SKF

Linearna kretanja i precizne tehnologije

Prirunik za zatezanje vijaka

Uvod

Tradicionalne metode zatezanja

Zatezanje moment (kilo) kljuem

Zatezanje pomou grijae ipke

12

Zatezanje mehanikim izduenjem/deformacijom

12

Zatezanje pomou hidraulikih zatezala

13

Prezentacija

13

Prednosti i znaajke

14

Mjerni instrumenti za hidrauliko zatezanje

16

Tehnika analiza zatezanja vijaka

19

Usporedba zatezanja moment (kilo) kljuem i hidraulikog zatezanja

vijaka

26

Zatezanje postojeeg sklopa

26

Projektiranje novog sklopa

34

Istovremeno zatezanje vijaka hidraulikim zatezalima

37

Istovremeno zatezanje 100% (svih) vijaka u sklopu

37

Istovremeno zatezanje 50% (polovice) vijaka u sklopu

38

Istovremeno zatezanje 25% (etvrtine) vijaka u sklopu

39

Zakljuak

42

Uvod
Bez sumnje sklopovi povezani vijcima su najuobiajeniji i

Prilikom faze projektiranja esto se koristi metoda "grubog

najrasprostranjeniji sklopovi u mehanici.

dimenzioniranja", to za posljedicu ima odstupanje svih

Ove vrste sklopova sadre u sebi dva osnovna elementa:

komponenata sklopa u veliini, to ne osigurava sigurnost sklopa,

jedan od elementa je komponenta sa navojem:

nego ba naprotiv njegovu nesigurnost.

vijak i matica

U stvarnosti, projektiranje sklopa povezanog vijcima zahtjeva

klin sa maticom na jednom kraju

ozbiljan i metodoloki pristup, jer pogreke mogu dovesti do vrlo

klin sa maticom na oba kraja

esto skupog kvara i katastrofalnih posljedica.

Ove komponente se ponekad koriste razliitim vrstama podlonih

Mnoge analize su pokazale da su najei uzrok kvara sklopova

ploica (Slika 1a dolje).

vezanih vijcima, njihovo nepravilno projektiranje (analiza, crte,

drugi element je dio pomou kojeg se vri zatezanje.

izraun, odabir komponenata) ili upotreba (metoda zatezanja,

Ti drugi elementi pomou kojih se provodi zatezanje su predmet

upotreba alata, provjera).

interesa ovog prirunika.

Analize su isto tako pokazale da je meu moguim uzrocima kvara

U daljnjem tekstu rije vijak koristit e se u svom izvornom

sklopa (preoptereenje, nepravilno projektiranje, tvornike greke

znaenju kako bi se ukljuile sve tri vrste one prve komponente sa

itd.), najei uzrok loe sklapanje. Nedovoljna zategnutost,

navojem spomenute prije.

prevelika zategnutost ili nepravilno zatezanje uzrokuju 30% svih

Iako se sklopovi povezani vijcima naizgled doimaju jednostavnima,

kvarova na sklopovima.

oni inenjerima koji ih projektiraju, tehniarima koji ih sklapaju, te

Potrebno je jo napomenuti da je 45% svih sluajeva zamora

odjelu za odravanje stvaraju odreene probleme.

materijala uzrokovano loim sklapanjem (Slika 1b dolje).

Slika 1a

Pogreke pri sastavljanju (45%)

Tvornike greke
Propusti prilikom projektiranja
Kvarovi uslijed izlaganja temperaturi
Pogrena upotreba
Pogrean izbor materijala
Nepravilna povrinska obrada
Slika 1b: Primarni uzroci kvarova uslijed zamora materijala kod vijkom vezanih zglobova

SKF

Slika 2

Pravilno zatezanje vijaka, znai najbolju upotrebu njegovih elastinih

Kontrola sklopova spojenih vijcima

svojstava.

Osnovno je kontrolirati razinu optereenja zatezanja, te isto tako i

Da bi pravilno radio, vijak se mora ponaati poput opruge.

tonost vrijednosti zatezanja, kako bi se osigurao pravilan rad

Pri radu, postupkom zatezanja dobiva se osovinsko pred-optereenje

sklopa spojenog vijcima.

stezanja vijaka. To optereenje stezanja je ustvari jednako i suprotno

Potrebna je kompletna kontrola uvjeta zatezanja - od samog

sili kompresije koja djeluje na sklopljene komponente. Moemo ga

poetka projektiranja kako bi se osigurala najbolja iskoristivost

nazvati "optereenjem zatezanja" ili "optereenjem stezanja".

mehanikih svojstava vijaka, (vidi Slike 3 i 4 dolje, i strana 6).

Ovisno o primjeni, svrha tog optereenja zatezanja je viestruka:

- osigurati izdrljivost cijelog sklopa, koji e moi podnijeti vanjska
optereenja koja nastaju uslijed stezanja i rastezanja, kompresije,
momenta svijanja i smicanja;
- sprijeiti curenje na brtvama;
- izbjei smino naprezanje na vijku
- izbjei efekt spontanog poputanja
- smanjiti utjecaj dinamikih optereenja na zamor materijala vijka
(vidi Slika 2 iznad).
Nadalje, sve komponente (vijci i dijelovi sklopa) moraju izdrati sve
ove napore, pri tome ostajui ispod granice pucanja svih
upotrijebljenih materijala.

Zatezanje vijaka je optimalno, kada je vijak pravilno zategnut: niti

previe, niti premalo! Vijak moe popustiti, puknuti ili sl. bez obzira
na to da li je previe ili premalo stegnut.

Slika 3

U ovom "Priruniku za zatezanje vijaka" te u katalogu " HYDROCAM zatezala vijaka Sustavi zatezanja u industriji ", odjeli projektiranja pronai
e sve potrebne teorijske i praktine podatke koji su potrebni za projektiranje optimalnih sklopova sa vijcima, a tehniari na sustavima e pronai
potrebne podatke za kontrolu zatezanja.

SKF

Mehanika svojstva vijaka

Vijci su najee napravljeni od elika. Poput drugih metala i elik je
elastian, barem dok naprezanje (istezanje/deformacija) ne pree
"granicu elastinosti" nakon koje deformacije materijala postaju
trajne. Unutar "granica elastinosti", metalni dio poput vijka slijedi
Hook-ov zakon, koji kae da je naprezanje (pri istezanje)
proporcionalno naprezanju (uslijed optereenja), kako je to prikazano
na grafu.

Govorei o strukturalnoj mehanici, u obzir treba uzeti sljedee karakteristike materijala:

E: Elastini modul stezanja/rastezanja ili Young-ov modul:

F
S

L
L

F .L
S . L

.L
L

gdje je F= sila stezanja/rastezanja, S= presjek, L= duina, t.= istezanje

F
L
= =

E S .E
L

za elik E: 200000/210000 MPa

: Poisson-ov omjer ili indeks bonog naprezanja:

= dd

L
L

za elik: 0,27/0,30
za aluminij: 0,33/0,36
za gumu: 0,49
(najmanje stlaiv od svih krutih materijala)
za tekuine: 0,5 (gotovo nemogue stlaiti)
za pluto: 0,0x (vrlo stlaiv)

K: Koeficijent stlaivosti (putem analogije za tekuine):

K=

dV 3(1 2 )
=
dP
E

za tekuine:

k0

G: Moduli elastinost prilikom smicanja:

G=

E
2(1 + )

za elik: 77000/82000 MPa

Rm: Konani napor prilikom stezanja

Re: Granica elastinosti, ili "Toka pucanja"
A%: Maksimalno istezanje/deformacija u toki pucanja

SKF

Tradicionalne metode zatezanja

Postoji nekoliko metoda zatezanja vijaka. Princip kod svake od njih je

tolerancija samog moment (kilo) kljua, koja moe

razliit, kao to se razlikuju i kvaliteta i preciznost.

biti od +/-5% do +/-50%, ovisno o alatu (vidi Slika 6

Slijedi kratak pregled najee upotrebljavanih metoda.

str.8);
-

Zatezanje moment (kilo) kljuem

geometrijski nedostaci i hrapavost povrine navoja i

leajeva privrenih komponenti;

stupanj podmazanosti povrine leajeva

Uklapanje dodatnog "parazitskog" naprezanja pri

To je vjerojatno najuobiajenija metoda zatezanja. Njezina glavna
prednost, posebice ako promjer vijaka nije vei od 30mm,
jednostavnost i brzina upotrebe. Ali usprkos razvoju teorije i
eksperimentima, ova metoda pati od osnovnih sutinskih nedostataka:

uvijanju
Kao dodatak eljenom osovinskom vlanom naprezanju,
zatezanjem preko zakretnog momenta u vijku se javlja i naprezanje
pri uvijanju koje moe dostii i 30% vlanog naprezanja.
Rezultat toga je znatno poveano ekvivalentno naprezanje (prema

Karakteristike zatezanja preko zakretnog

Von Mises ili Tresca kriteriju) u vijku i moe prei granicu pucanja

momenta

materijala, dok cijelo to vrijeme vlano naprezanje ostaje unutar

Visoka razina nesigurnosti oko konanog

optereenja stezanja vijaka
Optereenje konanog zatezanja ovisi o koeficijentu trenja u navoju
matice i vijka, te na povrini dodira leaja izmeu matice i oboda.
U stvarnosti, nemogue je tono i pouzdano odrediti vrijednost ovih
koeficijenata.
Za danu nominalnu vrijednost zakretnog momenta, odstupanje kod
konanog optereenja zatezanja moe varirati od +/-20% kod dobrih

dozvoljenih granica (vidi Slika 7a, str.9).

Nadalje, preostalo naprezanje uslijed uvijanja, poveava rizik
spontanog poputana u kasnijoj fazi.
K tome, s obzirom da zakretni moment najee djeluje
asimetrino, javlja se i naprezanje uslijed savijanja, no vrijednost
tog naprezanja je u usporedbi s drugim naprezanjima mala. No
ipak, tamo gdje su radni uvjeti na granicama normale i to
naprezanje treba uzeti u obzir.

uvjeta, pa do +/-60% ako su uvjeti loi (vidi Slika 5 dolje).

Do ovako velikog raspona dolazi uslijed pojave sljedea tri
fenomena:

Metoda zatezanja

Tonost kod pred-optereenja

20%

1,5

40%

2,5

60%

- kalibrirani moment (kilo) kljuevi

- elektrini alati za zatezanje sa uobiajenom kalibracijom prilikom primjene
(mjerenje deformacije vijka ili mjerenje vrijednosti zatezanja pomou
kalibriranog moment (kilo) kljua)
- udarni kljuevi sa podesivom krutou i periodikom kalibracijom prilikom
primjene (mjerenje vrijednosti zatezanja pomou kalibriranog moment (kilo)
kljua po okretu)
- runi kljuevi
- ok kljuevi (nekalibrirani)

F 0 max .
: Faktor nepreciznosti kod optereenja prilikom zatezanja
F 0 min .
Slika 5: Tonost optereenja prilikom zatezanja kod razliitih metoda zatezanja koje koriste zatezni moment

SKF

Raspon preciznosti

Vrsta opreme

metode zatezanja
preko zakretnog

Runi alat

momenta

Prijenosni

Neprijenosni

elektrini alati

elektrini alati

upotrebi

50 Nm

Jednostavni ok kljuevi

Ogranienja pri

Elektrini alat za

20% to 50%

50 Nm

zatezanje sa pozitivnom
spojkom (kvailom)
Elektrini alat za
zatezanje sa

10 Nm

pneumatskim
podeavanjem
Elektrini alat za

10 Nm

zatezanje sa elektrinim
podeavanjem
Udarni kljuevi sa

pohranjenom energijom

10% to 20%

(sa ipkom za uvijanje ili

10 Nm

neim drugim)
Podesivi kljuevi sa

20 Nm

kutnim pogonom
Kalibrirani kljuevi sa

400 Nm

jednostavnim
sistemom otputanja
Jednostavni zrakom
pokretani alati
Hidrauliki alati za zavrtanje

Nema ogranienja

Kalibrirani kljuevi sa
sistemom otputanja i

800 Nm

automatskim
resetiranjem
Kalibrirani kljuevi sa

5% to 10%

2000 Nm

mjerilom i
brojanikom
Kljuevi sa kutnim

80 Nm

pogonom i sistemom
otputanja
Zrakom pokretani alati sa
kontroliranim zakretnim

Nema ogranienja

momentom
Alati sa pulzirajuim zrakom
Alati za zatezanje sa

< 5%

elektrinim pogonom
Elektronski kalibrirani

Nema ogranienja
Nema ogranienja

400 Nm

kljuevi
Motori sa dvije brzine

Nema ogranienja

Motori sa servo kontrolom

Nema ogranienja

Slika 6: Odstupanja u industrijskoj primjeni zakretnog momenta

SKF

Slika 7a
Oteenja povrine leaja

uvjetom da se koristi oprema vrhunske kvalitete u rukama

Trenjem izmeu dijelova pod velikim optereenjem dolazi do iritacije

vrhunskog strunjaka koji slijedi precizna uputstva uporabe

i oteenja povrina koje su izloene trenju, znai to su navoji na

moe postii nekakav napredak u preciznosti.

matici i vijku, te povrine leajeva koje se nalaze izmeu matica i

prirubnica (pojas nosaa).
Pri sljedeem postupku zatezanja, takvo oteenje e poveati sile
trenja, te e se sukladno tome poveati greka u optereenju pri
konanom zatezanju. (Slika 8a, str.10).

Istovremeno zatezanje je rijetko mogue

Sa metodom zakretnog momenta, openito nije mogue
istovremeno zatezanje jednog dijela ili svih vijaka u sklopu.
Kada se koriste hidrauliki moment (kilo) kljuevi, teoretski
nekoliko vijaka se moe istovremeno zatezati. Meutim, samo je

Problemi prilikom otputanja

nekoliko vijaka mogue spojiti u jednom trenutku, zbog prostornih

esto je tee otpustiti (odarafiti) vijak pritegnut zakretnim

ogranienja i instalacijskih potekoa.

momentom, nego to ga je bilo zategnuti. Oteenja na dodirnim

Nadalje, to ne iskljuuje gore navedeni problem nepreciznosti.

povrinama, te problemi hranja (korozije), zahtijevaju vei zakretni

moment, to moe izazvati razna oteenja na dijelovima sklopa.

Problemi pri zatezanju velikih vijaka

Kada potreban zakretni moment pree 1000 Nm, mora se upotrijebiti
raznolika oprema koja radi na principu zakretnog momenta, kao to
su udarni kljuevi, moment (kilo) multiplikatori ili hidrauliki
moment (kilo) kljuevi (Slike 9a i 9b, str.10).
Ovom opremom mogue je postii potreban zakretni moment
zatezanja. Meutim, posebice kod udarnog kljua, preciznost je
nepouzdana. Samo se hidraulikim moment (kilo) kljuem pod

SKF

Slika 8a: Zatezanje kljuem oteuje povrinu dijelova sklopa.

Slika 8b: Zatezanje sa hidraulikim zatezalom vijaka pomae

Uzastopno sastavljanje i rastavljanje naglaava ovaj fenomen.

ouvanju stanja dijelova, bez obzira na broj uzastopnih sastavljanja i

rastavljanja.

Slika 9a: Moment (kilo) multiplikator

Slika 9b: Hidrauliki moment (kilo) klju

Metode i ureaji za mjerenje zakretnog

momenta zatezanja
Mogue je smanjiti odstupanje u konanom optereenju zatezanja,
upotrebom instrumenata za mjerenje ili zakretnog momenta ili
rezultirajue deformacije vijka. Ali bez obzira na naine kontrole, ne
smijemo zaboraviti da bilo koja metoda zatezanja preko zakretnog
momenta poveava razinu ekvivalentnog naprezanja koje proizlazi,
zbog pojave "parazitskog" naprezanja pri uvijanju.

Praenje vrijednosti zakretnog momenta

Ovo je najjednostavnija metoda. Meutim, kako je ve opisano, ak i
tamo gdje je preciznost vrijednosti primijenjenog zakretnog momenta
dobra, i dalje ostaje nesigurnost oko naprezanja pri konanom
optereenju u vijku.

SKF

Provjera preko kuta rotacije matice

Ova metoda se sastoji od dva koraka. Prvo se matica zatee do
vrijednosti zakretnog momenta koja je neto manja od potrebne
konane vrijednosti zakretnog momenta. Od tada nadalje
primjenjuje se odreeni kut rotacije.
Ovim se poneto smanjuje odstupanje oko naprezanja kod
konanog optereenja. Meutim, nepreciznost ostaje na visokoj
razini, a moe se znatno poveati i "parazitsko" naprezanje pri
uvijanju.

Metode mjerenja deformacije vijaka

Dolazi do znatnog poveanja preciznost, prilikom izravnog
mjerenja deformacije vijka. Mogue je primijeniti nekoliko
metoda:

10

Metoda ipke i diska sa narovaenim rubom

ipka na vrhu koje se nalazi disk sa narovaenim rubom uarafi se u
provrt u sredini vijka.
Kada je deformacija vijka jednaka poetnom razmaku ostavljenom
izmeu vrha ipke i narovaenog diska, blokirana je rotacija diska,
ime tehniar zna da je vijak zategnut.
U ovoj metodi postoje odreeni nedostatci:
- dodatni trokovi dijelova i buenja;
- vijak je oslabljen;

Slika 10: "Senzorna " podloka

- potreba za preliminarnim kalibriranjem;

Podloka sa senzorom

- nesiguran stupanj preciznosti, posebice jer tehniar mora pomaknuti

(Slika 10 iznad)

narovaeni disk kako bi provjerio koliko je razmaka jo ostalo.

Mjerenje putem mjernog instrumenta sa brojanikom

U usporedbi sa drugim metodama osnovna prednost Podloka sa

senzorom, jest izravno mjerenje optereenja zatezanja.
"Senzorna" podloka, je instrument koji se postavlja ispod matice

ili LVTD (Linearni pretvara istisnine linear

na koju se primjenjuje zakretni moment.

displacement transducer)

Preporua se izmeu podloka sa senzorom i matice postaviti i

Bui se rupa cijelom duinom vijka kako bi se u nju smjestila mjerna

obinu tanju podlonu ploicu, kako bi se izbjeglo veliko trenje na

ipka. Razlika u udaljenosti izmeu kraja ipke i kraja vijka mjeri se

podloku sa senzorom prilikom zatezanja i otputanja.

mjernim instrumentom sa brojanikom ili elektronikim senzorom

Ova podloka djeluje kao senzorna elija optereenja.

(LVTD).

Preciznost je dobra, a metoda je lako upotrebljiva.

Ova metoda je preciznija nego prethodna, ali ima sline nedostatke:

Kada se koristi moment (kilo) klju, sile trenja mogu biti vrlo

- dodatni trokovi dijelova i buenja;

razliite od vijka do vijka u istom sklopu. Ako se zahtjeva visoka

- vijak je oslabljen;

preciznost podloku sa senzorom trebalo bi postaviti na svaki vijak

- potreba za preliminarnim kalibriranjem.

u sklopu.
Nadalje, ova metoda prua mogunost periodinog ili stalnog

Metoda ultrazvunog (UZ) mjerenja

mjerenja i praenja vlanog naprezanja u vijku, bilo da je sklop u

Ova metoda se temelji na mjerenju vremena koje je potrebno

upotrebi ili ne.

ultrazvunom valu da doe do kraja i natrag longitudinalne osovine

vijka. Vijci nisu izbueni, ali moraju biti vrhunske kvalitete, a uz to je
potrebna i paljiva kalibracija. Ova metoda zahtjeva visoko
kvalificirano osoblje. Stalna unapreenja ine ovu metodu sve
privlanijom, a posebice za vijke malih dimenzija (promjera ispod
20mm).

Prelazak sa moment (kilo) kljueva na

hidraulika zatezala vijaka
Upotreba hidraulikog zatezala vijaka podrazumijeva poznavanje
preostalog optereenja na vijku. No, kod zatezanja sa moment
(kilo) kljuem, preporua se upotreba samo zakretnog momenta.

Metoda mjerenja naprezanja

Mjerni instrumenti za mjerenje naprezanja privruju se na vijak, te
se spaja na Weston-ov most; mjere se varijacije u signalu koje
odgovaraju varijacijama naprezanja u vijku. Potrebna je preliminarna
kalibracija.

On se obino iskazuje u Newton-metrima (Nm). Sljedea teorijska

formula prua mogunost preliminarnog odreivanja pribline
vrijednosti
(slijedi tekst sa stranice 12.)
preostalog optereenja stezanja, kada se vrijednost zakretnog

Moemo zakljuiti, da gore spomenute metode zahtijevaju rad

momenta upotrijebi na vijku. Ova formula dobivena je kada se

specijaliziranih tehniara, te vrijeme njihove provedbe moe biti

u obzir uzme trenje meu navojima, te trenje izmeu glave

dugo. Isto tako, preciznost ovih metoda je izravno proporcionalna

matice i prirubnice.

visini trokova. Uz to, ove metode ne mjere izravno optereenje

F0 =

stezanja i zatezanja, nego ustvari mjere varijacije u deformacijama

T
0.16 p + 10.583d 2 + 2 rm

vijka.

SKF

11

T: zakretni moment zatezanja

zakretnog momenta, tj. rotacija matice. Preko sljedee teoretske

p: uspon navoja

formule mogue je odrediti preostalo optereenje stezanja (Fo) u

1: koeficijent trenja izmeu navoja vijka/matice

vijku, nakon upotrebe ove tehnike:

2:koeficijent trenja izmeu glave matice/prirubnice

d2: odgovarajui promjer vijka

Fo = SEt +

pSE
l

rm: prosjeni promjer glave matice

: kut rotacije matice

U odjeljku pod naslovom "Usporedba zatezanja moment (kilo)

t: poveanje temperature

kljuem i hidraulikog zatezanja vijaka" opisana je stvarna primjena

ove formule.

Zatezanje pomou grijae ipke

Ova metoda sastoji se od produljenja vijka, koji se zagrijava

: koeficijent ekspanzije elika vijka

p: uspon (korak) navoja
S: presjek vijka
l: duina zategnutog vijka
E: moduli elastinosti (Young-ovi moduli) elika vijka

umetanjem grijae ipke u sredinu vijka. Tada je dovoljno zakrenuti

maticu koristei malu silu zakretnog momenta, dok matica ne doe u
kontakt sa prirubnicom.

Zatezanje mehanikim

Nakon hlaenja, vijak e se stisnuti po duini, te tako stegnuti maticu.

izduenjem/deformacijom

Istovremeno zatezanje vie vijaka teoretski je mogue. Ova metoda je

Ovom metodom se optereenje stezanja izravno prenosi na vijak

teoretski precizna, ali u stvari sa sobom nosi nekoliko nedostataka:

(Slika 11 ispod).

- Potrebno je izbuiti rupu kroz sredinu vijka, kako bi se mogla

Openito, u tijelu matice nalazi se sklop porivnih vijaka koji

umetnuti grijaa ipka.

- Potreban je sustav zagrijavanja, elektrini spojevi, ureaj za

simetrino sloeni oko rupe glavnog navoja. Ovi vijci ostvaruju

ili izravno ili preko podloka pritisak na leaj u dodirnoj povrini

kontrolu temperature, te oprema za rukovanje, posebice u sluaju

prirubnice. Oni se zateu jedan po jedan, korak po korak, pri tome

istovremenog zatezanja vie vijaka.

koristei vrlo mali zakretni moment, dok se ne postigne eljeno

- Ova metoda je suvie spora, s obzirom na vrijeme potrebno za

vlano optereenje.

zagrijavanje vijka, a konano optereenje zatezanja mogue je

Izduenje/deformacija vijka najee se mjeri jednom od ve

provjeriti tek nakon hlaenja vijka, to ujedno jo produava itav

spomenutih metoda. Unato injenici da se ovom metodom uklanja

postupak.

naprezanje pri uvijanju, ipak postoji nekoliko nedostataka:

Postupak obuhvaa sljedei ciklu: zagrijavanje vijka, navoenje

- Istovremeno zatezanje nije lako provesti: mogu je samo

matice, hlaenje dijelova, i mjerenja. Ovaj ciklus potrebno je

postupak "korak po korak", od jednog vijka do drugog. To je

ponavljati nekoliko puta, kako bi se podesila zategnutost.

ujedno zamorno i oduzima puno vremena, a rezultat je

Temperatura potrebna za postizanje potrebnog izduenja, je ponekad

"istovremeno" zatezanje.

toliko visoka da moe uzrokovati promjene u materijalu ostale

- Da bi se tono odredilo da li je zatezanje uspjeno provedeno,

opreme. Kao rezultat, kada je termalno produenje nedovoljno,

potrebno je osigurati dodatna mjerenja, kao to je metoda

potrebno je izvriti zatezanje zakretnim momentom, koje se

izduenja ili podloke za mjerenje optereenja.

provjerava mjerenje kuta matice.

Ova tehnika termalnog produenja vrlo rijetko se koristi, te se
openito koristi za velike vijke (promjera >100mm).

- Openito, ova vrsta matica je skupa, jer su vee i potrebno je

izbuiti i narezati dodatne rupe za male vijke.
- Sa profesionalne strane ovom metodom se moe postii kvaliteta
pravilnog zatezanja koja najbolje odgovara kriterijima iz uvoda.

Prelazak sa grijaih ipki na hidraulika zatezala

vijaka.

- Sam postupak je vrlo spor jer je svaki mali vijak potrebno runo
zategnuti

Kao to je ve spomenuto, upotreba hidraulikih zatezala vijaka

Zbog nabrojenih razloga, mehaniko izduenje/deformacija se

podrazumijeva poznavanje preostalog optereenja na vijku. Tehniki

esto ne koristi.

podaci za zatezanje pomou grijae ipke su sljedei: poveanje

temperature, i kut rotacije kod matice nakon postizanja eljene
temperature. Ova tehnika se temelji na vrsti naprezanja: "prirodna"
deformacija uslijed zagrijavanja vijka, koja ovisi o koeficijentu
ekspanzije () elika, te deformacija uslijed zatezanja preko

SKF

Slika 11: Zatezanje mehanikim izduenjem

12

Zatezanje pomou hidraulikih zatezala

Slika 12a: SKF HYDROCAM zatezalo vijaka

Prezentacija (Opis)
Ova metoda zatezanja koristi SKF (HYDROCAM) zatezalo
vijaka (Slika 12a iznad).
Jedan kraj vijka mora biti dui tako da se protee izvan matice. Na
vijak se primjenjuje hladno istezanje pomou prstenastog
hidraulikog cilindra postavljenog na njega. Vijak se nalazi samo
pod optereenjem osovinskog stezanja/rastezanja.
Matica koja nije pod nikakvim naprezanjem se tada sa vrlo malo
napora pritegne, ime se ne prenosi nikakav zakretni moment na
vijak. Kada se u zatezalu otpusti pritisak tekuine, glavni dio
hidraulikog optereenja u zatezalu se prenosi na maticu, ime je
zavreno zatezanje (Slika 12b str.15).

SKF

Za optimalnu preciznost, preporua se dvostruko stezanje/rastezanje

vijka i zavrtanje matice.
Iz ega proizlazi, postupkom prvog zakretanja kompenzira se prazan
prostor, te izravnava bilo kakva nepravilnost povrine i uravnoteuje
optereenje; dok se postupkom drugog zatezanja primarno postie
eljena tonost preostalog optereenja na vijku.
Postupak dvostrukog zakretanja u stvari znai ponavljanje 3, 4 i 5
koraka prikazanih na slici 12b, str.15.
Pod pretpostavkom da se ovom metodom poslui radnik, postignuti
rezultati e najbolje odgovarati kvaliteti pravilnog zatezanja koja je
u skladu sa postavljenim kriterijima iz uvoda.

13

Prednosti (hidraulikog zatezanja

vijaka) i znaajke

Mogue je istovremeno zatezanje

Metodom zatezanja putem HYDROCAM zatezala, mogue je
istovremeno pritegnuti nekoliko ili sve vijke u danom sklopu.
Prednosti su:

Bez napora pri uvijanju

- jednaka zategnutost svih vijaka u sklopu,

Ovom metodom iskljuuje se bilo kakvo "parazitsko" naprezanje pri

- jednostavan postupak

uvijanju ili naprezanje uslijed svijanja vijka (Slika 7b ispod).

- smanjeno vrijeme rada (pogledati poglavlje pod naslovom

"Istovremeno zatezanje vijaka hidraulikim zatezalima", str.37).

Dobra preciznost
Postie se velika preciznost prvenstveno iz jednog razloga, a to je da

Mogua automatizacija postupka

se optereenje stezanja savreno kontrolira putem hidraulikog

Sam postupak zatezanja i otputanja mogue je automatizirati, ime

pritiska u zatezalu. Optereenje ne ovisi o raznim koeficijentima

se postie:

trenja u sklopu. Jedina nesigurnost ove metode proizlazi iz stupnja

- optimizacija istovremenih postupaka,

zakretnog momenta koji se javlja prilikom zavrtanja matice.

- vea preciznost zatezanja,

Meutim, utjecaj ovog zakretnog momenta, po definiciji, je

- podjednak raspodjela sila zatezanja,

sekundarnog znaaja. No kroz jednostavan oprez i dobru radnu

- smanjenje vremena zatezanja,

obuenost, mogue je postii ujednaenost u postupku zavrtanja. Jo

- laki pristup nedostupni dijelovima, to podie kvalitetu uvjeta

je potrebno spomenuti i Fh/Fo omjer (hidrauliko

rada,

optereenje/preostalo optereenje nakon otputanja pritiska), koji

- daljinsko upravljanje

moramo uzeti u obzir. Ovaj omjer je detaljno opisan na stranici 25.

Mogunost daljinskog upravljanja, daje tehniaru kontrolu nad svim

Vano je pravilno shvatiti ovaj omjer, jer postoje naini kako za

fazama zatezanja i otputanja iz sigurnog prostora. To znatno

svaki sklop postii precizan omjer.

smanjuje izloenost loim i opasnim uvjetima rada kao to su:

zraenje, tetni materijali, visoke temperature, buka, te opasnost od

Laka primjena

kvara na dijelovima sklopa.

Ovu metodu je lako provesti, ona ne zahtjeva nikakav fiziki napor,

ak ni za velike vijke. Svi oblici ozljeda na radu su znatno smanjeni.

Razliitost materijala
Sa ovim hidraulikim zatezalom mogue je pritegnuti vijke izraene
od razliitih materijala kao to je: nehrajui elik, titan, razliiti
spojevi materijala i drugo.

Za vrijeme zatezanja:

Mogue je zatezati vijke razliitih promjera

FH : optereenje kod hidraulikog stezanja

Ovu metodu je mogue koristiti za velik raspon promjera vijaka, od

H : naprezanje pri stezanju uslijed hidraulikog vlaka FH.

5 do 500mm!

Nema oteenja ostalih dijelova

Kontrola unutarnjih naprezanja, te se ne javlja nikakvo trenje pod
velikim optereenjem leaja. Stoga se ovom metodom tite pojedini
dijelovi sklopa (Slika 85, str.10).

Lako otputanje
Nakon zatezanja

Postupak otputanja je vrlo lak: openito potreban hidrauliki napor

je priblino za jedan posto vei od napora u fazi zatezanja.

F0 : konano optereenje stezanja u vijku

H :

naprezanje pri konanom stezanju/rastezanju nakon zavrtanja

matice i otputanja pritiska

SKF

14

1 "Utinica" za zavrtanje se postavlja na maticu, a

2 Dio sa sponom/uvlaenje se arafi na dio vijka koji viri

izvan matice.

hidrauliko zatezalo obuhvaa vijak

2 Nakon spajanja hidraulike, pritisak u zatezalu raste, a na

4 Dok se odrava pritisak, matica se zavre bez

optereenja, koristei "rupu" i tommy bar(vrsta

vijak djeluju potrebne steone sile.

ipke/imbus kljua za zatezanje).

3 Otputanjem pritiska, klip se pomie prema nazad.

Optereenje zatezanja se sada vri kroz stezanje vijka.

6 Sada je mogue maknuti "utinicu" i zatezalo.

Slika 12b: Princip rada HYDROCAM zatezala vijaka

SKF

15

Slika 13: Mjerenje istisnua na vrhu

Slika 14: Mjerenje izduenja vijka

Slika 15: Ultrazvuno mjerenje

vijka, pomou mjernog instrumenta

preko ugraene ice i LVTD

izduenja vijka.

sa brojanikom.

senzora.

Mjerni instrumenti za hidrauliko

zatezanje
Mogue je upotrijebiti nekoliko metoda kontrole hidraulikog
zatezanja vijaka, ovisno o traenoj preciznosti za zadani sklop:
Mjerenje hidraulikog pritiska

Podloka sa senzorom

Nakon to ste odredili Fh/Fo omjer, precizno mjerenje pritiska

Ova metoda, koja je ve opisana kod zatezanja preko zakretnog

uporabljenog u hidraulikom cilindru prua razinu tonosti od 8%

momenta, savrena je za hidrauliko zatezanje i daje vrlo precizne

do 10% konanog optereenja zatezanja, to je u veini sluajeva

rezultate mjerenja konanog optereenja stezanja u vijku (Slika 16,

prihvatljivo.

str. 17).
Praktinost ove metode tamo gdje je to potrebno je u tome to

Metoda dvostrukog stavljanja pod pritisak

podloka sa senzorom ostaje u sklopu, to prua mogunost

Jednom kada je vijak zategnut, kroz osnovni postupak stavljanja

povremenog ili stalnog praenja razlika optereenja tijekom

zatezala pod pritisak, zavrtanja matice i otputanja pritiska, jo

vremena.

jednom se zatezalo stavlja pod pritisak kako bi se preciznije

Za razliku od zatezanja preko zakretnog momenta, hidrauliko

izmjerilo optereenje na vijku. Tijekom te druge kompresije, biljei

zatezanje, mogue je reproducirati, a pri tome nije potrebna

se rast pritiska ija se vrijednost onda unosi u dijagram istisnua

podloka sa senzorom za svaki vijak. Dovoljno je postaviti podloku

vrnog dijela vijka. Optereenje stezanja vijka koje se dobiva kao

sa senzorom na svaki drugi, trei, etvrti ili osmi vijak, ovisno o

rezultat, mogue je odrediti, pratei promjene u grafikom prikaz

zahtjevima i postavkama.

krivulje. (Slika 13 iznad).

Preciznost mjerenja optereenja vijka sa "senzornim" podlokama

Ovom metodom se poboljava kontrola nad konanim preostalim

iznosi oko 5%, ali mogue ga je poboljati do 2%, paljivom

optereenjem.

strojnom obradom dijelova sklopa.

Tonost konanog optereenja zatezanja nalazi se u granicama od 5

S obzirom da hidrauliko zatezanje ne stvara nikakvo povrinsko

do 8%.

trenje, vano je napomenuti da izmeu matice i podloka sa

senzorom nije potrebno postavljati nikakve obine podloke.

Mjerenje izduenja (deformacije)

Ovo mjerenje se provodi jednom od prije spomenutih metoda
(mjerni instrument ili LVTD vidi Slika 14 iznad) ili ultrazvunom
metodom (Slika 15 iznad).
Sa kvalitetno izraenim vijcima i tonim, dobro kalibriranim
ureajima, nesigurnost kod konanog optereenja zatezanja
smanjuje se na 1 do 5%.

SKF

16

SKF

17

Hidraulika metoda zatezanja vijka prua dobru kontrolu naprezanja

stezanjem. Ako je vijak dovoljno dugaak, konano naprezanje pri

U usporedbi sa tradicionalnim metodama koje se slue zatezanjem

stezanju se moe sa sigurnou dovesti do granice pucanja bez rizika

pomou zakretnog momenta, hidraulikim zatezanjem vijka se

od prelaska te granice.

smanjuju dimenzije sklopa i/ili broj vijaka u sklopu. Kao posljedica

javljaju se tri vane prednosti

To je vrlo vano za kvalitetu zgloba. Suprotno ustaljenom uvjerenju,

smanjenje ukupne veliine,

prouavanja temeljena na stvarnim sluajevima pokazala su da, to

smanjenje teine,

je naprezanje vijka blie granici pucanja:

smanjenje trokova.

- zglob se ponaa bolje

- radni vijek vijka pod periodikim optereenjima je dui (Slika 17
ispod).
Kontrolom naprezanja u vijku mogue je optimizirati izbor
materijala i dimenzija u fazi projektiranja.

Slika 17: Utjecaj jaine zatezanja vijka na njegove dinamike performanse

SKF

18

Tehnika analiza zatezanja vijaka

Bez obzira na metodu upotrijebljenu za zatezanje vijaka na sklopu
poput prikazanog na Slici 18 nasuprot cilj je primijeniti
optereenje stezanja na vijak, te kompresijsko optereenje na
sklopljene dijelove. Openito, krutost vijka, u usporedbi sa ostalim
dijelovima u sklopu na koje djeluje kompresijsko naprezanje, je
relativno niska.
Na Slici 19 ispod, prikazana linija D1 za vijak ima lagani nagib, dok
linija D2 za strukturu je vrlo strma (Slika 20, str. 20). Linije D1 i D2
mogue je prikazati na istom grafu, gdje mjesto njihovog presjeka
oznaeno Fo predstavlja konano optereenje zatezanja (Slika 21b,
str. 20).
Vrijednost stezanja u vijku jednaka je vrijednosti kompresije u
strukturi, ali sa suprotnim predznakom (Slika 21a, str. 20).
Izduenje vijka je B, dok je kompresija strukture S.
Slika 18: Primjer sklopa sa vijcima

Slika 19: Dijagram stezanja u vijku

SKF

19

Onog trenutka kada vanjsko optereenje stezanja FE pone djelovati

na sklop, stezanje u vijku se ne poveava za FE nego samo za F1, jer
je kompresija u strukturi umanjena za F2.
Iz ega slijedi: FE = F1 + F2 (Slika 22a1, str. 21).
Na grafu je vidljivo da na vijak ne djeluje ukupno vanjsko
optereenje nego samo jedan njegov dio (Slike 22a2 i 23, str. 21 i
22).
Za kompresijsko vanjsko optereenje FE dijagram na Slici 22a2, str.
21 zamijenjen je sa dijagramom na Slici 22b, str. 22.
Dio optereenja F1 koje se prenosi preko vijka, moe se proraunati
ovisno o krutosti vijka RB, te krutosti strukture RS. Iz ega
slijedi:
F1 =FE RB/(RB + RS)
Ako je optereenje zatezanja nedovoljno u usporedbi sa vanjskim
optereenjem, gubi se efekt zatezanja (Slike 24 i 25, str. 23).
Kod vanjskih ciklikih optereenja, dijagrami na Slikama 26 i a7,
str. 24, prikazuju da je optereenje koje se izmjenjuje na vijku vrlo
malo. To je vrlo vano jer znamo da dio tog optereenja koje se
izmjenjuje ima snaan utjecaj na zamor materijala (Slika 17, str. 18).

Slika 20: Dijagram kompresijskog optereenja/deformacije

strukture

Slika 21b: Zglob sa vijkom zategnut do razine pred-optereenja F0

Slika 21b: Dijagram optereenja/deformacije

zgloba sa vijkom

SKF

20

Slika 22a1: Zglob sa vijkom pod pred-optereenjem zatezanja F0 i vanjskim optereenjem vue/deformacije FE
F1 poveanje optereenja stezanja u vijku
F2 smanjenje kompresijskog optereenja na strukturu

Slika 22a2: Dijagramski prikaz utjecaja vanjskog optereenja vue/stezanja FE na sklop povezan vijcima uz pred-optereenje F0.

SKF

21

Slika 22b: Tlano vanjsko optereenje na sklop FE potie smanjenje optereenja stezanja u vijku, te poveanje tlane
duinske deformacije u strukturi
Drugi dijagrami koji prikazuju odnos ukupnog optereenja na vijku i vanjskog optereenja koje djeluje na sklop:

Slika 23

SKF

22

Slika 24: Kada je optereenje zatezanja nedovoljno u odnosu na vanjsko optereenje, gubi se efekt zatezanja.

Slika 25: Optereenje na vijku, kada je optereenje vue(rastezanja)/stezanja preveliko u odnosu na pred-optereenje zatezanja na
sklopu.

SKF

23

Slika 26: Dijagram optereenja u sluaju ciklikog vanjskog optereenja

Slika 27: Varijacije u optereenju vijka prilikom djelovanja ciklikog optereenja vue(rastezanja)/stezanja FE na sklop.

SKF

24

L/d (Duina/promjer) omjer, Fh/Fo omjer za

Kada je L/d omjer nizak (<1.5), hidrauliki napor, koji je potreban

hidrauliko zatezanje

da bi se postiglo potrebno konano optereenje zatezanja, moe biti

Jasno je da vea razlika u krutosti izmeu vijka i strukture, smanjuje

vrlo velik, blizu granice pucanja materijala. U tom sluaju upotreba

udio vanjskog optereenja koje djeluje na vijak.

vrhunskog hidraulikog moment (kilo) kljua moe biti prihvatljivo

Stoga je uvijek bolje koristiti vijke koji su puno dui u odnosu na

rjeenje.

promjer, jer je u tom sluaju krutost najnia.

Meutim u ovom sluaju, odabir izmeu ove dvije metode zatezanja

Nadalje, omjer L/d je ujedno i glavni parametar pri odreivanju

ovisit e i o drugim parametrima u zadanoj primjeni, kao to su

omjera upotrijebljenog hidraulikog optereenja Fh i konanog

potrebna preciznost, razdioba zategnutosti, dostupnost, potreba za

preostalog optereenja Fo (Slika 28, str. 24). Iz toga proizlazi da

istovremenim zatezanjem itd.

vea vrijednost L/d omjera smanjuje odnos Fh/Fo. Stoga su

prednosti u velikoj vrijednosti L/d omjera dvostruke.

Slika 28: Fh/Fo omjer kao funkcija onog aspekta omjera L/d kod vijka, za uobiajene vrste elika kod proizvodnje vijaka

SKF

25

Usporedba zatezanja moment (kilo) kljuem i hidraulikog

zatezanja vijaka
Ova usporedba se temelji na dva sluaja: zatezanje postojeeg

Namjerno je odabrana upravo ta veliina vijka za ovu usporedbu, jer

sklopa, te projektiranje novog sklopa.

je vijke te veliine vrlo lako zategnuti kalibriranim runim moment

(kilo) kljuem (zakretni moment <700 Nm).

Zatezanje postojeeg sklopa

Naravno, zatezanje hidraulikim zatezalom je jo lake.

Slika 29, str. 26 donosi prikaz dimenzija ISO navoja za M 20 x 2,5:
d = 20

Prvo uzmite u obzir dvije prirubnice, vanjskog promjera 600mm.

Zglob (mjesto spajanja) sastoji se od esnaest M20x2,5 vijaka na
PCD-u od 500mm (Slika 18, str. 19).
Svaki vijak ima duinu spone otprilike 200mm, to znai da je omjer

d2 = 18,376mm

deq = 17,655mm

d3 = 19,933mm

AS = 244,5 mm2

U svrhu prorauna, vijak se promatra kao cilindrina ipka, sa

ekvivalentnim promjerom deq i presjekom AS.

duina/promjer L/d=10 to je vrlo esto u mehanikoj primjeni.

Korak navoja je 2.5, u skladu sa ISO standardima, a klasa materijala
je 10-9.

Slika 29: Dimenzije M20x2,5 ISO navoja

SKF

26

Podaci se odnose na sljedea

HTA 20

HTA 35

HTA 50

HTA 60

M20x2,5

M27x3

M36x4

M42x4,5

Metriki

M22x2,5

M30x3,5

M39x4

M45x4,5

sustav

M24x3

M33x3,5

M42x4,5

M48x5

M27x3

M36x4

M45x4,5

M52x5

1 3/8" 6

1 1/2" 6

1 1/2" 6
1 3/4" 5

zatezala
Dimenzije vijka
(M x korak
navoja)

(IN)
navoj/in

Anglosaski

" 10

mjerni

7/8" 9

sustav

1" - 8

1" 8
1 1/8" 7
1 1/4" 7
1 " 6

HTA 90

HTA 130

HTA 160

HTA 200

M45x4,5

M60x5,5

M48x5

M64x6

M72x6

M85x6

M52x5

M68x6

M76x6

M90x6

M56x5,5

M72x6

M80x6

M95x6

M60x5,5

M76x6

1 3/4" 5

2 1/2" 4

1 3/4" 5

2" 4 1/2

2" 4 1/2

2 1/4" 41/2

M80x6

M100x6

HTA 250

HTA 310

M100x6

M125x6

M110x6

M130x6

M120x6

M140x6

M125x6

M150x6

3 3/4" 4
2 3/4" 4

3 1/4" 4

4" 4

2 3/4" 4

3" 4

3 1/2" 4

4 1/4" 4

3" 4

3 1/4" 4

3 3/4" 4

4 " 4
4-4

5" 4
5 1/4" 4
5 1/2" 4
5-4

Maksimalni

(Mpa)

150

150

150

150

150

150

150

150

150

150

pritisak

(psi)

21756

21756

21756

21756

21756

21756

21756

21756

21756

21756

Hidrauliki

(cm2)

20

35

50

60

90

130

160

200

250

310

odjeljak

(in2)

3.10

5.43

7.75

9.30

13.95

20.15

24.80

31.00

38.75

48.05

Maksimalno
hidrauliko
optereenje

(kN)

300

525

750

900

1350

1950

2400

3000

3750

4650

(lbf)

67443

118025

168606

202328

303492

438377

539541

674426

843032

1045360

Takt klipa (mm)

10

10

10

10

D (mm)

86

109

128

137

166

198

215

244

284

325

H (mm)

100

113

128

140

154

179

190

203

235

268

H1 (mm)

30

40

49

54

65

82

86

106

131

156

D1 (mm)

74

97

116

133

154

187

203

232

272

313

D2 (mm)

56

73

90

102

114

137

145

180

223

260

A (mm)

26

31

38

40

42

50

50

60

73

86

86

114

92

122

137

162

190

238

99

130

145

171

209

247

107

137

152

181

228

266

114

145

238

285

240

293

246

301

327

365

425

506

253

309

335

374

444

515

261

316

342

384

463

534

268

324

393

473

553

119

147

184,5

122

150

163,5

187,5

124,5

153

166,5

193

127,5

155,5

169,5

196

130,5

158,5

U (mm)

X (mm)

Y (mm)

Z (mm)
Ukupna teina
zatezala (kg)

38

52

69

80

42

57

74

86

46

63

80

92

52

69

86

99

138

168

197

220

142

173

202

226

146

179

208

232

152

185

214

239

152

190
355

56

73,5

91

91

57

76,5

94

92

59

79

97

94

62

81

100

96

44,5

56

65,5

69,5

84,5

101

109

4,8

7,5

15,3

25

31

222

262,5

227,5

265

236

274

242

280

124

144

164,5

39

54

75

202

Ova stranica je uzeta iz SKF kataloga "HYDROCAM zatezala vijaka Sustavi zatezanja u industriji", koja opisuje itav niz HYDROCAM zatezala, te
njihovu primjenu u industrijama.

Slika 30

SKF

27

Klasa 10-9 materijala ima sljedee karakteristike:

Nepreciznost koja proizlazi iz samog zatezala je stoga samo +/-1%.

- maksimalna vrstoa pri stezanju

Odstupanje u vrijednosti pritiska je u pravilu +/-2%. A ta vrijednost

Rm 1000 MPa

ovisi o preciznost samog mjernog instrumenta (manometar ili

- Granica pucanja na 0.2%:

senzor) i preciznosti tehniara.

Re( 0.2%) 900 MPa

Kao rezultat krajnje analize, preciznost optereenja pri hidraulikom

Odlueno je da se ne prelazi 90% naprezanja od granice pucanja

(0.2%) materijala iz ega proizlazi: max = 0.9 Re = 810 MPa
Stoga e maksimalno dozvoljeno optereenje na vijku biti:
Fmax = 0.9 Re AS
Fmax = 198000 N

Zatezanje pomou hidraulikih zatezala

zatezanju se nalazi unutar +/-3%.

Pri emu se i dalje pridravamo prvobitne postavke, da se ne prelazi
optereenje zatezanja na vijku od Fmax= 198000 N (kako bi se
izbjeglo maksimalno naprezanje od max= 810 Mpa).
Optereenje pri hidraulikom zatezanju e stoga biti ogranieno
istom vrijednosti:
Fmax= 198000 N

HTA 20 zatezalo, koje odgovara karakteristikama upotrijebljenih

vijaka, odabran je iz standardnog niza SKF HYDROCAM proizvoda

Uzevi u obzir "hidrauliku" nepreciznost, minimalno optereenje

(Slika 30, str. 20).

pri hidraulikom zatezanju iznosi:

Fhmin = 198000/1.06

imbenici koji utjeu na nesigurnost hidraulikog

pa je Fhmin =186800 N

zatezanja

A prosjeno potrebno hidrauliko optereenje iznosi:

U ovom poglavlju biti e opisani oni uobiajeni imbenici koji

Fhmin = (Fhmax + Fhmin)/2 = 192400 N

utjeu na nesigurnost hidraulikog zatezanja.

S obzirom da SKF HYDROCAM HTA 20 zatezalo ima hidrauliki
Odstupanja uslijed dimenzija i tolerancija vijaka i dijelova

prostor od 20 cm2, a da je zadana uinkovitost (98%), nominalni tlak

sklopa

e biti: 98 Mpa.

Slika 28, str. 25, pomae u odreivanju optereenja pri hidraulikom

zatezanju, koje se mora primijeniti pri zatezanju vijaka, kako bi se

Nepreciznost u trenutku hvatanja matice

dobila odgovarajua vrijednost konanog optereenja zatezanja.

Kada se matica pritee runo, javlja se nepreciznost u trenutku

Iz ega se oituje da uz omjer L/d=10, omjer Fh/Fo, izmeu

hvatanja same matice, iz ega proizlazi nepreciznost +/-3% u

potrebnog hidraulikog optereenja Fh i konanog preostalog

konanom optereenju zatezanja.

optereenja Fo je otprilike 1.10 i 1.20, viz: 1.15 +/-4.5%.

U glavnom katalogu, opisani su neki jednostavni postupci kojima se

Meutim, graf prikazuje neko openito odstupanje (za L/d=10: +/-

moe smanjiti odstupanje prilikom zavrtanja.

4.5%), koje u proraun uzima i razliitost sklopova, oblika i

U naem primjeru odstupanje je +/-3% kod zavrtanja.

karakteristika komponenti, posebice i navoja, koji se najee

susreu u mehanici.
No ipak, iz iskustva znamo da e za zadani sklop, Fh/Fo omjer biti
unutar +/-2% ili manji za pojedinano zategnuti vijak, jer
dimenzijska tolerancija, geometrijske pogreke, odstupanja u
karakteristikama materijala se moraju razmatrati zasebno za svaki
dio ili grupu (seriju).
Zbog navedenih razloga kao prosjena vrijednost se uzima 1.15, iz
ega slijede 1.18/1.12 kao maksimum i minimum.
Nepreciznosti u optereenju pri hidraulikom zatezanju
Kao prvo nepreciznosti pri hidraulikom zatezanju ovise o samom
zatezalu, te o preciznosti mjerenja hidraulikog pritiska.
Uinkovitost SKF HYDROCAM zatezala je izvrsna: 98% +/-1%.

SKF

28

Slika 31: Dijagram optereenja/izduenja M20x2.5 lg 200mm ISO vijka zategnutog zatezalom vijaka.

Posljedice nepreciznosti u konanom optereenju

Sada je mogue proraunati ukupnu nepreciznost u konanom

Maksimalno dozvoljeno vanjsko optereenje na

optereenju zatezanja.

sklopu
Sada kad smo sklop ispravno sastavili i zategnuli hidraulikim

Konano optereenje zatezanja jest maksimalno, kada je

zatezalom, pogledajmo koliko maksimalno vanjsko optereenje

optereenje pri hidraulikom zatezanju maksimalno, kada je trenutak

moe podnijeti svaka toka sa vijkom bez prelaska postavljene

hvatanja matice pred zavrtanje maksimalan, omjer Fh/Fo minimalan.

granice od:

Stoga e maksimalno konano optereenje zatezanja biti:

Fmax = 198000 N

Fomax = 182000 N

Za to nam je potrebna vrijednost krutosti vijka i cijelog sklopa.

(198000 x 0.97/1.18)

Konano optereenje zatezanja jest minimalno, kada je optereenje

Krutost vijka mogue je izraunati iz samih dimenzija:

pri hidraulikom zatezanju minimalno, kada je trenutak hvatanja

RB = AS E/L = 244.5x210000/200 = 256700 N/mm

matice pred zavrtanje minimalan, omjer Fh/Fo maksimalan.

Stoga e minimalno konano optereenje zatezanja biti:

Za ovu priliku nismo odredili toan izgled sklopa, nego smo na

Fomin = 154000 N

osnovu iskustva strojarskih inenjera, postavili vrijednost krutosti

(186800 x 0.97/1.18)

sklopa na 5 do 10 puta veu od one vijka.

Prosjena vrijednost optereenja zatezanja rauna se kao:

Pod pretpostavkom da je vrijednost koeficijenta 8 dobiva se:

Fom = (Fomax + Fomin)/2 = 168000 N

RS = 2000000 N/mm

Fo = 168000 N +/-8.5%

Ve je prije prikazano da kod vanjskog optereenja FE samo jedan

(Slika 31 iznad)

dio F1 djeluje na vijak:

F1 = FE RB/(RB + RS)

Vidljivo je da se nalazimo unutar prije zadane tolerancije, za

uobiajenu upotrebu zatezala, bez dodatne opreme za mjerenje.
Sa vremenom i vjebom, mogue je postii i bolje rezultate na istom
sklopu: +/-6% i bolje.

SKF

29

Stoga je lagano izraunati maksimalno dozvoljeno optereenje koje

Nepreciznost uslijed koeficijenta trenja

mogu podnijeti vijci bez prelaska postavljene granice od 810 Mpa.

Kada se koristi moment (kilo) klju u obzir treba uzeti dva

Iz ega slijedi da ukupno optereenje na svakom vijku ukljuujui

koeficijenta trenja:

i vanjsko optereenje ne smije prelaziti:

th = koeficijent trenja izmeu navoja matice/vijka

Fmax = 198000 N

fl = koeficijent trenja izmeu tijela matice i strukture

Za eline dijelove koji dolaze iz iste serije, prva vrijednost je

Vrijednost tog maksimalnog optereenja iznosi:

izmeu

Ftmax = Fomax + F1 = Fomax + FE RB/(RB + RS)

0.08 i 0.12 (0.10 +/-20%)

dok je druga izmeu 0.10 i 0.15 (0.125 +/-20%)

Pa se onda maksimalno doputeno FE moe izraunati:

FE = (Ftmax Fomax) (RB + RS)/RS

Analiza komponenti zatezanja preko zakretnog

FE = 140000 N (Slika 31, str. 29)

momenta

Ukupno vanjsko optereenje koje moe izdrati sklop opisan na

stranici 26. iznosi:
16 x 140000 = 2240000 N
Pod pretpostavkom se da se optereenje ravnomjerno prenosi na sve
vijke.

Zakretni moment zatezanja TT koji proizvodi klju, mora prei dva

momenta optereenja:
- moment optereenja kod Tth navoja matice/vijka (ovo je zakretni
moment koji uzrokuje uvijanje vijka)
- moment optereenja u matici/strukturi povrine leajeva Tfl
Iz ega izraunavamo TT = Tth + Tfl
Jednadbe koje se obino koriste za ove zakretne momente:

Poznato je da svi vijci "rade" na isti nain pod podjednakom

razinom naprezanja. Postoji veliki stupanj homogenosti. Meutim,
kod veih razina vanjskog optereenja, postoji rizik prelaska
sigurnosne granice postavljene za vijke.

Zatezanje sa moment (kilo) kljuem

Sada emo isti sklop vijaka zategnuti sa moment (kilo) kljuem.
Odluili smo upotrijebiti runi kalibrirani moment (kilo) klju.

imbenici nepreciznosti kod zatezanja sa moment

Tth = T'th + T''th = F (p/2) + F (1 r1)

Tfl = F (2 r2)
Pri emu je:
p = korak navoja, (2.5 za M20)
= 0.16
th = koeficijent trenja navoja
fl = koeficijent trenja za povrine leajeva
d2 = prosjeni promjer navoja (18.376 za M20)
rr = 0.583 = prosjeni radijus navoja
rm = prosjeni radijus dodira povrine leaja i matice (13 za maticu

(kilo) kljuem

M20)

Pogledajmo sada te imbenike i neke njihove vrijednosti.

F = optereenje zatezanja
To moe biti iskazano kao:

Nepreciznosti uslijed djelovanja samog zakretnog

Tth = T'th + T''th = F (0.16p) + F (th 0.583 d2)

momenta

Tfl = F (fl rm)

Kalibrirani moment (kilo) klju openito nosi odstupanje od: +/-5%.

Zapravo samo jedan dio T'th zakretnog momenta TT koristi se za

Meutim, potrebno je napomenuti da je kod opreme (koja radi na

izduenje/deformaciju vijka: ostale komponente zakretnog momenta

principu zakretnog momenta) koja se obino koristi za zatezanje, to

moemo jo nazvati "parazitski" zakretni momenti.

odstupanje vee od +/-5%.

Cilj je postii isto prosjeno konano optereenje zatezanja, jednako

onom postignutom sa hidraulikim zatezalom vijka:

Nepreciznost uslijed tolerancija vijaka i sklopa

Fom = 168000 N

Ova odstupanja prvenstveno proizlaze iz tolerancija dimenzija,

geometrijske greke te razlike u karakteristikama materijala.

Zakretni moment koji treba primijeniti

S obzirom da omjera Fh/Fo nema, utjecaj ovog odstupanja je manji

Izraunajmo potreban prosjeni zakretni moment potreban za

nego kod hidraulikih zatezala.

ostvarenje prosjenog optereenja:

Vrijednost se procjenjuje na: +/-1%.

Moment optereenja u navojima je

Tth m = 168000 (0.16x2.5) + 168000 (0.10x0.583x18.376)
Tth m = 67200 + 180000 = 247200 Nmm

SKF

30

Moment optereenja na povrini leajeva je

Ve je jasno da e stvarno prosjeno optereenje biti vee od

Tfl m = 168000 x (0.125x13)

ciljanog prosjenog optereenja:

Tfl m = 273000 Nmm

Fomr = (135930 + 213610)/2 = 174770 N

Potreban zakretni moment e iznositi

to je: +4%

TT m = Tth m + Tfl m = 520200 Nmm

Ako elimo iskazati toleranciju kao funkciju oekivanog prosjenog

520.2 Nm

optereenja, optereenje zatezanja bit e iskazano kao:

52.02 daNm

Fo = 168000 N (+27%/-19%)

Dakle samo se 67200 (ili 13%) od ovog zapravo koristi za zatezanje!

(ili 174770 N +/-22%)

Uzevi u obzir preciznost samog alata, stvarni zakretni moment e

biti negdje izmeu:

(Slika 32 ispod)

TT min = 520000x0.95 = 494190 Nmm

TT max = 520200x1.05 = 546210 Nmm

Iako se na sljedeim stranicama nalazi detaljna analiza naprezanja,

ve sada je jasno da se zbog dodatnog naprezanja pri uvijanju, kod

Posljedice nepreciznosti prema konanom

optereenju
Odgovarajui minimum i maksimum optereenja pri uvijanju vijka
e iznositi:
Fmin = TT min/(0.16x2.5 + thmax 0.583 d2 + flmax13)
Fmin = 494490/(0.16x2.5 + 0.12x0.583x18.376+0.15x13)
Fmin = 135930 N
Fmax = TT max/(0.16x2.5 + thmin 0.583 d2 + flmin13)

metode zatezanja moment (kilo) kljuem, kako bi se postiglo

optereenje zatezanja od 168 kN, javlja naprezanje od 795 MPa, te
stoga sigurnosna granica od 810 MPa doputa maksimalno
optereenje zatezanja (ukljuujui i vanjsko optereenje FE) od 172
kN.
Uz to je vidljivo da i sa preciznim alatom za zatezanje, tolerancija
kod konanog optereenja zatezanja, u naem primjeru, skoro tri
puta vea kod moment (kilo) kljua nego kod hidraulikog zatezala
vijaka.

Fmax = 546210/(0.16x2.5 + 0.8x0.583x18.376+0.10x13)

Fmax = 213610 N

Slika 32: Dijagram optereenja/izduenja M20x2.5 lg 200mm ISO vijka zategnutog moment (kilo) kljuem.

SKF

31

Utjecaj na naprezanja u vijku

max = 248.5 MPa

Sluaj u kojem su naprezanja maksimalna

-Ekvivalentno Von Mises naprezanje se poveava na:

Pogledajmo sada to se dogaa u vijku u sluaju "gomilanja"

eq max = 1033 MPa

tolerancija, tj. kada stvarne vrijednosti razliitih parametara

istovremeno pridonose maksimiziranju krajnjeg optereenja.

Jasno je vidljivo da vanjska naprezanja samo pogoravaju stvari.

U naem sluaju, postoji vrlo visoki rizik da doe do stezanja vijka

U optereenje su ukljuena sljedea naprezanja u vijku:

prilikom postupka zatezanja, te da e vijak puknuti u radnim

- naprezanje uslijed stezanje i rastezanja:

uvjetima!

max = Fmax/AS =213610/244.5

Sluaj u kojem su naprezanja minimalna

max = 873.6 MPa

Moemo pogledati i to se dogaa u sklopu, kada stvarne vrijednosti

razliitih parametara istovremeno pridonose minimalizaciji krajnjeg

- stres pri uvijanju:

optereenja.

max = 16 Tth max/( d3eq)

Ova minimalna optereenja uzrokuju sljedea naprezanja u vijku:

znamo da je
Tth max = 21610 x (0.16x2.5 + 0.08 x 0.583 x 18.376)
Tth max = 268520 Nmm
stoga je

max = 248.5 MPa

- naprezanje uslijed stezanje i rastezanja:

min = Fmin/AS =135930/244.5

min = 556 MPa

-Ekvivalentno Vom Mises naprezanje se izraunava kao:

- stres pri uvijanju:

eq max = max 2 + 3

min = 16 Tth min/( d3eq)

max 2

eq max = 974 MPa

znamo da je
Tth min = 135930 x (0.16x2.5 + 0.12 x 0.583 x 18.376)
Tth min = 268520 Nmm

Vidljivo je da u sluaju, kada su optereenja maksimalna, naprezanje

stoga je

pri uvijanju koje nosi 28% naprezanja pri stezanju i rastezanju

dovodi do poveanja ekvivalentnog naprezanja za vie od 11%.
U ovom sluaju, granica pucanja materijala, e vjerojatno biti

min = 212 MPa

-Ekvivalentno Vom Mises naprezanje se izraunava kao:

prekoraena samim postupkom zatezanja, bez obzira na granicu od

eq min = min 2 + 3

810MPa koju smo sami postavili.

eq min = 666 MPa

Vanjsko optereenje na sklop u sluaju kad su naprezanja

Vidljivo je da je u uvjetima "negativnog gomilanja", kada su krajnja

maksimalna

optereenja minimalna, udio naprezanje pri uvijanju u naprezanju pri

Pretpostavimo da vanjsko optereenje koje djeluje na jedan vijak u

stezanju i rastezanju je 38%, to donosi do poveanja ekvivalentnog

sklopu 140000N, nakon to je zatezanje moment (kilo) kljuem

naprezanja za vie od 20%!

rezultiralo maksimalnim optereenjem.

Sreom, u ovom sluaju optereenja su takva da su naprezanja ostala

Ve smo prije odredili da je optereenje po pojedinom vijku:

ispod granice pucanja materijala.

min 2

F1 = FE RB/(RB + RS)
F1 = 15900 N

Meutim, moemo zapaziti da je "minimalno" naprezanje ostvareno

metodom zakretnog momenta, je vrlo blizu istog naprezanja pri

Maksimalno optereenje zatezanja u vijku se poveava na:

stezanju i rastezanju, koje je mogue predvidjeti u prosjenim

Fmax=213610 + 15900 = 229510 N

uvjetima zatezanja (666MPa nasuprot 687 MPa).

Ovo slui kao potvrda, da uvijanje, koje se javlja prilikom zatezanja

- naprezanje pri stezanju i rastezanju poveava se na:

preko zakretnog momenta, treba sa oprezom uzeti u obzir.

max = 939 MPa

- stres pri uvijanju se ne mijenja:

SKF

32

Vanjsko optereenje na sklop u sluaju kad su naprezanja

Nadalje znamo, da pod periodikim optereenjima, kada zategnutost

minimalna

nije optimalna, moe ee doi do kvara uslijed zamora materijala.

Sada emo na sklop koji je zategnut moment (kilo) kljuem uz

uvjete minimalnog optereenje djelovati vanjskim optereenjem od

Rizici zatezanja sa moment (kilo) kljuem

140000N.

Kod zatezanja preko zakretnog momenta, mogue su dvije situacije

Ako sve promatramo sa gledita naprezanja, posljedice nisu tako

kod zadane primjene:

strane.

pretjerano naprezanje koje za rezultat ima pucanje vijka uslijed

pre-naprezanja

Znamo da je dodatno optereenje na vijku:

F1 = 15900 N

nedovoljna zategnutost koja sa sobom nosi rizik poputanja,

mogueg curenja, te ak i kvara uslijed zamora materijala.

Optereenje zatezanja je iskazano kao:

Kako bi se izbjegli ovi rizici, esto se pribjegava upotrebi prevelikih

F = 135930 + 15900 = 151830 N

vijaka.
Inenjeri koji projektiraju te sklopove tada esto misle da sklopovi

- naprezanje pri stezanju i rastezanju poveava se na:

mogu izdrati puno vea optereenja zbog svojih dimenzija.

= 621 MPa

Meutim, ovakav pristup smanjuje otpornost materijala na zamor, te

- stres pri uvijanju se ne mijenja:

poveava teinu sklopa, to za posljedicu ima poveanje trokova

= 212 MPa

izrade (vie veih i teih vijaka, vee prirubnice, itd.). Isto tako
moe doi do poveanja trokova odravanja i servisiranja, jer su u

-Ekvivalentno Vom Mises naprezanje bit e:

eq = 721 MPa
Pribliili smo se ali nismo i dosegnuli granicu pucanja materijala.

pitanju puno vei i tei dijelovi.

Zakljuak ove usporedbe

Usporedba metode zakretnog momenta i metode stezanja temelji se
na zatezanju samo jednog vijka. Prednosti upotrebe zatezala odmah

U stvari, u ovom sluaju problem ne lei u naprezanju, nego u

samom zatezanju, to e biti i prikazano:
U naem sluaju vanjsko optereenje na vijak je:
FE = 140000N
Kod uvjeta "minimalnog" optereenja, konano optereenje
zatezanja je 135930N, dok je vanjsko optereenje koje dovodi do
poputanja:
FE = Fo RS/(RB + RS)
to iznosi 153345N!

su jasne.
Kao to je to opisano u uvodu hidraulika zatezala su u jo veoj
prednosti kada treba zategnuti nekoliko vijaka, to je u pravilu i
sluaj.
Sukladno s tim, lakoa upotrebe, sigurnost, pouzdanost, mogunost
repliciranja postupka, te mogunost istovremenog zatezanja, a da i
ne spominjemo veu preciznost su samo neke od prednosti.
Uz sve to, preciznost je mogue i unaprijediti upotrebom nekih
mjernih sustava, kao to je to ve prije spomenuta podloka sa
senzorom.

U sluaju samo malo veeg vanjskog optereenja (10%), javlja se

rizik poputanja, odvrtanja i curenja (ako su u sklopu koritene
brtve).

SKF

33

Projektiranje novog sklopa

Pogledajmo sada situaciju u kojoj projektiramo novi sklop.
Temeljeno na prijanjim analizama, jasno je da e projektiranje
novog sklopa uvelike ovisiti o metodi kojom e biti zategnut taj isti
sklop (metodom zakretnog momenta ili upotrebom hidraulikog
zatezala).
Osvrnimo se opet na primjer dvije prirubnice sa vanjskim
promjerom 600mm, sastavljenih sa esnaest M20x2.5 vijaka na PCD
od 500mm (Slika 18, str. 19).

Zatezanje hidraulikim zatezalima

hidraulikog zatezanja, pri emu e sigurnosna ogranienja biti puno

vea.
Upotreba veeg broja vijaka
Ovo rjeenje je mogue samo ako postoji dovoljno prostora oko
iskoritene periferije sklopa (PCD).
Razmak izmeu dva uzastopna vijka mora biti dovoljno velik kako
bi se zatezanje putem moment (kilo) kljua moglo vriti bez
dodirivanja susjednih vijaka.
U naem primjeru ukupni promjer matice je otprilike 36mm, vanjski
promjer utinice je 50mm.

U prethodnom primjeru, optimizirali smo veliinu vijaka i vrijednost

optereenja za hidrauliko zatezanje.
U ovom sluaju nita nije potrebno dodati.

To znai da stvarni razmak izmeu dva uzastopna vijka mora biti

vei od 43mm.

Zatezanje metodom zakretnog momenta

Pretpostavimo vrijednost od 50mm, kako bi se osigurao dovoljan

Ako se sada okrenemo projektiranju sklopa koji e biti zategnut

razmak. Sa 16 vijaka na promjeru od 500mm, razmak izmeu dva

nekom vrstom moment (kilo) kljua, u obzir takoer moramo uzeti

vijka iznosio bi 97.55mm, to je sasvim dovoljno.

ista sigurnosna ogranienja kao i kod zatezala vijaka.

U poetnoj fazi se javljaju tri mogua rjeenja:

Moglo bi biti upotrijebljeno ak 30 vijaka, jer bi tada razmak izmeu

- odabir vie klase materijala za izradu vijaka

dva susjedna vijka iznosio 52.26mm.

- upotreba veeg broja vijaka

- poveanje dimenzija vijaka.
Svako od ovih rjeenja emo analizirati pojedinano.
Odabir vie klase materijala za izradu vijaka

Za 16 vijaka maksimalno naprezanje iznosi:

eq max = 1033 MPa

a s obzirom da je postavljena granica od 810MPa; naprezanje je
potrebno smanjiti za 20%.

Uzevi u obzir da je maksimalno naprezanje eq max = 1033 MPa,

Ako jednostavno primijenimo ovaj koeficijent na zadani broj vijaka,

klasa materijala koji e biti upotrijebljen za izradu vijaka mora biti

shvatit emo da je umjesto 16 potrebno 20 vijaka.

12-9.
U ovom sluaju, ultimativno naprezanje pri zatezanju je

Kao to smo ve zakljuili, prosjeno optereenje zatezanja je:

Rm>1200MPa, a granica pucanja je Re(0.2%)>1080MPa.

168000x16 = 2688000N

Ako se i odluimo za ovo rjeenje, sigurnosna ogranienja nee biti

jednaka onima za zatezala vijaka, jer 90% granice pucanja znai

Stoga sa 20 vijaka

maksimalno naprezanje od 972MPa.

Fom = 134400 N po vijku

Stoga, u ovom primjeru, rjeenje promjene materijala je

zadovoljavajue samo ako smo spremni prihvatiti nia sigurnosna

Sada, kada je vanjsko optereenje rasporeeno na 20 vijaka ona e

ogranienja.

iznositi:

Nadalje, dodatni trokovi upotrebe boljih materijala poveali bi

2240000/20 = 11200N

ukupan troak za 30%, a pri tome u konanoj analizi prije opisani

a ako u obzir uzmemo i krutost, dodatno optereenje po vijku iznosit

problemi povezani sa rizikom poputanja u uvjetima minimalnog

optereenja i dalje ostaju.

F1 = 12720N.

Obrnuto, meutim, sklop projektiran sa 16 M20x2.5 vijaka klase 129, zategnut metodom zakretnog momenta, mogue je projektirati sa

Izraun prije napravljen za 16 vijaka ponovljen je u sluaj 20 vijaka.

16 M20x2.5 vijaka klase 10-9, koji e biti zategnuti metodom

SKF

34

Prosjean zakretni moment potreban za postizanje prosjenog

Djelovanje vanjskih napora

optereenja zatezanja:

Kao to smo ve prije vidjeli, dio vanjskog optereenja koje djeluje

Tth m = 134400 x (0.16x2.5) + 134400 x (0.10 x 0.583 x 18.376)

na svaki vijak iznosi:

Tth m = 53760 + 144000 = 218400 Nmm

F1 = 12720N

prosjean moment optereenja na povrinama leaja i matica iznosi

Tfl m = 134400 x (0.125 x 13)

Maksimalno optereenje zatezanja u vijku iznosi:

Tfl m = 218400 Nmm

Fmax =170890 + 12720 = 183610

potreban prosjeni zakretni moment

TT m = Tth m * Tfl m = 416460 Nmm

Naprezanje pri vanjskom optereenju

416.16 Nm

- naprezanje pri stezanju i rastezanju:

41.616 daNm

max = 751 MPa

Ako u obzir uzmemo preciznost alata, stvarni zakretni moment e

biti negdje izmeu:

- stres pri uvijanju:

TT min = 416160x0.95 = 395350 Nmm

max = 126 MPa

TT max = 416160x1.05 = 436970 Nmm

-Ekvivalentno naprezanje (prema Von Mises kriteriju):
Odgovarajue minimalno i maksimalno optereenje zatezanja u
vijku
Fmin = TT min/(0.16x2.5 + th max 0.583 d2 + fl max 13)
Fmin = 395350/(0.16x2.5 + 0.12x0.583x18.376 + 0.15x13)
Fmin = 108740N

eq max = 782 MPa

Cilj je postignut, to znai da bi upotreba 20 umjesto 16 vijaka
moglo biti rjeenje.

Fmax = TT max/(0.16x2.5 + th min 0.583 d2 + fl min 13)

Meutim, trokovi vijaka rastu za 25%, emu se moraju pridodati

Fmax = 436970/(0.16x2.5 + 0.08x0.583x18.376 + 0.10x13)

trokovi dodatne strojne obrade. No i dalje je ostao problem rizika,

Fmax = 170890N

da e se pojaviti problemi uslijed nedovoljne zategnutosti.

(Ovdje je potrebno istaknuti da u proraunu za 18 vijaka doputeno

Stvarno prosjeno optereenje pri zatezanju iznosi:

Fomr = (108740 + 170890)/2 = 139815N
(4% vie od oekivane vrijednosti)
Nepreciznost kod optereenja pri zatezanju u vijku iznosi:
Fo = 134400N (+27% kod 19%)
Naprezanje u vijku u sluaju maksimalnog optereenja
- naprezanje uslijed stezanje i rastezanja:

max = Fmax/AS = 170890/244.5

max = 699 MPa

maksimalno naprezanje iznosi: eq max = 862 MPa, to nije u skladu

sa naim sigurnosnim zahtjevima.)
Obrnuto, meutim, sklop projektiran sa 20 M20x2.5 vijaka, zategnut
metodom zakretnog momenta, mogue je projektirati sa 16 M20x2.5
vijaka, koji e biti zategnuti metodom hidraulikog zatezanja.
Poveanje promjera vijka
Kao i kod poveanja broja vijaka, jednostavno emo primijeniti
dvadeset postotni (20%) koeficijent na kvadrat promjera vijka.
Uzevi u obzir standardne dimenzije, vidljivo je da nam je potreban
vijak promjera 24mm, a ne 20mm.

- stres pri uvijanju:

Dimenzije M24x3 ISO vijka su:

3

max = 16 Tth max/( d eq)

d = 24mm

Tth max = 170890 x (0.16x2.5 + 0.08 x 0.583 x 18.376)

deq = 21.1854

d2 = 22.0508mm

d3 = 20.320mm

AS = 352.5mm

= 135944 Nmm
I dalje nam je potrebno prosjeno optereenje po vijku:

max = 126 MPa

Fom = 168000N
-Ekvivalentno naprezanje (prema Von Mises kriteriju):

eq max = max 2 + 3

Ponovimo sada proraun zakretnog momenta za M24 vijke.

max 2

eq max = 732 MPa

SKF

35

Prosjean zakretni moment potreban za postizanje prosjenog

Fmax = 213690 + 21860 = 235550N

optereenja zatezanja:
Tth m = 168000 x (0.16x3) + 168000 x (0.10 x 0.583 x 22.0508)
Tth m = 80640 + 215970 = 296610 Nmm
moment optereenja na povrinama leaja iznosi

Kod vanjskog optereenja naprezanja su sljedea

- naprezanje uslijed stezanje i rastezanja:

max = 668 MPa

Tfl m = 168000 x (0.125 x 16)

Tfl m = 336000 Nmm

- stres pri uvijanju:

potreban prosjeni zakretni moment

max = 173 MPa

TT m = Tth m * Tfl m = 632610 Nmm

632.61 Nm

-Ekvivalentno naprezanje (prema Von Mises kriteriju):

63.261 daNm

eq max = 732 MPa

Ako u obzir uzmemo nepreciznost alata, stvarni zakretni moment e

biti negdje izmeu:
TT min = 632610x0.95 = 600980 Nmm
TT max = 632610x1.05 = 664240 Nmm
Odgovarajue minimalno i maksimalno optereenje zatezanja u
vijku
Fmin = 600980/(0.16x3 + 0.12x0.583x22.0508 + 0.15x16)
Fmin = 135890N

Ponovo smo ostvarili cilj: vidljivo je da je upotreba M24x3 vijaka

umjesto onih M20x2.5 prihvatljivo rjeenje.
Meutim, poveanje trokova ovih vijaka moe dosegnuti i 40%, a
pri tome rizik spontanog poputanja u sluaju minimalnog
optereenja i dalje ostaje.
Iz prorauna za M22x2.5 vijke (to neuobiajena dimenzija) je

Fmax = 664240/(0.16x3 + 0.08x0.583x22.0508 + 0.10x16)

Fmax = 213690N

vidljivo da dobiveno maksimalno naprezanje iznosi eq max =

839MPa.
Stoga, ako se odluimo za ovo rjeenje morat emo prihvatiti nie

Naprezanje u vijku u sluaju maksimalnog optereenja

- naprezanje uslijed stezanje i rastezanja:

max = Fmax/AS = 213690/352.5

sigurnosne standarde.
Obrnuto, meutim, sklop projektiran sa 16 M24x3 vijaka, zategnut
metodom zakretnog momenta, mogue je projektirati sa 16 M20x2.5
vijaka, koji e biti zategnuti metodom hidraulikog zatezanja.

max = 606.5 MPa

- stres pri uvijanju:
max = 16 Tth max/( d3eq)
(Tth max = 213690 x (0.16x3 + 0.08 x 0.583 x 22.0508) = 322340 Nmm)

max = 173 MPa

-Ekvivalentno naprezanje (prema Von Mises kriteriju):

eq max = max 2 + 3

max 2

eq max = 676 MPa

Djelovanje vanjskog optereenja
Znamo da optereenje raspodijeljeno na svaki vijak iznosi:
FE = 140000N
Meutim, vijci veih dimenzija sa sobom nose veu krutost.
Stoga e dio vanjskog optereenja koje moe podnijeti vijak biti
vee. U stvari ono iznosi:
F1 = 21860N (umjesto 15900N)
Maksimalno optereenje zatezanja u vijku iznosit e:

SKF

36

Istovremeno zatezanje vijaka hidraulikim zatezalima

Istovremeno zatezanje je u stvari zatezanje nekoliko ili svih vijaka u
nekom sklopu u isto vrijeme.

Istovremeno zatezanje 100% (svih)

Neke primjere istovremenog zatezanja moi ete pronai na kraju

vijaka u sklopu

ovog poglavlja.

Ovo je najpreciznija i najbra metoda: svi vijci se zateu u isto

Ve je zakljueno da ovaj postupak zatezanja nosi sa sobom vane i

vrijeme (Slika 33 ispod).

kljune prednosti:

Meutim, za tu metodu je potrebno imati onoliko zatezala koliko

velika homogenost prilikom zatezanja svih vijaka u

ima vijaka. Stoga bi za na primjer od 16 vijaka bilo potrebno 16

sklopu,

zatezala sa pripadajuom opremom (cijevi i hidrauliki spojevi).

izravna provedba

Postupak samog zatezanja je vrlo jednostavan: na svaki vijak se

kratko vrijeme samog postupka.

natakne jedan zateza. Dovodi ulja svih zatezala spajaju se na isti

izvor sa jednakim pritiskom. Svi vijci se istovremeno rasteu (po

Hidrauliko zatezanje vijaka je najprikladnija metoda za provedbu

mogunosti u dva koraka) do odgovarajueg optereenja. U naem

istovremenog zatezanja.

sluaju: Fo preostalo optereenje = 168000N kod hidraulikog

Sljedei podaci su openiti i donose nam nekoliko primjera.

optereenja Fh = 192400, upotrebom SKF HYDROCAM HTA

Rezultati stvarne primjene mogu varirati ovisno o dimenzijama i

zatezala koje je pod tlakom od 98 MPa.

tolerancijama dijelova, kvaliteti alata kojim se vri zatezanje, te

Ova metoda nam prua izvrsnu homogenost zatezanja svih vijaka. Iz

postupku primjene. Odreenu primjenu je mogue razmotriti do

iskustva znamo da su sve prije spomenute nepreciznosti znatno

sitnih detalja.

smanjene:
- nepreciznost omjera Fh/Fo smanjena je na 1%,
- nepreciznost hidraulikog optereenja ovisi iskljuivo o samom
zatezalu, pa je stoga smanjena na 1%,
- nepreciznost trenutka obuhvaanja matice iznosi 2%,
to dovodi do smanjenja rasprenosti optereenja zatezanja kod
razliitih vijaka na 4%.

Slika 33: Istovremeno zatezanje 100% (svih) vijaka

SKF

37

Istovremeno zatezanje 50%

Stoga je drugi krug zatezanja potreban kako bi se optereenje vratilo

(polovice) vijaka u sklopu

Meutim, drugi krug zatezanja parnih vijaka e ponovo smanjiti

na168000N.

U ovom sluaju zatee se svaki drugi vijak u jednom koraku (Slika

optereenje na neparnim vijcima za otprilike 6%, ime se

34 ispod), to znai da je broj zatezala prepolovljen. U naem

optereenje zatezanja smanjuje na 158000N.

primjeru potrebno je samo osam zatezala sa pripadajui crijevima i

Ako je ova razina prihvatljiva, postupak zatezanja je mogue

hidraulikim spojevima.

prekinuti u ovoj fazi. Meutim, ponekad je potreban i drugi krug

zatezanja za neparne vijke kako bi se preostalo optereenje vratilo

Sam postupak zatezanja zahtjeva dva kruga zatezanja prve polovice

na 168000N. Ovaj krug e utjecati na smanjenje optereenja na

vijaka (koje nazivamo "parnim") i barem jedan krug za drugu

parnim vijcima za otprilike 3%, to je savreno prihvatljivo.

polovicu vijaka (koje nazivamo "neparnim"), to za rezultat ima tri

Homogenost optereenja nije jednaka onoj kod istovremenog

ili etiri mogua kruga zatezanja.

zatezanja 100% vijaka, ali odstupanje ostaje unutar prihvatljivih

granica +5%/-7%.

Ako pretpostavimo da smo u prvom krugu upotrijebili hidrauliko

Za mnoge primjene ovo odstupanje se smatra prihvatljivim.

optereenje od 192400N za parne vijke, pri emu je preostalo

Naravno sam postupak traje due nego u prijanjem sluaju.

optereenje ostalo na 168000N.

U prvom krugu zatezanja druge polovice vijaka neparnih vijaka
dobiva se preostalo optereenje od 168000N.
Meutim, zatezanjem neparnih vijaka oslobaa se dio optereenja
koje djeluje na parne, to smanjuje optereenje za 10%, to daje
prosjenu vrijednost zatezanja od 151000N.

Slika 34: Istovremeno zatezanje 50% (polovice) vijaka

SKF

38

Istovremeno zatezanje 25%

Potrebna su etiri kruga zatezanja prije negoli preostalo optereenje

(etvrtine) vijaka u sklopu

podeavanja susjednih vijaka. Optereenje je tada 159600N. Ako je

u prvom skupu ostane unutar 5% nominalne vrijednosti nakon

U ovom sluaju u jednom koraku se istovremeno zatee svaki etvrti

ovo odstupanje u skladu sa zahtjevima primjene, u ovoj fazi je

vijak (Slika 35 ispod).

mogue zaustaviti postupak zatezanja.

Broj zatezala se smanjuje na etvrtinu broja vijaka, to u naem

Meutim, homogenost optereenja oito nije na istoj razini kao u

primjeru iznosi etiri.

sluaju istovremenog zatezanja svih (100%) vijaka.

Razina odstupanja e biti unutar +6%/-10%.

Svaki skup od etiri vijka, e trebati zatezati barem etiri puta, to za

Jo jedan krug zatezanja prvog skupa vijaka dovest e odstupanje

rezultat ima 16 koraka koji su potrebni da bi se postigla prihvatljiva

unutar +5%/-8%.

homogenost optereenja.

Jasno je da bi se upotrebom neke vrste kontrole, kao to su to

"pametne" podloke smanjile gore opisane nepreciznosti.

Prvi skup vijaka (recimo brojevi 1, 5, 9, 13) zatee se na preostalo

S obzirom na vei broj koraka, proporcionalno se poveava i vrijeme

optereenje od 168000N, ali tada dolazi do uzastopnog poputanja

postupka.

od 20%, 30% i konano 35% optereenja (109000N), nakon to se

zategnu susjedni skupovi vijaka.

Slika 35: Istovremeno zatezanje 25% (etvrtine) vijaka

Tehniki i novani zahtjevi svake primjene e sluiti kao smjernice projektantu ili instalateru, pri izboru broja zatezala i vrste mjernih
ureaja. Meutim u veini sluajeva, istovremeno zatezanje hidraulikim zatezalima, je oito optimalno i najpreciznije rjeenje.

SKF

39

Slika 36a

Slika 36b

Slika 37
Slike 36a i 36b: Ureaj za zatezanje sa viestrukim glavama,
upotrebljavan za nuklearnu reaktorsku posudu
Slika 37: Istovremeno zatezanje zasebnim zatezalima
spojenim na jedan izvor ulja
Slika 38: Istovremeno zatezanje pomou jedno-volumenskog
prstena
Slika 39: Na drugoj stranici: istovremeno zatezanje opremom
za velike glave cilindara dizelskog motora

Slika 38

SKF

40

SKF

41

Zakljuak

Uz sve to, SKF HXDROCAM zatezala omoguuju vam:

-

upotrebu velikog raspona dimenzija vijaka: 5 do 500mm,

Kvaliteta sklopa sastavljenog vijcima uvjetovana je sa dva

laku prilagodbu zbog modularnog dizajna,

meuovisna parametra, a to su:

veu homogenost zbog izvrsne uinkovitosti (vrlo vano za

laka primjena jednostavnih mjernih metoda, kao to je to

- projektiranje sklopa
- metoda koja se koristi za zatezanje vijaka

istovremeno zatezanje),

Stoga je bitno izabrati pogodnu metodu zatezanja jo u fazi

"pametna podloka", koja izravno mjeri konano optereenje

projektiranja.

zatezanja.

Zatezanje vijaka putem metode zakretnog momenta vrlo je

Hidraulika zatezala vijaka u pravilu se mogu koristiti na

jednostavno, pogotovo za vijke primjerenih veliina.

sklopovima koji nisu izravno projektirani za upotrebu zatezala, pod

Meutim, postupak koji se temelji na zakretnom momentu stvara u

uvjetom da se mogu koristiti vijci ija duina je dovoljna da iznad

vijku "parazitsko" naprezanje pri uvijanju, koje oslabljuje sklop. No

matice ostaje dio vijka. No bez obzira na tu mogunost i dalje ostaje

jo vanije je napomenuti da nepreciznost kod konanog optereenja

preporuka da se od poetka projektiranja sklopa odluimo za neku

ostaje vrlo visoka.

vrstu zatezala vijaka: u tim uvjetima se mogu ostvariti sve prednosti

Iako upotreba visoko kvalitetnih hidraulikih moment (kilo)

ove metode.

kljueva poneto poboljava situaciju, nedostatci koji su vezani uz

Sklopovi sa vijcima posebno su dizajnirani kako bi bili zategnuti

ovu metodu ine je nedostatnom prema zahtjevima u mnogim

nekim od zatezala vijaka, posebice su pogodni za neumoljive

primjenama.

zahtjeve u onim primjenama gdje se trai visoka kvaliteta i

Zatezanje putem grijae ipke ili mehanikim

sigurnost, a pri tome su optimalni za dimenzije i teinu.

izduenjem/deformacijom, prua neke prednosti u odnosu na

U glavnom katalogu SKF HYDROCAM predstavljeni su:

zatezanje preko zakretnog momenta, no ove dvije metode se rijetko

proizvodi i usluge,

koriste zbog visokih trokova i dugog trajanja samog postupka.

primjene,

Zatezanje hidraulikim zatezalima s jedne strane nam prua najbolji

kriterij odabira zatezala,

omjer kvalitete, pouzdanosti, sigurnosti i preciznosti, a s druge

ope upute i mjere opreza pri rukovanju.

strane tu su lakoa upotrebe, te uteda vremena i novca.

Pregled svih ovih usluga i proizvoda se nalazi na sljedeoj stranici.

Posebice se moe istaknuti uteda novca, ne samo ulaganjem u

sustav alata, nego i samim dizajnom sklopova i niskim trokovima
samih procesa.
Zato zakljuimo, hidraulika zatezala vijaka pruaju nam sljedee
prednosti:
-

nema "parazitskog" naprezanja pri uvijanju u vijku,

velika preciznost pri velikim optereenjima samom kontrolom

hidraulikog optereenja,

brzina, sigurnost i lakoa rukovanja

odrava se postojanost i pouzdanost navoja i povrina leajeva.

kompatibilnost istovremenog zatezanja svih vijaka u sklopu (ili

ak vie sklopova),

mogua djelomina ili potpuna automatizacija postupaka

zatezanja i mjerenja,

kompatibilnost sa velikim brojem materijala za izradu vijaka

(nehrajui elik, titan, spojevi materijala ),

Bibliografija:

SKF

Francuski Standardi: "Norme AFNOR NF E 25-030" (1984).

Vodi CETIM "Upute za sklapanje - Koncept i montaa".

"Mehaniki sustavi: Teorija i dimenzioniranje". Dunod edicija (1992).

42