILI 3 NAJAKTIVNIJA UENIKA.
UENIKE TREBAMO PODSJETITI NA VRIJEME IZVRENJA
GRUPNOG ZADATKA. GRUPE MOGU MEUSOBNO SURAIVATI.
NAKON RADA NA ODREENIM ZADACIMA SLIJEDI PROVJERA
UINKA, IZVJETAJ O REZULTATIMA RADA, PREDSTAVLJANJE
URADAKA..
OVISNO
O
NASTAVNIM
SADRAJIMA
GLASNOGOVORNIK MOE OREDSTAVITI REZULTATE RADA, ILI
VIE UENIKA ILI SVAKI LAN GRUPE POJEDINANO.
REZULTATE RADA TREBAMO ZAJEDNIKI PROKOMENTIRATI I
DATI
POVRATNU
INFORMACIJU
O
UINJENOM
ILI
EVENTUALNU KOREKCIJU
OSIM VREDNOVANJA NASTAVNIH SADRAJA, DOBRO JE
PROKOMENTIRATI
S
UENICIMA
KOJIM
SU
SE
STRATEGIJAMA RADA KORISTILE POJEDINE GRUPE., TO JE
OTEAVALO RAD U GRUPI, A TO SE SMATRA POELJNIM
PONAANJEM U GRUPNOM RADU.
METODIKA PREPORUKA: DA GRUPNI RAD BUDE DOBRO
ORGANIZIRAN (DA UENICI NE BI IZGUBILI PRAVI SMJER)

120

UNUTARNJA I VANJSKA EVALUACIJA

CILJEVI ODGOJA SU POLAZITE ZA DEFINIRANJE MODELA
PRAENJA.
EVALUACIJA UENIKA MOE BITI UNUTARNJA I VANJSKA.
A) UNUTARNJA EVALUACIJA: VREDNOVANJE SE ODVIJA U
KOLI, A ORGANIZATORI SU NASTAVNICI I UENICI. ZA SAM
PEDAGOKI PROCES (UPRAVLJANJE, VOENJE I SAMOSTALNO
UENJE) TAJ OBLIK EVALUACIJE IZNIMNO JE VAAN.
B) VANJSKA: INTERES ZA REZULTATE UENJA I ODGOJA
POKAZUJU SUBJEKTI IZVAN KOLE ( NPR MINISTARSTVO I DR
VLADINE INSTITUCIJE, MEUNARODNE ORGANIZACIJE I DR.,
A TADA JE RIJE O VANJSKOJ EVALUACIJI. ZATO JER SU
ORGANIZATORI EVALUACIJE SUBJEKTI IZVAN KOLE.

NA VISOKOJ SU CIJENI KOMPETENCIJE KOJE SE ODNOSE NA

PRONALAENJE, SELEKCIJU I KORITENJE INFORMACIJA.
NASTAVA USMJERENA NA PROGRAM ILI NA NASTAVNIKE NE
OMOGUUJE STJECANJE TAKVIH KOMPETENCIJA (UIONICE
U KOJIMA UENICI NAJVIE VREMENA PROVODE SJEDEI,
SLUAJUI I GLEDAJUI).

NASTAVNICI SU DUNI PRATITI RAD I NAPREDOVANJE

SVAKOG UENIKA TE PODUZIMATI MJERE ZA STVARANJE
NAJPOVOLJNIJIH UVJETA I POMAGANJE DA SVAKI UENIK
POSTIGNE NAJBOLJE REZULTATE. TO SE POSTIE UESTALIM
POVRATNIM INFORMACIJAMA UENICIMA OD STRANE
NASTAVNIKA.
NASTAVNICI NASTOJE UOITI UENIKOVE POTEKOE I
UESTALE POGREKE TE PODUZETI PEDAGOKE MJERE DA SE
POTEKOE PREVLADAJU.

NA
KRAJU
ODREENOG
KOLSKOG
RAZDOBLJA
(TROMJESEJE), POLUG ILI KRAJ K GOD) NASTAVNICI SU
DUNI UTVRDITI NEKU SINTETIKU OCJENU ZA UKUPNE
AKTIVNOSTI I REZULTAT ODREENOG UENIKA.
OCJENJUJU
SE
RAZLIITE
VARIJABLE (POZNAVANJE
INFORMACIJA,
MARLJIVOST,
KONKRETNI
RADOVI)
ODREENIM
NUMERIKIM
POKAZATELJIMA
(BROJANE
OCJENE).

121

STAVOVI UENIKA PREMA KOLI I UENJU PONAJVIE

OVISE O NJIHOVIM KOLSKIM USPJESIMA I KOLSKIM
OCJENAMA.
MODELI PRAENJA I KOLSKE OCJENE ZNATNO UTJEU NA
RAZREDNO-NASTAVNO
I
KOLSKO
OZRAJE
TE
NA
INDIVIDUALNE USPJEHE I MOTIVACIJU UENIKA.

UENICI MOGU BITI RASPOREENI U SKUPINE: ODLINI,

VRLO DOBRI, DOBRI, DOVOLJNI I SLABI, A SVAKA OD TIH
KUPINA MOE DOBITI BROJEVE OD 5 DO 1.
SKALA KOLSKIH OCJENA NIJE OBJEKTIVAN MJERNI
INSTRUMENT, PA SE ESTO GOVORI O SUBJEKTIVNOSTI
NASTAVNIKA I KOLSKIH OCJENA. ESTO JE TEKO
RAZLIKOVATI KOLIKO OCJENA POKAZUJE UENIKOVO
POSTIGNUE, A KOLIKO JE REZULTAT NASTAVNIKOVE
SUBJEKTIVNOSTI. ZATO JE NEOPRAVDANO KOLSKIM
OCJENAMA PRIDAVATI ULOGE KOJE ONE NE MOGU
ZADOVOLJITI (GLAVNI KRITERIJ ZA UPIS U NEKU VIU
KOLU, ILI POKAZATELJ USPJENOSTI NA TEMELJU KOJEG SE
NEKOME DODJELJUJE POSAO , A DRUGOME NE. ZATO JE
PREPORULJIVO KOMBINIRATI OCJENE S NEKIM DRUGIM
ISPITIMA I POKAZATELJIMA.

METODIKE NAPOMENE O OCJENJIVANJU:

UENICIMA TREBA OBJASNITI

KRITERIJE I PRAVILA
KOJIH SE NASTAVNIK PRIDRAVA PRI DODJELJIVANJU
OCJENA
IZBJEGAVATI PRIJETNJE NEGATIVNIM OCJENAMA
AKO SMO U DILEMI IZMEU DVIJU OCJENA UVIJEK JE
BOLJE DATI VEU OCJENU
AKO UENIK IMA DVIJE NEGATIVNE OCJENE, TREBA
PROMISLITI KAKO UENIKU MOEMO POMOI DA NAUI
TO TO NE ZNA
UENICI VOLE KOLU AKO U NJOJ DOIVLJAVAJU USPJEH
I OSJEAJU SE UGODNO. UENIK KOJI PREESTO DOBIVA
NEGATIVNU OCJENU STJEE NEGATIVNU SLIKU O SEBI I
JAA NEGATIVAN ODNOS PREMA KOLI I UENJU.
UENICI CIJENE REALNE, OBJEKTIVNE I PRAVEDNE
NASTAVNIKE
DOBRO JE UKLJUITI
I
UENIKE U KRITERIJE
OCJENJIVANJA

122

TREBA POTICATI UENIKE DA UE RADI STJECANJA

KOMPETENCIJA KOJE E IM TREBATI U BUDUEM
KOLOVANJU ILI RADU, A NE RADI OCJENE.
PRIPREMANJE NASTAVNIKA ZA NASTAVU

DANAS NIJE DOVOLJNO NAPRAVITI SAMO PLAN NASTAVNIH

JEDINICA ZA SVAKI NASTAVNI PREDMET TIJEKOM JEDNE K
GODINE, VE TREBA PLANIRATI I DRUGE RAZNOVRSNE
AKTIVNOSTI I SCENARIJE KOJI E DJELOTVORNIJE OD
KLASINOG
SATA
PRIDONIJETI
STJECANJU
TIH
KOMPETENCIJA.
KLJUNE
KOMPETENCIJE
BILE
BI
IZRAAVANJE I KULTURNA SVIJEST, INICIJATIVNOST I
PODUZETNOST, DRUTVENE I GRAANSKE KOMPETENCIJE,
UITI KAKO UITI, DIGITALNA KOMPETENCIJA I DR

U NOVIJE VRIJEME SE SVE VIE UZ PRIPREME ZA POJEDINI

NASTAVNI SAT OEKIVANI ISHODI UENJA ISKAZUJU SE U
OBLIKU OPERATIVNIH CILJEVA, ODN U OBLIKU CILJEVA KOJI
UPUUJU NA OPERACIJE KOJE E UENICI USPJENO
IZVRAVATI NAKON NEKOG NASTAVNOG SATA II NASTAVNE
EPIZODE.
***TAKVI ISKAZI OBINO NAGLAAVAJU KOJE E POJMOVE
II DEFINICIJE UENICI UPOZNATI ILI MOI OBJASNITI,
KOJE E RADNJE (INTELEKTUALNE, IZRAAJNE, PRAKTINE)
MOI IZVODITI
*** KONKRETIZIRANJE CILJEVA KOJI SE ODNOSE NA
AFEKTIVNO PODRUJE UENJA I RAZVOJA. OBINO JE TU
RIJE
O
USVAJANJU
ODREENIH
VREDNOTA
(KOOPERATIVNOST, ISTINA, LJUBAV, NENASILJE, POTENJE,
TOLERANCIJA..) KOJE JE TEKO KONKRETIZIRATI, A TAKOER
KASNIJE I PROCIJENITI.

S UENICIMA OD SAMOG POETKA KOLOVANJA TREBA O TIM

OEKIVANIM ISHODIMA UENJA TO EE RAZGOVARATI I
UPOZNAVATI IH S NJIMA KAKO BI I ONI MOGLI
SUDJELOVATI U PROCJENJIVANJU AKTIVNOSTI.

PREPOZNATI INDIVIDUALNE PROBLEME , POTREBE POJEDINIH

UENIKA I SL POTREBNO JE NA TEMELJU POSTIGNUTIH
REZULTATA NA KONTROLNIM ISPITIMA ORGANIZIRATI
PLANIRANE NASTAVNE AKTIVNOSTI.PONEKAD NASTAVNICI
TREBAJU INDIVIDUALIZIRATI CILJEVE UENJA I PRUITI
123

INSTRUKTIVNU POMO
ODREENIM UENICIMA,

KOJU

USMJERITI

PREMA

METODIKI SCENARIJI
DUNOST JE SVAKOG NASTAVNIKA IMATI PISANU PRIPREMU
ZA SVAKI NASTAVNI SAT. PISANE PRIPREME SLUE
NASTAVNIKU KAO POMO I SMJERNICA U RADU, A MOE IH
ZATRAITI NA UVID RAVNATELJ, PEDAGOGINJA IZ KOLE TE
SAVJETNICA IZ MINISTARSTVA.

NASTAVNICI
BI
PRIPREME
TREBALI
PISATI
PREMA
ODREENOM OBRASCU U KOJEM BI TREBALI NAVESTI PLAN
AKTIVNOSTI TE KONKRETIZIRATI VLASTITE AKTIVNOSTI I
AKTIVNOSTI UENIKA.
***PISANA PRIPREMA ZA SVAKI NASTAVNI SAT TREBA
SADRAVATI PODATKE IZ KOJI JE VIDLJIVO TKO, TO, GDJE
I KADA E NASTAVNI SAT ODRATI,S KOJIM CILJEVIMA, UZ
KOJE SOCIJALNE OBLIKE RADA I METODE, KOJA DIDAKTIKA
POMAGALA E KORISTITI, KAKO E IZGLEDATI OSNOVNA
ARTIKULACIJA
NASTAVNOG
SATA,
ODN
METODIKI
SCENARIJ (AKTIVNOST UENIKA I NASTAVNIKA) TE PLAN
PLOE, IZGLED PROZIRNICA ILI SLAJDOVA

NASTAVNIK KREIRA I ORGANIZIRA NASTAVNI PROCES ALI

GA NE MOE DO KRAJA DETERMINIRATI. STOGA JE U
PISANIM PRIPREMAM POTPUNO NEPOTREBNO PISATI SVAKU
RIJE NASTAVNIKA ILI PREDVIENE ODGOVORE UENIKA. PRI
TOM SE TREBA USMJERITI NA OSMILJANJE TO
RAZNOLIKIJIH I ZANIMLJIVIJIH METODIKIH SCENARIJA
KOJI E KOD UENIKA RAZVIJATI ZNANJA, VJETINE,
NAVIKE TE PROBUDITI UENIKU ZNATIELJU, INTRINZINU
MOTIVACIJU I ELJU ZA NOVIM SPOZNAJAMA.

124

UPRAVLJANJE RAZREDOM I RAZREDNA DISIPLINA

UPRAVLJANJE
RAZREDOM,
UPRAVLJANJE
UENJEM
I
UPRAVLJANJE VREMENOM VANE SU KOMPETENCIJE SVAKOG
NASTAVNIKA.
A) UPRAVLJANJE RAZREDOM NIZ KOMPETENCIJA KOJE SE
OITUJU U SPOSOBNOSTIMA NASTAVNIKA DA OBJASNE
SVAKO PONAANJE POJEDINIH UENIKA I RAZREDA KAO
CJELINE, ZATIM DA POSTAVE DIJAGNOZE ZA POJEDINE
INDIVIDUALNE ILI KOLEKTIVNE PROBLEME RAZREDA.
B) UPRAVLJANJE VREMENOM VANA JE KOMPETENCIJA
SVAKOG NASTAVNIKA KOJA SE OITUJE U SPOSOBNOSTI
PLANIRANJA RAZNOVRSNIH AKTIVNOSTI.

UZROCI NEDISCIPLINE
UENICI
U
RAZREDU
ISKAZUJU
NEPRILAGOENO
I
NEPRIMJERENO PONAANJE U UIONICI ZBOG RAZNIH
RAZLOGA. ZADAA JE NASTAVNIKA DA POKUA OTKRIZI
UZROKE UENIKOVA NEPOSLUHA KAKO BI MOGLI PEDAGOKIM
I METODIKIM METODAMA RJEAVATI NESPORAZUME
***UMJESTO NAREDABA I AUTORITARNOG STILA VOENJA,
MLADI U TOJ RAZVOJNOJ DOBI RADIJE E PRIHVATITI
SVAKI
OBLIK
DEMOKRATSKOG
VOENJA
KOJI
PODRAZUMIJEVA RAZGOVARANJE I DOGOVOR.

ZA REGULIRANJE PONAANJA UENIKA JEDNOG RAZREDNOG

ODJELA STOJE NA RASPOLAGANJU RAZNORAZNE ODGOJNE
MJERE, ALI NAJOSJETLJIVIJA JE PRIMJENA KAZNI. U RADU
S
ADOLESCENTIMA
NIJE
DOBRO
NI
PRETJERANO
KANJAVANJE A NI PRETJERANO NAGRAIVANJEPOSEBNO
TREBA BIT OPREZAN S PRIMJENOM KOLSKIH OCJENA ZA
REGULIRANJE PONAANJA UENIKA. ODREENE NEPOELJNE
OBLIKE PONAANJA NE SMIJEMO VREDNOVATI OCJENAMA

VANA JE I SURADNJA S RODITELJIMA BUDUI DA SE RADI

O MALODOBNIM OSOBAMA PA ZA NJIHOVE POSTUPKE
ODGOVARAJU I NJIHOVI RODITELJI.

125

SUPER

NASTAVA, ERIC JENSEN

- S OBZIROM NA TO DA DANAS KOLE NE PRIPREMAJU

UENIKE ZA SAMO JEDAN POSAO I ZANIMANJE, VE ZA 3-5
ZANIMANJA, I S OBZIROM DA DANAS POSLOVI MNOGO BRE
IZUMIRU, UENICI MORAJU NAUITI KAKO UITI A NE TO
UITI
USMJERITI UENIKE DA "UPRAVLJAJU INFORMACIJAMA" A
NE DA IH SAMO UPIJAJU
DANAS SE UENICI OKREU INTERNETU, TELEVIZIJI,
RADIJU I OSTALIM MEDIJIMA KAO IZVORU NAJNOVIJIH
INFORMACIJA: VELIKI JE IZAZOV OSTATI U TOKU S
NAPRETKOM DOK JE PRENATRPANOST OBAVIJESTIMA
STVARNA;

UENICI VIE NE MORAJU TRAITI INFORMACIJE

ISKLJUIVO OD RODITELJA ILI UITELJA PONUDA SE
JAKO PROIRILA ( TE SUKLADNO TOME UITELJI VIE NISU
UZORI U IVOTU UENIKA, SADA SU TO LJUDI IZ SVIJETA
GLAZBE, SPORTA I FILMA)

- INFORMACIJSKO DOBA OSPOSOBILO JE UENIKE DA BUDU

VLASTITI OMOGUITELJI, DA SAMI PREUZMU ODGOVORNOST
ZA SVOJE UENJE,

PRODUCENTI, IZUMITELJI, PISCI, IZDAVAI, IZVRNI

DIREKTORI, NEUROKIRURZI I ZNANSTVENICI ONI
REDEFINIRAJU
POJAM
OBRAZOVANOSTI,
NJIHOVA
SPOSOBNOST UENJA JE NJIHOVA NAJVEA PREDNOST

- OTKRIA U NEUROZNANOSTI : UENJE KOMPATIBILNO S

MOZGOM ( BRAIN- BASED LEARNING) UKLJUUJE MNOGE
KONCEPTE UENJA KOJI SE TIU EMOCIJA, OKOLINE,
POZITIVNOG MILJENJA, VREDNOVANJA, OBOGAIVANJA U
NASTAVI I UENJU.
= TEORIJE NOVIH SUSTAVA GOVORE NAM O TOME KAKO
USPJENO
REKONSTRUIRATI
KOLE
KAO
POTPUNE
ORGANIZACIJE KOJE UE ( LEARNING ORGANIZATIONS)

126

JEDNOSTAVNO O STILOVIMA UENJA

-

STIL UENJA PREFERIRANI NAIN RAZMILJANJA,

OBRADE I RAZUMIJEVANJA INFORMACIJA (UENICI
POSTIU ZNATNO BOLJE REZULTATE KAD UE NA NAIN
KOJI PREFERIRAJU)

KAKO DOPRIJETI DO SVIH UENIKA? OMOGUITI IM I

RAZNOLIKOST I IZBOR

= NEKA PREDAVANJE ZAPONE OPIM PREGLEDOM,

ZATIM NAINOM PREZENTACIJE KOJI SE DRI
REDOSLIJEDA TAKO EMO POKRITI UENIKE KOJI UE
HOLISTIKIM, SLUAJNIM PRISTUPOM I ONE KOJIMA
ODGOVARA SEKVENCIJALNI PRISTUP

RAZLIITOST PROFILA UENJA JE U TOME TO

STAVLJAJU TEITE NA RAZLIITE ASPEKTE
KOGNITIVNOG PROCESA
- 5 NAJPOZNATIJIH MODELA STILOVA UENJA:

1.
BANDLERGRINDLEROV,
2.
3. DUNN i DUNNOV, 4. GREGORC- BUTLEROV,

HERMANNOV,

5. 4- MAT SUSTAV

***U KOMBINACIJI STVARAJU PREGLED STILOVA UENJA

-----

GLOBALNI PROFIL UENJA

1) K O N T E K S T U A L N I I M B E N I C I
a) OVISAN ILI NEOVISAN O PODRUJU KOD UENIKA KOJI
SU PRETENO A) OVISNI O PODRUJU PREFERIRAJU
KONTEKSTUALNE ZNAKOVE I PRIRODNE KONTEKSTE
( IZLETI, ISKUSTVA IZ STVARNOG IVOTA), I UENJE JE
NAJBOLJE U SITUACIJAMA U KOJIMA BI SE PRIRODNO
DOGODILO. KOD UENIKA KOJI B) NISU TOLIKO OVISNI O
PODRUJU SKLONI SU ISTICATI SE U IRELEVANTNIM
KONTEKSTIMA
(
KORISTEI
SE
RAUNALIMA,
UDBENICIMA ITD.) TE DOBRO UE U OKRUENJIMA POPUT
KNJINICE I UIONICE
b) FLEKSIBILNE ILI STRUKTURIRANE OKOLINE U
A) FLEKSIBILNOJ OKOLINI UENICI IMAJU IZBOR I MOGU
SAMOSTALNO DONOSITI ODLUKE KAO TO SU: SVJETLO

127

( PRIRODNO ILI NEONSKO), RAZINA ZVUKA/ BUKE,

TEMPERATURA, NAMJETAJ I RASPORED SJEDENJA.
B) STRUKTURIRANA OKOLINA
ODGOVARA UENICIMA
KOJI VOLE VRLO DETALJNE UPUTE, PRAVILA, POSLUNOST,
RAD I AUTORITET, TE IMAJU NISKU TOLERANCIJU NA
VARIJACIJE.
c) OVISAN ILI NEOVISAN A) NEOVISNI UENICI DAJU
PREDNOST SAMOSTALNOM UENJU, DOK B) OVISNI
UENICI VIE VOLE UITI U PAROVIMA.
d) POKRENUT ODNOSIMA ILI POKRENUT SADRAJEM
UENICI POKRENUTI A) ODNOSIMA OSJEAJU DA JE
BITNIJE TKO PRENOSI INFORMACIJU NEGO TO JE TA
INFORMACIJA; ONI VOLE IZGRADITI ODNOS POVJERENJA
I POTOVANJA. UENICI POKRENUTI B) SADRAJEM
OSJEAJU PAK DA JE SAMA OBAVIJEST VANIJA OD
ONOG TKO JE PRENOSI, PA SVE DA IM SE NASTAVNIK I NE
SVIDI, UIT E BEZ OBZIRA NA TO.

2) P R E F E R I R A N I N A I N U N O S A
P O D A T A K A
a) VIZUALNO-EKSTERNI (UENICI KOJI DAJU PREDNOST
VIZUALNOM UNOSU PODATAKA MENTALNE SLIKE I
MODELI,
ODRAVANJE KONTAKTA OIMA DOBRI U
PRAVOPISU, RADIJE ITA NEGO DA MU SE ITA, VOLE
PISANE MATERIJALE,
UIVAJU U ITANJU, VOLE
UREDNOST, IMAJU SVOJ PROSTOR I NE VOLE DA IM DRUGI
STOJE PREBLIZU..) ILI VIZUALNO-INTERNI ( PREFERIRAJU
PRVO VIDJETI STVARI U SVOJOJ GLAVI, SKLONI SU
SANJARENJU I STVARANJU MENTALNIH SLIKA PRIJE
FORMALNOG UENJA)
b) AUDITIVNO-EKSTERNI
(VOLE
AUDITIVNI
UNOS
PODATAKA, BRZO GOVORE, LAKO IH JE OMESTI, A PAMTE
KORAKE ILI PROCEDURU, STALNO POVEAVAJU BRZINU,
TONALITET, JASNOU I VISINU U GOVORU, VOLE
ODGOVARATI NA RETORIKA PITANJA, TE DA IH SE
ISPITUJE ONIM REDOSLIJEDOM KAKO SU NAUILI
GRADIVO; VOLE UITI NAGLAS I PRIATI PRIE) ILI
AUDITIVNO-INTERNI (VOLE RAZGOVARATI SAMI SA
SOBOM PRILIKOM PROCESA UENJA, ESTO SE NESVJESNO
PITAJU: TO ZNAM/ MISLIM O TOME? ITD.)
c) KINESTETIKO-TAKTILNI ( VOLE UNOS PODATAKA
TJELESNIM PUTEM, ELE SVE PRVI ISPROBATI, UE IZ PRVE
RUKE, KORISTE ODMJERENE RIJEI SA STANKAMA) ILI
KINESTETIKO-INTERNI ( ELE DOIVJETI OSJEAJE
PRIJE NEGOLI O NEEMU PONU UITI, INTUITIVNI PO
PRIRODI, VOLE PRIE I FILMOVE, POSEBNO ONE S PUNO

128

SRCA I OSJEAJA, BITNA IM JE NEVERBALNA

KOMUNIKACIJA- TEMPO, TONALITET, DRANJE TIJELA,
IZRAZ LICA I GESTE) REZIME OVOG MODALITETA:
NEKOGA OSJEAJI MOGU DOVESTI DO DJELOVANJA
( INTERNI), ILI GA RADNJA MOE DOVESTI DO OSJEAJA (
TAKTILNI)

3) O B L I K O B R A D E
P O D A T A K A
a) KONTEKSTUALNI/ GLOBALNI ( CIJENE GLEDANJU UKUPNE
SLIKE, PREGLEDA, KLJUNIH POJMOVA I NJIHOVIH
ODNOSA PRIJE NEGO TO POSLOE SVE KOMADIE
HOLISTIKI, GESTALT; VOLE RJEAVATI MNOGO
PROBLEMA ISTOVREMENO I SKLONI SU PREBACIVANJU S
JEDNOG PROBLEMA NA DRUGI, VRLO SU INTUITIVNI I
IMAJU SMISLA ZA INFORMACIJU = UENICI DESNOG
MOZGA, DOMINACIJA DESNE POLUTKE VIDI SE U
PREFERENCIJI OBRADE OBAVIJESTI U SIMBOLIMA,
SLIKAMA, TEMAMA) I
SEKVENCIJALNI/DETALJNI/LINEARNI
( KOJI PREFERIRAJU STVARI U REDOSLIJEDU, MALE
KORAKE I KONCENTRACIJU NA JEDNU STVAR, ELE POPIS
SLJEDEIH LEKCIJA KOJE ELI UITI PO REDU;
DOMINANTNA LIJEVA POLOVICA MOZGA- DAJU PREDNOST
PISANOJ RIJEI, ELE JASNE I DETALJNE UPUTE I
STRUKTURIRANE LEKCIJE, BUDUI DA SE KONCENTRIRAJU
IZNUTRA, IMAJU NIU MOGUNOST DEKONCENTRACIJE)
b) KONCEPTUALNI/ APSTRAKTNI (VIE VOLI SVIJET KNJIGA,
RIJEI, RAUNALA, IDEJA I RAZGOVORA, ESTO SE ZA
TAKVE UENIKE MISLI DA SU U SVOM SVIJETU) ILI
KONKRETNI ( VOLE SVIJET OSJEAJA I PREDMETA,
ISKUSTVENI PRISTUP, VOLI UITI RADEI, TRAI
AKCIJU)

4) F I L T E R I
K O J I U T J E U N A
O D G O V O R E
U E N I K A
a) UENICI KOJI SE ODNOSE PREMA VAN ( ONI
ODGOVARAJU NA TEMELJU ONOGA TO DRUGI MISLE,
PITAJU SE KAKO DRUGI OEKUJU DA ODGOVORIM?,
NORME I PRAVILA SU IM VRLO VANA INFORMACIJA) ILI
ONI KOJI SE ODNOSE PREMA UNUTRA ( SAMI SEBI SU
PRIMARNI SUDAC ZA SVOJE PONAANJE I IZBOR)
b) SPARIVAI ( UENICI KOJI PRONALAZE SLINOST =
MATCHERS ODGOVARAJU PRIMJEIVANJEM SLINOSTI,

129

LAKE SE SLOE S NEIME, VOLE POSTOJANOST, UIVAJU

U STALNOSTI I NAVIKAMA, PODRAVAJU GRADIVO KOJE
JE KONZISTENTNO S ONIME TO SE PRIJE UILO,
SLIJEDE PRAVILA, DRE SE SKUPINE) ILI NESPARIVAI
( MISMATCHERS, ODGOVARAJU PRONALAZEI RAZLIKE,
PRIMJEUJU ONO TO NEDOSTAJE, TO JE POGRENO ILI
NEKONZISTENTNO, PITAJU TO AKO, ALI ZATO NE..,
NALAZE POGREKE U TVRDNJAMA I IZNIMKE PRAVILIMA TE
PREFERIRAJU PROMJENU, ZANEMARUJU PRAVILA I
GRANICE, TREBAJU RAZLIKE DA BI RAZUMJELI SADRAJ)
c) IMPULZIVAN/ EKSPERIMENTALAN
(ODGOVARAJU NA
MISLI I EKSPERIMENTIRANJE TRENUTNIM DJELOVANJEM,
NJIHOV JE OBRAZAC POETI S NEIM, A POTOM
NASTAVITI
S
TIM
DOK
NE
SHVATE)
ILI
ANALITIKI/REFLEKSIVNI (TI E UENICI PRIHVATITI
INFORMACIJU I OBRADITI JE RAZMILJAJUI O NJOJ,
UVIJEK SU NA DISTANCI, KLASINO PASIVNI, SVE
PROMATRAJU SA STRANE, VOLE RAZMILJATI
O
MOGUNOSTIMA)
- KAKO DOSEGNUTI SVE STILOVE UENJA? - PONUDITI
UENICIMA RAZNOLIKA ISKUSTVA UENJA ( RAZNOLIKOST I
IZBOR KLJU SU STILOVA UENJA) I RAZLIITE METODE

NAJVANIJE JE: 1. OSIGURATI KOLSKO OZRAJE U KOJOJ

SE SVAKOGA POTUJE; 2. IZBJEGAVATI HOMOGENA
GRUPIRANJA PO SPOSOBNOSTIMA, 3. POTAKNUTI RAD U
TIMU; 4. PRUITI IZBOR KOJI IMA SMISLA ZA SVE STILOVE
UENJA

RAZNOLIKOST I RAZLIKE
- UENICI KOJI SE NE KREU BRZINOM KOJA SE OD NJIH
OEKUJE DAROVITI UENICI KOJIMA JE STANDARD
DOSADAN, DISLEKSINI UENICI, UENICI KOJI NA
DRUGAIJI NAIN OBRAUJU INFORMACIJE, UENICI KOJI
SE ZBOG KULTUROLOKIH RAZLIKA NE MOGU UKLOPITI
MORAMO PROSUDITI NJEGOVE SPOSOBNOSTI
NAPREDOVANJE S DRUGE POLAZNE TOKE TREBA:

A) POTIVATI NJIHOV DRUGAIJI PRISTUP, B) BITI SIGURNI

DA SLIJEDE ISTA PRAVILA KAO I SVI DRUGI, C) IZBJEI
OBILJEAVANJE UENIKA, D) PRIVATNO IM REI DA JE
KREATIVNOST SJAJNA, TE IH NE NAZIVATI PROBLEMIMA

130

- JO NEKE RAZLIKE O KOJIMA TREBA POVESTI RAUNA:

RAZLIKE IZMEU MUKARACA I ENA

RAZLIITI STUPNJEVI RAZVOJA
RAZLIKE U MILJENJU IZMEU SPOLOVA (SLUH, VID,
DODIR, AKTIVNOSTI, DODIR, MIRIS, OKUS)
RAZLIKE U RJEAVANJU PROBLEMA
POREMEAJU
NEDOSTATKA
PANJE
(ADD)
I
HIPERAKTIVNOST ( ADHD)
DISLEKSIJA
DAROVITI UENICI

MENTALNI MODELI USPJEHA

- TAJNA USPJENOG UENJA SADRANA JE U MENTALNIM
MODELIMA
(
SUSTAVI
UVJERENJA,
OBRASCI
RAZMILJANJA, PARADIGME I NIZOVI NAELA DJELOVANJA
KOJI SU TEMELJ ZA NAE PONAANJE)
PYGMALIONOV UINAK mo vlastitih uvjerenja
NASTAVNIK KAO KATALIZATOR UENJA: NJEGOVA ULOGA JE
PROMOVIRANJE UENJA U BILO KOJEM PRIMJERENOM
OBLIKU, OSPOSOBLJEN ZA VOENJE UENIKA U SKLADU S
NJIHOVIM STANJIMA
DANAS JE KLIMA U UIONICI DRUGAIJA, UENIK SE
OSNAUJE, POJEDINAC VELIA I RAZVIJA SE KRITIKO
MILJENJE
KAKO LJUDSKI MOZAK PRIRODNO UI NAJBOLJE I TO
MOEMO UINITI KAKO BISMO MU OSIGURALI OPTIMALNU
SREDINU ZA UENJE?
NASTAVNIK OD UENIKA SAZNAJE KOJI STIL PREFERIRA I
ULAZI
U
UENIKOV
SVIJET
DA
BI
UNAPRIJEDIO
KOMUNIKACIJU I UENJE
POGREKE PRUAJU VRIJEDNU POVRATNU INFORMACIJU I
MOGUNOST RAZVOJA, TE MOEMO UITI IZ NJH.
USADITE
STAV
USPJEHA.
POVEAJTE
VLASTITU
FLEKSIBILNOST I REZULTATI VAIH UENIKA E JAKO
PORASTI.
IZVUCIMO DAROVITOST IZ SVAKOG UENIKA IZ KOJEG
MOEMO

131

UVJETOVANOST SVOJIM UVJERENJIMA: SUBJEKTIVNOST;

KOGNITIVNA DISONANCA, HALO EFEKT
-

NAA KONVERZACIJA UTJEE NA NAE REZULTATE

POSTUPAJTE S NEGATIVNIM PONAANJEM U RAZREDU

KAO S PRIVREMENIM I SA SVAKIM UENIKOM KAO DA IMA
NEOGRANIENE SPOSOBNOSTI.

MISIJA SUPER NASTAVNIKA JE PONOVNO OTKRITI

RADOSTI
UENJA
SA
SVOJIM
UENICIMA
KAO
PARTNERIMA

UENICI KAO PROAKTIVNE, ODGOVORNE, SPOSOBNE

ZVIJEZDE UIONICE.

POUAVANJE I UENJE JE CJELOIVOTNI PROCES, NE

DOGAAJ ILI NASTAVNI SAT ILI DAN U KOLI.

TAO UENJA : MUDAR NASTAVNIK DAJE DRUGIMA RIJE;

UMJESTO
DA
SE
TRUDITE,
BUDITE
OPUTENI:
POUAVAJTE PRIMJEROM I VIE TOGA E SE DOGODITI;
NEDOVOLJNO MUDAR NASTAVNIK TJERA I PRISILJAVA
LJUDE I SITUACIJE, TE SE ESTO IZNERVIRA

NASTAVNIKOV POSAO JE SLUITI KAO KATALIZATOR

TAKO DA UENICI MOGU RAZVITI LJUBAV PREMA UENJU I
ZNANJE KAKO NAJBOLJE UITI
POBRINITE SE ZA POSLOVNU STRANU POUAVANJA

POUAVANJE TRAI ISPRAVNE STAVOVE, UMIJEA,

ZNANJE, ISKUSTVO I POSLOVNU OTROUMNOST ( TO
VIE O SEBI RAZMILJAMO KAO O PROFESIONALCU, BIT
EMO BOLJE PRIPREMLJENI ZA POSAO OBRAZOVANJA) :
***NPR. OTKRIVANJE TRADICIJE U KOLI, UPOZNAVANJE
DRUGIH NASTAVNIKA I VANIH LJUDI U KOLI,
PROFESIONALNO
PONAANJE
(PROFESIONALNO
OBLAENJE, TONOST, ULANJENJE U UDRUGU ZA
USAVRAVANJE NASTAVNIKA, NABAVA POSJETNICE,
PRONALAENJE NASTAVNIKA-MENTORA)
IZGRADNJA POZITIVNIH ODNOSA S RODITELJIMA

ODRAVANJE RODITELJSKIH SASTANAKA: PRIPREMITI SE ZA

RODITELJSKI SASTANAK (PREDOITI IM RAD DJETETA TE
TIME PODKRIJEPITI SVOJU ZABRINUTOST ILI POHVALU;
GLEDATI NA TAJ SASTANAK KAO NA TIMSKI RAD, SLAGATI
132

SE S TVRDNJAMA RODITELJA A NE IM SE SUPROTSTAVLJATI,

PITATI IH ZA MILJENJE, NA SAMOM POETKU RAZGOVORA
PRONAI TEME U KOJIMA SE SLAEMO, ODRAVATI KONTAKT
OIMA I SMJEKATI SE: U RAZGOVORU S RODITELJIMA, NA
JE CILJ PRIKUPITI OBAVIJESTI KOJE E NAM POSLIJE
POMOI RIJEITI PROBLEME)
PAMETNE
IDEJE:
DISKRETNO
PAZITI
NA
VRIJEME,
PRIPREMITI 5 POZITIVNIH STVARI KOJE SMO PRIMIJETILI
KOD UENIKA, POTOM REI NETO O IZAZOVIMA I SVOJIM
PRIJEDLOZIMA
ZA
POBOLJANJE,
TE
IZBJEGAVATI
USPOREDBE S DRUGIM UENICIMA;
TEME ZA MOGUU RASPRAVU: PRIMJERENU SREDINU ZA
UENJE KOD KUE, OPTIMALNA PREHRANA, ZADAE I
UENIKOVI CILJEVI; RODITELJSKI SASTANAK JE ZLATNA
PRILIKA DA SE NA UENIKA UTJEE PUTEM RODITELJA, ALI
BEZ OBZIRA NA TO KOLIKO JE RODITELJ FRUSTRIRAN, NIKAD
NE SMIJEMO OBEATI NETO TO BI ODSTUPALO OD NAIH
OSOBNIH I PROFESIONALNIH STANDARDA
USPJENO OCJENJIVANJE: UENIKOVE OCJENE TREBALE BI
SE TEMELJITI NA RAZLIITIM OBLICIMA VREDNOVANJA,
UENICIMA TREBA OMOGUITI DA NJIHOVE JAKE STRANE
ZASJAJU U RAZNIM PODRUJIMA INTELIGENCIJE; DA BISMO
ODREDILI IROKE SPOSOBNOSTI UENIKA, TREBALI BISMO
KORISTITI NIZ MEDIJA POPUT VOENJA BILJEKI ZA
VRIJEME UENJA, DRAME, DEBATA, GLAZBE, IGRANJA ULOGA,
PREZENTACIJA, NEKA UENICI SAMI IZMISLE ISPITNA
PITANJA
KLJU DOBRE POVRATNE INFORMACIJE JE TO DA JE JASNO
ODREENA, TONA i DA SE DAJE U BRINOJ I UGODNOJ
SREDINI KOJA PODUPIRE CILJ NAPREDOVANJA I UENJA
PODJELA IZVJEA O OCJENAMA ( REPORT CARDS) :
1. RAZGOVOR S UENICIMA O TOME EMU SLUE OCJENE
(PRIKAZATI TO KAO POZITIVNO ISKUSTVO, NAIME SVI
TREBAMO POVRATNU INFORMACIJU, OBJASNITI DA JE
NJIHOVA SVRHA POBOLJANJE NJIHOVOG UENJA),
2. PODIJELITI IZVJEA O OCJENAMA NA KRAJU SATA
(UENICI SE TREBAJU OSJEATI SLOBODNIMA RAZGOVARATI
O RAZLOGU DOBIVANJA NEKE OCJENE);
AKO NAS RODITELJ KONTAKTIRA JER NIJE ZADOVOLJAN S
OCJENAMA, VANIJE JE DOBRO SLUATI NEGO SNANO
DEBATIRATI, TE USMJERITI RAZGOVOR NA TO KAKO
UNAPRIJEDITI UENIKOVO UENJE
133

 PREDSTAVLJANJE
U
NAJBOLJEM
SVJETLU

SAMOPOUZDANJE, IMATI PUNO ENERGIJE, UKLJUENOST

U OPI ZDRAVSTVENI FITNESS PROGRAM ( SMANJENJE
STRESA, OPUTANJE, DOBRA PREHRANA, VJEBANJE)
NAE ZDRAVLJE UTJEE NA GRUPNE INTERAKCIJE,
OSOBNE ODNOSE, RAZINU ENERGIJE I SAMOPOUZDANJEKAD SE DOBRO OSJEAMO, BOLJE DRIMO NASTAVU
TJELESNE PORUKE DRANJE TIJELA JE NESVJESNO
SREDSTVO KOMUNIKACIJE I ALJE NIZ PORUKA O NAOJ
SREI, SAMOPOUZDANJU,RAZINI ENERGIJE
KLJUNO PITANJE: PREDSTAVLJAM LI SE S PONOSOM,
DOSTOJANSTVOM I ENERGIJOM? TE ODRAAVA LI TO
MOJE DRANJE?; UENICI VIE NAUE OD NAS KAO OSOBE
NEGO IZ NASTAVNE JEDINICE
STANDARDI ODIJEVANJA: ( UREDNOST SE RAUNA;
IZBJEGAVATI JAKE UZORKE JER OMETAJU PUBLIKU)
NAE
IZRAAVANJE:
NEPROFESIONALNO
JE
I
BESKORISNO KRITIZIRATI ILI DONOSITI KRITIKE
VRIJEDNOSNE SUDOVE O DRUGIM LJUDIMA, KRITIZIRATI
PONAANJE
POTVRDITI POZITIVNO
= POHAANJE SATOVA GLUME MODA BI SVAKOME POMOGLO
DA ISKORISTI SVOJU KARIZMU ( GLUMA POTIE OBLIKE
SAMOIZRAAVANJA IZRAZE LICA KOJI E
STVORITI
NEIZVJESNOST, IZNENAENJE, ITD.)
- NAJVANIJI KLJU ZA STVARANJE BOLJIH UENIKA JE
PRUANJE PRIMJERA

PLANIRANJE NASTAVNE JEDINICE

- PLANIRANJE UENJA NASUPROT PLANIRANJU NASTAVNE
JEDINICE ZNAI DA PLANOVI UKLJUUJU STRATEGIJE KOJE
IMAJU NAJVIE SMISLA ZA GRADIVO I UENIKE ( PLANOVI
KOJI
NAJBOJE
FUNKCIONIRAJU
SU
FLEKSIBILNI,
INTERDISCIPLINARNI I IZ STVARNOG IVOTA)
- PRISTUP U KOJEM JE UENIK U SREDITU : PRODUKTIVNIJE
JE USREDOTOITI SE NA POTREBE KLIJENTA ILI UENIKA
NEGO NA POTREBE SUSTAVA, AK I DOBRO OSMILJEN PLAN
NASTAVE PROPAST E BEZ SPOSOBNOSTI I ZNANJA
134

UMJENOG VODITELJA KOJI RAZUMIJE SVOJU PUBLIKU:

SUPER-NASTAVNIK JE U SVAKOM TRENUTKU SPREMAN NETO
DODATI ILI IZBACITI IZ SVOG PLANA, TE AKO JE POTREBNO,
POTPUNO PROMIJENITI KURS
POKRIVANJE SADRAJA NASUPROT OTKRIVANJU UENJA
SMISAO
NASTAVNIKOG
ZANIMANJA
NIJE
ISPUNJAVANJE UENIKA INJENICAMA, VE OTVARANJE
UENIKA PREMA UENJU ( STVARANJE SREDINE U KOJOJ
SE ODVIJA ISPUNJAVAJUE I OSNAAVAJUE UENJE)
A) PROCES PLANIRANJA JE VRLO BITAN JER OSIGURAVA
ODREIVANJE
CILJEVA,
OSMILJAVANJE
GLAVNIH
TOAKA I IZRADU PUTNE KARTE; VANI SU I
B) PRILAGODBA I PROVOENJE
PLANA NASTAVNE JEDNICE VIE
ON PREDSTAVLJEN NEGO KAKO
UVIJEK TREBA OSTAVITI MJESTA

PLANA JER JE USPJEH

VEZAN UZ TO KAKO JE
JE STRUKTURIRAN, TE
SPONTANOSTI

SLAGANJE PLANA S CILJEVIMA UENIKA, REALISTINOST

PLANA, CILJEVI KAO POMAK NAPRIJED I IZAZOV ZA
UENIKE;

PRIMJERI CILJEVA KOJE JE TEE MJERITI: UENIKOV

POZITIVAN STAV, STILOVE UENJA, OBRASCE ZNAENJA
( ZNAJU LI UENICI PREPOZNATI MODELE I OBRASCE U
PROCESU UENJA?)

JASAN, MJERLJIV I OBJEKTIVAN CILJ JE: ZNATI

NAPISATI TONU FORMULU FOTOSINTEZE, ALI DOBRO
RAZUMJETI
FOTOSINTEZU
JE
SUBJEKTIVAN
I
NEMJERLJIV REZULTAT

TRI GLAVNA PODRUJA UENJA

1. KOGNITIVNO ONO TO ZNAMO + (DOSJEATI SE
SPOSOBNOST DOSJEANJA I DEFINIRANJA), SHVAATI,
(SPOSOBNOST IZRAAVANJA VLASTITIM RIJEIMA),
PRIMIJENITI (UPORABA SREDSTAVA IZVAN KONTEKSTA),
ANALIZIRATI (SPOSOBNOST PRIMJEIVANJA DOBRIH I
LOIH STRANA), VREDNOVATI, ( USPOREIVANJE I
STAVLJANJE U KONTRAST), STVARATI ( STVARANJE IZ
DRUGIH DIJELOVA),
2. PSIHOMOTORIKO TJELESNA UMIJEA + TONOST,
KOORDINACIJA ( SPOSOBNOST KRETANJA UNUTAR
135

PARAMETARA), MANIPULACIJA ( STVARANJE UZROKA I

POSLJEDICE)
3. AFEKTIVNO VRIJEDNOSTI, OSJEAJI, STAVOVI +
PRISUTNOST ( SUDJELOVANJE), ODGOVARANJE ( I NJIHOV
INTENZITET), PRIDAVANJE VANOSTI ( AFINITETI),
IZRAAVANJE VRIJEDNOSTI ( SPREMNOST IZRAAVANJA
MILJENJA)
GARDNEROVIH 7 TIPOVA UENJA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

VERBALNO- LINGVISTIKI predavanje, razgovor, itanje

INTERPERSONALNI - timski rad
TJELESNO-KINESTETIKI - pokret
PROSTORNI umjetniki rad, umne mape
INTRAPERSONALNI- samovrednovanje, intuicija
MATEMATIKO-LOGIKI- rjeavanje problema, matematika
RITMIKO-GLAZBENI- glazba, zvuk

UBRZAVANJE UENJA
-

SPLET ISTRAIVANJA RAZNIH ZNANOSTI : KORITENJEM

VEEG POTENCIJALA LJUDSKOG MOZGA TAKOER MOEMO
UBRZATI UENJE OD 3 DO 10 PUTA U ODNOSU NA
REZULTATE TRADICIONALNIH METODA

SASTOJCI USPJEHA: UBRZANO UENJE POSTIE SE

OMOGUAVANJEM POTICAJNE SREDINE KOJA OLAKAVA
POZITIVAN I ZABAVAN ANGAMAN ( AKCELERIRANI
UENIK POSTAJE INTRINZINO MOTIVIRAN ZA USPJEH,
SAMOPOUZDANJE A REZULTAT JE LJUBAV PREMA
UENJU)

7 NUNO POTREBNIH ELEMENATA:

1. SENZORNO BOGATA UPIJAJUA SREDINA

(MOTIVIRAJUI NATPISI, MIRIS CVIJEA, POTICAJNA
GLAZBA) STIMULIRA MOZAK I
POTIE UENIKA DA
ZAKORAI U DRUGI SVIJET
2. PRIPREMA UENIKA I STVARANJE UVJETA ZA UENJE
NAPADANJE
PREPREKA
UENJU
ZA
KOJE SUPERNASTAVNIK ZNA DA POSTOJE KOD SVAKOG UENIKA
( A) INTUITIVNO-EMOCIONALNE: STRAH OD NEUSPJEHA;
B) KRITIKO-LOGIKE: KRITIKI SAMOGOVOR UENIKA;
C) ETIKO-MORALNE: VJEROVANJE DA JE UENJE TEAK
POSAO; D) BIOLOKO-MEDICINSKE: NEUINKOVITOST U
UENJU ZBOG LOE PREHRANE ILI KORITENJE DROGA;

136

E) KULTURNO-SOCIJALNE: PRITISAK VRNJAKA,

F) ZASTARJELI KULTURNI OBIAJI: TAKVI SE IZAZOVI
MOGU PREVLADATI UKLJUIVANJEM I KOMUNIKACIJOM;
G)
INSTITUCIONALNO-TJELESNE:
IZAZOVI
KOJI
STVARAJU BIROKRACIJE ILI ONI KOJE POTIE TELEVIZIJA
I MEDIJI: MRNJA PREMA AUTORITETU, NEPOTIVANJE
KOLE)
3. IMPLEMENTIRANI
VIESTRUKI
STILOVI
UENJA/
INTELIGENCIJE
IZLAGANJE GRADIVA IMAJUI NA UMU VIESTRUKE
STILLOVE UENJA
VIZUALNO, AUDITIVNO, GUSTATORNO
APSTRAKTNO, KONKRETNO, GLOBALNO I LINEARNO
INDUKTIVNO,
DEDUKTIVNO,
INTUITIVNO,
(NE)SPARUJUE.
OVISNO O PODRUJU I NEOVISNO O PODRUJU
KOJE SE ODNOSI NA SADANJOST, PROLOST I
BUDUNOST
4. UENJE KOJEM JE U SREDITU UENIK
UENIK RAZVIJA ODGOVORNOST I POSTAJE MOTIVIRANIJI
KAD ON MORA ODLUITI O NPR. TEMI , SADRAJU, HOE LI
NETO RADITI SADA ILI POSLIJE, NEKA ONI IZLAU,
UBACIVANJE PRIJEDLOGA U KUTIJU, HVALITI UENIKE, BITI
PRIMJER ZA EMPATIJU

5. POZITIVNA SUGESTIJA
- POSTERI S POZITIVNIM IZJAVAMA, OSMIJEH UENICIMA
KAD IH POZDRAVLJAMO, PRIANJE MITOVA S TEMAMA KOJI
DOPIRU DO NESVJESNOGA

6. UKLJUIVANJE EMOCIJA
-

ZATO? 1. EMOCIJE SE MOGU UKLJUITI JEDINO AKO JE

UENIK PRIPREMLJEN ZA UENJE; 2. EMOCIJE SU JEDAN
OD NAINA UKLJUIVANJA DUGOTRAJNOG PAMENJA, 3.
UENJE ESTO POINJE SPOREDNO TE GA TAKO UENIK
DOIVLJAVA MANJE STRESNIM; 4. EMOCIJE STVARAJU
POZITIVNE KEMIJSKE SPOJEVE U MOZGU

7. ORKESTRIRANO UENJE

137

- SVE OVISI O STANJU; TO VIE PROMATRAMO STANJA

UENIKA I RADIMO S NJIMA, POSTAT EMO DJELOTVORNIJI
( STRATEGIJAMA PRIZIVANJA ENTUZIJAZMA, BRINOSTI,
ZANIMANJA, POVJERENJA, PANJE) :
KOJE STRATEGIJE MOEMO PRIMIJENITI DA BISMO
POMOGLI UENIKU KOJI SE MUI DA POSTIGNE STANJE
PRIHVAANJA UENJA?

MODEL SVLADAVANJA UMIJEA: ZA SVAKO UMIJEE KOJE

SE PODUAVA, TREBA SI POSTAVITI PITANJE: A) JESMO LI
PRIPREMILI UENIKE ZA UENJE, B) JESMO LI ODREDILI
RAZULTATE UENJA, C) ZNAJU LI UENICI NA TO MORAJU
OBRATITI POZORNOST, D) ZNAJU LI UVJEBATI UMIJEE S
PARTNERIMA ILI U MALIM SKUPINAMA, E) JESU LI UPUTE
JASNE, IMA LI PROVJERE UENJA?,
POVEZIVANJE PREDMETA
- MOZGU NAJVIE ODGOVARA UENJE U STVARNOM IVOTU,
KOJE GA ZAOKUPI I KOJE SE DOGAA IZ VIE IZVORA,
FRAKTURIRANO UENJE ( POVIJEST NEEGA, SIGURNOST,
UMIJEE, DOBRE STRANE) MOE UBITI LJUBAV PREMA
UENJU
INTERDISCIPLINARNI PRISTUP
- UENICIMA TREBA USADITI SVIJEST O VEZI IZMEU
UENJA
U
RAZREDU
I
STVARNOG
IVOTA
( INTERDISCIPLINARNO UENJE JE PROCES BLII NAINU NA
KOJI JE LJUDSKI MOZAK PRIRODNO STVOREN ZA UENJE)
PLANIRANJE INTERDISCIPLINARNE STUDIJE : PREDSTAVITI
MEUSOBNO POVEZANE TEME, UKLJUITI SITUACIJE IZ
IVOTA, ODREDITI TJEDNE TEME ( NOVINE, TELEVIZIJSKE
EMISIJE, MODELI...), ODREDITI IZVORE UENJA: KNJIGE, CDI,
GOSTI
PREDAVAI....,
UKLJUITI
I
BLOOMOVU
TAKSONOMIJU
( npr. tema zoolokog vrta znanje nabrajanje ivotinja; primjena
gradnja modela ZOO vrta, analiza- pisanje i pjevanje rap pjesme o
ivotu ivotinja u ZOO-u, sinteza- pretvarati se da posjetitelji dolaze
iz svemira i ele napraviti ZOO za ljude);
treba zadrati fleksibilnost iako je plan specifian

8. SREDINA ZA UENJE
- VELIK UTJECAJ OKOLINE I NA UENIKE I NA NASTAVNIKE S
OBZIROM NA BROJ SATI PROVEDENIH U UIONICI

138

- POTREBNO VIE POTICAJA, PROMJENA, POKRETA I

PERSPEKTIVA U UIONICI ( NAJNEPRODUKTIVNIJI NAIN JE
STANDARDNI OBLIK MIRNOG SJEDENJA U KLUPI, STOGA BI
TREBALO ORGANIZIRATI IZLETE ITD.), SUSTAV GDJE E SE
SKUPINE UENIKA IZMJENJIVATI I PAZITI NA RED ( + SLIKE,
CRTEI ITD.)

A) - TEMPERATURA OPTIMALNA ZA RAD JE 20-22C, B) POTICAJI SA ZIDA POSTERI IVIH BOJA I SADRAJA,
C) IZVJETAJ O REZULTATIMA, D) PLOA ZA KOMUNIKACIJU (
ZA PORUKICE ITD.), E) - PLOA ZA FLORAMSTERE,
F) - RASPORED U PROSTORIJI, - SJEDENJE OMOGUITI
UENICIMA RAZLIIT RASPORED SJEDENJA,
G)
POZDRAVLJANJE
UENIKA
NA
VRATIMA
JE
JEDNOSTAVAN NAIN ZA PRIPREMU PRODUKTIVNOG SATA +
H) SVJETLA, ZAIGRANA UIONICA UINIT E PROSTOR
UDOBNIM

9. UMIJEA IZLAGANJA
- 3 ELEMENTA KOMUNIKACIJE:
1. SADRAJ ILI TO GOVORIMO TEMA; SPOSOBNOST
IZGRAIVANJA ODNOSA, STVARANJA MOTIVACIJE
2. PRENOENJE ILI KAKO TO GOVORIMO DRANJE TIJELA,
KONTAKT OIMA, IZRAZI I GESTE
3. KONTEKST ILI UVJETI I OKOLNOSTI RASPOLOENJE,
PRAVILA, PREDZNANJE...

USPJEH U IGRI KOMUNIKACIJE:

o JASNE, DOBRO ODREENE POSLJEDICE INTERAKCIJE
o DOBRO RAZVIJENA PERCEPCIJA DA BISMO ZNALI KOJE
ODGOVORE DOBIVAMO
o GOLEMA FLEKSIBILNOST DA MOEMO MIJENJATI ONO
TO INIMO AKO ZATREBA
o OSOBNA OBAVEZA PREMA SLUATELJIMA SPREMNI SMO
POKUAVATI SVE DOK NE USPIJEMO
- KOMUNIKACIJA NA TOJ RAZINI TRAI OBZIRNOST PREMA
RAZLIITIM
CILJEVIMA,
BUDNOST,
JASNOU
I
STRPLJJIVOST

139

PLANIRANJE i ORGANIZACIJA
- U PLANIRANJU SVOG IZLAGANJA UVIJEK UZETI U OBZIR
UENIKA A MANJE ONE SJAJNE STVARI KOJE ELIMO
POUAVATI ( KAKAV JE MENTALNI SKLOP UENIKA?, TO ON
VE ZNA?, KOJI SU MI IZVORI PRI RUCI?, KOLIKO MI JE
VREMENA NA RASPOLAGANJU?)
POETAK SATA: POETAK IZLAGANJA: USMJERAVANJE
PUBLIKE,
PREGLED
MATERIJALA,
MOTIVIRANJE,
INSPIRIRANJE...
4 KLJUA KOJA OTVARAJU VRATA:
PRIVLAENJE POZORNOSTI ( AKO NE PRIVUEMO PANJU
SLUATELJA NA POETKU IZLAGANJA, VJEROJATNO JE
UOPE NEEMO PRIVUI, ONI STVARAJU PRVE DOJMOVE
RJEENJE: UKLJUIVANJE EMOCIJA)
STVARANJE DOBRIH ODNOSA I POVJERENJA ( DRATI SE
OBEANJA, BRINUTI SE ZA UENIKE KAO POJEDINCE)
STVARANJE RELEVANTNOSTI ( UENICI TREBAJU ZNATI TO
MOGU OEKIVATI OD NAS)
STVARANJE OZRAJA ZA UENJE ( UKLANJANJE STRESA,
STRAHA, TJESKOBE U RAZREDU)
BAVLJENJE STRAHOVIMA I BRIGAMA UENIKA veina njih
se boji da e predavanje biti dosadno:
JESMO LI ZANIMLJIVI? UENICI SE NAJVIE BOJE
DOSADE!!!
JESMO LI KOMPETENTNI? VANO JE DOKAZATI
KREDIBILITET I PROFESIONALNOST TAKO DA UENICI IMAJU
POVJERENJA U NAE SPOSOBNOSTI
JESMO LI PRAVEDNI I POUZDANI? UENICI SE ESTO BOJE
LOIH OCJENA ILI NEDOBIVANJA ZASLUENE OCJENE --TREBA IM OSIGURATI TO DA ZNAJU T TREBAJU UINITI
KAKO BI USPJELI, TE ZNATI OSTALA PRAVILA ( SMIJU LI II
NA ZAHOD, TO SE DOGAA AKO ZAKASNE, VAU KAUGUMU,
JEDU ILI OMETAJU SAT?)
TREBA IM PREDOITI DOBROBITI SLUANJA NA SATU ( NPR.
PITANJIMA TKO MISLI DA IM UENJE PREDUGO TRAJE,
TKO BI ELIO ZNATI TRI NAINA DA PREPOLOVI VRIJEME
UENJAITD.)
10. MONA UMIJEA SLUANJA
-

NAJTEE POGREKE SLUANJA: POBIJANJE, RASPRAVA I

PREPIRANJE
S
GOVORNIKOM;
STALNO
IZNOENJE
VLASTITE PRIE, SLAGANJE SA SLUATELJEM KADA SE

140

ZAPRAVO NE SLAEMO, PRIPREMA DA SVE TO UJEMO

NADMAIMO KOMENTARIMA KAKO SMO MI TO UINILI
PAMETNIJE, LAKE, JEFTINIJE;
PREUSMJERAVANJE PANJE NA SEBE , OITAVANJE
BUKVICE DRUGOJ OSOBI, STALNO UVJERAVANJE DA E SVE
BITI U REDU, PRETVARANJE DA SLUAMO, SLUANJE KAO
DA SE MORAMO BRANITI ILI OPRAVDAVATI VLASTITO
GLEDITE, NUENJE SLINIH PRIA, DAVANJE SAVJETA
ZA KOJE NAS NAJEE NITKO NE PITA I PREOSOBNO
SHVAANJE PORUKE
SLUANJE: OBAVEZA DA SE RAZUMIJE STVARNOST
DRUGOGA
KORITENJE GLASA KOJI SLUA: KAD ELIMO DA NAS
SLUAJU, TREBAMO KORISTITI GLAS ZA PRISTUPANO
SLUANJE: RAZNOLIKIJI GLAS KOJI UVIJEK ZAVRAVA
VIIM TONOM( KOJI POTIE POSTAVLJANJE PITANJA,
DOK SNIENI TON KAE TO JE TAKO)

ITANJE NEVERBALNIH ZNAKOVA ( POGURENA RAMENA:

NESIGURNOST, NEGATIVIZAM; OBJE RUKE SKLOPLJENE:
ELJENJE, OEKIVANJE)

PRECIZNO SLUANJE: BEZ PREKIDANJA, PITATI ZA VANE

DETALJE, POTIVANJE SLUATELJA

11. USPJENE INTERAKCIJE

INTERAKCIJE IZMEU UENIKA I NASTAVNIKA
-

PROCES UENJA SE DOGAA KAD SU UENICI SPREMNI

PRIHVATITI GA, TE NAM JE U INTERESU DA SE DOBRO
OSJEAJU ( USPJENA INTERAKCIJA: POTOVANJE I
PRAVEDNO POSTUPANJE; OBJE OSOBE POSTIU ELJENE
REZULTATE;
SVAKA
OSOBA
OSJEA
POTPUNOST
INTERAKCIJE)

AKO UENICI NE SUDJELUJU U NASTAVI, TREBA IMATI NA

UMU DA NEPRIRODNA OKOLNOST GUI IZRAAVANJE

STRATEGIJA POSTAVLJANJA PITANJA: TREBAMO SE

UVJERITI DA GOVORNIK IMA POZORNOST RAZREDA
( IZBJEI KOMENTARE TIPA: RAZRED JE BIO NEMIRAN,
MOLIM TE, POSTAVI ISTO PITANJE PONOVNO., RADIJE
OVO PITANJE JE VANO I ELIM DA GA SVI UJU. )

141

UENIKE VIE ZANIMA KOLIKO NAM JE STALO NEGO

KOLIKO ZNAMO
TREBA OHRABRITI UENIKA ODMAH MU ZAHVALJUJUI
NA POSTAVLJENOM PITANJU
STARO: PODIGNITE RUKU AKO MI MOETE REI KAKO BI
SAD MOGLE SMANJITI NEZAPOSLENOST. VS. NOVO SVI
SE SPREMITE ZA ODGOVOR NA SLJEDEE PITANJE : KAKO
BI
SAD
MOGLE
SMANJITI
NEZAPOSLENOST?
( POSTAVLJANJE SADRAJNIH PITANJA U KOJIM SE
UENICI NE OSJEAJU NEUSPJENIMA)
ZA PITANJA I ODGOVORE TREBA STVORITI KLIMU U KOJOJ
JE U REDU GRIJEITI, DAJTE UENICIMA SVA PITANJA
KOJA E BITI POSTAVLJENA NA ISPITU UNAPRIJED
POGRENI ODGOVORI PUTEM KOJIH SE UI PONEKAD
MOGU BITI KORISNIJI OD TONIH
KAKO SE NOSITI S NETONIM ODGOVORIMA? STR.154

12. Aktivnosti uenja i aktivnosti koje podiu energiju

- RANIH 1970. ISTRAIVANJA SU DOKAZALA I OPRAVDALA
VANOST POUAVANJA UZ RAZNOLIKOST STRATEGIJA
POPUT HUMORA, GLAZBE, GLUME, IGARA, ZAGONETKI I
KOOPERATIVNOG UENJA ( WHOLE BRAIN LEARNING)
GARDNER KAE DA UENICI NE SAMO DA MOGU BITI
INTELIGENTNI
NA
VIE
NAINA
(
VIESTRUKE
INTELIGENCIJE), NEGO I KAKO NJEGOVATI TIH 7 PODRUJA
(
TJELESNO-KINESTETIKE,
PROSTORNE,
VERBALNOLINGVISTIKE, INTRAPERSONALNE, GLAZBENO-RITMIKE,
MATEMATIKO-LOGIKE AKTIVNOSTI)
OTKRIA U ISTRAIVANJU MOZGA OPRAVDAVAJU UPOTREBU
MNOGIH VRSTA IGARA: TA OTKRIA UKLJUUJU:
1) ULOGU EMOCIJA ( POMAE AKTIVIRATI PODRUJE
SREDINJEG MOZGA BOLJE RAZUMIJEMO ONO TO UIMO,
VJERUJEMO U NAUENO I LAKE PAMTIMO ONO TO UIMO);
2) KNJINICU STANJA UMA I TIJELA( NAE TIJELO IMA
KNJINICU MEMORIJA KOJE SE AKTIVIRAJU U SVAKOM
F I Z I O L O K O M STANJU (IGRANJE ULOGA I DRUGE IGRE
POMAU NAM DA PAMTIMO I MIIIMA I MOZGOM);
3) VANOST VJEBANJA MOZGA NISKE RAZINE OPASNOSTI
I VISOKOG IZAZOVA (U OKOLINI VISOKE RAZINE STRESA,
PRIRODNE REAKCIJE ZA PREIVLJAVANJE IMAJU PREDNOST
NAD
MILJENJEM
VIEG
REDA)--->
OLAKAVANJE
UINKOVITIH
AKTIVNOSTI
UENJA
ZAHTIJEVA
ORGANIZACIJSKE SPOSOBNOSTI

142

PREDNOSTI ISKUSTVENOG I SURADNIKOG UENJA

-TAJ GRUPNI PROCES JE NAJBOLJE SREDSTVO ZA
RAZVIJANJE UENJA NISKE RAZINE STRESA U UIONICI
ILI IZVAN NJE
-NAJPLODONOSNIJE UENJE JE BILO KADA DIJETE NETO
RADI, SAMO ILI U GRUPI, I BEZ OBZIRA NA DOB,
USPOSTAVLJA KONTAKT I UI OD SVAKOGA ( PREDAVAKI
TIP NASTAVE SPREAVA BILO KAKVU INTERAKCIJU I
SURADNJU IZMEU UENIKA, TE SU ONI KROZ GODINE
POSTALI ZATVORENI),
; PREDNOSTI ISKUSTVENOG UENJA:
A) ZAJEDNIKO BIRANJE STRATEGIJE UENJA ( TEAMSKI
RAD!!!),
B) OPUTENO NEFORMALNO OZRAJE ( UZ UENJE JE
POVEZANO POZITIVNO STANJE),
C) BLISKOST ( STVARA SE OBITELJSKO OKRUENJE),
D) UENICI IMAJU VIE PRILIKE ZA IZNOENJE VLASTITOG
ISKUSTVA ( AKTIVNOSTI U MALIM GRUPAMA POTIU VEE
SUDJELOVANJE),
E) KREATIVNOST (STJEU SE SPOSOBNOSTI KRITIKOG
RAZMILJANJA I RJEAVANJA PROBLEMA),
F) ZNATIELJA (SNANA ELJA DA SE SHVATI I NAUI, 3D
DJEJI SVIJET PUN NOVIH BOJA, MIRISA I OSJEAJA);
G) MOGUNOSTI ( RAZNOLIKOST AKTIVNOSTI U RAZREDU
OSIGURAVA ALTERNATIVNE NAINE ZA UENJE),
H) LAKOA UENJA ( ODMAK OD RUTINE),
I)
VLASTITA VRIJEDNOST I POTVRDA, INTEGRACIJA
( AKTIVNOSTI UENJA NUDE MOGUNOST ZA INTERAKCIJU S
GRADIVOM U TJELESNOM SMISLU, DOK UM NESVJESNO
INTEGRIRA ISKUSTVO U CJELOIVOTNO UENJE UENIKA)
J) - TIM POSTUPCIMA MOGUE JE SMANJITI NEDISCIPLINU,
UENICI SU ESTO NEDISCIPLINIRANI KAD SE DOSAUJU ILI
SU NEDOVOLJNO FIZIKI AKTIVNI
4 KORAKA DO USPJENOH AKTIVNOST UENJA:
ODABIR I PLANIRANJE ( NAMJERAVANI CILJ, A) ZA KOLIKO
JE LJUDI AKTIVNOST ZAMILJENA, B) JE LI AKTIVNOST
ZANIMLJIVA, C) JE LI POTREBNO PRIJANJE ISKUSTVO DA BI
SE AKTIVNOST USPJENO IZVELA, D) MOE LI SE AKTIVNOST
USPJENO IZVESTI TIJEKOM RASPOLOIVOG VREMENA?)
POSTAVLJANJE I UVOD TO ZA UENIKE OSOBNO ZNAI
AKTIVNOST KOJU PREDLAEMO, A) POTICANJE TJELESNE
AKTIVNOSTI, B) NEKA SE ZNA CILJ, NEKA UPUTE BUDU JASNE,

143

C) PODJELA U MANJE GRUPE ( PRAVEDNA PODJELA- M/F,

DOBRI I ZLOESTI UENICI POMIJEANI, SLUAJNI
ODABIR (ODBROJAVANJE JEDAN, DVA, TRI)
IZVOENJE I ODRAVANJE NADGLEDATI AKTIVNOST- AKO
JE DOSADNA, ILI JE OIVJETI ILI SKRATITI I GUBITKE
SVESTI NA MINIMUM
ZAVRETAK ILI DEBRIFING IZVOENJE ZAKLJUAKA IZ
ONOGA TO SMO TAJ DAN NAUILI, U IDEALNOM SLUAJU,
REZULTATI I ZAKLJUCI KOJE E UENICI DOBITI SU
POVEZANI S OSJEAJEM POVJERENJA I ZNANJA
AKTIVNOSTI
GRUPIRANE
INTELIGENCIJAMA

PREMA

VIESTRUKIM

VERBALNO-LINGVISTIKE, INTRAPERSONALNE, GLAZBENE,

MATEMATIKE,
PROSTORNE
(UMNE
MAPE),
INTERPERSONALNE ( PRIJATELJSTVO, TIMOVI, RASPRAVE,
REFERATI), TJELESNO-KINESTETIKE AKTIVNOSTI
KAKO POTAKNUTI UENJE? ---> BACANJE LOPTE,
SLUANJE GLAZBE, PLESANJE, FRIZBI PONAVLJANJE
(BACANJE FRIZBIJA I ISPITIVANJE), INTERVIEW SA
STRUNJAKOM ( POLA RAZREDA JE STRUNJAK, DRUGA
POLOVICA NOVINAR KOJI PITA STRUNJAKA ZA
OBJANJENJE, MAIONIARSKA TOKA, PREDSTAVLJANJE
PRIJATELJA IZ RAZREDA, PRIANJE VICEVA, OKO SVIJETAPOSTAVLJANJE PITANJA I DOPUTEN ODREENI BROJ
KORAKA AKO ZNAS ODGOVOR )

13. STRATEGIJE UENJA

- ODREIVANJE CILJEVA: CILJEVI SU NAJBOLJI: KADA IH
ODREDI UENIK, KAD SU KONKRETNI I SPECIFINI, KAD
IMAJU ODREENI ROK, KAD IH UENICI ESTO
SAMOSTALNO VREDNUJU, KAD SE POVREMENO MIJENJAJU
- OPUTANJE POBOLJAVA UENJE ( ISTEZANJE, HUMOR,
GLAZBA, IGRE, KREDE U BOJI, GOVORENJE O STVARIMA
IVAHNO, FLIP CHARTS, KARTICE ZA IZLAGANJE, KARTICE
ZA RASPRAVU, NATPISI I POSTERI, MULTIMEDIJSKI
IZVORI, GOSTI PREDAVAI, POTICANJE UENIKA NA BOLJE
VAENJE BILJEAKA- BOJE,
- DODAVANJE EMOCIJA U UENJE JER ONE POBOLJAVAJU
DUGOTRAJNO PAMENJE)
-

KAKO UKLJUITI EMOCIJE? MODELIRANJEM ( AKO

NASTAVNIK POKAZUJE LJUBAV PREMA PREDMETU, LJUBAV
E PRIJEI I NA UENIKE), PROSLAVAMA ( PRIZNANJA,
TULUMI,
PLJESAK,
GLAZBA),
IGRANJEM
ULOGA,
KONTROVERZAMA ( DEBATE, DIJALOZI), RITUALIMA

144

( KOJI SE REDOVITO KORISTE U

GRADIVA), TIMOVIMA, UMJETNOU

NASTAVI-PREGLED

15.Viestruke inteligencije
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)

- Gardnerovih 7 inteligencija:
LOGIKO-MATEMATIKA
INTERPERSONALNA
SPACIJALNA
GLAZBENO- RITMIKA
INTRAPERSONALNA
TJELESNO-KINESTETIKA
VERBALNO-LINGVISTIKA

INTELIGENCIJE SE VIE RAZVIJAJU NEGO NASLJEUJU, A

RAZLIITE KULTURE SKLONE SU JAATI ODREENE VRSTE
INTELIGENCIJE
INTEGRIRANJE SVIH 7 VRSTA INTELIGENCIJ A KROZ
KURIKULUM ( UENICI E BITI SIGURNIJI U USPJEH BUDU LI
ZNALI DA SE SVE NJIHOVE INTELIGENCIJE VREDNUJU I
CIJENE) NEMA GRUPIRANJA PO SPOSOBNOSTIMA
16. TIMOVI I SURADNIKO UENJE
- SURADNIKO UENJE- AKTIVNI PROCES UENJA U KOJEM
SE NJEGUJU AKADEMSKE I SOCIJALNE VJETINE KROZ
IZRAVNU INTERAKCIJU UENIKA
- DOBRE STRANE SURADNIKOG UENJA: A) UKLJUIVANJE
UENIKA IZ PRILAGOENOG PROGRAMA, B) POBOLJANE
SOCIJALNE VJETINE, C) JAI OSJEAJ PRIPADNOSTI,
D) PORAST SAMOPOTOVANJA, E) VEA ODGOVORNOST
-

SASTAVNICE SURADNIKOG UENJA: 1. POZITIVNA

MEUZAVISNOST,
2.
IZRAVNA
INTERAKCIJA,
3.
INDIVIDUALNA ODGOVORNOST, 4. SURADNIKA UMIJEA

- PROCES U 10 KORAKA:
1. SADRAJ ODREDITI JASNE CILJEVE
2. OBJANJAVANJE ZADATAKA JEDNOSTAVNE, JASNE
UPUTE
3. SAM "TRENUTAK" POTAKNUTI UENIKE DA RAZMILJAJU
O ZADATKU
4. USMJERITI NA SURADNJU VJEBANJE U GRUPI ITD.
5. ZAPOETI GRUPNI RAD - UZ MINIMALNE INTERVENCIJE S
NASTAVNIKOVE STRANE
6. GRUPNE IZJAVE REI UENICIMA KAKO GRUPNI PROCES
MOE POBOLJATI SVE SPOSOBNOSTI

145

7. UENICI MEUSOBNO DIJELE KOLSKE I SOCIJALNE

SPOSOBNOSTI
8. NASTAVNIK S UENICIMA DIJELI SVOJA ZAPAANJA
9. ZAKLJUNI RAZGOVOR I ZAVRETAK
10. II NAOKOLO I ESTITATI UENICIMA UZ PLJESAK
10 KORAKA - KAKO STVORITI TIMOVE VISOKOG UINKA?
PALJIVO PLANIRANJE SASTAVA TIMA idealna veliina 5
osoba, OMOGUITI LANOVIMA TIMA DA SE POVEU stvoriti
povezanost, NAI VODITELJE TIMA, RAZVIJATI TIMSKI DUH,
ODREDITI CILJEVE TIMA, USPOSTAVITI ODNOSE, STVORITI
SUSTAV UPRAVLJANJA, OTKRITI OSOBNE PRIORITETE,
NAPRAVITI JAVNU TABLICU REZULTATA, OPUSTITI SE I
IGRATI ZAJEDNO
17. MILJENJE I INTELIGENCIJA
TAJNA
USPJEHA: PREMA SVAKOM UENIKU TREBA SE
PONAATI KAO PREMA "DAROVITOM I TALENTIRANOM"
VANOST MILJENJA
MILJENJE SE POJAVLJUJE U PUNO OBLIKA

A) NAINI MILJENJA: UITI KAKO SE PRIKUPLJAJU

INFORMACIJE,
POSTAVLJANJE
KVALITETNIH
PITANJA,
SPOSOBNOST
VAGANJA
DOKAZA,
SPOSOBNOST
RAZUMIJEVANJA NOVOG
B)
SPOSOBNOSTI
MILJENJA:
SPOSOBNOST
ORGANIZIRANJA INFORMACIJA, UENJE O NEEMU I
OBJEKTIVAN OPIS NAUENOG, RJEAVANJE PROBLEMA,
TEMATSKE MAPE, SPOSOBNOST ISKORAKA IZ VLASTITE
KULTURE, NAUITI OTKRITI IZVOR PROBLEMA I TAKO
SPRIJEITI PONOVNO NASTAJANJE
----BITI IZNIMNO DOBAR U RJEAVANJU PROBLEMA NE
ZNAI USPJEH U IVOTU ALI BITI IZNIMNO LO JAMI
NEUSPJEH
C) POUAVANJE MILJENJA: KORITENJE PRIMJERA ILI
PRIA PROETIH OSOBNIM ZNAENJEM, BITI DOBAR MODEL,
UITI KROZ DEBATU, POTAKNUTI KREATIVNOST, DODJELITI
VELIKE GRUPNE PROJEKTE S ROKOVIMA ZA JAVNO IZLAGANJE
19. PAMENJE I DOSJEANJE
- POSAO NASTAVNIKA JE DA UENICIMA DAJU OKVIR ZA
UENJE O TOME KAKO NAJBOLJE UITI DAKLE, ZA
SPOSOBNOSTI CJELOIVOTNOG UENJA; JEDNOM KAD SU TE

146

SPOSOBNOSTI RAZVIJENE, POTREBNO JE JEDNOSTAVNO

VJEBANJE UENIKA
- KAKO POMOI UENICIMA DA BOLJE PAMTE? DOKAZANO
JE DA SE PAMTI PUNO BOLJE KAD SU U PITANJU IZLETI,
MJUZIKLI, GOSTI PREDAVAI.... ZBOG AKTIVIRANOSTI
VIESTRUKIH SUSTAVA PAMENJA
- ISTRAIVAI SU OTKRILI KLJUNU BIOLOKI UTEMELJENU
RAZLIKU IZMEU DVA NAINA NA KOJE OBRAUJEMO
INFORMACIJE:
MOZAK
IZDVAJA
I
POHRANJUJE
INFORMACIJE OVISNO O TOME JESU LI DIO KONTEKSTA ILI
SADRAJA
RAZLIKA:
INFORMACIJA
UKLOPLJENA
U
KONTEKST
(EPIZODIKO PAMENJE) ZNAI DA JE ONA POHRANJENA UZ
ODREENU LOKACIJU ILI OKOLNOST, DOK SE INFORMACIJA
VEZANA UZ SADRAJ ( SEMANTIKO PAMENJE) OBINO
NALAZI U KNJIGAMA
KONTEKSTUALNO
PAMENJE
IMA
NEOGRANIEN
KAPACITET, BRZO SE STVARA I LAKO SE AURIRA, ODVIJA SE
BEZ NAPORA I SVI GA PRIRODNO KORISTE, A NJEGOVO JE
STVARANJE MOTIVIRANO ZNATIELJOM, NOVOSTIMA I
OEKIVANJIMA I INFORMACIJE SE PRIRODNO PAMTE
- S DRUGE STRANE, INFORMACIJA UKLOPLJENA U SADRAJ
OBINO SE UI KROZ UENJE NAPAMET I PREMA LISTI, NIJE
PRIROENO MOZGU I TO JE SVE U SVEMU VRLO NEPRIRODAN
NAIN UENJA;
PKS NAELO ISTRAIVANJA POKAZUJU DA JE LAK NAIN
PAMENJA NEKOG SADRAJA TO DA GA PRETVORIMO U
NETO NOVO I DRUGAIJE,
( RJEENJE: UVOENJE VIE KRAIH MODULA UENJA)

20. MOTIVACIJA I NAGRAIVANJE

- NAGRADE U UENJU: STARI MODEL POUAVANJA BIO JE
USTANOVITI UENIKA PONAANJA KOJA NASTAVNIK ELI,
I ZATIM NAGRADITI ONA POZITIVNA I KAZNITI ONA
NEGATIVNA
PONAANJA
(
SKINNEROVA
TEORIJA
BIHEVIORIZMA) OVA METODA UZROKUJE ANKSIOZNOST,
SMANJUJE KREATIVNOST I UINKOVITOST PAMENJA , TE
POTIE PREDVIDIVOST
ZBOG NAGRADA NEKI STALNO POSTIU MANJE OD
OEKIVANOG; STRES I ANKSIOZNOST ONOGA TKO UI
SMANJUJE SPOSOBNOST RJEAVANJA SLOENIH PROBLEMA,

147

POVEAVA
STEREOTIPNA
PONAANJA,
POVEAVA
OSLANJANJE ONOGA TKO UI NA VANJSKE SUSTAVE
NAGRADA I KAZNI (DUGORONO, NAGRAIVANJE NOSI VIE
TETE
NEGO
KORISTI
U
MOTIVIRANJU
TZV.
ISPODPROSJENOG UENIKA)
- PUNO JE DJELOTVORNIH ALTERNATIVA PODMIIVANJU
UENIKA
ZA
DRUTVENO
POELJNO
PONAANJE
U
INTELEKTUALNIM AKTIVNOSTIMA: 1. KOLU UINITI
SMISLENOM,2. UINITI JU RELEVANTNOM,3. UINITI JU
ZABAVNOM
INTRINZINA VS EKSTRINZINA MOTIVACIJA
IZVORI UNUTARNJE MOTIVACIJE: A) DATI UENICIMA
KONTROLU I IZBOR, B) UDOVOLJITI POTREBAMA UENIKA,
C) UKLJUIVANJE JAKIH EMOCIJA, D) OSIGURATI GRUPNI
RAD, E) UKLJUITI ZNATIELJU, F) POTICATI DOBRU
PREHRANU, G) KORISTITI VIESTRUKE INTELIGENCIJE,
H) PRIANJE NADAHNJUJUIH PRIA, I) ODAVANJE
PRIZNANJA, J) ESTO DAVANJE POVRATNIH INFORMACIJA,
K) NUENJE NADE U USPJEH, L) BIVANJE PRIMJEROM ZA
RADOST UENJA, M) PROSLAVE, N) EMOCIONALNA
O) SIGURNOST U RAZREDU, P) RAZNOLIKOST STILOVA
UENJA,
R)
UVOENJE
POZITIVNIH
VJEROVANJA
( UVJERENJE DA MOGU USPJETI)
21. LAKO JE POSTII DISCIPLINU
NASTAVNIK PREUZIMA OSOBNU ODGOVORNOST I PITA SE
KAKO BI MOGAO PROMIJENITI STANJE UENIKA KOJI IMA
KAPACITET ZA PRIKLADNO PONAANJE, ALI KATKAD UE U
NEPRIKLADNO STANJE.
22. ODNOSI
- USPJEH NASTAVNIKA VIE OVISI O POZITIVNIM, BRINIM
ODNOSIMA PUNIM POVJERENJA NEGO O BILO KOJEM
DRUGOM UMIJEU

U KOLI UENICI UE NA TEMELJU 4 PRIMARNA ODNOSA

(NASTAVNIK
MORA
UINITI
SVE
DA
ONI
BUDU
POZITIVNI):
1. ODNOS SA SVOJIM NASTAVNIKOM, 2. ODNOS PREMA
PREDMETNOM SADRAJU, 3. ODNOS S DRUGIM UENICIMA,
4. ODNOS PREMA SAMIMA SEBI

148

ODNOS UENIK- NASTAVNIK

10 TEMELJNIH ELEMENATA ZA IZGRADNJU POZITIVNOG
ODNOSA S UENICIMA:
1) VOLITE SAMI SEBE NE MOETE DATI ONO TO SAMI NE
DOBIVATE!!
2) UITE O SVOJIM UENICIMA NPR. ISPUNJAVANJE
KARTICA U KOJIMA E NAPISATI PODATKE O SEBI
3) CIJENITE SVOJE UENIKE RAZUMIJETI PRITISKE I
TEKOE UENIKOG IVOTA
4) ODAJTE PRIZNANJE SVOJIM UENICIMA VERBALNA
PODRKA, DAJTE IM DO ZNANJA DA VAM JE DOISTA
DRAGO TO IH POZNAJETE
5) SLUAJTE SVOJE UENIKE OSLOBODITE VRIJEME U
KOJEM E UENICI PRIATI O SVOJIM RADOSTIMA,
IVOTU ILI PROBLEMIMA
6) INITE MALE USTUPKE SLUANJE DOBRE MJUZE,
PUTANJE
KLINACA
KOJU
MINUTU
RANIJE,
IZOSTAVLJANJE ZADAE PREKO PRAZNIKA. SVE POMAE
J
7) ULJUITE SVOJE UENIKE I DAJTE IM VANOST
PITAJTE IH TO MISLE, NEKA I ONI DONOSE ODLUKE..
8) POTUJTE UENIKE
9) UENIKE TRETIRAJTE KAO MOGUNOST SVAKOG
UENIKA TREBA TRETIRATI KAO POTENCIJALNI USPJEH
10) BUDITE
OTVORENI
S
UENICIMA PODIJELITE
INFORMACIJE O SEBI S UENICIMA TAKO DA VAS
UPOZNAJU
-

NAZNAKE PRISNOG ODNOSA: a) TONALITET I TEMPO KOJIM

NAM SE UENICI OBRAAJU, GESTE UENIKA, b) AKO UENIK
PODIGNE RUKU, c) DATI MU NA ZNANJE DA SMO GA
PRIMIJETILI, d) BITI FLEKSIBILAN I PROMIJENITI
STAJALITE SVE DOK MOEMO DOBITI ELJENI REZULTAT
( NPR. UENIK KAE DA DO PETKA NE MOE NAPISATI
REFERAT, PROFESOR ODVRAA:
KAD BOLJE RAZMISLIM,
MODA PETAK I NIJE NAJBOLJI DAN U TJEDNU. NA KOJI STE
DRUGI DAN MISLILI?
ODNOS UENIK- PREDMET

KAKO POTAKNUTI POZITIVAN ODNOS? NAVESTI UENIKE

DA KAU TO IH ZANIMA U NEKOM PREDMETU, NEKA SAMI
NAVEDU KORISTI KOJE BI MOGLI IMATI, DAJTE PRIMJER
VLASTITIM INTERESOM ZA PREDMET, KORITENJE MNOGIH
TEHNIKA POUAVANJA, U RAZRED UNIJETI IGRE, SMIJEH,
PJESME, TIMSKI RAD, POVEZATI PREDMET S POZITIVNIM
EMOCIJAMA

149

ODNOS UENIK- UENIK

-

NASTAVNICI MOGU POMOI NASTAJANJU SNANIH VEZA

MEU UENICIMA: ZAMOLITI UENIKE DA JEDNI
DRUGIMA DAJU PODRKU, ODREDITI JASNE SMJERNICE
ZA PONAANJE, BITI UZOR ZA POUZDANOST, ODABRATI
RAZREDNE PROJEKTE KOJI E ZAINTERESIRATI UENIKE

POTICANJE
PRIJATELJSTVA
MEU
UENICIMA:
IZGRADITI OBITELJSKU ATMOSFERU U RAZREDU, NEKA
UENICI RADE U TIMU, DOPUSTITI UENICIMA DA
DONOSE ODLUKE U VEZI SVOG RAZREDA, SLAVITI
RADOSTI I USPJEHE SVOJIH UENIKA, NAUITI IH KAKO
DA SE BOLJE NOSE S KRITIKAMA, PODIJELITI S NJIMA
MOGUNOSTI RJEAVANJA PROBLEMA

ODNOS NASTAVNIK RODITELJ

RODITELJI MOGU KOD KUE PODRAVATI NA RAD S
UENICIMA U KOLI, RODITELJI MOGU DATI INDIVIDUALNU
POZORNOST KOJU NASTAVNICI NE MOGU OSIGURATI
KAKO OSIGURATI USPJEH DANA KOLE? UKLJUIVANJE
RODITELJA:
ZAPISATI PROBLEME RODITELJA, PRIATI O ONOME TO JE
POTREBNO DA BI NJIHOVA DJECA USPJELA, POSVE OTVORENO
REI RODITELJIMA TO ONI MOGU UINITI,
SASTAVITI PRIRUNIK ZA RODITELJE KOJI UKLJUUJE:
SAVJETE ZA UENJE TE PRAVILA ZA PISANJE ZADAA
( KRATKO, JASNO I PROFESIONALNO UPUTSTVO), DODATNI
NAINI NA KOJE RODITELJI MOGU POMOI: SUDJELOVANJE I
ORGANIZACIJA DOGAAJA NA RAZINI KOLE
( HUMANITARNE AKCIJE), KAO LANOVI KOLSKOG VIJEA,
NEKA DOU ODRATI PREDAVANJE O SVOM ZANIMANJU

23. BOLJE PROCJENJIVANJE

POSTOJI LI BOLJI NAIN TESTIRANJA ZNANJA? NEMA
OBJEKTIVNOG TESTA, SVI TESTOVI SU VIE-MANJE
SUBJEKTIVNI I ODRAAVAJU VRIJEDNOSNE SUDOVE,
SUSTAVE PRIORITETA, FORMAT PITANJA FORMIRAN JE NA
TEMELJU
ISKUSTVA
SASTAVLJAA
PITANJA;
FORMALIZIRANI TEST JE PROBLEMATIAN JER MNOGIM
UENICIMA TAJ TIP TESTA NEODGOVARA

150

PRIMJER SUSTAVA PROCJENJIVANJA:

NJ ILI NE JO- UENIK JO NIJE POSTIGAO NAPREDAK (
TEK JE POEO UITI)
RAZ ILI RAZVIJA SE U PROCESU RAZVOJA KLJUNIH
SPOSOBNOSTI I INFORMACIJA
PRO
ILI
PROIRIVANJENADOGRAIVANJE
VE
POSTIGNUTIH SPOSOBNOSTI

KRAJNJI USPJEH NASTAVNIKA JE DA SVI UENICI USPIJU,

AKO NETKO NE USPIJE, TREBA PRILAGODITI VARIJABLU:
NASTAVU, TESTOVE, SUSTAV OCJENJIVANJA. LIJEPO BI
BILO USREDOTOITI SE NA POZITIVNO I TO NAGLASITI, AK
I AKO JE TEST JAKO LO

151

W. GLASSER: KVALITETNA KOLA ILI KOLA BEZ PRISILE

-RADNO OKRUENJE U KVALITETNOJ KOLI JE BEZ PRISILE, A
NAPREDOVANJE UENIKA TEMELJI SE NA SAMOPROCJENI
-UENICI SU SPREMNI ULOITI TRUD KAKO BI
OBRAZOVANJEM DODALI KVALITETU SVOME IVOTU
-KVALITETNA KOLA TEMELJI SE NA TEORIJI IZBORA
-UENICI TREBAJU OSJETITI POVEZANOST IZMEU RADNE
ZADAE KOJU IMAJU I SHVAANJA KVALITETE
-NAJVANIJI IMBENIK OBRAZOVNE REFORME JE ZAMJENA
EFOVSKOG UPRAVLJANJA VODITELJSKIM DA BI SE POSTIGLA
KVALITETA POUAVANJA
EFOVSKO UPRAVLJANJE IMA ETIRI ELEMENTA:
-OGRANIAVA I KVALITETU POSLA I PROIZVODNOST
RADNIKA, IZAZIVA NEDISCIPLINU KOJU ELIMO SPRIJEITI,
VIE JE USMJERENO NA POTREBE EFOVA NEGO RADNIKA

VODITELJSKO UPRAVLJANJE
-TEMELJI SE NA UVJERAVANJU I RJEAVANJU PROBLEMA
ETIRI TEMELJNA ELEMENTA VODITELJSKOG POSLA:
1. VODITELJ UKLJUUJE DJELATNIKE U RASPRAVU O
KVALITETI ODREENOGPOSLA I VREMENU POTREBNOM KAKO
BI SE OBAVIO PA RADNICIMOGU REI SVOJE PRIJEDLOGE.
VODITELJ NEPRESTANO NASTOJI PRILAGODITI POSLOVE
SPOSOBNOSTIMA I POTREBAMA RADNIKA
2. VODITELJ (ILI RADNIK KOJEG VODITELJ IZABERE)
POKAZUJE ILI STIMULIRA POSAO KAKO BI RADNIK KOJI GA
OBAVLJA TONO VIDIO TO RUKOVODITELJ OEKUJE.
ISTODOBNO, OD RADNIKA SE NEPRESTANO TRAI
MILJENJE O MOGUNIMPOBOLJANJIMA
3. VODITELJ TRAI OD RADNIKA PROVJERU ILI OCJENU
KVALITETE VLASTITOG RADA. PRITOM SE PODRAZUMIJEVA
KAKO VODITELJ PRIZNAJE DA ONI ZNAJU PUNO O TOME
KAKO PROIZVESTI VISOKOKVALITETNI REZULTAT PA E IH
ZATO SASLUATI
4. VODITELJ RADNICIMA OLAKAVA RAD, POKAZUJUI IM
KAKO JE UINIO SVE DA BI IM OSIGURAO NAJBOLJI ALAT I
RADNE UVJETE TE SRDANO,PRISNO OKRUENJE LIENO
PRISILE

152

SVIJET KVALITETE
-INI SVE UGODNE USPOMENE KOJE SE SKUPLJAJU NA
JEDNOME MJESTU I UPRAVO TAJ SVIJET USPOMENA
POSTAJE NAJVANIJI DIO NAIH IVOTA
-SASTOJI SE OD SLIKA U KOJE ULAEMO SAV NAPOR DA
BISMO IH OSTVARILI TIJEKOM IVOTA
***RAZLOG ZBOG KOJEG SE UENICI NE TRUDE DOVOLJNO U
OSTVARENJU ZAHTJEVA KOJI SE PRED NJIH POSTAVLJAJU U
KOLSKOM RADU: U SVOJEM SVIJETU KVALITETE NEMAJU
SLIKU KOLSKOG RADA
-PREMA DRUGIMA SE MORAMO ODNOSITI STALNO IMAJUI
NA UMU DA IH NE MOEMO KONTROLIRATI I DA IH JE
POTREBNO UVJERITI DA E, ONO TO UINE, BITI
KORISNO ZA NJIH
KVALITETAN RAD U KOLI
-U KVALITETNOJ KOLI SE NE BI TREBAO PRIHVAATI RAD
NISKE KVALITETE (KOJI SE U KOLAMA OCJENJUJE SLABOM
OCJENOM I PREKO TOGA SE PRELAZI), NASTAVNICI BI S
UENICIMA TREBALI RASPRAVLJATI O KVALITETI I
ODNOSIMA PREMA KOLI
-SVAKI UENIK BI TREBAO IMATI SVOJE STANDARDE
KVALITETE, UMJESTO STANDARDA USPJEHA KOJE IMA
NASTAVNIK ZA CIJELI RAZRED, GENERACIJU ILI SL.
OCJENE
-KVALITETNA KOLA ZATO NEE IMATI SLABE OCJENE.
SLABU OCJENU NASTAVNIK MORA DOIVLJAVATI KAO NEKU
TRENUTNU ZAPREKU, POTEKOU, KOJU E ZAJEDNO S
UENIKOM RIJEITI
-SNIMANJEM NASTAVE TREBALO BI NASTAVNIKE USMJERITI
NA NJIHOVE GREKE( MOGLI VIDJETI NEKE NASTAVNIKE
KOJI KORISTE USPJENIJE METODE NA DIJELU TE IH SAMI
PRIMJENJIVATI, ALI I KRITIKI SAGLEDATI SVOJ
DOSADANJI RAD)
KURIKULUM
-BITI STVARAN U SURADNJI S UENICIMA
-NASTAVNICI BI TREBALI IZDVOJITI ONO TO JE
NAJBITNIJE, KONZULTIRATI UENIKE I U SURADNJI S
NJIMA ODLUITI TO E UITI

153

-JEDNA OD NAJBITNIJIH STVARI JE UENICIMA OBJASNITI

ZATO BI ONI ODREENO GRADIVO MORALI SAVLADATI.
STVARANJE PRIJATELJSKIH ODNOSA
-PRISTOJNOST, LJUBAZNOST, SLUANJE TO UENICI
GOVORE
-NASTAVNIK SE MORA POSVETITI UENIKU, SHVATITI KOJI
PROBLEM STOJI IZA TAKVOG PONAANJA I POKUATI GA
RIJEITI I TO PONAANJE ISPRAVITI
-U ODREENOJ MJERI BITI BLISKI S UENICIMA.
*UENICI- SAVJETNICI
KAKO STVORITI KVALITETNU KOLU
-UENIKE TREBA NEPRESTANO USMJERAVATI NA RAZGOVOR I
RAZMILJANJE O KVALITETI I PROCJENJIVANJE ISTE.

EF (BOSS) TJERA NA RAD. VODITELJ (LEADER) VODI.

EF SE OSLANJA NA AUTORITET. VODITELJ SE OSLANJA NA
SURADNJU.
EF GOVORI: JA. VODITELJ GOVORI: MI.
EF STVARA STRAH. VODITELJ STVARA POVJERENJE.
EF ZNA KAKO. VODITELJ POKAZUJE KAKO.
EF IZAZIVA
POLET.

NEZADOVOLJSTVO.

VODITELJ

UDAHNJUJE

EF OKRIVLJUJE. VODITELJ ISPRAVLJA POGREKE.

EF PRETVARA RAD U NAPOR. VODITELJ PRETVARA RAD U
NETO ZANIMLJIVO.

1. KVALITETNO OBRAZOVANJE JEDINI JE ODGOVOR NA

PROBLEME NAIH KOLA
UENICI RAZMILJAJU O KVALITETI I DOBRO ZNAJU TO
SE U NJIHOVOJ KOLI SMATRA KVALITETNIM; GOTOVO JU
NITKO NE PRONALAZI U KVALITETNOJ NASTAVI.
ONO TO NASTAVNICI TRAE OD UENIKA VALJA SE
INITI SMISLENO. NE POUAVAJU LI NASTAVNICI TAKO DA
UENICI ZADOVOLJAVAJU SVOJE POTREBE, GOTOVO SE SVI
PRIKLANJAJU PRISILI KAKO BI NAVELI UENIKE NA UENJE.

154

MNOGI POSTUPCI PRISILE DAJU UENICIMA NA ZNANJE

KAKO JE NEKVALITETAN RAD, KOJI SE MOE STROJNO
OCIJENITI, NAJVANIJI ZA PROSVJETNE VLASTI GOTOVO U
SVIM KOLSKIM SUSTAVIMA.
NIJE CILJ POVEATI BROJ USPJENIH LJUDI, VE IM
OMOGUITI DA OSVIJESTE I POKAU SVOJU USPJENOST.

SURADNIKO UENJE USPIJEVA JER NJIME UENICI

STJEU MO. VODITELJI PODUPIRU TAJ PRISTUP JER SU
OTKRILI DA RADNICI VIE RADE IMAJU LI VIE OVLASTI.

2. USPJENO POUAVANJE
POSAO NA SVIJETU

VJEROJATNO

JE

NAJTEI

Nastavnici koji sustavno uspijevaju navesti svoje uenike na

kvalitetan rad, nedvojbeno su uspjeni u najteem poslu na svijetu. Pri
upravljanju predmetima vano je nekom predmetu ili osobi (koja se
ponaa pasivno poput predmeta) izvriti pojedinu operaciju koja
povea njihovu vrijednost. Ono to je znakovito za predmet (ili osobu
koja se ponaa kao predmet) jest to da se, bez obzira na sloenost
operacije, taj predmet nikad djelatno ne opire izvritelju. Nastavnik
koji to shvati nastojat e upravljati uenicima tako da oni radom u
koli zadovolje svoje potrebe. Spoznaju li uenici da kvalitetno radei
napreduju i nastavnik e zadovoljiti svoje potrebe.
Ima li neka osoba vie izbora pred sobom, svoj e posao smatrati
lakim. Oni koji upravljaju predmetima, za razliku od onih koji
upravljaju ljudima, imaju puno veu kontrolu nad svojim poslom.
Kritika zbog neega to ne moete ili samo mislite da ne moete
popraviti izaziva silno nezadovoljstvo. Po tradiciji, dobar uenik je
pasivan i ne pokazuje ivo zanimanje, ne sumnja i ne izraava
suprotstavljena miljenja (uti i radi to ti se kae!). Voditeljsko
upravljanje moda nee postii dobre rezultate kojima se mjeri
rascjepkano znanje pa e nastavnika proglasiti loim i buntovnikom.
Nita toliko ne oteava posao kao osjeaj da se morate odrei svojih
uvjerenja.

155

3. POTREBNO NAM JE VODITELJSKO UPRAVLJANJE BEZ

PRISILE OD PROSVJETNIH VLASTI DO NASTAVNIKA

Oito je da je efovsko upravljanje vie usmjereno na potrebe

efova nego radnika; toliko oito da su mnogi efovi shvatili kako
efovsko upravljanje ima negativan uinak. Uspjeh onih uenika koji
ga posjeduju nije rezultat sadanje metode kojom se s njima radi,
nego obiteljske sredine iz koje potjeu. U takvim sluajevima na efa
se ne obraa pozornost, nitko ga ne voli, izbjegavaju ga, ismijavaju ga
te ga smatraju bespotrebnim ili smetnjom u ostvarenju rada. ef
nastoji izvui iz radnika najvie to moe, a pritom im dati najmanje
to moe. U koli se stvara zaarani krug: dijete manje ui, a vie se
opire, nastavnik se ee slui prisilom, a manje pouava. Mladi ljudi
pogotovo nee puno raditi za daleke nagrade. Potrude li se ele i
neposredne rezultate.
Primjer: nastavnik-voditelj poeo bi nastavu razgovorom o algebri,
njezinu odreenju i objasnio zato se ona ui i kako e uenicima
posluiti u ivotu. Prikazao bi videosnimku uspjenih ljudi iz raznih
kultura koji objanjavaju kako se svakodnevno slue algebrom i zato
je bilo korisno nauiti ju. Nastavnik-voditelj bi zakljuio da ju svaki
uenik mogao nauiti ako se potrudi. Odgovorivi na sva uenika
pitanja, nastavnik bi objasnio da e se rad uglavnom voditi u malim
suradnikim skupinama u kojima e si uenici uzajamno pomagati.
Potom bi pokuao rasporediti barem jednog dobrog uenika u svaku
skupinu i pouio bi te uenike-voditelje kako ostalim uenicima u
skupini objasniti postupke kojima rjeavaju zadatke. Istaknuo bi
pritom da svrha nije rijeiti zadatke, ve shvatiti algebru.
Kompetencija i kvaliteta bile bi pravilo, vrijeme nikada. Nijedan
uenik koji je voljan uiti ne bi trebao brinuti o tome kako nee imati
dovoljno vremena za svladavanje odreene grae. I malo prisile
uvelike produljuje vrijeme uzajamnog prihvaanja. Dok je u poetku
napornije biti voditelj nego ef, poslije je potrebno manje vremena i
truda. Prilikom prouavanja najboljih nastavnika, moe se nauiti puno
vie iz njihove brinosti i marljivosti nego iz njihova stila. Vlastiti stil
je jedini stil koji e svakom pojedinom nastavniku odgovarati.

4. TEORIJA KONTROLE I MOTIVACIJA

156

efovi su esto uvjereni da se ljudi mogu motivirati izvana. Oni ne

shvaaju da motivacija dolazi iskljuivo iznutra. Uenici ne
razgovaraju jedino onda kad su uvjereni da je za njih korisno
posluati nastavnika. Ipak, uenicima se ne svia to im se prijeti i
uinit e samo ono to moraju. Tako e efovi prisilom postii samo
najjednostavnije radne zadae; ozlojeeni radnici nee dobro izvriti
nijednu imalo sloeniju. Radnici zamjeraju to ef ima mo nekog
nagraditi ili ju uskratiti pa bi mogli osporiti tu mo ne radei sve to
se od njih trai. Velika je razlika izmeu efa i voditelja u dijeljenju
informacija svojim radnicima.
Uiti nije osnovna potreba. Zadovoljava li se ono to se od njih
trai jednu ili nekoliko njihovih osnovnih potreba, ljudi e puno raditi.
Uenici e za nastavnika do kojeg im je stalo uiniti ono to za onog
do kojeg im nije stalo nee. Imamo li obitelj koja nas podupire tako da
svoje potrebe moemo zadovoljiti kod kue, neugodan boravak u koli
ili na poslu puno lake podnosimo. Budui da mladi ljudi teko
zadovoljavaju potrebu za moi, uvijek ih pitam: Gdje se u koli
osjeate vanima? To se pitanje uenicima uvijek uini svemirskim
i gledaju me kao da sam rekao neto smijeno. Veina uenika
odgovori da se osjeaju vanima u izvankolskim aktivnostima. Ne
zadovoljava li rad odreenu potrebu sada ili u budunosti, uenici ga
nee obaviti i to e biti nastavnikov neuspjeh. Razlikujemo se prema
tome s koliko ih uspjeha zadovoljavamo. Nasuprot Demingovu savjetu,
nastavnik-ef ne radi na sustavu, nego na uenicima. Za manje
povlatene nareivanje kod kue i u koli dvostruka je nesrea. Oni
nastavnici koji pretpostavljaju kako e naredbe motivirati uenike
da bolje ue, vie nareuju manje povlatenim nego dobrim uenicima.
Gnjevno ozraje crpi puno vie snage.
Zbog mnotva uenika (prije Drugog svjetskog rata) koji su
prekidali kolovanje, postotak onih u viim razredima koji su htjeli
uiti bio je vii nego danas. Nastavnik e se boriti da ih zatiti od
onih koji bi im htjeli nareivati sve dok su spremni dobro uiti. I u
razredu i u domaim zadaama nastavnik e biti uporan i nee
dopustiti uenicima da budu zadovoljni dok dobro ne naue, pa makar
rijee samo jedan zadatak. Slaba ocjena ne znai neuspjeh; ona znai
da uenik jo nije dovoljno nauio. Do zavrne ocjene sve su ocjene
privremene: svaka loa ocjena do tad moe i treba biti popravljena.
Ocjene tako nee sluiti kao oruje ili kazna, ve kao ohrabrenje.
Voditelj pokuava stvoriti ozraje u kojem uenici uivaju: moramo
raditi, ali se usput moemo zabaviti. Nastavnik ne odbacuje nagrade,
ali je uvjeren kako razred, smatra li se da dobro radi, treba odrediti
nagrade. Uenike se potie da planiraju aktivnosti u nastavi i izvan
nastave kao nagradu za dobar rad, a nastavnik je nazoan nekim
izvankolskim okupljanjima dokazujui da priznaje vanost cjeline

157

drutvenog procesa iji je i on vaan dio. Voditelj nikada ne prijeti i

ne kanjava kad se pojave problemi, ve kae: Rijeit emo ih.
Potrebu za moi nastavnik ne zadovoljava uenikovom poniznou,
nego njegovim uspjehom. ak i kada nastavnici-voditelji postiu dobre
rezultate, ono to ine da bi takve rezultate postigli moe se
smatrati prijetnjom onima koji im nareuju i nastavnicima-efovima,
njihovim kolegama.

5. SVIJET KVALITETE

Potrebe su u osnovi iste, ali djelovanje kojim ih pokuavamo

zadovoljiti moe se prilino razlikovati. Na primjer, neki uenik moe
postii mo odlinim znanjem matematike, a drugi pak ometanjem
nastave matematike. Iako uvijek pokuavamo zadovoljiti jednu ili vie
od pet osnovnih potreba, rijetki su svjesni da ih imaju. im se rodimo
znamo kako se osjeamo, a to emo znati cijelog ivota. Svijet
kvalitete, the quality world, sastoji se od slika (percepcija) koje
predstavljaju ono u emu smo u ivotu najvie uivali. Te slike postaju
mjerila za ono u emu bismo htjeli neprestano uivati kad bismo
mogli. Pokuamo li upravljati ljudima ne znajui to im svijet kvaliteta
znai u ivotu, neemo biti uspjeni. Taj se svijet naziva svijetom
kvalitete jer sadri najbolje ili najkvalitetnije slike ili percepcije
ljudi, predmeta i stanja za koja smo nauili da se osobito ugodno
osjeamo u stvarnom svijetu. Ako neke slike nema u tom svijetu
kvalitete, neemo se truditi ostvariti je. Razlog zbog kojeg mnogi
uenici ne rade marljivo je u tome to u svom svijetu kvalitete nemaju
sliku kolskog rada. Ne uspijemo li njima upravljati tako da ih
uvjerimo kako kola spada u taj svijet, neemo rijeiti problem naih
kola. U mladosti, kada osjeamo bol, veina ljudi e se okrenuti slici
majke u svijetu kvalitete. Potom e je odmah potraiti u stvarnom
svijetu da bi im pomogla rijeiti se boli. Budui da je majka za gotovo
svu djecu, a i mnoge odrasle ljude, slika koja vrlo esto zadovoljava
potrebe, posluat emo pozorno njene rijei. Na isti nain sluat
emo i ostale ljude iju sliku imamo u tom svijetu. Nije li neka osoba u
naem svijetu kvalitete, rijetko emo uiniti neto teko ako nas to
zatrai.
Ljudi bi radije da mi sluamo njih nego da oni obrate pozornost na
nas. Mo je teko postii pa mnogi od nas teko prihvaaju injenicu
da je ona potreba. To znai da nastavnici koji ele ui u na svijet
kvalitete moraju neprestano poticati uenike da govore te ih pritom i
pozorno sluati. Iako je posao rukovoditelja u poduzeima nagovoriti

158

radnike da se vie trude i kvalitetnije rade, rijetko moraju

objanjavati to je kvaliteta; radnici je obino prepoznaju kada ju
vide. Dosada je neprijatelj kvalitete.
Kada uenik izbaci sliku kole iz svijeta kvalitete, razvodi se od
kole, a mi ne moemo prisiliti ljude da pohranjuju ili izbacuju slike iz
svog svijeta kvalitete. efovsko upravljanje izazvalo je potrebu za
alternativama, kao to su kole za dodatnu nastavu. Sve to mirie na
prisilu nema pristupa ni u iji svijet kvalitete.

6. KAKO DJELUJEMO:
KVALITETNO RADIMO

DOBRO

SE

OSJEAMO

KADA

Izabiremo uiniti ono ime emo, prema naem miljenju, najbolje

kontrolirati svijet oko nas kako bi postao sliniji jednoj ili nekoliko
slika izabranih iz naeg svijeta kvalitete. Aksiom teorije izbora jest
sustavno moemo kontrolirati jedino sebe. Na primjer, ako mogu
zadovoljiti svoju potrebu za moi dobrim uspjehom svoga sina u koli,
moda u mu dosaivati da pie domae zadae. No odbije li, ja ne
mogu nita uiniti da on to uini. Sve to ja mogu zapravo kontrolirati
je nain na koji ja izabirem zatraiti to od njega. Napie li moj sin
zadau, napisat e je jer je sam odluio da mu to prua vee
zadovoljstvo od svega onoga to je mogao initi u isto vrijeme.
Najpogubnija prisila je preesto koritenje kritike. Previe vremena
troimo na to da ljudima kojima upravljamo govorimo kako ono to
ine nije dobro. Problem kiritke jest da potie ljude koje kritiziramo
da nas izbace iz svijeta kvalitete. U praksi, radnici ne rade da bi
zadovoljili potrbe; veina ih i ne zna kakve su im potrebe. Oni ele
dobro se osjeati, a mi moemo u tome pomoi. esto se isplati
podnijeti neposrednu kratkoronu neugodu da bismo u budunosti
dulje uivali.
Voditelji trebaju sve radne zadae zainiti ljubaznou, uljudnou
i humorom. Voditelj nikada ne lae. Zbog povjerenja, uenici su
spremni prihvatiti odgodu zadovoljstva koja je tako vaan dio
obrazovanja. Dobri rukovoditelji traei miljenje radnika neprestano
misle na njihovu potrebu za moi.
Nae svjesno ponaanje posljedica je naeg izbora. Cjelovito
ponaanje obuhvaa radnje, misli, osjeanje i fiziologiju. Bez teorije
izbora odnosimo se prema djelovanju kao da se sastoji od radnje ili
radnje i misli. Ne mogu izabrati neku radnju i dobro se osjeati ako
159

ona ne zadovoljava neku moju potrebu. Nastojite raditi ono to vam

godi i to je zdravo, ali nemate ni priblino toliko izravnog izbora nad
vaim osjeanjima ili fiziologijom.
Frustraciju moemo odagnati time to emo izabrati ljutnju. Puno
uspjenije kontrolira dijete koje izabire potitenost ili bolovanje,
nego dijete koje ima ispade. Izbor deprimiranja i bolovanja moe se
nauiti, jer djeca vide primjere u svojoj okolini. Izbor bolesti ili boli
je nain na koji se uenici odnose prema prijetnji od neuspjeha. Jake
droge oponaaju tvari poput endorfina i aktiviraju iste receptore u
mozgu. Pritom pruaju osjeaj da su odjednom zadovoljene potrebe.
Kada se iskusi ta lako kemijski izazvana ugoda, teko se zaboravlja.
elja za stalnim ponavljanjem tog iskustva mnoge ljude odvede u
ovisnost. Ako je uenicima dosadno u koli i ako im se nareuje, vie
ih privlai laka, izravna ugoda koju pruaju droge. Kada nezadovoljni
uenici iskuse lako dostupne ugode povezane sa drogom, manje e
htjeti uiniti to je potrebno kako bi dugorono zadovoljili svoje
potrebe u koli. I sebe moemo kontrolirati preko boli i boleu. Na
primjer, nauimo ljuenje zamijeniti deprimiranjem jer je to
sigurnije. Ako se ljutimo, moemo uiniti neto destruktivno.
Izaberemo li deprimiranje, obino nemamo snage neto unititi ili
nekoga povrijediti, pa je to prilino sigurna metoda rjeavanja
frustracije. Prisilno obiljeje pomijeanih poruka uvijek izbrie
savjetodavno obiljeje.
Sve proizvode ljudskog uma stvorio je netko tko je bio nezadovoljan
postojeim stanjem. Kad bismo bili svjesniji toga procesa i otvoreniji
prema kreativnim zamislima koji neprestano vriju u nama, bolje bismo
podnosili frustraciju.

7. KVALITETAN RAD U KOLI

Potrebno je imati nekoliko primjera kvalitetnih kola. Nitko nije

zapazio dobre uvozne automobile sve dok ih nije bilo u dovoljnom
broju. Radnici i uenici troe najvie vremena i truda kako bi ocijenili
efa umjesto svoj rad: uludo su gubili vrijeme i trud da bi ocijenili i
nadmudrili one koji su ih prisiljavali. Kad se trud odvlai od rada koji
treba obaviti, a to se dogaa kod svake prisile, kvaliteta mora trpjeti.
Ako uenici u razvoju ideje o kvalitetnoj koli u poetku i ne
zadovoljavaju potrebe, zbog injenice to se nastavnik brine o
njihovim potrebama, uenici e ga smatrati kvalitetnim. Problem slabe

160

kvalitete ne rjeava se slabom ocjenom. Uenici na upit kau da bi

morali puno vie raditi da bi poteno ocjenjivali svoj rad. Lako je
izbjei odgovornost za niskokvalitetni rad. Budemo li se sluili bilo
kakvom prisilom, oni e prebaciti pozornost sa svoga rada na prisilu.

8. OCJENE I DRUGE TEMELJNE ZNAAJKE KVALITETNE

KOLE

Uenici ostavljaju dojam da nisu umiljeni zato to dobivaju dobre

ocjene, ali je oito kako su dobre ocjene vane njima i njihovim
roditeljima. Dobri uenici ele ocjene jer su im one dobra plaa za
dobar rad, a nastavnicima su ocjene potrebne jer ne ele izgubiti mo
koju im one pruaju kao sredstvo prisile. U zavrnim razredima
osnovne kole veina uenika i nastavnika zna tko e dobiti dobru, a
tko lou ocjenu. Ako se loe ocjene i njihov potencijal za prisilu
potpuno ne uklone iz kole, ona nee postati kvalitetna. Naravno, u
kvalitetnoj koli administrativno osoblje nee prisiliti ni jednog
nastavnika, nije li spreman na tu promjenu. Ocjene imaju dvije svrhe:
Obavijestiti uenike, roditelje i druge zainteresirane o uspjehu
uenika i posluiti kao zamjena za plau. U kvalitetnoj koli bi
svjedodba trebala pokazati to uenik zna, a ne to ne zna. Iz
svjedodbe se ne bi vidjelo koliko vremena mu je bilo potrebno da
svlada predmet, jer bi to znailo prisilu. Ocjene dobar, dovoljan i
nedovoljan nestale bi iz svjedodbi i trajnih zapisa. U okruju
kvalitetne kole, uenici bi vie zadovoljili potrebe kad bi radili na
poboljanju ocjene nego kada bi odustali i nita ne nauili. Nitko ne
eli nita prosjeno pa zato bismo se u koli zadovoljili prosjenom
kvalitetom?! Nema smisla tjerati uenika da radi ono to smatra da
ne moe uiniti, kao to nema smisla prisiljavati tvornikog radnika da
podigne predmet koji ne moe pomaknuti. Lako bi bilo provesti u djelo
sustav kvalitetnog ocjenjivanja ako bismo s njim poeli od prvog
razreda osnovne kole. Postojala bi ocjena odlian plus (tom ocjenom
ocjenjivalo bi se uenike koji rade iznad kvalitete koja se ocjenjuje
ocjenom odlian; domiljati, kreativni).

1) Propisani testovi postignua

161

Kvalitetna kola ne bi se trebala brinuti o vanjskim mjerilima

uinkovitosti, npr. dravnim testovima postignua jer ti strojno
obraivani testovi ne mjere kvalitetu. Njihova jedina svrha
jest doznati broj uenika koji ih nisu proli. Kvalitetna kola
nastojala bi ukljuiti uenike u napredne programe koji bi im
omoguili upis na fakultet. kola kojom se upravlja voditeljski
ohrabrivat e prisustvovanje nastavi, odravati e posebne
satove posveene pripremi za upis na fakultete. Uenike koji
zavre kvalitetnu kolu i budu dobri studenti, zamolit e se da
se vrate i odravaju takve satove.

2) Evidencija rezultata, statistika i izobrazba nastavnika

Kvaliteta se moe poboljati jedino ako se vodi statistika kako
bi se vidjelo napreduje li ili nazaduje organizacija po kvaliteti.
U koli kojom se voditeljski upravlja, pozorno e se biljeiti
uenikov napredak. Statistiku valja voditi da se ustanovi koja
je najbolja nastavna metoda. Treba se uvesti usavravanje uz
rad, ali ono je beskorisno ako nema statistikog pokazatelja da
je ono za to se ljude koluje primjenljivo u praksi. Sa
stajalita kvalitete, svote koje se troe na tiskanje dravnih
testova postignua, uludo su baen novac, jer ne pruaju
informaciju koja nam je potrebna da bismo zakljuili je li
stanovita metoda pouavanja bolja od druge.

3) Potreba za uzorima

Potrebno se usavravati u toku rada u zanimanju koje smatramo

najteim poslom od svih poslova. Za to su nam potrebni uzori,
niime se ne mogu nadomjestiti. Puno se moe nauiti o
uspjenom pouavanju, a da se to ne temelji na osobnosti ili
darovitosti. Videosnimke nastave vrsnih nastavnika mogu
posluiti za neposredan rad u nastavi. Uenici se ale da im je
dosadno na mnogim satovima, ali nikada se ne ale na dosadu
kad im predaju odlini nastavnici. Nee biti teko nai odline
nastavnike; najvea prepreka biti e namaknuti novac za vrpce i
rijeiti se profesionalne zavisti koja sprjeava njihovu
upotrebu.

162

4) Domaa zadaa u kvalitetnim kolama

Rijetki kau da uvijek piu zadae, a veina priznaje da to ini
puno rjee. Najvanija zadaa sustava je zadrati kolu u
njihovu svijetu kvalitete. Problem domaih zadaa mogao bi se
rijeiti upravo suprotno onome to danas radimo: znatno
smanjiti obvezatnu domau zadau i istaknuti vanost rada u
razredu. Kad pokuavamo uiniti neto to ne daje plod, i
nastavnici i uenici prestaju potovati sustav. Prisila se
pojaava i propada prilika da se postigne kvaliteta. Moda se
uenike moe navesti da piu zadae, a da to ne bude
obvezatno. Npr. zadaci u kojima se od uenika trai da
intervjuiraju
roditelje, gledaju pojedine emisije kolskog
programa, izvre istraivanje u susjedstvu. Previe se troi
truda na prisilu da uenici itaju, pa ih puno naui mrziti
itanje. Valja se potruditi i poticati itanje kod kue. Ima puno
igara u kojima se trae sposobnosti zakljuivanja , odluivanja
(ah, biljar, dama). Sve su one pounije od gledanja televizije.

5) Kurikulum

Umjesto da uenicima govorimo to treba nauiti i pritom ih

gubimo, iz kurikuluma valja izdvojiti najvanije dijelove i upitati
uenike pristaju li dobro nauiti te dijelove. Puno vie bismo
trebali objanjavati zato uimo to to pouavamo, nego to to
inimo sada. Na kurikulum je dobar. Kriv je pristup efovskog
upravljanja kojim se sluimo kad ga prodajemo uenicima. Ne
moemo li iznai kako predavati gradivo da bi uenici lako
shvatili da im se isplati potruditi se i nauiti ga, ne bismo ga ni
trebali pouavati. Prisiljavati nekoga na uenje najee stvara
omalovaavanje.

9. STVARANJE PRIJATELJSKIH ODNOSA

163

Ukoliko nastavnika vide kao protivnika, uenici e ometati nastavu ili

e podrati onoga koji ometa. Ljubaznost (Utivost) je bit odnosa
rukovoditelja-voditelja prema radnicima, a slui kao primjer svakome.
Ljubaznost znai da sluate to uenici govore, da ne kritizirate,
nema omalovaavanja i poruge. Vano je paziti na izbor rijei.
Najvanija razlika kod rukovoditelja-efova i rukovoditelja-voditelja
postaje oita kod uspostavljanja pravila. Rukovoditelji-efovi ovise o
pravilima, ne shvaaju da radnici i uenici ele rad koji ih zadovoljava
i da mnotvo pravila i kazni umanjuje zadovoljstvo. Rukovoditeljivoditelji ne ovise o pravilima. Jedino opravdanje za postojanje pravila
jest omoguiti radnicima da zadovolje potrebe. Iako imaju pravila,
nastoje da budu malobrojna i jednostavna. Da bi se uspostavila
pravila, rukovoditelj-voditelj razgovara s radnicima, odnosno
uenicima i nastoji da svi pristanu na stanovito pravilo i sloe se kako
je potrebno. to bi valjalo uiniti ako se prekri pravilo? Ako vi ne
vjerujete u kazne, uenici e poeti shvaati da niste uobiajeni
nastavnik-ef, a iskustvo pokazuje da se u tom trenutku veoma
zainteresiraju. Dakle, to god uenici kau, nastavnici trebaju saeti i
rei da svi zainteresirani moraju raditi na rjeavanju problema.
Pravila se trebaju zapisati kada se uspostave. Neka svi uenici
potpiu papir i tako potvrde da su proitali pravila, i kako e, prekre
li ih, pokuati uz vau pomo rijeiti problem. Nastavnici bi trebali
rei uenicima da su spremni u suradnji s njima nai zanimljiv nain
pouavanja (npr. suradniko uenje), ako im bude dosadno na nastavi.
Bilo bi dobro kada bi nastavnici od poetka pokazivali zanimanje za
uenikov privatni ivot i otkrili neke injenice iz svog ivota koje bi ih
mogle zanimati. Ueniku nita ne prua vei osjeaj moi nego kad
savjetuje nastavnika. Uenici e zbog leernog razgovora u
nastavniku prestati gledati efa. Postignu li nastavnici sve to
poetkom godine, postavljaju temelje prijateljskog, a ne suparnikog
odnosa. Ne uspiju li postati dio uenikova svijeta kvalitete, nee se
niti kvalitetno raditi. Najvanija briga rukovoditelja nije mo nego
kvaliteta.

1) Prijatelji dobrovoljci
Uenicima ije je ponaanje toliko asocijalno da je
nastavnicima gotovo nemogue pouavati, potrebno je vie
panje nego to im nastavnici mogu pruiti. Potrebne su odrasle
osobe koje im se znaju pribliiti na topao, srdaan i prisan
nain. Prijatelj dobrovoljac dokazati e svoje prijateljstvo
vremenom koje provodi s usamljenim uenikom. Oboje bi
trebali uivati u zajednikim trenutcima. Zadaa dobrovoljca
jest pomoi uenicima zadovoljiti potrebu za pripadanjem i
moi. Kad to postignu, ti e uenici otkriti kako su sretniji zbog
neega to im je omoguila kola pa e poeti razmiljati o
164

tome da vrate sliku kole u svijet kvalitete. Dobrovoljci moraju

redovito biti s njima, moda 2 sata tjedno.

2) kolski kolege-savjetnici
Dobrovoljci ne moraju biti iskljuivo odrasle osobe; to mogu
biti i uenici. Jedni drugima mogu pomagati na razne naine, u
uenju i savjetima. Valja imati dovoljno uenika kako ni jedan
ne bi bio preoptereen odgovornou. Profesionalni kolski
savjetnik trebao bi voditi taj program i redovito nadgledati
uenike-savjetnike. Zajedno bi trebali odluivati je li
odreenom ueniku potrebna vea pomo, vie vremena

<NAMA JE STALO> je snana poruka i temelj kvalitetnog

obrazovanja.

10. KAKO RJEAVATI PROBLEME NEDISCIPLINE

Uitelji, kada dou u susret s uenicima koji su nedisciplinirani, ne

potuju pravila, esto posiu za jednostavnim i kratkoronim
rjeenjima, sa efovskim pristupom: udalje ga s nastave, poalju na
dodatnu i sl. To u pravilu djeluje dobro samo kratkorono, dok se na
dugoronom planu stvara samo vea teta, najvie po uenika, ali i za
nastavnika. U kvalitetnoj koli uitelji bi trebali znati to treba
uiniti da se uenik ne kazni, a stanje se ipak popravi. Kako bi se
stanje popravilo, ne treba zvati roditelje, jer e i oni vjerojatno
kazniti uenika. Roditelje bi se trebalo zvati tek kad se neto
pozitivno moe rei o ueniku. Pozvati roditelje znai priznati da smo
nesposobni sami rijeiti probleme unutar kole. U nekim sluajevima
kada se ne radi o disciplini, kao npr. kad uenik teko nalazi
prijetelje, dobro je razgovarati s roditeljima, ali samo uz nazonost
samog uenika.
Kada nastavnik primjeti da odreeni uenik ometa nastavu, trebao bi
mu rei neto poput: Vidim da ima neki problem. Kako bih ti ga
pomogao rijeiti? Ako se sada smiri, im naem vremena

165

porazgovarat u s tobom i mislim kako emo nai neko rijeenje. Dok

se ovako ponaa, nita ne moemo rijeiti. Moete to rei i gestom:
bitno je dati mu do znanja da mu ne moete pomoi dok se ne smiri te
biti dosljedan i ustrajan te tako mu pokazati da vjerujete u svoje
metode.
Duhovitost je uvijek dobro dola i smanjuje napetost. Izbjegavajte
prijetnje i prepirke. Potrebno je uvijek zauzeti miran stav koji govori:
Ako postoji problem, rijeimo ga. Bitno je imati stalno otvoren
komunikacijski kanal, razgovarati s uenikom, pohvaliti ga i za
najmanji napredak a na svaki problem ukazivati da je rjeiv.
Ako je uenikovo ponaanje ipak do te mjere nedisciplinirano i
potrebno ga je udaljiti s nastave, vano je obaviti razgovor s njim, ali,
naravno, tako da se izbjegne efovsko ponaanje. Vano je opet
zauzeti stav da je, ako postoji problem, rjeiv. Bilo bi dobro da svaka
kola ima prostoriju za odmor u koju bi se slali uenici s problemima
i uenici koji ometaju nastavu, na sat ili dva ili vie, ako je to
potrebno, koju bi vodila neka od odgovornih osoba. Duljina boravka
ovisi o uenikovu ponaanju. Jedino pravilo je da u toj sobi moraju biti
mirni. Tamo mogu i uiti, ili samo sjediti. Osoba koja ju vodi treba
biti spremna na razgovor s uenikom. Najvanije je da uenik tu sobu
ne smatra kaznom, nego mjestom gdje moe rijeiti svoje probleme.
Pobrinite se da uenik shvati kako nije teko pridravati se pravila.
Nastojte vratiti uenika u razed to prije iz sobe za odmor, ali ne
dok ne shvati da mora promijeniti svoje ponaanje. Vrijeme koje
provede u sobi za odmor ne bi trebalo biti srazmjerno teini
prekraja, nego spremnosti da pokua nai nain kojim bi ispravio
svoju greku. Vano je ne sluiti se sobom za odmor za sve probleme
s disciplinom koji nisu vezani s ometanjem u nastavi, kao to je
primjerice nerad. Zapamtite, najvanije je da uenici ponu smatrati
mjestom gdje mogu zadovoljiti svoje potrebe.

11. KAKO STVORITI KVALITETNU KOLU

Zadaa osobe odgovorne za stvaranje kvalitetne kole jest

objasniti nastavnicima postavke o rukovoenje nastave na nain efa i
nain voditelja i pokazati im ozbiljne namjere. Reba organizirati
sastanak i zatim nastaviti tu praksu. Nastavnici se nee zainteresirati
ako ne vide neposrednu korist za sebe i svoje uenike. Oekuje se
sumnjiavost nastavnika na poetku, ali valja biti ustrajan. Zato
treba prijei na konkretizaciju ciljeva. U kvalitetnoj koli treba biti
prebroen raskorak izmeu onih koji rade u nastavi i uprave i
savjetnika. Ova knjiga trebala bi biti poetni korak u stvaranju
kvalitetne kole i nastavnici bi je trebali proitati. Vano je da
nastavnici pokau zanimanje. Cilj kole trebao bi postati sljedei: Svi

166

bi uenici iz svih predmeta trebali postii takvo znanje koje i uenici

i nastavnici smatraju kvalitetnom naobrazbom. Moda je ovo
openitO, ali time se ne riskira ogranienost postignua.

Nastavnici moraju proi barem dva tjedna obuavanja o teoriji

kontrole. Nastavnici se moraju temeljno osposobiti kako u svome
ivotu upotrijebiti teoriju kontrole. Izobrazba je nuna, jer e ak i
najmanja prisila zagaditi okruje i onemoguiti pretvorbu u kvalitetnu
kolu.
Trebaju poznavati i realitetnu terapiju, reality therapy. Svaka
postavka u ovoj knjizi temelji s na teoriji kontrole i realitetnoj
terapiji.

Samoocjena uenika korisna je za njihov rad. U svakoj koli postoje

uenici koji ne rade uope. U takve uenika treba uloiti trud,
razgovarati s njima., konkretizirati im kolske zadatke, pobuditi
njihovo zanimanje. Suradniko uenje treba biti vana sastavnica
kolskog programa.
Rjeavanje problema u odborima u kojima sjede ljudi koje probleme
mogu rijeiti sr je voditeljskog upravljanja. eli li neka
organizacija postii kvalitetu, njezino elnitvo mora jasno i saeto
odrediti namjenu organizacije. Uenici trebaju znati da imaju
potrebe koje moraju zadovoljiti i da oni izabiru djelovanje kojima ih
nastoje zadovoljiti. Kad to uine, prestaju kriviti druge za svoje
probleme i zapoinju raditi na stvaranju boljih izbora u svom ivotu.
Dvije su najvanije odrednice kvalitetne kole: ukinue prisile i
samoocjenjivanje uenika.

167

Zajedniki predmet Didaktika

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 1
CHRIS KYRIACOU: TEMELJNA NASTAVNA UMIJEA
1. RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEA (teaching skills)
OBILJEJA NASTAVNIH UMIJEA:
ukljuuje svrhovito i na cilj usmjereno ponaanje
razina strunosti odraava se kroz njihovu preciznost, leernost i
osjetljivost na
kontekst
moe ih se poboljati kolovanjem i praksom
- umijee uspjenog pouavanja zahtijeva razvitak sposobnosti
odluivanja (TO treba
uraditi) i praktinih umijea (KAKO u to uiniti)
NASTAVNA UMIJEA= ralanjene i smislene nastavnike
aktivnosti koje potiu uenje
3 VANA ELEMENTA NASTAVNIH UMIJEA:
znanje- o predmetu, uenicima, kurikulumu, nastavnim metodama,
utjecajima drugih
imbenika na uenje i pouavanje, o vlastitim nastavnim umijeima
odluivanje- prije, za vrijeme i poslije nastave s ciljem najlakeg
postizanja
predvinenih ped. rezultata
radnje- ponaanje nastavnika sa svrhom poticanja uenika na uenje
- najvanije obiljeje nastavnih umijea: to su sraunate i ciljane
aktivnosti kojima je svrha
uglavnom rijeiti odreneni problem
- problem u najirem smislu: kako najlake postii eljene obrazovne
ciljeve
- problem u uem smislu: kratkoroni i neposredni problemi (pr. Kako
smiriti uenika bez
prekidanja rada?) i dugoroni problemi (pr. Koji je najbolji udbenik?)
- umijea variraju od irokih i openitih (pr. priprema nastavnog sata)
do specifinih (pr.
koliko ekati uenikov odgovor)- popisi su teko konano odredivi i
variraju od autora do
autora
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 2

168

POPIS TEMELJNIH NASTAVNIH UMIJEA:

planiranje i priprema
izvedba nastavnog sata
vonenje i tijek nastavnog sata
razredni ugonaj
disciplina
ocjenjivanje uenikog napretka
osvrt i prosudba vlastitog rada
- izmenu tih 7 kategorija postoji interakcija tako da iz jednog
podruja pridonose drugom
Perrot- RAZVOJNE FAZE STJECANJA I POBOLJAVANJA
NASTAVNIH UMIJEA:
1. kognitivna- shvaanje, promatranje i prouavanje nastavnih umijea
2. praksa
3. povratne informacije- promatra, audio-vizualne snimke i td.
- trea se faza spaja opet s prvom kao dio trajnog usavravanja to
je osobna obaveza, ali i
obaveza institucija u kojima radimo
2. PLANIRANJE I PRIPREMA
ELEMENTI PLANIRANJA I PRIPREME:
odluka o ped. ciljevima koje se eli postii
izbor aktivnosti i pismena priprema za nastavni sat- redoslijed,
predvineno vrijeme,
predvineno gradivo i materijal
priprema nastavnih sredstava i pomagala
odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati ueniki napredak
- potrebno je zadovoljiti potrebe uenika- kako e razni uenici
doivjeti sat i kako bi to
moglo potai njihovo uenje
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 3
SVRHE I FUNKCIJE PLANIRANJA:
- promiljanje o vrsti uenja na satu i povezivanje ped. ciljeva s
nastavnim satom i onim to
znamo o uenicima
- promiljanje o ustroju i sadraju nastavnog sata- prosudba vremena
aktivnosti
- smanjuje vrijeme na satu utroeno na donoenje odluka i
usmjeravanje tijeka sata
- pripremanje materijala, izvora i pomagala na vrijeme (zadatak za
uenike koji prije zavre
aktivnost, postavke koje treba ponoviti i sl)
- pismene biljeke e pomoi kod budueg planiranja (dobro je na
kraju predbiljeiti nove
spoznaje za slijedei sat)
- vanost prilagodljivosti- usmjeravanje nastavnog sata stanju na
terenu; s iskustvom je

169

uitelju lake prijei na neplaniranu, ali stanjem u razredu

primjereniju aktivnost
PEDAGOKI CILJEVI:
- opisuju aspekte uenja uenika
oni koji pridonose intelektualnom razvoju
oni koji doprinose socijalnom razvoju
- odrenuju se prema sadraju uenja, a ne prema aktivnosti
- ciljeve treba povezati s prolim i buduim radom uenika
IZBOR SADRAJA:
- mora biti povezan s opim kurikulumom, ali odluka o tome koliko
vanosti pridati
pojedinim temama ovisi o nastavnikovom miljenju o njihovoj vanosti
i teini
- vano je gradivo dobro podijeliti na sastavne elemente te kojim e
se redoslijedom ti dijelovi
obranivati, a da pri tome ine intelektualno smislenu cjelinu i
olakavaju uenje
ODABIR NASTAVNIH AKTIVNOSTI:
- sloboda nastavnika
- uzeti u obzir kontekst nastavnog sata- potrebe uenika, njihovu
sposobnost, interese i
motivaciju, reakciju na aktivnost
- uzeti u obzir vrijeme odravanja sata i mogunost potrebe
ponavljanja gradiva koje nije
dobro sjelo
- utjecaj drugih aktivnosti
- aktivnosti moraju pobuditi i odravati pozornost, zanimanje i
motivaciju uenika
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 4
- vanost raznovrsnosti i primjerenosti nastavnom satu
- treba uenicima pruiti mogunost da ue na razliite naine (ne
nuno unutar jednog sata)
- jedna vrsta aktivnosti zahtijeva dovoljno vremena da se uenici
osposobe unutar nje
organizirati i odravati koncentraciju i rad
PRAENJE I OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKA:
- treba reagirati na povratne informacije- priekati da uenici kau
to ne razumiju i aktivno
(pitanjima) provjeravati njihov napredak
- promatrati lica
- brzo propitivanje pri izmjeni aktivnosti, ponavljanje, testovi,
domae zadae
PRIPREMANJE NASTAVE
- prvenstveno se odnosi na pripremu svih resursa i materijala
(razmjetaj klupa, fotokopiranje
radnih listia i sl.)
- proba i provjera tehnikih pomagala
170

- priprema nastavnih materijala- didaktiki materijalni mogu ve

postojati, a moemo ih
izraditi i sami
MATERIJALI ZA PRAENJE I OCJENJIVANJE
- formalno i redovito praenje uenikog napretka i rezultata je
obavezno
- odluka o tome koliko e se uenika ocijeniti odrenenog sata i kako
- materijali za praenje i ocjenjivanje moraju biti valjani (ocjenjuju
ono to tvrde da
ocjenjuju), primjereni i standardizirani (svaki se uenik ocjenjuje na
jednak nain)
- potrebno je koristiti razliite materijale i vrste odgovora (usmeno,
pismeno,
promatranjem)
3. IZVEDBA NASTAVNOG SATA
NASTAVNIKOVO PONAANJE
- nain rada jednako je vaan kao i sadraj rada
- potrebno je biti siguran, oputen, samouvjeren i svrhovit kako bi se
potaklo zanimanje za
nastavu
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 5
- bitan je optimizam
- dobra priprema omoguava bolji osjeaj an satu
- govor treba biti tean i pri tome treba gledati sve uenike redom i
to u oi
PREGLED NASTAVNIH AKTIVNOSTI KOJIMA SE NASTAVNIK
MOE POSLUITI:
nastavnikove usmene aktivnosti
- uglavnom ovise o nastavniku
1. usmeno izlaganje
- vana je jasnoa
- ne moe trajati cijeli sat jer se uenici teko mogu koncentrirati
tako dugo, treba
biti to krae
- najee se javlja na poetku sata (privlaenje pozornosti,
objanjavanje svrhe
nastavne jedinice, povezivanje s prethodnim nastavnim jedinicama)
- tumaenje je esto usporedno s postavljanjem pitanja
- rjenik mora biti prilagonen uenicima
- dobro je koristiti glas i govor tijela za odraavanje panje uenika
- koritenje primjera, dobro je da su vezani uz ivot uenika
- treba pratiti i provjeravati razumijevanje sluaa
2. postavljanje pitanja
- otvorena (vie odgovora)zatvorena pitanja (jedan odgovor)
- pitanja vieg (logino razmiljanje, ra lamba i prosudba)
pitanja nieg
tipa (prisjeanje i nabrajanje)
171

- pitanja moraju imati svrhu i biti prilagonena uenicima

- obuhvatiti to vie uenika
- po potrebi potpitanja
- iskoristiti uenike odgovore- ak i netone
- poveati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja
- ne prozivati uenika prije nego li se kae pitanje jer se tako
zadrava panja
3. vonenje razredne nastave
- izmjena uenikovih i nastavnikovih tumaenja, stajalita i pitanja
- nastavnik odluuje o rasporedu klupa i o tome koliko e voditi i
usmjeravati
raspravu
- loe oblikovane i netone izjave se moraju izluiti kroz razgovor, a
ne prekidati i
nemilosrdno pobijati
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 6
obrazovne zadae
- mogu se provesti uz malo ili nimalo nastavnikovog sudjelovanja
- nastavnik krui po razredu, prati rad i pomae uenicima
4. praktine vjebe
5. projekti
6. rjeavanje problema
7. radni listii
8. kompjuterske igre
9. dramatizacije
10. rasprave u skupinama
- treba pripremiti materijale i dati precizne upute za rad
- uenici moraju raspolagati odrenenim sposobnostima za ovaj oblik
rada
- individualne aktivnosti omoguuju uenicima da rade svojom brzinom
- suradnike aktivnosti omoguuju razmjenu ideja, komunikaciju i
smisao za rad u grupi
(najbolje od 2 do 6 lanova)
- aktivno uenje je poticajnije
STILOVI POUAVANJA:
- proizlaze iz sklonosti nastavnika odrenenim aktivnostima uenja u
pouavanju
formalni (tradicionalni)- usmeno izlaganje, vonene aktivnosti
neformalni- grupni rad, drugaija organizacija prostora, manja
kontrola nastavnika
- teko je podijeliti nastavnike u ove dvije kategorije jer najee
kombiniraju
STILOVI UENJA:
- proizlaze iz sklonosti uenika odrenenim aktivnostima uenja i
zadacima
- nije lako odrediti, a i variraju ovisno o pojedincu

172

- u jednom razredu nije mogue radom odgovoriti na omiljeni stil

svakog uenika
- dobro je da uenik razvije djelotvorno uenje i stilovima kojima je
manje sklon
PRILAGODBA AKTIVNOSTI UENICIMA:
- darovitijim i slabijim uenicima dobro je zadavati zadatke koji e
njima biti zanimljivi,
poticajni i primjereno zahtjevni
- aktivnosti en smiju biti niti prelagane niti preteke, moraju
ostvarivati optimalni napredak
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 7
- dobro je i grupiranje uenika u skladu sa sklonostima i(li)
sposobnostima (oprezno- da se od
slabijih ne prestane vie oekivati)
- grupe heterogenih sposobnosti omoguuje lepezu sposobnosti
- uvijek od uenika oekivati malo vie- poticajno
- uzeti u obzir interese i potrebe uenika
- nastava se prilagonava uenicima i individualnim radom (= vonenjem)
kojim se omoguava
struna pomo, ali i prisniji kontakt izmenu uenika i uitelja
- metoda skela = struno mentorstvo grupi uenika u nekoj aktivnosti
- stariji vrnjaci mogu pomagati mlanima
UPOTREBA IZVORA I MATERIJALA:
- na raspolaganju je irok raspon izvora i materijala
- provjeriti kvalitetu i primjerenost temi
- dobro pripremljena i pregledna kolska ploa- pokazatelj standarda
kvalitete rada koja se
oekuje i od uenika
- k. ploa i grafoskop- natuknice, podsjetnik, nove rijei, upute za
zadatak, popis uenikih
ideja koje e se poslije analizirati
- ne govoriti dok pie po ploi!
- treba organizirati izvore i materijale tako da uenici ne moraju
dugo ekati da donu do njih
- istaknuti uenicima da su izvori zajedniki i da s njima treba biti
paljiv
4. VOENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA
POECI, PRIJELAZI I SVRETCI
- vanost tonosti, tj. da nastavni sat pone prilino brzo nakon
vremena slubeno
predvinenog za njegov poetak
- nakon poetnog komeanja treba dati nedvosmislen i jasan znak za
poetak sata (Panja,
molim.)
- ako se svi nisu umirili to treba i pokazati jer ako se pone sa satom
dok svi en paze to e biti
znak drugima da niti oni ne moraju paziti
173

- najava teme ili kratka aktivnost koja se mora obaviti

Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 8
- nakon toga treba uspostaviti pozitivni mentalni okvir povezivanjem
sata s prethodnim
aktivnostima (Sjeate li se da smo prolog tjedna ili Moe li mi
netko rei to je i
sl.)- tako se stvara uspjean uvod u nastavni sat koji e olakati
uenje tijekom nastave
- mentalni se okvir izgranuje i provjerom jesu li svi spremni
- prijelazi menu aktivnostima trebaju biti glatki, skokoviti su
potrebni samo iz opravdanih
pedagokih razloga
- nastavnik odluuje kada e i kako nainiti prijelaz- ako treba
aktivnosti se mogu produljiti
- dobre upute smanjuju skokovitost
- dodatne upute pojedinim uenicima i opomene mogu se izrei
individualno da se ne prekida
ili odgana aktivnost drugih
- na kraju dati nekoliko pohvalnih rijei u vezi s nauenim gradivom,
nekoliko zakljuaka ili
saetaka o postignutom
- sat treba zavriti na vrijeme
- pripremanje uenika na zavretak sata- zadavanje zadae,
prikupljanje opreme
- ne dati im da se ponu pakirati prije znaka
- ne dati da izgube disciplinu
ODRANJE UENIKOG SUDJELOVANJA
- osmiljene aktivnosti moraju iti pedagoki djelotvorne i u kojima e
uenici imati to raditi
- aktivno i pasivno praenje omoguuju nastavniku da spozna kako
najbolje potai suradnju
- mnogo je razloga za pad uenike pozornosti- preduga aktivnost,
nastavni je sat predug ili
prespor
- to manje prekidati tijek sata
- zanimanje za nastavu moe se odrati ako se uenicima tono kae
koliko e vremena i
truda morati uloiti u pojedini zadatak ili aktivnost- tako da na
vrijeme zavre i sat se dalje
nastavi
- konstruktivne i korisne povratne informacije uenicima valja dati
kao podrku i poticaj za
daljnji napredak- praktina korist, ali i signal uenicima da se njihov
rad prati, poticaj
motivaciji i zalaganju
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 9
174

POTPORA NASTAVE
-drutveni element- tko moe s kime razgovarati, o emu, gdje,
kada, na koji nain i s kojim
ciljem?
- organizacija razgovora prilikom aktivnosti
- u razrednoj raspravi treba govoriti jedan po jedan uenik, svi
moraju dobro uti to se govori
- ne smije se dopustiti amor ili nekakva popratna buka
- rad u grupama- zahtijeva organiazciju, zadatak mora biti jasan,
izvjetavanje o rezultatima
- promatra se ne treba dulje zadravati u skupinama jer time moe
koiti rad skupine
- uenicima treba naznaiti vremensko ogranienje
- praktine aktivnosti- ako se rezultati trebaju ekati dobro ju je
spojiti s nekom drugom
aktivnosti
- ako se oprema dijeli dobro je napraviti raspored
- kompjuterski programi- smjene u nedostatku kompjutera
KRETANJE UENIAK I GALAMA
- potrebno je odravati primjereni nadzor nad kretanjem uenika u
uionici i zadrati galamu
na podnoljivoj razini
- nepostojanje standarda- kod svakog je profesora drugaije
- uenici moraju biti na svojim mjestima
- pravila kada tko smije ustati i etati
- kad poraste galama preporua se rei neto o radnom ugonaju koji
oekujemo (pr. Neka
govori samo jedan lan grupe.), a ne se aliti openito (pr. Manje
galame!)
- kretanje i galama su poeljni kada imaju svrhu (organizirani kaos),
a ne kad su samo
mete
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 10
5. RAZREDNI UGOAJ
- snano utjee na uenikovu motivaciju i odnos prema uenju
USPOSTAVA POZITIVNOG RAZREDNOG UGOAJA
- to je svrhovit, radni, oputen, srdaan, poticajan i srenen ugonaj
- pozitivan se razredni ugonaj uglavnom temelji na implicitnim
vrijednostima koje proimaju
nastavu- a to je da su uenici i njihovo uenje silno vani
- to manje gubitaka vremena
- smireno rjeavanje uenikog neposluha
- brina njenost u odnosu s uenicima
- red- djelotvorna organizacija i ustroj nastavnog sata
- uzajamno potivanje i razumijevanje
MOTIVIRANJE UENIKA
- vaan imbenik potreban za stvaranje pozitivnog razrednog ugonaja
175

- 3 najvanija utjecaja na uenikovu motivaciju u razredu:

unutarnja motivacija- uenikova znatielja, ui za sebe
vanjska motivacija- aktivnosti kao sredstvo postizanja nekog cilja
izvan same
aktivnosti
uenikovo oekivanje (ne)uspjeha
- vano je da nastavnik ima visoka oekivanja od uenika- realna, ali
izazovna
Treba iskoristiti:
- unutarnju motivaciju- teme vezane sa ivotnim iskustvima uenika,
mogunost izbora,
pokazivanje kako su im se kompetencije poveale
- vanjsku motivaciju- povezivanje truda i uspjeha uenika s opipljivim
nagradama i
povlasticama
- nagrade ne smiju biti pretjerano natjecateljske (npr. knjiga) jer
moe loe djelovati na slabije
uenike
- umjena upotreba nastavnikove pohvale ini je snanim motivatorom
- ukazivanje na vanost neke teme ili aktivnosti- povezivanje s
eljenim kvalifikacijama,
dobrim rezultatom na testovima
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 11
- oekivanje uspjeha- praenjem na satu i brzom i poticajnom pomoi
treba to vie smanjiti
frustracije koje bi loe pripremljena aktivnost mogla stvoriti kod
uenika
- moraju osjeati da uz uloen napor mogu uspjeti, da uspjeh ovisi o
njima
ODNOS S UENICIMA
- uenici najbolje ue kada se taj odnos temelji na uzajamnom
potovanu i razumijevanju
- strunost u radu odaje brigu za uenika i njegovo potivanje
- pokazivanje uenicima da ih se razumije (primjeivanje stvari koje
ih se tiu)
- pruanje dobrog primjera za ono to se od njih oekuje
- razborita upotreba humora, zadravanje autoriteta pri tome
POVEAVANJE UENIKE SAMOSVIJESTI I SAMOPOUZDANJA
- ne smije se isticati neuspjeh uenika usporenujui ih s odlikaima
- snaan utjecaj formalnog, ali i skrivenog kurikuluma na uenike
- treba isticati vanost cijele osobe, osobnog razvoja, uenikog
svjetonazora te koncepcije
osobnog djelovanja i mogunosti izbora
- pozitivni komentari, poticajni, ohrabrujui, pohvalni i oputajui
potiu ueniku
samosvijest
- govor tijela odailje neverbalne poruke
176

- kod uenikih pogreaka treba dati uputu kao pomo, a ne prijekor

- ne se ponaati netrpeljivo i s visine prema ueniku koji ima problem
- osobno zanimanje za napredak pojedinih uenika- povezivanje
komentara s njihovim
potrebama i minulim radom
IZGLED I SASTAV RAZREDA
- nije dio samog sata, ali snano utjee na razredni ugonaj
- ista i uredna prostorija, odgovarajua oprema, ugodna svjetla i
prozrana uionica kod
uenika razvija pozitivna oekivanja od nastave
- izloeni ueniki radovi, plakati
- razmjetaj klupa- treba biti funkcionalan, dobra vidljivost
nastavnika i ploe
- izgled nastavnika takoner govori o njemu
- neuredne klupe treba posloiti prije poetka sata
- is sastav razreda je vana poruka
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 12
- mijeani razredi poruuju da su svi jednako vani
- razred sastavljen po nekom kriteriju (pr. kolski uspjeh) utjee na
oekivanja uenika, ali i
nastavnika- bitno je da se ne obeshrabre skupine koje se smatra
prosjenima ili
ispodprosjenima
6. DISCIPLINA
= red potreban da bi uenici djelotvorno uili
- vano je imati na umu da su za postizanje potrebnog reda vanija
umijea djelotvornog
pouavanja nego odnos nastavnika prema uenikom neposluhu
- utjerivanje straha u kosti kao strategija guenja neposluha je
nepoeljno jer usporava
uspostavu pozitivnog razrednog ugonaja
PRIRODA UENIKOG NEPOSLUHA
- najee su vrste uenikog neposluha: brbljanje, upadice, galama,
odsutnost duhom,
neizvravanje zadae, bezrazlono odlaenje s mjesta, ometanje
drugih uenika, kanjenje na
nastavu
- rjeni su ozbiljni tipovi neposluha: verbalna agresija, neprihvaanje
autoriteta, tjelesna
nasrtljivost
- disciplina ne ovisi samo o ponaanju i oekivanju nastavnika, nego i o
oekivanjima uenika
i o obiajima kole
- najvaniji uzroci neposluha: dosada, dugotrajan umni napor,
nemogunost da se izvri
aktivnost, drueljubivost, niska kolska samosvijest (uenici se teko
uputaju u aktivnost iz
177

straha od neuspjeha), emocionalni problemi, negativan odnos prema

koli i uenju, nedostatk
negativnih posljedica
USPOSTAVA AUTORITETA
- potrebna da se organizira uenje, a ne kao izvor moi
- ovisi o 4 najvanija obiljeja nastavnikove zadae:
iskazivanje statusa
- oputenim, sigurnim ponaanjem i samopouzdanjem koje se iskazuje
glasom, dranjem,
izrazom lica i gledanjem u oi
- dio odnosa uenika prema nastavniku dolazi iz njegova doma i stava
roditelja
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 13
- slobodno hodanje prostorijom, zapoinjanje razgovora i
usmjeravanjem aktivnosti- to
isto uenici ne smiju raditi za vrijeme sata
kompetentno pouavanje
- pokazati da puno znamo o nekoj temi ili predmetu, da nas zanima i da
moemo struno
organizirati nastavne aktivnosti
- potie u uenika osjeaj ponosa i samopotovanja te vrijednosti
organizacijski nadzor u uionici
- uspostava jasnih pravila ponaanja i oekivanja u vezi s uenikim
ponaanjem te
nametanje svog stajalita u situaciji izbijanja sukoba
uspjeno rjeavanje uenikog neposluha
- uzeti u obzir kontekst
- reagirati na manji neposluh kako ne bi dolo do veeg
KAKO PREDUHRITTI UENIKI NEPOSLUH
- pomno praenje uenikog ponaanja i rada za vrijeme nastave
(podsjeati se dok ne
prijene u naviku)
pogledom preletjeti po razredu
kruiti po prostoriji
gledati uenike u oi
pravilno rasporediti pitanja- nekoliko pitanja jednom ueniku bit e
znak da se ukljui
u raspravu
iskoristiti blizinu- pribliiti se prialicama umjesto prekidanja tijeka
sata zbog njih
pruiti pomo
mijenjati aktivnosti ili brzinu rada ako je prebrzo ili presporo
uoiti neposluh- dati ueniku o znanja da je primijeen neposluh
uoiti neuljudnost- iznenanen i strog pogled da pokaemo ako nismo
zadovoljni, a ako
to nije dovoljno treba progovoriti

178

premjetanje uenika ako je potrebno nakon to ih se na vrijeme

upozori na to
UZROCI NEPOSLUHA I SAVJETI
- prilikom davanja savjeta ueniku vano je dopustiti da on govori
kako bi shvatio da
neposluh nije u njegovu interesu i da bi obeao da e se ubudue
ponaati pristojno
- vano je da uenik razmisli o svom ponaanju i posljedicama
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 14
- u sluaju veeg problema treba se posavjetovati s kolegama,
eventualno pozvati roditelje
i(li) neke druge ustanove u suradnju
PRIJEKORI
= verbalna upozorenja ili komentar nastavnika koji odraavaju njegovo
nezadovoljstvo
neposluhom uenika
- njima se valja sluiti rijetko i uz umjeno pouavanje
- obiljeja umjenog i djelotvornog sluenja prijekorima:
prekoriti stvarnog krivca
vrstoa- jasnoa i strogost u tonu i sadraju, ne preklinjati
izraziti zabrinutost (za interese drugih kojima neposluh smeta)
izbjegavati ljutnju
istaknuti to je potrebno initi, a ne se openito aliti
pojaati psiholoki uinak- neverbalno, gledanjem uenika u oi i
kratkom pauzom
prije nastavka aktivnosti pojaava se dojam
izbjegavati sukobe- ne se dati uvui u svanu (ako je uenik prenapet
bolje je odgoditi
prijekor i potraiti uzrok i dati savjet)
- na emocionalnu reakciju uenika na prijekor bolje je pozvati ga na
razgovor nakon sata
nego raspravljati na satu
kritizirati ponaanje, a ne uenika (linost)
prekoriti uenika osobno, a ne pred cijelim razredom- tihi apat,
javni prijekor bez
spominjanja imena prijestupnika (manje ometa i nastavu)
spreavanje da ne done do neposluha djelotvornije je nego
eventualne strategije kad
do njega ve done
moe se rei koje je pravilo prekreno i zato
izbjegavati neugodne prijekore (poniavajue)
izbjegavati nepravedne usporedbe
biti dosljedan- povezanost prijekora s dosljednim oekivanjem
izbjegavati prazne prijetnje koje nemamo namjere ostvariti
izbjegavati prekoravati cijeli razred- moda nisu svi krivi
egzemplarni prijekor- prekoriti uenika i naznaiti da se to nee
tolerirati niti kod
179

drugih
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 15
KAZNE
- ako ueniki neposluh potraje
- formalni in (prijekora) koji ueniku treba biti neugodan, a koji mu
treba pomoi da se
ubudue pristojno ponaa
- vano je da uenik shvati da je ona u njegovu interesu- objasniti mu
- 3 najvanije svrhe:
odmazda- moralno zasluena kazna nakon prijestupa
zastraivanje- da uenici izbjegavaju neeljeno ponaanje zbog
straha od posljedica
rehabilitacija- pomoi ueniku shvatiti moralni prijestup
- u koli se koristi u sve tri svrhe, ali bi rehabilitacija trebala biti
najvanija jer ukljuuje
odgojni element
Nedostaci:
neprimjeren model ljudskih odnosa
potiu zabrinutost i zlovolju
kratkotrajan uinak poetnog oka
potiu na osmiljavanje naina kojima bi se izbjegle
ne potiu dobro ponaanje, nego slue za guenje neposluha
ne rjeavaju uzrok neposluha
usmjeravaju pozornost na neposluh
Vrste kazni:
pismene zadae- prepisivanje, sastavci
- ne smije se zahtijevati da za kaznu doma ine neto to su trebali u
koli jer se nastavno
gradivo en smije smatrati kaznom
ostanak u kazni- zadravanje uenika za vrijeme odmora ili poslije
kole da neto
radi ili en radi nita
gubitak povlastica- lako se moe doivjeti osvetoljubivim i
nepravednim (npr. zabrana
izleta)
iskljuenje s nastave
verbalno zastraivanje- nedostatak je da moe izazvati sukob
obavjetavanje ravnatelja i(li) roditelja- nedostatka je da se uenik
moe osjeati
oznaenim pa se tako i ponaati
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 16
simboliko kanjavanje- sustav negativnih bodova koji se zbrajaju u
kaznu
zabrana dolaska na nastavu- najee istilite prije prelaska u
novu kolu

180

- kazne su kontraproduktivne u situacijama koje se mogu rijeiti

razgovorom i pomoi kod
uenja
- moraju biti pravodobne- neposredno nakon neposluha, i primjerene
prekraju
- mora se povezati s politikom kole prema disciplini
- mora uenicima biti odbojna (npr. nije dobro ako oni prieljkuju da
ih se iskljui s nastave)
SUKOBI
- uenik moe reagirati:
jer je napet zbog problema s uenjem
smatra disciplinsku mjeru nepravednom
zbog tjelesnog ili verbalnog zastraivanja
jer izbjegava neku aktivnost zbog straha od neugode
- ako done do sukoba treba:
zadrati mir i objektivno sagledati situaciju
smirivati situaciju
biti svjestan eksplozivnosti situacije
posluiti se svojim drutvenim umijeima kako bi situacija ispala
manje neugodna
pokuati spasiti i svoj i uenikov obraz
zatraiti pomo ako je potrebno
DRUGI POSTUPCI:
- menu nastavnicima dogovoreno promatranje uenika i pisanje
izvjetaja na temelju kojih se
donosi sud o uenikovu ponaanju
- uvjetovani dogovor- obeati ueniku unaprijed odrenenu nagradu
bude li se dobro ponaao
(npr. neka aktivnost)
- razgovor s roditeljima
- prostorije za neposlune uenike- da se smire i razmisle
- bihevioralni pristup nagradama i kaznama
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 17
7. OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKA
= aktivnosti kojima se prati uenikov uspjeh
SVRHE OCJENJIVANJA:
osigurati nastavnicima povratne informacije o uenikom napretku
osigurati uenicima povratne informacije- usporedba s oekivanim
standardom
motivirati uenike
osigurati evidenciju napretka
posluiti kao izraz sadanjih postignua
ocijeniti ueniku spremnost za budue uenje- kao znak jesu li
uenici spremni za
odreneni tip uenja
dokaz o djelotvornosti nastavnika i kola
Opasnosti:
181

uenikovo razoaranje koje ga moe odvui u zaarani krug sve

slabijeg uspjeha
oduzimanje previe vremena nastavnicima i uenicima
usmjeravanje na uspjeh dobrih uenika nautrb kvalitete
obrazovanja u razredu
VRSTE OCJENJIVANJA:
formativno- usmjereno na pronalaenje greaka i manjkavosti u
uenikom radu,
prua savjete i podatke za budui rad
sumativno- standard postignua na svretku odrenenog obrazovnog
razdoblja
normativno- uenikov uspjeh mjeri u usporedbi s uspjehom drugih
uenika (pr.
najboljih 10% uenika- odlian, )
ocjenjivanje na temelju mjerila- ocjenjuje se uenik na temelju toga
je li zadovoljen
odreneni opis postignua bez obzira na druge uenike
dijagnostiko- poklapa se s formativnim, ali precizno odrenuje
potekoe u uenju ili
probleme
interno- dio sata odrenenog nastavnika koji ga je osmislio
eksterno- ocjenjivake aktivnosti koje su osmislili ispitivai izvan
kole
neformalno- utemeljeno na praenju rada u razredu
formalno- ocjenjivanje se unaprijed najavi i omoguuje se priprema
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 18
trajno- na temelju standarda postignua u raznim oblicima
ocjenjivanja, zavrna
ocjena
jednokratno- zavrna ocjena temeljena na standardu postignua
postignutom iskljuivo
na svretku teaja ili programa
objektivno- visok stupanj podudarnosti ocjena razliitih ocjenjivaa
ocjenjivanje postupaka- ocjenjivanje aktivnosti u hodu temeljeno na
neposrednom
promatranju rada uenika
ocjenjivanje na temelju zavrnog proizvoda- predavanje rada sa
svrhom da ga se
ocjeni
Kontrastivni parovi tipova ocjenjivanja:
formativni sumativni
utemeljeni na normama utemeljeni na mjerilima
unutarnji vanjski
neslubeni slubeni
trajni jednokratni
ocjenjivanje postupaka ocjenjivanje zavrnog proizvoda
OCJENJIVANJE AKTIVNOSTI U RAZREDU
182

- praenje mora biti ispitivako i aktivno

- treba se sluiti raznovrsnim ocjenjivakim aktivnostima
- domae zadae povratna informacija kako uenik radi bez tune
pomoi, korisne za
razvitak uenikih organizacijskih sposobnosti i radnih navika, uenje
novog, primjena
nauenog
- kratki testovi trebaju biti poticajni, a ne buditi strah
- standardizirani i normirani testovi omoguuju nastavniku da
usporedi rezultat s oekivanim
rezultatima za uenike odrenene dobi
OCJENJIVAKA AKTIVNOST U PRAKSI
- treba imati na umu niz vanih momenata:
pravednost, povezanost s pedagokim rezultatima koje si je odredila
kola, treba varirati
razliite vrste i oblike ocjenjivanja, uenike valja obavijestiti, mora
se odravati u
primjerenim okolnostima, treba biti brino osmiljena, ocjenjivanje
treba biti valjano
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 19
- vano je uenicima objasniti to se od njih oekuje i pripremiti ih za
ocjenjivanje za koje se
odluimo
- korist od evidencije uenikog napretka ovisi o tome koliko se ti
podaci upotrjebljujusuvie
podrobna ili neupotrebljiva evidencija je traenje vremena
- izvjea roditeljima trebaju biti pravedna i informativna- istai to
treba uraditi, a ne samo
kritizirati
8. OSVRT I PROSUDBA VLASTITOG RADA
- refleksivno pouavanje= kritiko promiljanje o vlastitom radu u
nastavi i potrebno ga je
poticati kao dio svakodnevnog rada nastavnika
- samostalno ili unutar nekog akcijskog istraivanja tj.formalnog
programa istraivanja
OCJENA VLASTITOG RADA U RAZREDU
- dva najvanija aspekta:
ustanoviti KOJA je obiljeja vlastite nastave potrebno usavriti
(sam ili uz pomo)
KAKO najbolje poboljati soj rad na odrenenom podruju- program
usavravanja
- veina nastavnika kree u promiljanje zbog nekog problema koji ih
mui, a ne pokuava se
osvrnuti na svoj rad u cjelini
- oni koji se nastoje osvrnuti na svoj ard u cjelini najee se slue
nekom formalnom
shemom- pr. popis pitanja vezanih uz praksu
183

- treba naznaiti da promjena ne mora znaiti da je dosadanja

nastava bila manjkava ili da je
nastavnik lo
- osim upitnika mogu se u ocjenjivanju rada kolega koristiti i ocjenske
ljestvice- razranenije,
variraju formatom i sadrajem
- mapa rada profesora- pripreme, komentari o satu, povratne
informacije mentora
PRIKUPLJANJE PODATAKA O VALSTITOM SADANJEM ARDU
Metode:
vonenje dnevnika- poslije sata ili radnog dana
snimanje nastave- audio ili videovrpcom
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 20
prikupljanje povratnih informacija od kolega koji su nazoni na naim
satovimadobro
je i promatrati druge
prikupljanje povratnih informacija od uenika- razgovorom,
upitnikom, molbom da
vode dnevnik
OCJENJIVANJE NASTAVNIKA
4 najvanije faze:
predocjenjivaka faza- od nastavnika se trai da razmisli o svome
radu i podruju
kojeg bi voljeli poboljati, u promilajnje treba ukljuiti i druge
aspekte njegova arda
promatranje u razredu
razgovor
faza promjene- podizanje pitanja i problem ana viu razinu, podrka i
pomo
nastavniku da provede dogovoreni razvojni program
- ocjenjiva i nastavnik trebaju imati suradniki odnos temeljen an
povjerenju i potovanjuravnopravnost
- paljivo priopavanje povratnih informacija, treba shvatiti nain
nastavnikova razmiljanja
- dogovoreno ocjenjivanje
RASPOREIVANJE VREMENA
- nekoliko vanih elemenata:
svijest o vremenu
odrediti prioritete
planiranje vremena- kratkotrajno/srednjorono/dugorono
uskladiti vrijeme sa zadaama (koristiti vrijeme kada smo
najdjelotvorniji)
brzo rjeavanje manje vanih zadaa
ne odugovlaiti
biti realan
znati rei ne- ne natrpavati se nepotrebnim

184

delegirati posao- neto prebaciti na nekog kolegu koji je bolji u tome

za to nama treba
sto godina ili na uenika (pr. podjela zadanica i slino)
- dogovaranje s kolegama- ne stvarati dodatne pritiske uenicima u
neko ispito vrijeme ako se
to moe izbjei
Zajedniki predmet Didaktika
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 21
STRES
- razliiti izvori
- uglavnom nastaje kad nastavnici smatraju ugroenim svoje
dostojanstvo ili zdravlje u
neugodnoj situaciji
- umanjuje kvalitetu pouavanja jer smanjuje zadovoljstvo poslom pa
ak i kvalitetu
komunikacije s uenicima
Naini borbe protiv stresa:
tehnike neposredne akcije- odrediti to izaziva stres i zato te
odluiti to poduzeti
kako bi se protiv njega uspjeno borili
palijativne tehnike- tehnike ublaavanja stresa kada on ne nestaje
(pr. stavljanje
doganaja u perspektivu, sagledavanje s drugih strana, emocionalni
odmak,
prepriavanje problema)
- probleme treba rjeavati to prije
- razmisliti nismo li za neke i sami odgovorni
- odrati ravnoteu izmenu poslovnog i osobnog ivota

OBLICI JEZINOGA IZAAVANJA Prema Visinko

Izvjeivanje - vrlo esto u svakodnevnom ivotu, neovisno o

novinama i ostalim medijima. U prirodi je ovjeka potreba da izvijesti
druge o neemu.
-

objektivno pripovjedanje o nekom dogaaju ili pojavi u drutvu

vjerojatno je radi toga smjeteno u pripovjedanje, uz
prepriavanje i prianje, sa jasnom razlikom da se
185

izvjeivanjem o dogaaju izvjeuje i obavjeuje i to

objektivno, istinito i tono
objektivnost u izvjeivanju
premda se tumai da se izvjestitelj ne iznosi vlastite prosudbe
i pretpostavke, neke sastavnice pri ustroju i objavljivanju
vijesti ili izvjea upuuju na subjektivnost procjene
valja istaknuti da su u novinarskim tekstovima obavijesnost i
prosudba u interakcijskoj vezi
zbog toga se temeljna naela za strukturiranje i diseminaciju
novinarske poruke uz objektivnost, primjerenost, brzinu i
zanimljivost moe ukljuiti i angairanost
funkcionalna i odgojna vrijednost izvjetajnog pripovjedanja
jest pouavanje reda u izlaganju, tonosti i istinosti ili
prikazivanja injenica to Visinko govori ovako: u izvjeivanju
uenike pouavamo objektivnosti u pripovjedanju
izvjetajno pripovijedanje pomae u razvijanju logikog
miljenja i zakljuivanja uenika
u izboru temu moe se ostvariti povezivanje kolskih i
izvankolskih aktivnosti uenika

Obavijest u novijoj metodikoj literaturi esto nalazimo meu

upuivakim tekstovima, kao i molbu. Obavijest s terminolokoga
gledita i dalje moe zadrati status upuivakoga teksta, ali je i
prethodnica vijesti zbog objektivnoga, saetoga pripovijedanja.
Ve u drugom razredu uenici ue oblikovati pisanu obavijest, pri
emu se naglaava kronoloki slijed, dakle pripovijedanje dogaaja,
koji se za razliku od dogaaja u prii temelji na stvarnome,
istinitome. Obavijest je vrlo slina vijesti, gotovo je ista, jer
odgovara na temeljnih pet pitanja, ali se od vijesti razlikuje u tome
to se u obavijesti obavjeuje o neemu to e tek biti, a vijest se
uglavnom odnosi na ono to se netom dogodilo. Istraivanje uenikova
pisanja pokazalo je da mnogi uenici ne razlikuju vijest od obavijesti,
ali ni vijest od izvjea.
Obavijest - sadrava podatke o dogaaju koji e se dogoditi.
Najee je rije o unaprijed dogovorenim sastancima, skupovima,
manifestacijama, salmovima...Obavijest mora biti jasna, potpuna i
kratka, napisana objektivno, to znai bez subjektivnoga
komentiranja. Pretpostavlja istinitost i tonost podataka. Moe biti
tek uputa po kojoj e se postupiti, ali moe biti sadrajem zanimljiva i
iznimno vana. Primjer zadatka: sastaviti obavijest o izletu, sastaviti
obavijest o novim uvjetima lanstva u knjinici.

Vijest

186

Meu oblicima novinarskoga izraavanja vijest se dri elementarnim

oblikom novinarskog izraza iz kojeg su se poslije razvili svi drugi
oblici novinarskoga izraavanja. Sadri pitanja: tko, to, gdje, kada i
zato. Razlikuje se nekoliko vrsta vijesti: pisane, govorne ili auditivne
(radijske i televizijske) te slikovne ili vizualne. Uz klasian tip pisane
vijesti poznate su i interpretativna vijest i vijest u nizu. Osobitosti
su vijesti saetost, potpunost, aktualnost, tonost i uvjerljivost.
(pogledati 173. i 174. str). Ovim mjerilima Visinko dodaje jo neka
mjerila koja bi uitelji trebali imati na umu prigodom pripremanja
procesa pouavanja o vijesti:
utjecaj- koliko su uenici zahvaeni prikazanim dogaajem, temom
pravovremenost- je li sadraj aktualan ili ga se moe aktualizirati
blizina- je li vijest iz neposredne okoline uenika ili iz uenikog
ivota
neobinost- moe li vijest zaokupiti uenike, moe li im biti zanimljiva
vanost- je li sadraj vijesti vaan sakolskog odnosno odgojnoobrazovnog gledita
publika- kojoj je publici vijest namijenjena
posljedice- na koji nain vijest moe djelovati na uenike
ljudski interes
sukob- otkrivanje odreenog sukoba

primjer vjebe: sastavljanje popisa osoba koje uenicima mogu biti

izvorima vijesti (primjer je tekst o osmaima u Dubrovniku)
-

kvaliteta e uenikova teksta ovisiti o tome koliko su tema,

motivi i sam in pisanja, objavljivanja i itanja u funkciji
uenike i njoj komplementarne publike

S POLAZITEM U VIJESTI GRADE SE OSTALI OBLICI

IZRAAVANJA

vjebe s glavom u novinarstvu vrlo su sline vjebama pisanja

uvoda za bilo koju vrstu teksta
glava moe biti rezimirajua, naratvna, opisna, alternativna,
sumirajua, anedogtalna
u vezi s ustrojem u literaturi o vijesti i oblicima novinarskog
izraavanja
(pogledati knjigu 173175)

187

Izvjee osim to odgovara na svih 5W pitanja odgovara i na 6.kako?

Izvjee se pie o dogaajima koji su unaprijed najavljeni, npr. neka
sveanost, otvorenje, koncert... Izmeu izvjetaja i vijesti nije
razlika u sadraju ve prvenstveno o nainu iznienja injenica.
Izvjetaj mora primaocu poruke (itatelju) dati takve podatke o
sadraju dogaaja kao da je on sam prisustvovao dogaaju. Nije
dobro tumaiti kako je izvjee priirena vijest jer se do izvjea ne
moe doi proirivanjem vijesti.

UVJEBAVANJE IZVJEIVANJA- PRIMJERI ZA VJEBU

pri pisanju vijesti i izvjea uenicima treba ponuditi istinite

dogaaje, a za sastavljanje istinite podatke, po mogunosti
primjerene njihovu stupnju razvoja i naobrazbe te kulturoloke
vrijedne- izbjegavanje dogaaja koji ire negativno ozraje
mogue teme: Novost u kolskoj kuhinji, Uspjesi naih glumaca,
Sveanosti u koli
-

Primjeri strategija za pouavanje vjetina pisanja vijesti

1. Uenici tijekom odreenog vremena prate ve objavljene

obavijesti, vijesti i izvjea o odabranoj temi i ureuju
informativne novine
2. Odaberite vijest iz tiska i sastavite ju na nov nain
3. Uenicima moemo ponuditi mnotvo podataka u obliku
natuknica. Njihov je zadatak odrediti koji su podatci nuni
proirena vrsta ovog zadataka: sastaviti vijest i dati naslov
4. Moemo im ponuditi stilski neprimjereno napisanu vijest da bi
utvrdili nedostatke
5. Moemo im ponuditi nepotpuno napisanu vijest ili opirno
napisanu vijest koju moraju skratiti
ivotopis - Latinski izraz za ivotopis je curriculum vitae, tj. CV.
ivotopis se najee pie u poslovne svrhe, prilae se uz molbu ili uz
prijavu natjeaja za zaposlenje ili za nastavak kolovanja na viim i
visokim stupnjevima. ivotopis se pie i radi predstavljanja osobe u
razliitim prigodama; u knjigama, u radijskim i televizijskim
emisijama, u koli, na nekim skupovima... ivotopis je vaa osobna
karta-saetak znanja i vjetina koje posjedujete. U literaturi se
navode dvije inaice pisanja ivotopisa- tablini (uvezen obrazac
188

povezan s prevlau engleskog jezika) i narativn. Moramo uenike

izvjestiti u pisanju jednostavnog, kratkog ivotopisa.
Mora biti pregledan, kratak i jezgrovit te sadravati sljedee
informacije:
- ope podatke
- podatke o formalnoj edukciji
- podatke o neformalnoj edukaciji
- radno islustvo
- podatke o znanju stranih jezika i informatikih programa
- hobije
- preporuke
ivotopisi hrvatskih knjievnika pronalaze svoje mjesto u odgojnoobrazovnoj praksi. Visinko se zalae za takve ivotopise koji e
obilovati zanimljivostima iz ivota umjetnika jer na taj nain moemo
uenike zainteresirati za njihovo stvaralatvo.

Molba je uvod u ivotopis, naslovnica vaeg ivotopisa i vaa ponuda

tvrtki kojoj se obraate.
Ona je poslovni oblik pisane komunikacije koji je razvidan u stilu
izraavanja. Formalni izgled molbe podrazumijeva tone podatke
poilajtelja i priamtelja. Gotovo kao naslov, na sredini se stranice
navede da je rije o molbi te koji je predmet molbe. Slijedi kratak
tekst koji sadrava obrazloenje pisanja molbe. Molba zavrava
zahvalom, pozdravom i potpisom te mjestom i datumom upuivanja
molbe (primjer u knjizi).
Nastavna praksa pokazuje da uenicima predstavlja problem jezina i
stilska posebnost molbe.

Dopisivanje - U posebnim se prigodama, upuuju jedni drugima dobre

elje, pozdrave, estitke. Zbog razliitosti prigoda u dopisivanju
govorimo o estitkama, pozivnicama, suutnicama, razglednicama. No,
danas je najuestalije dopisivanje Sms-om i elektronikom potom.
Tako sve oblike dopisivanja, dakle i one kojima se ostvaruju susreti
meu ljudima, kojima se obavjeuje, poziva, estita, nalazimo u
elektronikim porukama, koje se estetski, tekstualno i likovnografiki mogu iznijansirati do eljenoga cilja. Manjim dijelom u obliku
SMS-a, premda svjetski trend postaje ak i pisanje roana u obliku
SMS-a. Osim to podrava veliku brzinu i relativno je jeftino,

189

dopisivanje je preko mobilne telefonije ili elekronikom potom

leernije.

POZIVNICE KOLSKOG TIPA

-

ustroj vrlo slian ustroju pisma sadravaju pozivnice koje

pirpadaju skupini oblika jezinoga izraavanja za dopisivanje
primjerene su u stvarnim ivotnim situacijama u kojima uenici
izravno sudjeluju a prikladne su za vjebanja pisanja na razini
sadraja i izraza i u njih moemo ubrojiti razliite pozivnice za
roendan, predstavljanje publikacije, razliite sveanosti u
koli itd.
tekst moe sadravati ove dijelove: obraanje onome kome su
upuuje pozivnica (osoba, skupina, djelatnici neke ustanove ili
organizacije: kratak tekst od jedne do nekoliko reenica u
kojoj moe biti i rkai tekst ili citata; potpis onoga koji alje
pozivnicu: mjesto i datum)

ELEKTRONIKE PORUKE I PORUKE SMS-OM

-

danas je najuestalije dopisivanje SMS-om i elektronikom

potom
sve oblike dopisivanja danas nalazimo i u elektronikim
porukama koje se estetski, tekstualno i likovno-grafiki mogu
iznijansirati do eljenog cilja
ovaj oblik dopisivanja ja leerniji i jeftiniji i ne zahtijeva toliku
formalnost u pisanju
no pretjeranom uporabom SMS poruka zanemaruje se i
zatomljuje vanost jezinog izraavanja
poslovno pismo upueno elektronikom potom podlijee istim
pravilima kao ono poslano uobiajenom potom

Klasini i suvremeni oblici estitke - Pismo, estitku i ostale oblike

dopisivanja koji su prethodnici SMS-a i elektronikih poruka ne bi
valjalo zanemariti. Ona estitka koju primamo elektroniki ili Sms-om
nije prisutna koliko ona koja nam je stigla u potanski sandui.

190

Pismo - kao oblik jezinoga izraavanja pojavljuje se u 4. razredu

osnovne kole, a u 8. razredu proiruje se znanje o osobnom
(intimnom) i otvorenom pismu. U srednjoj koli, na zavretku
kolovanja uenici se bave privatnim i javnim pismom tako to
promatraju komunikacijski proces koji se uspostavlja i razvija
posredstvom pisma- produbljuje se odnos s javnim, napose poslovnim
pismom.

Sadrajem pisma i nainom njegova oblikovanja pokazujemo svoj

odnos prema osobi kojoj piemo. Zapravo, pismo svojim sadrajem i
izrazom predstavlja i onoga tko pie i onoga komu se pie.
Sugovornik moe biti stvarni ili zamiljeni lik.
Pismo je prepoznatljivo po svome formalno-pojavnom ustroju:
1. otvara ga poetni pozdrav, obraanje stvarnom ili pak
zamiljenom sugovorniku
2. glavni dio pisma sadrava razradbu odabranoga predmeta
obradbe
3. zavrni pozdrav i potpis
Navedenim temeljnim dijelovima pisma dodati moemo i priloge
i/ili dopisak
Nastavna praksa pokazuje da uenici prilino lako svladavaju
ustroj pisma i da rado sastavljaju pisma namijenjena njihovim
vrnjacima ili pak blinjima.
U pristupu osobnom pismu uzorak bi trebao biti jednostavan u
izrazu i sadraju, tovie, trebao bi zraiti ljepotom
uspostavljenoga odnosa meu ljudima, da bi do uenika doprla
odgojna vrijednost komunikacije pismom (primjeri iz knjige).
Sadrajno se osobna pisma mogu kretati u svim smjerovima
uspostavljanih meuljudskih odnosa, dakako s teitem na
plemenitim osjeajima.
Pismo moe biti i knjievni oblik i tada je rije o epistolarnoj
prozi- studija pisama slavnih ljudi- Kristina Kaurin Alduk
- primjer itanja pisma iz Rukoljuba Pavla Pavliia,
Na predloku je toga pisma mogue obraditi nekoliko tematskih
jedinica: ustroj pisma, osvijetliti ulogu knjievnosti i knjievnika u
drutvu, obnoviti ustroj pisma i produbiti susret s knjievnicom
autor se bavio zadaama knjievnika i nastavnika knjievnosti,
uzevi kao uzor djelo svoje omiljene spisateljicePavliievo pismo
pomae nam u dubljem otkrivanju djela te hrvatske knjievnice

191

Biljeka i natuknica - Rije je o dvjema vjetinama koje su u

posljednje vrijeme dobile zasebno mjesto u Nastavnome programu
meu temama o jezinome izraavanju za 7. razred osnovne kole.

Biljeka je krai ili usputan zapis. Odatle i biljenica - mala knjiica

za pisanje i pravljenje biljeaka. Biljeka mora biti bliska tekstu, to
znai da emo u njoj naii na reenice koje e biti u poveznici s jo
pokojom reenicom, ali ponajvie s rijeima i sintagmama koje u
biljeci oznauju glavne ideje.

Biljeke moe biti sastavljena od rijei i sintagmi meu kojima su

uspostavljene razliite veze crtama razliitih vrsta, zaokruivanjem,
bojama iji je smisao jasan samo onome tko je napravio biljeke.
Opisane biljeke zapravo prate aktivno uenje tijekom predavanja i
prouavanja odabranoga izvora.
S uenicima valja zapoeti s vjebama biljeenja na temelju
proitanoga teksta. U uenju pisanja biljeki ueniku pomae vjeba
u kojoj e podcrtavati kljune (vane) rijei u tekstu koji ita.
Posrijedi su biljeke radi samokomunikacije pojedinca i one slue
samo onome tko ih je stvorio te prate aktivno uenje tijekom
predavanja i prouavanja odabranog izvora.
Za uenike je bitno razumjeti i uvjebati pripremanje biljear
prirprema ka za govorenje, odnosno pisanje. U procesu nastajanja
vezanoga teksta bilo kojeg oblika jezinog izraavanja vana je
pripremna faza u kojoj se autor priprema i pravljenjem biljeaka.
Nauiti i izvjebati biljeenje uz ostalo je i u funkciji uenja na
predloku odabranoga ili zadanoga izvora. Zapoeti valja s vjebama
biljeenja na temelju proitanog teksta, a pomae i vjeba u kojoj
uenik podcrtava kljune rijei u tekstu koje ita.
Biljeke se prave i tijekom itanja knjievnoga teksta. Ono to je
bitno je injenica da uenici tijekom itanja lektirnoga tiva oprezno
pristupe krilatici itanje s ovolkom u ruci jer ono to ne bi trebalo
initi je o svakoj lektirnoj knjizi biljeiti na isti nain jer svaka
lektira podrava odreene posebnosti na koje treba obratiti panju.
(primjeri u knjizi).- primjer susret Divljeg konja i Zvijezde/ Sluanje
govora- razgranate i linearne biljeke
Visinko predlae da se za svaki naslov koji je obavezan primijeni
pitanje koje e uputiti na osbitost djela, i u vezi s tim na pripremanje
biljeke koja e biti doivljaj i razmiljanje o posebnosti na naslov,
likove, odnose meu likovima itd.)
-

pri itanju lektirnih naslova dvije su biljeke koje ulaze u

podruje zanatske razine i njih bi uenici trebali svladati. Prva
192

se odnosi na bibliografsku biljeku- kako se pie i

razumijevanje vanosti. Druga je biljeka o piscu- biografska
biljeka, koja se stilski razlikuje od biografije. Biografske
biljeke uenici najee susreu u nastavi knjievnosti
na zanatskoj razini kasnije uenici ue o biljekama u tekstu,
tj. o napomenama i podatcima koji se odnose na podatke koji se
biljee u podnoju teksta (fusnote)- njima se objanjava ili
dodaje neto

Natuknica - moe biti podsjetnik za govorenje ili poticaj za

sastavljanje. Teak kae kako se dobra vjeba napisati enicima na
plou deset natuknica kao potencijalnu okosnicu fabule koja postaje
temeljem uenikove prie. Poput biljeke, i natuknica ima jo neka
znaenja kao to su enciklopedijska natuknica, rjenika natuknica i
natuknica u leksikonu.

Vjebe opisivanja
postupak se opisivanja svladava na recepcijskoj i dijelom na
produkcijskoj razini
- na primjerima tueg i vlastitoga stvaranja uenik zapaa,
promatra i razumije te zna razliku izmeu subjektivnog i
objektivnog opisa
-uenik razumije vanost redoslijeda u postupku opisivanja, ui o
vrijednosti izbora rijei i izraza kojima moe opisivati
-

- u opisu se preteno rabe imenice i pridjevi te glagoli

- razvija se vjetina promatranja predmeta opisa; zapaanje i
imenovanje predmeta opisa i njegovih obiljeja te zapaanja i
imenovanje pojedinosti koje su povezane s predmetom opisa
- najjednostavnije je vjeba koja se bavi redoslijedom u opisivanju
- vjeba koju je mogue primijeniti u sklopu teme Subjektivo i
objektivno opisivanje

REDOSLIJED U OPISIVANJU

VJEBA u kojoj su ispremijeani dijelovi opisua djeaka koji dolazi u

Ulicu lipa. Zadatk je da se proita svaki dio i naprave biljeke to iz
dijela saznajemo o djeaku . Nakon to naprave biljeke one moraju
posluiti kao pomo u uspostavljanju reda meu dijelovima i na prazne
crte moraju upisati brojke kojima e odrediti pravi redoslijed u opsiu
193

Stvaralaki zadatak- Odaberite djevojicu ili djeaka koju/kojeg

biste rado opisali. Pripremite redoslijed opisa.

OBJEKTIVNO OPISIVANJE

U razumijevanju razlika izmeu subjektivnog i bojektivnog opisivanja

moe se polaziti od uenikova oblikovanja teksta na temelju zadanih
rijei. Izborom rijei zapravo se upuuje na tekst koji nije literaran.

Vjeba- Proitaj rijei i izraze te zakljui tko bi mogao biti

sredinji lik teksta u kojemu bismo mogli upotrijebiti ove rijei i
izraze. Navedene rijei sloi u reenice, a te reenice povei u krai
sastavak. Nakon to proitaju svoj uradak moraju odgovoriti na
nekoliko pitanja.

Opis predmeta

najee se opisuju predmeti iz uenikove konkretne stvarnosti:

predmet, mjesto gdje se nalazi, svojstva i pojedinosti vezane uz
predmet, izraavanje prenesenih znaenja
VJEBA: na temelju odabranih rijei o ormaru uenik treba
napisati sastavak i proitati ga! Usporediti opis stola i ormara!

STVARALAKI ZADACI: Odabrati predmet koji nam je dostupan

za promatranje, zamisliti kako bi se on nama predstavio, kako bi
sebe opisao, ime bi privukao pozornost, koja su njegova obiljeja
i kojom bi reenicom on zakljuio svoj opis o sebi.
Usporedni opis predmeta u pouavanju o subjektivnome i
objektivnome opisivanju:
-

proitati tekstove o ormaru, usporediti slinosti i razlike (jedan

je objektivan, a jedan subjektivan), izdvojite rijei i izraze po
kojima se drugi tekst osobito razlikuje od prvog

Razliitost izbora predmeta opisa

-

sintetoka vjeba kojom uenici utvruju steena znanja i

vjetine u opisivanju i njome se uspostavlja trajnost u bavljenju
sadrajima usvojenima tijekom sljedeih obrazovnih razdoblja
VJEBA: odabrati predmet, promatrati ga, zapisati rijei,
skupove rijei, izraze koje emo upotrijebiti u sastavku! Odrediti
mjesto i kako to mjesto predmet zauzima, odrediti svrhu

194

predmeta, kojim se osjetilima predmet moe doivjeti, promotriti

obiljeja predmeta i onda sloiti reenice u sastavak!
STVARALAKI ZADACI: Odabrati predmet koji moemo zamisliti
i razmisliti po emu bi mogao biti zanimljiv drugima! Odabrati
predmet koji je stvaran i razmisliti po emu bi mogao biti drugima
zanimljiv!
Opisivanje osobe (lika)
-

valja razvijati misao o vanosti zapaanja pri promatranju osobe

izgled, osobine, postupci i govor
svrha: razvijanje uenikove vjetine promatranja i izraavanja
zapaenoga u vezi s kritikim razmiljanjem o ovjeku, ljudima u
poznatim okruenjima
uenik zna razliku izmeu vanjskoga i unutarnjega opisa osobe,
razumije i poznaje pojam porteta, razvija iskustvo izbora koga
opisivati i zato???
uenik zna to je pojam osobe , razumije i poznaje pojam portret
upuujemo ga i na opisivanje samoga sebe te na promiljanje o
tome kako bi njega opisala neka osoba iz njegove okoline
osobito se razvije vjetina promatranja i zapaanja vanjskog
izgleda te postupaka , ponaanja i govora osobe koja je predmet
opisa- razvijaju se zapaanje fizikih osobina, ali i osobina koje
su razvidne u postupcima, ponaanjima i govoru osoba
to utjee na razvijanje vrijednosti meuljudskih odnosa

Redoslijed u opisu lika:

VJEBA: Strah u Ulici lipa Milivoj Matoec proitati ulomak i

napisati redom u tablicu to saznajemo o doljaku u Ulici lipa! za
svaki odjeljak potrebno je napisati biljeku u tablicu! Zatim
odgovoriti na nekoliko pitanja o tipu ulomka, i o redoslijedu koji su
utvrdili
Portretiranje u skupini:
-

portret prikazivanje osobe, njezina izgleda i osobina

(knjievnost i likovne umjetnosti)
VJEBA: Odabrati osobu iz razreda koju bismo portretirali! Kako
bi to bolje portretirali osobu moraju ju promatarati i razgovarati
o njoj. Napravimo plan opisa prema sljedeim tokama
promatranja izgled (cjelina i dijelovi), pojedinosti u izgledu,
pojedinosti koje vezujete za osobu, zatim unutarnje osobine
(postupci ponaanje nain govorenja)! Sastaviti reenice prema
planu opisa i proitati sastavke! Istraivanje: Koje su rijei
koritene za unutaranji, koje za vanjski opis? Razmislite to
moete u vezi s usporedbama i slikovitim izrazima koji se
pojavljuju u vaem sastavu i po potrebi doraditi sastavak!

195

Opisujemo sebe: Kako vidim samoga sebe:

-

proitati ulomak iz romana Robinson Crusoe te razmisliti

saznajemo li iz ulomka samo o njegovu izgledu
VJEBA: Svatko napie nekoliko rijei kojima bi opisao sebe: moj
vanjski izgled, nain govorenja, ponaanje, postupci, osobine!
Povezati u krai opis samoga sebe, proitati i doraditi po potrebi!
Proitati pred rzredom

Kako me opisuju drugi (individualni rad u skupini):

VJEBA: Odabrati: Kako bi tebe opisao tvoj najbolji

prijatelj/mama/tata? Napraviti plan opisa i opisati se po tom planu!
Dragi likovi iz knjievnih i filmskih djela:

VJEBA: Opisati po sjeanju najdraega lika iz knjievnoga ili

filmskoga djela u odreenome prostoru! Smjestiti lika u odreen
prostor
Razliitost izbora u opisu lika:

VJEBA: Sastavite popis likova koje biste rado opisivali: stvarne

osobe koje ee susreete, s kojima se druite,s kojima ivite /
likove iz knjievnih i filmskih djela/ zamiljene likove! Popis staviti na
pano!

Opis prostora
-

uenik zna razliku izmeu opisa otvorenoga i zatvorenoga

prostora, razumije i poznaje pojam pejsaa te razvija iskustvo
izbora: koje prostora moe opisivati
rije je o izraavanju ljubavi prema prostoru u kojemu ivi i
odrasta
uenik promatra, zapaa pojedinosti o otvorenom ili zatvorenom
prostoru te zatim izraava svoje vienje i doivljaj prostora
najee uenika upuujemo na opisivanje prostora u kojima
najvie boravi i koje najbolje poznaje
prilikom vjebi uenik osvjeuje svoj odnos prema prostoru koji
opisuje te odnos drugih prema tomu prostoru te razvija vjetinu
promatranja i zapaanja cjeline i dijelova prostora te kritiko
razmiljanje o povezanosti pojedinosti i ugoaja prostora s
izgledom i s unutarnjim stanjem osoba
pri opisivanju prostora posvjeuje se njihov odnos prema tim
prostorima i otkrivaju se vrijednosti tih prostora u njihovim
196

ivotima i to utjee na razvijanje svijesti o vrijednosti otvorenih

i zatvorenih prostora u ivotu ovjeka

VJEBA (rad u skupinama):

1. skupina: itanje ulomka o Robinsonovu otkriu spilje! Razgovor o

tome to saznajemo o spilji, o Robinsonu u vezi sa spiljom, iji je
opis tu u pitanju Robinson ili spilja?
STVARALAKI ZADACI: Razgovarati o zatvorenim prostorima
koji su vani u naem ivotu i napraviti popis vanih zatvorenih
prostora! Odabrati koji elimo opisati, otii ga promatrati,
napraviti plan opisa (kakav je prostor kao cjelina, koji su njegovi
dijelovi, obiljeja prostora, ugoaj, nae raspoloenje u tom
prostoru). Napisati sastavak po tom, proitati i doraditi.
2. skupina: Odabrati zatvoreni kolski prostor koji elimo opisati
(uionica, kuhinja, dovrana itd.)! Promatrati ga, napraviti plan opisa
prema navedenim uputama (kakav je taj prostor kao cjelina, to
zapaate u vezi s dijelovima toga prostora, kakav je ugoaj, koje
raspoloenje budi u vama boravak u tom prostoru) i napisati
sastavak, proitati i doraditi po potrebi i istraite ima li u vaem
sastavu usporedbi i slikovitih izraza.
3. skupina: Odabrati otvoreni prostor koji elimo opisivati!
Promatrati ga, napraviti plan opis prema uputama (kakav je taj
prostor kao cjelina, to zapaate u vezi s dijelovima tog prostora,
kakav je ugoaj i kakvo raspoloenje budi u vama prostor) napisati
sastavak, proitati i doraditi po potrebi!
4. skupina: Proitati ulomak animalistike prie Vlatka aria i
odgovoriti na postavljena pitanja o opisu prostora! (Pejsa,
obratiti pozornost na plan opisa, jo jednom proitati.)
STVARALAKI ZADACI: Razgovarati o otvorenim prostorima koji
su nam dragi, napraviti popis otvorenih prostora, odabrati jedan,
promatrati ga, napraviti plan opisa (ponovljene upute), napisati
sastavak, proitati, doraditi, istraiti ima li usporedbi i slikovitih
izraza u sastavku! Popis staviti na razredni pano!
5. skupina: Proitati dva teksta opisa (Rogan i Robinson Crusoe) i
utvrditi razlike! Zapisati slike prostora koji se javljaju u nama!
Zamisliti se u nekom od tih prostora, opisati ga po sjeanju,
napraviti plan opisa (iste upute), napisati sastavak, proitati i
doraditi!

Statian i dinamian opis

197

uenik zna razliku izmeu statinoga i dinaminoga opisa,

prepoznaje i razumije ulogu opisa u pripovijedanju, promatra
statini i dinamini opis usporedo, opisuje bia, stvari i pojave u
mirovanju i kretanju
najbolje je kada uenik sam ili u skupini, promatra, opaa i zapaa
pojedinosti predmeta ili pojave u mirovanju ili kretanju
time osvjeuje sposobnost zapaanja pojedinosti statinoga i
dinaminoga opisa, zna da se u statinome opisu preteno rabe
imenice i pridjevi te glagoli kojima se izrie stanje, a u
dinaminome opisu glagoli i prilozieta, kretanja, zbivanja u vezi s
biima, stvarima i pojavama
osobito se razvija vjetina promatranja i zapaanja bia i stvari u
mirovanju te dinaminih slika gibanja, poketa.

VJEBA (rad u skupinama):

1. skupina: Ulomak iz romana Koko i duhovi u kojem je opisan

tajanstveni zrakoplov! Obratiti pozornost na nain opisa zrakoplova i
njegov let izbor rijei zapisati u tablicu!
STVARALAKI ZADACI: Koji bismo predmet opisivali u kretanju
zapisati sve ega se sjetimo, navesti glagole i priloge kojim bismo
opisali to kretanje, napisati dinamian opis, proitati i doraditi!
Navesti prostore u kojima emo promatrati bia, stvari i pojave u
kretanju, napraviti popis i smisliti originalan naslov! Isto napraviti i sa
statinim opisom!
1. skupina: Proitati ulomak iz Vode Vladimira Nazora! Dokazati da
je opis kie dinamian izdvajanjem rijei, izraza, sintagmi Koje
jo prirodne pojave moemo opisivati? to jo moemo dinamino
opisivati? to je suprotno dinaminom opisu?
- navedite prostore u kojima moete promatrati bia, stvari ili
pojave u kretanju. Imenujte ono to promatrate u kretanju.
Nainite popis u koji ete uvrstiti sve svoje prijedloge. Proitajte
svoj zapis i na temelju njega osmislite originalne naslove Istu
stvar uiniti za statini opis

3. skupina: Proitati ulomak iz Robinsona Crusoea i odrediti je li opis

statian i dinamian!
STVARALAKI ZADACI: Gdje moemo promatrati ljude u kretanju,
koje ljude moemo promatrati? Odaberemo koga bismo promatrali,
otii npr. u knjinicu promatrati knjiniara i zapisati to ini, po
emu je kretanje privlano, zanimljivo, promatrati s divljenjem!!!

Problemski lanak i komentar

198

lanak = uopeni naziv za sastavak na razne teme bez unaprijed

zadana sadraja i naina pisanja ili u znaenju novinski prilog
takva definicija nije dovoljna za kolu jer ne moe osigurati jasna
novinskih lanaka ima vie vrsta, a najei su uvodnik, komentar
i problemski lanak (Teak)
u literaturi nailazimo na obiljeja lanka ili novinskoga lanka kao
najteeg oblika novinarskoga izraavanja
smisao problemskoga lanka u osnovnoj koli: izdvajanje
problema o kojemu ele ili mogu raspravljati nakon to su barem
unekoliko istraili njegove uzroke, promislili o svemu u vezi s tim i
mogu predloiti neko rjeenje
komentar uenike upuuje na opirnije izraavanje njihova
miljenja o nekom dogaaju ili pojavi u drutvu
komentar i problemski lanak imaju slian ustroj, no nisu isti
problemski lanak - ustroj:
a) uvod: najavljuje problem u sreditu pozornosti i osnovnu
tvrdnju u vezi s problemom
b) razrada problema: iznoenje dokaza da problem postoji,
argumenti, ilustracija jednim primjerom najmanje
c) zavretak: prijedlog ili prijedlozi za rjeenje problema
- komentar ustroj:
a) uvod: saeto navodi vijest o dogaaju ili pojavi koja e se
komentirati
b) razrada: interpretacija pojedinosti u vezi s dogaajem ili
pojavom, miljenja i stavovi u vezi s tim uz obrazloenje
c) zavretak: zakljuna misao o tome

Problemski lanak
-

usmjeravanje na probleme manjega opsega koji se tiu njihova

ivota i razvoja: (ne)uspjesi u koli, (ne)disciplina na nastavi
potrebno je krenuti od uenikova izjanjavanja o problemima
prema njihovu pisanju jer su oni sa svojim problemima
iskustveno srasli
individualno, u paru ili skupini odrediti problem, razmisliti o
njemu te vjebati sastavljanje uvoda, istraivati problem
(iskustvo, dokazi, primjeri) i sastavljati taj dio, razmiljati o
rjeenjima te sastavljati zavrne dijelove; na kraju se bave
cjelinom problemskoga lanka, dorauju, skrauju, jezino
dotjeruju napisano
primjeri: problemi koji se pojavljuju u vezi s uenjem, problemi
discipline u odjelu i koli, problemi pravde i nepravde meu
vrnjacima, problemi u obitelji, problemi prijateljstva
kasnije ih upuujemo na probleme koji se tiu ire drutvene
zajednice: ekoloki problemi u gradu, problemi u sportu
primjer- lanak Bez vode nema ivota

199

Komentar
-

ne treba biti dugaak, priblino 300 rijei, moe izostati

sredinji dio ustroja (stavovima se moe zakljuiti tekst)
komentar moe biti humoristian, a temu iz prolosti ili
budunosti treba spretno aktualizirati
razvijaju se vjetine pisanja, kritikoga miljenja, logikoga
povezivanja i zakljuivanja

Osvrt prikaz kritika recenzija

-

raspravljaki oblici jezinoga izraavanja

osvrnuti se na dogaaj znai komentirati dogaaj osvrt ima
obiljeja komentara, ali se razlikuju po duini i nainu
komentiranja
prikazati dogaaj ne znai i komentirati ga prikazi se obino
odnose na knjige (mogu biti napisani o drugim djelima) i autori
znaju unijeti kratku kritiku ocjenu zbog ega pripada
raspravljakom tekstu, dok u osvrtu pretee autorov komentar
i blae ponire u duinu i u irinu komentiranja djela ili dogaaja
(Visinko ovo raiuje jer u nastavnom planu i programu stoji
naziv jedinice OSVRT ILI PRIKAZ to navodi do krivih
zakljuaka da se moda o sinonimima)

Osvrt
-

Prikaz
-

prijelazni oblik izmeu deskriptivnih faktografskih anrova i

komentara kao analitikoga oblika (Plenkovi)
podrava subjektivno gledite autora, nema mnotva
argumenata niti donosi prijedloge rjeenja
osvrti kao stalna rubrika u Jutarnjem listu (Rimovanje Inoslav
Beker)
osvrt je kratak, subjektivan u pogledu na dogaaj ili djelo, bez
veega udjela autorove angairanosti u prosudbi, to ga
razlikuje od komentara i kritike
primjeri u knjizi- Osvrt na knjigu Nevidljivi gradovi Itala
Calvina, Osvrt na izlobu i Osvrt na svijet bajki IBM
umjetniko ili znanstveno djelo kratka kritika ocjena u
njemu pretee objasnidbeno-obavijesna narav pisanja o djelu
obavjetava o temi djela, o emu se ono bavi, o ustroju djela,
dijelovima, to saznajemo iz pojedinih dijelova, o nainu na koji
je tema prikazana u djelu, o autoru
plan prikaza: 1. autor, naziv i vrsta djela, 2. saet prikaz
kompozicije djela, 3. osnovna obiljeja djela
uenici e najlake pisati o nedavno proitanoj knjizi,
kazalinoj predstavi ili filmu
200

primjeri- prikazi dvaju strunih knjiga

Kritika
kritiku je najbolje promatrati kontrastno s recenzijom
recenzija je ocjena djela kojom ocjenjiva izdavau predlae
objavljivanje ili neobjavljivanje djela
- kritika je isto ocjena djela, ali dolazi nakon objavljivanja, moe
biti pozitivna ili negativna i ne utjee na objavljivanje
- cilj je i kritike i recenzije prosudba
- u kritiku se unosi: aktualnost teme, istinitost i zanimljivost u
otkrivanju ideje i problema u vezi s odabranom temom,
potrebno argumentiranje, navoenje vanih pojedinosti,
loginost u ustroju teksta, zakljuna misao
- moe se odnositi na osobnu ocjenu djela na temelju znanja i
iskustva, a moe biti i prosudba na temelju poznavanja niza
podataka o vrijednosti djela
VJEBA: Napisati kritiku filma koji je ueniku omiljen (naslov
filma, redatelj, scenarist, glavni glumci, godina snimanja, nagrade,
objavljena miljenja publike, podaci o gledanosti, objavljena
miljenja filmskih kritiara). Jo je bolje ukoliko je ukljueno i
uenikovo iskustvo gledanja filma
-

Recenzija
recenzirati znai ocijeniti umjetniko, struno ili znanstveno
djelo koje je jo u rukopisu
- recenzija treba biti objektivna ocjena djela prije objavljivanja:
ako je negativna, djelo se nee objaviti
- vie recenzenata moe ocjenjivati jedno djelo, ali se onda
miljenja mogu nadopunjavati ili sukobljavati
- recenzenti ponekad ulaze previe u ustroj djela, autorov stil te
njegovu osnovnu zamisao
- neka se djela objavljuju bez udjela recenzenata te podlijeu
strunoj, znanstvenoj kritici
- recenzentu je dobro ovladati instrumentarijem prema kojemu
recenzira djelo da bi kasnije uz autora spremno odgovarao na
upit strune javnosti
- dobro je objaviti tekst recenzije u samoj knjizi- za udbeniki
je tekst dobro ukoliko se recenzija pojavi u nekim novinama,
nekom listu ili glasilu
- u procesu recenziranja sudjeluju recenzent, autor i urednik, a
zavrna je rije ipak autorova
Etika recenzenta:
-

recenzent ne bi trebao rukopis rabiti u neprofesionalne svrhe

(istraivanja objaviti u svojim izlaganjima, proslijediti rukopis
sustrunjacima, raspravljanje sa sustrunjacima o rukopisu
koji je samo njemu povjeren)
201

to se hoe postii recenzijom:

-

recenzent odreuje kategorizaciju rada svojom prosudbom:

struni, znanstveni izvorni znanstveni rad, prethodno
priopenje, pregledni rad
upute za pisanje recenzije prema MZOS-u:
1. Nadnevak recenziranja
2. Podaci o recenzentu (ime i prezime, matini broj iz Upisnika
znanstvenika, ustanova u kojoj radi, adresa ustanove,
znanstveni ivotopis)
3. Podaci o recenziranom djelu (naslov, autor, broj stranica i
ilustracija, broj referencija literature)
4. Miljenje recenzenta
5. Vrsta djela
6. Konani zakljuak recenzenta
7. Potpis recenzenta
uputu moe izraditi i druga ustanova osim Ministarstva: uputa
za recenziranje znanstvenih knjiga za potrebe Filozofskoga
fakulteta u Osijeku
uputa za recenziranje udbenike literature:
1. podaci o recenzentu (ime i prezime, znanstveno-nastavno
zvanje, ustanova u kojoj radi, adresa, znanstveni ivotopis)
2. podaci o recenziranome djelu ((naslov, autor, broj stranica i
ilustracija, fotografija literatura, poglavlja/cjeline, vrsta
djela, namjena)
3. miljenje recenzenta (o ustroju djela, primjerenosti,
ostvarljivosti namjene, jeziku i stilu, slinosti s postojeim
djelima)
4. zakljuno miljenje
5. datum i potpis recenzenta
4 temeljna odreenja u recenzijama:
a) to pohvaljujem i zato
b) s ime se u potpunosti ne slaem, ali doputam s primjerenim
obrazloenjem
c) to predlaem i zato s primjerom
d) to zahtijevam i zato
recenziju ne piemo na brzinu pod pritiskom autora ili urednika
u kratkom vremenu rukopis treba proitati pa ostaviti i zatim
mu se ponovno vratiti: usporeivati, preispitivati, zapaati,
utvrditi da bismo konano pohvalili, dopustili, predloili ili
zahtijevali
esto se predlau izmjene, dopune i doradbe

Sastavnice metodike recenzije

-

na poetku navesti: naslov djela, ime i prezime autora, vrstu

udbenika i njegove cjeline, raspored sadraja (sve sadrajne
sastavnice udbenika)

202

treba napraviti omjer poezije i proze, vrsta lingvodidaktikih

predloaka, tipova pitanja i zadataka miljenje o izboru i
temeljnome pristupu
utvrditi je li autorov pristup i koncepcija razvidna u ustroju
njegova rukopisa
vano je koliko je udbenika literatura usklaena s aktualnim
nastavnim programom
bitne su i odgojne vrijednosti: lingvodidaktiki predloci,
pitanja, vjebe, zadaci komplementarnost obrazovnih i
odgojnih ciljeva- o onim funkcionalnima, koji se odnose na
sposobnosti i vjetine, ponajprije jezine i literarne, implicitno
i eksplicitno progovaramo temeljitim promatranjem metodikog
instrumentarija
metodiki instrumentarij: pitanja, zadaci, metatekst i njihova
funkcionalnost i primjerenost na odreenom stupnju odgoja i
obrazovanja
propitati primjerenost zahtjeva uenicima (provjeriti u
uenikom odjelu) povezano s jezikom i stilom udbenika
likovno-grafiko oblikovanje bitna je jasnoa, razumljivost te
komplementarnost slika i tekstova
recenzija zavrava zakljukom u kojem se saeto navode sve
relevantne injenice proizale iz opsenoga teksta recenzije

Pristupi eseju
Esej u knjievnosti
-

esej oblik izraavanja iji naziv znai pokuaj (ogled, ogled o

knjievnosti)
naziv potjee iz 16. stoljea Michel de Montaigne 1580.
objavljuje svoje eseje
doivljava procvat krajem 19. I poetkom 20. Stoljea
icel objavljuje Antologiju hrvatskog knjievnog eseja 20.
Stoljea, Dani eseja u Puli tekstove objavljuje Nova Istra
vie sekcija

Esej u kolskoj praksi

-

esej u srednjokolskoj nastavi knjievnosti i u nastavi

jezinoga izraavanja otvoren oblik koji daje velike
mogunosti za slobodnije, subjektivno izlaganje
esej = raspravljaki tekst koji naputa okvire znanstvenoga i
pribliava se umjetnikome stilu
od
znanstvenoga
preuzima
dokumentarnost
izlaganja,
analitinost, provjerljive injenice i znanstvene pojmove, a od
knjievnoumjetnikoga prikazivanje teme snagom umjetnikoga
izraza

203

Sili pisac u eseju izlae svoje poglede na ivot, knjievnost,

kulturu, civilizaciju oslanjajui se na svoje iskustvo rabei
jezik i znanosti i knjievnosti i novinarstva
Teak esej je posebna vrsta rasprave, otvorena prema
znanosti i knjievnoj umjetnosti (istie vjebanje pisanja eseja
na kraju gimnazije po temama: knjievne, jezine, umjetnike,
kulturalne, tehnike, sportske)
pojava eseja na dravnoj maturi nije u skladu sa
srednjokolskim nastavnim programom jer se esej obrauje u
etvrtom razredu gimnazije, za etverogodinje strukovne
kole je slino kao i za gimnazije, a u trogodinjim se kolama
esej ni ne navodi

Novina u pisanju tzv. kolskoga eseja

-

u zadataku se jezinog izraavanja na dravnoj maturi

pojavljuju dva termina- jedan dobro poznat-esejski tip zadatka
i drugi termin- kolski esej
kolski esej moe biti interpretativni kolski esej, usporedna
ralamba dvaju ili vie tekstova ili raspravljaki kolski esej
primjeri za svaki tip nalaze se na stranicama NCVVO
Visinko ima primjedbu na nedosatno prethodno teorijsko i
praktino uporite u hrvatskoj srednoj koli za takav esejski
tip zadatka- ono to se pojavljuje u sadrajima vanjskog
vrjednovanja mora biti savreno jasno svim subjektima tog
procesa

Pogled na drugaiji ustroj eseja

-

englesko govorno podruje esej se pie u nekoliko odjeljaka

rasporeenih u trodijelnome ustroju teksta: uvod koji se
sastoji od dvaju dijelova (prvi dio su openiti navodi o temi, a
drugi dio oblikuje teze), sredinji dio moe imati dva ili vie
odjeljaka u kojima se razrauju teze (svaka teza ima poetnu i
zavrnu reenicu) i zakljuak

Stilistika rasko nasuprot strogome ustroju

-

u slavenskim je jezicima uobiajena stilistika raskonost,

postupno razvijanje teze s mnogo digresija, za razliku od
engleskoga govornoga podruja (Bojana Petri, Budimpeta),
to je posljedica prevelikoga udjela knjievnosti
u engleskom se pisanju osjea usmjerenost na itatelja,
uvjeravanje itatelja u valjanost misli, dok se u hrvatskim
tekstovima usmjerava na autorovo pokazivanje znanja
analogno tome u predavanjima na fakultetu osjea se vei udio
tradicionalne predmetno-prikazivake nastave

204

PowerPoint prezentacija
-

ppt prezentacije su postale pravilo na svim strunim i

znanstvenim skupovima
naziv se u nas pokuao zamijeniti slikokazom (u smislu
prikazivanja slikom) za to opravdanje moemo pronai u
sastavnim dijelovima te prezentacije- slajdovima
ppt je spoj niza jezinih i izvanjezinih znakova, tako da nije
niti sam tekst niti sama slika da bi se zvao slikokaz
daje mogunost saimanja biti izlaganja u rijei i sintagmama
kojima se oblikuju natuknice
mogu se ukljuiti i: sheme, ilustracije, fotografije, karte,
grafikoni
prezentacija podrava ivu rije, meusobno se nadopunjuju
pomae govorniku i sluatelju u primanju sadraja izlaganja
loe je kada se ita sa slajdova vezani tekst
u svakoj prezentaciji postoji nekoliko logikih kretanja: od
analitikoga prema sintetikome (pripremanje i sastavljanje
ppt) te od sintetikoga prema analitikome (izlaganje i
primanje izlaganja)
ustroj je prezentacije u skladu s kljunim pojmovima i
saetkom izlaganja
cilj se prezentacije objavljuje u uvodu nakon kojega slijedi
razrada te zakljuak
podloga treba biti estetski izbor u skladu sa sadrajem da
istakne sadraj
prezentacija podlijee ogranienom vremenu: u koli je
ogranienje na 45 minuta
izlaganje popraeno mnotvom slajdova djeluje zbunjujue: za
izlaganja u trajanju 15-20 minuta dovoljno je pripremiti 7 do 10
slajdova
tijekom prezentacije moemo ukljuiti i prikazivanje isjeaka
iz vane dokumentacije: ueniki pisani radovi, audioprodukcije
ili videoprodukcije

205

206