TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

STRUNI STUDIJ INFORMATIKE

Milan tefanac
0246046489

Naslov seminarskog rada

Ulmska kola dizajna
Teorija i razvoj dizajna

Mentor:
prof. dr. sc. Jana iljak Vuji , voditelj studija Informatike
Zagreb,listopad 2014

Sadraj
1.Uvod............................................................................3
2.Ulmska kola dizajna.................................................3
Razvoj i nastanak Ulmske kole dizajna.....................3-4
Poetci nastave............................................................4-5
Drugi Bauhaus................................................................5
Povezanost s industrijom.............................................6-7
Zatvaranje kole..............................................................7
3.Zakljuak....................................................................8
Popis kratica...................................................................8
Literatura........................................................................8
Slike...............................................................................9

Uvod
<<HfG nije samo kola u kojoj vas ue odreenom predmetu;HfG je kao zajednica iji
lanovi imaju iste namjere i djele vidike:darivajui strukturu i stabilnost u svijetu oko nas.>>
(Toms Maldonado, inauguracijski govor rektora Hfg-a, 5 listopad , 1964)
Ulmska kola dizajna je meunarodni centar za nastavu,razvoj i istraivanja u podruju
projektiranja industrijskih proizvoda.Tamo su dizajnere obuavali u 5 podruja,a to su:
industrijski dizajn,vizualne komunikacije,gradnja,informacije,te film.Program je trajao 4
godine i na kraju bi studenti dobili diplomu.Nastava se izvravala na dva naina.Jedan je
koncentracija na praksu projektiranja i dizajna, a drugi nauka relevantnih teorijskih
predmeta.Nastavni materijali i metadologije razvijene u Ulmskoj koli bile su za razvoj nove
profesije,a to je dizajner.Daljnjim tijekom razvoja nastavnih metoda Ulmske kole je dovelo
do cijelog modela koji je jo uvijek bitan u nastavi dizajna danas.

Ulmska kola dizajna

1. Razvoj i nastanak Ulmske kole dizajna
Najzasluniji za razvoj Ulmske kole dizajna su bili Inge Scholl i Otl Aicher koji su bili
ukljueni u Ulmski sustav obrazovanja odraslih nakon zavretka Drugog svjetskog rata.
Vidjeli su politiko obrazovanje i dizajn okolia kao nain jaanja demokratskih ideja i
poticanja na stvaranje nove kulture. Inge Scholl osnovala je Geschwister-Scholl-Stiftung u
spomen na njenog brata Hansa i sestru Sophie Scholl, koji su ubijeni 1943 od strane nacista
kao pripadnici Bijele rue koja je bila skupina otpora prema nacistima. Ova institucija je
postala temelj kasnije nastalog HfG-a. Od 1949, Inge Scholl, Otl Aicher, i Hans Werner
Richter su zapoeli s planiranjem kole za politiku i umjetnost u Ulmu. S njima je suraivao
amerikanac Max Bill koji je bio dizajner i tako su se fokusirali na razvoj dizajna. John

McCloy (ameriki Visoki povjerenik za Njemaku) bio je jedan od financijskih partnera,a tu

jo moemo vidjeti i Njemaku upravu za financije koja je takoer financirala projekt.

2.
2.

Slika 1 Inge Scholl

Slika 2 Otl Aicher

Poetci nastave

Prva predavanja zapoela su 1953 privremeno u sobama VH Ulma. Josef Albers, Walter
Peterhans, Johannes Itten i Helene Nonn-Schmidt bili su prvi profesori i na poetku su imali
21-nog uenika. Istodobno je zapoela gradnja Oberer Kuhberg kompleksa slijedei planove
Maxa Billa.Slubeno otvorenje je odrano 1955. godine.Na kampusu su ivjeli predavai i
studenti koji su tamo studirali,a bilo ih je iz cijeloga svijeta.Max Billova ideja odnosno dizajn
prostora odraavao je cijelu filozofiju ove kole.

Slika 3 Max Bill

Glavni temelj ove kole je bila praksa koja je bila glavni dio nastavnog plana i
programa.Uione su bile ogromne ba onakve kakve ih je Max zamislio. Bitni teorijski
sadraj iz niza disciplina se uio kao dopuna praktinoj nastavi.Integracija ivota i rada je
znaajka Ulmskog naina ivota. To je omoguilo vrstu i pravu atmosferu za razvoj, to je
kljuni preduvjet za raspravu o dizajnu i drutvena pitanja.Poto je nastavni program bio 4
godine podjeljen je na 1 godinu standardne nastave, te zatim 3 godine specijalizacije na
jednom od par smjerova koji su navedeni u uvodu,a to su: industrijski dizajn, vizualne
komunikacije, graditeljstvo, informiranje, i film. Osim njihove tehnike obuke, uenici su
4

uili o buduim kulturnim i drutvenim skupinama koje e tek nastati.Poto je nastavni plan
bio usmjeren na praktini dizajn teorija i metadologija se uila kao dopuna za proces dizajna
od prvog nacrta do konanog rezultata. U industrijskom odjelu dizajn predmeta je planiran i
dizajniran za industrijsku proizvodnju. U Zavodu za izgradnju razvijeni su modularni sustavi
za industrijsku gradnju, a u Odjelu za vizualne komunikacije tipografija, grafika i fotografija
su koriteni za ilustraciju sloenih pitanja ili proizvodnju cijelog korporativnog
identiteta.Informacijski odjel, koji je nauavao novinare, zatvoren je u 1964,a Film koji je u
poetku bio dio Odjela za vizualne komunikacije, postaje samostalni odjel 1961.

Slika 4 Ulmska kola dizajna

Slika 5 nastava u graditeljskom odjelu

3. Drugi Bauhaus
Max Bill volio je nazivati HfG drugim Bauhausom.Od 1953 do 1956 bio je veliki utjecaj
Maxa Billa.HfG je i slubeno proglaen u prospektu 1952 drugim Bauhausom. Meutim,
samo nekoliko godina kasnije,1956 pojavila su se prva neslaganja,rasprave oko nastavnih
metoda i nastavnog plana ,te programa. Mlai predavai zahtijevali su nezavisan model
nastave o znanosti i teoriji, to se je suprostavljalo konceptu Bauhausa. Nezadovoljan
Ulmskim, modelom i Upravnim odborom, Max Bill prvo je podnio ostavku na mjestu rektora
i konano napustio HfG 1957 godine.

4. Povezanost s industrijom
Nakon odlaska Maxa Billa pojavio se novi pojam unutar programa,a to su grupe za razvoj
kojima je glavna funkcija bila povezati se s tadanjom industrijom.Oni su radili unutar HfG-a
kao neovisna dizajnerska agencija koja je stvarala dizajn za industriju.Mnogo prvih dizajna je
ubrzo olo u proizvodnju,a meu najuspjenijima je bila audio oprema tvrtke Braun,osoba
koju moemo blisko povezati s tvrtkom Braun jest Dieter Rams koji je bio industrijski
dizajner. Njegov nenametljiv pristup i vjerovanje u "manje je bolje" dizajn ostvario je
bezvremenu prirodu u svojim proizvodima, te su utjecali na razvoj mnogih proizvoda, to je
osiguralo Ramsu svjetska priznanja za njegov rad i zahvalnost.
Njegov moto za dobar dizajn je bio:
1.Inovativnost
2.Dizajn produkta mora biti od koristi
3.Dizajn mora biti estetski
4.Dizajn proizvoda mora biti razumljiv
5.Dizajn mora biti nenametljiv
6.Dizajn mora biti iskren
7.Dizajn mora biti dugotrajan
8.Mora biti razraen do posljednjeg detalja
9.Mora biti ekoloki
10.to manje dizajna to bolji dizajn

Slika 6 Dieter Rams

Takoer moemo spomenuti korporativni identitet za Zapadni Njemaki zrakoplovni prijevoz

Lufthansa, i poviene eljeznice za vlakove u Hamburgu. Ove industrijske komisije donijele
su bogatstvo praktinog iskustva u nastavi to je utjecalo na kolu i nastavu koja se tamo
odvijala. U jesen 1958 odrana je velika izloba u HfG-u. Pet godina nakon to se otvorio,
HfG se predstavio iroj javnosti po prvi put, prikazuje rezultate iz uionice i rad predavaa.
1958 izaao je prvi broj magazina HfG Ulm, koji je objavljen na njemakom i engleskom
jeziku, izdavao se sve dok se kola nije zatvorila.

Neka njegova dizajnerska rjeenja:

Slika 7 Brijai aparat

5. Zatvaranje kole
Nastava je postala sve vie orijentirana prema znanosti u 1960. Predavai poput
matematiara Horst Rittela, sociologa Hanna Kestinga, te industrijskog dizajnera Brucea
Archera koji su favorizirali metodologiju koja se temelji iskljuivo na matematikim
operacijama i analitikim studijama, primjerice, na ergonomiju i poslovne analize. Ova
promjena u smjeru dovela je do masovnog unutarnjeg sukoba. Otl Aicher, Hans Gugelot,
Walter Zeischegg, Toms Maldonado opirali su se tom razvoju i tvrdili su da je dizajn morao
biti vie od jedne analitike metode.Nakon sukoba dolo je do velike izlobe koja je izloena
u Ulmu i Stuttgartu 1963,te kasnije u Mnchenu i Amsterdamu.Izlagali su se radovi koje su
studenti i profesori napravili u uionama.Nesuglasice su se nastavile jer je dolo do promjene
u ustavu i ponovnog uvoenja jednog rektora koji bi zamjenio vijee.Ovi unutarnji sukobi su
s jedne strani bili i dobri jer su poticali na stvaranje to je dovelo do novih poticaja stvaranja u
ustanovi.No naravno redovno bi dobivali ozbiljne kritike na raun nesuglasica. Slijedom toga,
regionalni parlament Baden-Wrttemberg vie puta je raspravlja je li kola zasluila daljnje
subvencije. Geschwister-Scholl-Stiftung je bila u velikim dugovima to je rezultiralo time da
su poneki predavai proglaeni vikom, a smanjen je i broj sati nastave.Regionalni parlament
glasovao je u studenom 1968 da povue sva sredstva, nakon to se to i dogodilo izbio je
prosvjed nakon kojeg se i kola naalost zatvorila.

Zakljuak
kola je prihvatila industriju kao podloge suvremenog drutva i vidjela je industriju i
tehnologiju kao kulturni fenomen.Usvajanje ovog poloaja rezultiralo je novom definiranju
dizajna struke koji do sada nije vien. Do tada, svrha dizajna vezana za kolu je bila pouavati
uenike oblikovati i dizajnirati predmete iz svakodnevnog ivota. HfG Ulm obiljeio je
radikalan i definitivni raskid s profesijom kao to je ranije bila shvaena, a razlog tomu je
povezanost s industrijom i tehnologijom. kola se fokusirala na cjelokupni dizajn, a ne samo
na dizajn pojedinih predmeta,tako se pokualo uvesti reda u svijet proizvoda i komunikacija.
kola je bila pionir u transformaciji dizajna u elektronici, komunikaciji, korporativnom
imidu i industrijalizaciji konstrukcije, ali njihova inovativna istraivanja se nisu pojavila
niotkuda, oni su imali svoje korijene u Sredinjoj europskoj industrijskoj kulturi Thonet tvrtci
za namjetaj i AEG , te su imali mnotvo kolega i sljedbenika, kao to su Braun, ERCO,
Gardena, Lufthanse, Bilbao Metro.kola je u poetku odlino radila no zbog meusobnih
neslaganja unutra ureenja dolo je do zatvaranja kole o kojoj se i dan danas pria kao prvim
poetkom dizajna i sveukupnog koncepta vezanog uz dizajn.

Popis kratica:
HfG - Hochschule fr Gestaltung
AEG - Allgemeine Elektricitts-Gesellschaft
ERCO - Engineering and Research Corporation

Literatura:
http://www.hfg-archiv.ulm.de/english/the_hfg_ulm/history_8.html
http://museudeldisseny.cat/en/exhibition/systems-design-ulm-school
http://de.wikipedia.org/wiki/Hochschule_f%C3%BCr_Gestaltung_Ulm

Slike:
Slika 1 - Inge Scholl
Slika 2 - Otl Aicher
Slika 3 - Maxx Bill
Slika 4 - Ulmska kola dizajna
Slika 5 - nastava u graditeljskom odjelu
Slika 6 - Dieter Rams
Slika 7 - Brijai aparat