Professional Documents
Culture Documents
Emocionalna-Alhemija-Tara-Bennett-Goleman-Dva Poglavlja PDF
Emocionalna-Alhemija-Tara-Bennett-Goleman-Dva Poglavlja PDF
Biblioteka LUNA
Knjiga 5
Urednik
Franja Petrinovi
Tara Benet-Goleman
Emocionalna
alhemija
KAKO UM MOE DA ISCELI SRCE
Predgovor
Dalaj-lama
Prevod
Branislav Kovaevi
STYLOS
2007
Naslov izvornika:
Tara Benet-Goleman,
Emotional Alchemy:
How the Mind Can Heal the Heart
Sadraj
Dalaj-lama: PREDGOVOR
I
EMOCIONALNA ALHEMIJA
1
2
3
4
Unutranja alhemija
Mudra saoseajnost
Isceljujua mo sabranosti
Model uma
II
PRIVID STVARI
5
6
7
Emocionalna navika
Sheme u svetu oko nas
Kako sheme dejstvuju
III
TERAPIJA SABRANOU PANJE
8
9
10
11
12
13
14
15
IV
DUHOVNA ALHEMIJA
16
17
18
19
Promena percepcije
Istraivanje uma
Patnja u novom kontekstu
Neka se zbunjenost pretvori u mudrost
Beleke
Indeks
Predgovor
Svi mi elimo sreu i izbegavamo patnju. Poto prava svrha ivota jeste
da budemo sreni, vano je otkriti ta je to to e nam donesti najvii stepen
sree. Kada je neko iskustvo prijatno ili neprijatno, to je ili na mentalnom ili
na fizikom planu. Meutim, um je taj koji ima najvei uticaj na svakog od
nas. Zato je izuzetno vano pokuati da uspostavimo mentalni mir.
Iako je materijalni napredak vaan za ovekovo blagostanje, ako suvie
panje poklanjamo spoljanjim stvarima i ne obaziremo se mnogo na unutra
nji razvoj, takva neravnotea e nas dovesti do problema. Klju je unutranji
mir: ukoliko posedujemo unutranji mir, biemo u stanju da se sa svakom
situacijom nosimo smireno i trezveno. Ako nemamo unutranji mir, bez ob
zira koliko je na ivot ugodan u materijalnom smislu, bie uvek zabrinuti,
uznemireni ili nesreni kada naiu nepovoljne okolnosti.
Kada imamo unutranji mir, moemo spokojno da ivimo sa onima oko
nas. Kada nam je zajednica u miru, ona taj mir iri i na susedne zajednice
i tako dalje. Kada oseamo ljubav i dobronamernost prema drugima, to ne
samo da u njima budi oseaj da su voljeni i da o njima neko vodi rauna, ve
to istovremeno i u nama samima razvija sreu i mir.
Kao budista sam nauio da ono to najvie remeti na unutranji mir je
ste ono to nazivamo uznemirujuim emocijama. Sve takve misli, oseanja i
drugi mentalni dogaaji koji odraavaju negativno ili bezoseajno stanje uma
neizbeno potkopavaju na doivljaj unutranjeg mira. Sve takve negativne
misli i emocije kao to su mrnja, bes, gordost, pouda, pohlepa, zavist i tako
dalje uznemirujue deluju na nau unutranju ravnoteu. One ugroavaju i
nae zdravlje. U tibetanskoj medicini mentalne i emocionalne turbulencije
oduvek su smatrane uzrokom mnogih bolesti, ukljuujui i rak. I naunici i
lekari na Zapadu sve vie usvajaju ovakvo stanovite.
Uznemirujue emocije su pravi izvor nemoralnog ponaanja. One su i osnova za nespokojstvo, depresiju, konfuziju i stres, koji svi igraju tako vanu ulogu
u naim ivotima danas. Sem toga, poto toliko esto ne prepoznajemo njihov
destruktivni potencijal, ne uviamo ni potrebu da se njima pozabavimo.
I
EMOCIONALNA
ALHEMIJA
1
Unutranja alhemija
Sa prozora moje londonske hotelske sobe vidi se Big Ben, lako uoljiv,
elegantni toranj u sred iroke panorame kojom dominiraju reka, gusti oblaci
i nepregledni horizont ispresecan graevinama. Big Ben je zaista impresivno
arhitektonsko delo, ali nekako moj pogled vie privlai iroko, otvoreno prostranstvo neba i reke. Panorama iznad i ispod Big Benove okrugle masivnosti
ukljuuje blistavost zvonika i mostova, koji zauzimaju sredinji deo pogleda
sa mog prozora. Uoavam kako moj um, na prvi pogled, upija prostranost
oblacima ispunjenog neba i umirujuu irinu reke poput raskone uljane slike
nekog pejzaiste na prelazu dva veka ili poput savrenog snimka kakav nalazimo na razglednicama. Ali ako posmatram paljivije, neprekinute panje,
primeujem da se ta mrtva priroda lagano rastvara u bezbroj neprekidnih
pokreta, kontinuiranu seriju malih pomeranja koja doprinose potpunom
menjanju itave slike. Jedva primetne promene oblaka dok klize preko neba,
ponekad se rastvarajui da bi se kroz njih probio zrak sunca, prosuo po
pejzau i senke pretvorio u ostrvca svetlosti. Tu su zatim odblesci sa fasada
zgrada i kolovoza, kao i sjajno crveni autobusi koji se za trenutak okupaju
u svetlosti. itava ova scena preda mnom treperi od kinetike energije.
Isto je ovako i sa naim unutranjim pejzaem. Ova promena u mojoj percepciji odslikava nain na koji funkcionie na um: sklonost da obuhvatimo
itavu sliku tek jednim pogledom, kako bismo odjurili dalje i ne udubivi se
u nju, a onda ukoliko nastavimo paljivije da je posmatramo dolazi ponekad
zapanjujua injenica da iza te poetne pretpostavke uvek postoji jo neto
to moemo da otkrijemo. Suvie esto svoj prvi utisak, zakljuke izvedene
na osnovu prvog, letiminog pogleda uzimamo kao trajne istine sadanjeg
trenutka. No ako nastavimo da gledamo i uoavamo, postajemo svesni sve
vie detalja i nijansi, promena i novih misli koje nadolaze, kao i jo mnogo
toga drugog. Poinjemo da vidimo stvari vie u skladu sa onim kakve one
zaista jesu, umesto kakve nam se ine. Sve to nam omoguuje da mnogo bolje
13
EMOCIONALNA ALHEMIJA
EMOCIONALNA ALHEMIJA
EMOCIONALNA ALHEMIJA
EMOCIONALNA ALHEMIJA
nog uvida mogu biti prolazni i trenutni, trajui samo dotle dok se ne formira
sledei emocionalni oblak.
Ali buenje ovakve svesnosti ponovo i ponovo njeno usmeravanje
na ove unutranje oblake, kako bi ih probila i rastvorila izmaglicu u naim
umovima jeste sutina vebanja, vebanja za koje moemo nauiti da ga
odravamo.
Verujem da, ukoliko imamo pravi alat svesnosti, svako od nas poseduje
potencijal da bude unutranji alhemiar, sa prirodnom sposobnou da svoje trenutke konfuzije pretvaramo u jasnou koja ozaruje. Postepeno, kako
vebamo da ovo radimo sa svojim problematinim oseanjima, mogue je da
emo poeti i da razumemo njihove uzroke.
Jer vei deo ovakvih uvida su psiholoke prirode, naroito u poetku. Ali
ako ovaj proces nastavimo, moemo doi do uvida u funkcionisanje samoga
uma i to moe biti oslobaajue i na duhovnom planu. To je kao da postoje dva
nivoa stvarnosti u naem ivotu: jednim dominiraju ti duboko usaeni emocionalni obrasci, a drugi je osloboen tih obrazaca. Sabranost nam omoguuje
da se odmaknemo od ovakvog uslovljavanja.
Emocionalna alhemija stvara mogunost da naa pometenost i uznemirrenost zablista kao pronicljiva jasnoa. U skoro svakoj looj situaciji, kae
Njanaponika Tera, budistiki monah, postoji mogunost transformacije, uz
pomo koje neeljeno moe biti promenjeno u eljeno.
Ovakva emocionalna alhemija sadri jednostavan, ali genijalan dudo zahvat: prihvatiti svako iskustvo kao deo puta transformacije, tako to emo ga
nainiti objektom sabranosti. Umesto da uznemirenost i zbunjenost vidite
kao prepreku, shvatate da i oni mogu postati predmetom pomne panje. Na
taj nain, primeuje Njanaponika, nai neprijatelji postaju nai prijatelji,
poto je svaka uznemirenost i ometajua sila postala na uitelj.
Izotravanja svesnosti Fiziari nam objanjavaju ta se dogaa kada se
kondenzuje vlaga i stvori oblak takve debljine da, u poetku, suneva svetlost ne moe kroz njega da prodre. U poetku svetlost se bukvalno odbija od
kapljica vode, koja je svaka kao malo sferno ogledalo i odbacuje svetlost u svim
pravcima. Ali kako sunevi zraci zagrevaju kapljice vode od kojih je nainjen
oblak, vlaga poinje polako da isparava. Na kraju i sam oblak nestaje.
Ovo je vrlo slino emocionalnoj alhemiji transformaciji iz emocionalnog stanja konfuzije i napetosti u stanje jasnoe i ozarenosti bia. Sabranost
panje, izotrena svesnost, jeste vatra u ovoj unutranjoj alhemiji. I opet, ovo
17
EMOCIONALNA ALHEMIJA
EMOCIONALNA ALHEMIJA
EMOCIONALNA ALHEMIJA
EMOCIONALNA ALHEMIJA
mom, oseajem da nita to radi nije dovoljno dobro jer je moralo da bude
savreno. Zato smo polje naeg rada proirile i na osveivanje ovih obrazaca.
Posle nekoliko meseci simptomi kolitisa su su poeli da slabe.
Do tog vremena Maja je razvila naviku da bude sabrana tokom tekih trenutaka u svakodnevnom ivotu. Jedna od primena sabranosti bila je i u borbi
sa preteranim uzimanjem hrane; njezin poriv za kalorijski bogatom hranom
svakako da nije doprinosio izleenju kolitisa. Otuda je Maja odluila da upravo tu elju za jelom koristi kao fokus svoje sabranosti. Svaki put kad bi
osetila nagon da neto pojede, zaustavila bi se i umesto toga postala svesna
svih senzacija, misli i oseanja u umu i telu. Paljivo je posmatrala neprijatne
oseaje u telu koji su pratili snanu elju da zadovolji elju za hranom.
Navika kao to je prejedanje moe biti samo maska za neke dublje emocionalne probleme. Jednog dana Maja je sabranou istraivala tu svoju elju,
i iznenada je videla kako, na svom vrhuncu, elja za hranom prikriva njezinu
potrebu za nenou. Kako je istraivanje postajalo sve preciznije, shvatala
je da ta oseanja nemaju nikakve veze sa hranom, ve izviru iz jedne dublje
udnje da u sebi ispuni emocionalnu prazninu. Za nju je upravo taj oseaj
emocionalne uskraenosti to da nikada nije dobila dovoljno ljubavi ili panje
bio glavni problem. I on je pokretao elju za hranom.
Ve ovaj uvid sam po sebi veoma je znaajan. No Maja je nastavila sa svojim naporima. I dok je paljivo motrila na svoje misli i oseanja posmatrajui
ih, a ne identifikujui se sa njima ili ih procenjujui videla je ujedno kako sve
vie slabe, da bi na kraju potpuno iezli. Kako su ovi impulsi slabili, tako je
na kraju i njezina elja da jede slabila. Zato je nastavljala ovakvu praksu kad
god bi osetila potrebu za prekomernom hranom, pri emu je otkrivala u sebi
sve veu snagu kako je svesnost postajala sve jaa u odnosu na njezinu elju.
Na taj nain pronala je zdravije naine zadovoljavanja potrebe za emocionalnom panjom.
Duboko ukorenjeno verovanje koje je bilo u osnovi Majinog problema
jeste da ona nikada nee dobiti dovoljno panje i nenosti, da e uvek ostati emocionalno uskraena. Ovakva samorazarajua verovanja o sebi i svetu
imaju izuzetan naboj; kada god ih neto podstakne, oseanja se razbuktaju
i nae percepcije postaju iskrivljene. One iniciraju preterane emocionalne
reakcije, kao to su nekontrolisan bes, snana samokritinost, emocionalno
distanciranje ili, u Majinom sluaju, prejedanje. Ovakvi duboko ukorenjeni
obrasci miljenja, oseanja i ponaanja nazivaju se sheme neprilagoenosti.
Detaljnije u ih opisati u poglavljima etiri i pet. Ovakve emocionalne navike
21
EMOCIONALNA ALHEMIJA
deluju kao mona soiva kroz koja posmatramo stvarnost, navodei nas na
pogrean zakljuak da stvari i jesu onakve kakve nam se ine.
Put do transformiuih emocija Kada sam Maji sugerisala da koristi sabranost panje u reavanju simptoma kolitisa i preteranog jela, ja sam primenu
sabranosti proirila izvan njezine tradicionalne upotrebe kao meditacije o
naim uobiajenim iskustvima i prenela je na podruje svesnog istraivanja
naih emocionalnih problema i neprilagoenosti. Ovaj i slini sluajevi za
mene su predstavljali prekretnicu u terapijskom radu: oni su mi ukazali na
mo sabranosti da pomogne klijentima da uvide inae nevidljive emocionalne
obrasce kao koren svojih tegoba.
Postalo mi je jasno da ukljuivanje sabranosti panje u psihoterapeutski
rad moe u velikoj meri da povea njegovu efikasnost. Zaista me je zapanjilo
koliko je terapeutski proces bio ubrzan kada bi klijent praktikovao sabranost.
Kroz rad sa svojim klijentima ustanovila sam da kombinovanje sabranosti
panje sa psiholokim istraivanjem predstavlja moan alat za razvijanje emocionalne mudrosti na praktinom, svakodnevnom nivou.
Dobar deo psihoterapeutskog rada obino predstavlja obasjavanje detaljne anatomije emocionalnih navika svetlom svesnosti, tako da ih je mogue
istraivati, razmatrati i menjati. Meutim, sabranost je u stanju da bilo koji
sistem psihoterapije uini preciznijim i prilagodljivijim, doputajui nam da u
itav proces ukljuimo i sopstvenu mudrost. Umesto da na terapiju ili ak da
na terapeuta gledamo kao na lek, moemo fokus da pomerimo na isceljujue
kvalitete sopstvene unutranje mudrosti. Ovaj poziv na buenje ne mora biti
odvojen od naeg ivota; ne mora da bude neto to radimo u asovima izolovanosti u terapeutovoj ordinaciji. On moe postati deo ivljenja iz trenutka
u trenutak, pri emu koristimo sabranost.
Sabranost panje ima sinergiko dejstvo sa praktino bilo kojim psihoterapeutskim pristupom, a ne samo sa shema terapijom. Ako se bavite psihoterapijom, sabranost nudi put za razvijanje sposobnosti samoposmatranja
primenjive na bilo ta sa ime se suoavate u ivotu. Kombinovanje sabranosti sa psihoterapijom moe vam pomoi da potpunije iskoristite priliku za
unutranje istraivanje ka kojem vas vodi vaa terapija.
Naravno ne morate biti psihoterapeut da biste sabranost primenjivali
svoje obrasce emocionalne reaktivnosti. Ovakav pristup nas ui kako da primenimo sabranost panje na svoje emocije i to je stvar kojoj sam tokom vie od
decenije poduavala uesnike svojih radionica. Ustanovila sam da korienje
22
EMOCIONALNA ALHEMIJA
23
EMOCIONALNA ALHEMIJA
24
EMOCIONALNA ALHEMIJA
BELEKA ITAOCU
Treba li da vebate samostalno ili sa terapeutom? Ovu sam knjigu napisala kako bi ljudi, vei deo njih, mogli sve ovo da vebaju samostalno. No
mogue da ovakav unutranji rad pokrene emocije koje su suvine snane
da biste se bez ikakve druge podrke suoili sa njima. Ovo se, naravno, ne
dogaa svakome, ali ukoliko osetite da ste obuzeti snanim emocijama koje
ne moete da prevaziete i ukoliko vas one i tokom dana ometaju u onome
to bi trebalo da radite drugim reima, ukoliko ovakav rad za vas predstavlja
veliko optereenje onda bi trebalo ili da prekinete ili da pronaete psihoterapeuta sa kojim ete raditi. I, naravno, ukoliko imate ozbiljne psiholoke
probleme, trebalo bi na njima da radite sa psihologom ili sa psihijatrom pre
nego to isprobate ovakvu emocionalnu alhemiju. itav proces slino ovoj
knjizi delom predstavlja upoznavanje sa samim sobom, a delom je terapija.
On je najefikasniji kod ljudi koji funkcioniu u svakodnevnom ivotu, ali pate
od nekih autodestruktivnih emocionalnih navika. U celini uzev, poto ovakav unutranji rad moe biti emocionalno zahtevan, preporuujem da oni od
vas koji ele da prou kroz ovakvu emocionalnu alhemiju pronau neku osobu kao podrku, sa kojom e o svemu tome moi da razgovaraju, nekoga koga
oseate bliskim i kome moete da verujete. To moe biti neki dobar prijatelj.
Kao to emo videti u poglavlju trinaest, moete rad sa shemama da praktikujete i sa svojim partnerom. A ako vam se to ini primamljivijim, mogue je
da za to koristite grupu ljudi koji su vam bliski. U svakom sluaju, moda
e vam se uiniti najboljim da radite sa psihoterapeutom. Psihoterapeuti koji
imaju obrazovanje u raznim pristupima mogu biti sasvim prikladni da vas
vode kroz ovaj proces, ako oseate da imate dobar odnos sa njima da vas
razumeju i da mogu da vam pomognu. Ukoliko se uputite tim pravcem, na
vama je da sabranost panje ukljuite u terapeutski proces. Ako se zaista
odluite da radite sa psihoterapeutom, ne zaboravite da je kljuni deo uenja
na vama. Umesto da vidite terapeuta, ili ak terapiju, kao izvor izleenja,
savetujem vam da imate poverenje u sopstvene uvide, ak i ukoliko su oni u
poetku magloviti. Svi mi posedujemo tu sposobnost razumevanja; samo je
potrebno da je negujemo. Vebanjem sabranosti ojaavamo tu sposobnost.
25
2
Mudra saoseajnost
Nedelju dana pre nego to mi je baka umrla, odnela sam joj jedan buket
ljiljana u bolnicu. Bolovala je od upale plua i po tekom disanju bilo je jasno
da je miris ljiljana suvie jak za nju. Zato sam buket ponela kui i stavila ga na
naroito mesto kraj njezine slike. Poznajem ivotni ciklus ljiljana, poto su
oni moje omiljeno cvee. Meutim ovi ljiljani su me iznenadili, poto su potrajali mnogo, mnogo due nego obino. U izvesnom smislu, inilo mi se kao
da je sa njima i jedan deo ivota moje bake jo uvek sa mnom brinula sam
se o tim cvetovima, koji su nastavili da ive ak i kada se njezin ivot okonao.
Ljiljani su imali poasno mesto u prostoriji u kojoj sam dorukovala svako
jutro. Vremenom se svaka latica transformisala iz bledoruiaste u ukastu,
nabirajui se po ivicama dok joj se ivot bliio kraju. Posmatrala sam kako je
od itavog buketa na kraju ostalo samo dekorativno zelenilo, koje je takoe
potrajalo nekoliko nedelja due od svog uobiajenog veka trajanja. Dve drke
sa sjajnim zelenim listovima jo uvek su stajale posle pet nedelja. Jedno jutro
dok sam silazila niz stepenice pogledala sam poslednje hrabre ostatke buketa
moje bake i vaza je bila prazna! Jedna goa koja nije znala za moj tihi ritual,
to je i razumljivo, bacila je poslednje dve stabljike spremajui prostoriju.
Pripremala sam doruak i pribirala se od oka. Sada je gotovo, vreme je da to
ostavim iza sebe, glas trezvenosti u meni me je savetovao dok sam u isto
vreme skoro sipala kafu na kajganu. Hou cvetove moje bake natrag!, protestvovao je manje odrastao unutranji glas. Nisam jednostavno bila spremna
za to da vaza bude prazna, kao to nisam bila spremna za smrt svoje bake,
iako joj je bila devedeset jedna. Trebalo je da provedemo vie vremena zajedno, alio se glas. Nisam oekivala da e tako iznenada moja baka nestati
iz mog ivota. Znala sam da treba da prihvatim gubitak, ali neto u meni
jednostavno to nije moglo. U sebi sam oseala pravi rat izmeu racionalnog
glasa koji je savetovao prihvatanje i emocionalnog glasa koji se borio protiv
toga racionalnog odraslog glasa razuma koji mi govori da sa tim treba da se
26
P R I V I D S T VA R I
EMOCIONALNA ALHEMIJA
strah se pomeao sa tugom. Dok sam tako sedela sa tim oseanjima iznenada
mi se vratilo i jedno seanje: bila sam jo u kolevci, plakala sam i plakala, a da
niko nije na to reagovao, i od silnog plaa poela sam da se davim i jo uvek
se niko nije pojavljivao. Uplaila sam se da u umreti i u isto vreme sam bila
zaista tuna zbog toga to sam naputena.
Zatim, posle odreene pauze, nastavila je: Seam se kako mi je majka
priala pre mnogo godina da me je odgajala prema priruniku za roditelje
popularnom u to vreme. U njemu je savetovano da me hrani tano na svaka
etiri sata, ni minut pre ni minut kasnije i da me ne tei makoliko da plaem
jer e me inae pokvariti, upropastiti moj karakter. Sad vidim odakle dolazi
ta veza koju sam oseala izmeu tuge i straha od smrti i znam da neu umreti
od tuge.
Kod ove ene je otkrivanje skrivenih znaenja koja stoje iza oseanja tuge
i straha koje se neprekidno pojavljivalo razvilo snanu empatiju za samu sebe.
Ovakvi kvaliteti uvida i saoseanja osvetljavaju istinu, u isto vreme ruei
barijere, i doputaju nam da na mnogo direktniji nain stupimo u vezu sa
samim sobom.
Ovakva empatija moe biti izuzetno korisna kada se bavimo ranjivou
kod drugih. ak i ako se racionalno ne slaemo sa neijim emocionalnim
reakcijama, u nama se javlja misao ispunjena saoseanjem: Izgleda kao da
on suvie burno reaguje, ali s obzirom na ono to znam o njegovoj prolosti,
mogu da razumem zato takve stvari vidi kao pretnju.
Ovakav stav ne odobrava nain na koji neka osoba reaguje. Ali posmatranje drugih kroz prizmu saoseanja daje nam vie informacija, pomae nam
da shvatimo smisao onoga to bi inae za nas bile nerazumne reakcije i daje
nam vie prostora za odgovor na te reakcije. Saoseanje nae potekoe moe
uiniti lake reivim.
Mudrost i saoseanje Na ovom putu mudrost i saoseanje rade zajedno;
uvid posmatranja stvari kakve jesu potrebno je izbalansirati sa saoseajnim
prihvatanjem stvari kakve jesu. Moj uitelj Tulku Uren Rinpoe opisao je to
kao dva krila kod ptice: ukoliko jedno krilo nedostaje, ptica ne moe da leti.
Zapoinjui ovakav emocionalan rad, poinjemo da uviamo mnoge
stvari o nama i drugima i tu stav saoseanja elje da se bude od pomoi ne
samo sebi, ve i drugima ima kljunu ulogu. Bez tog stava, istine do kojih
dolazimo videemo kao mnogo oporije.
Seam se kada sam se pre vie godina vratila sa viemesene meditativne
28
P R I V I D S T VA R I
prakse. Inercija prakse postala je toliko snana da i kad sam se vratila kui sve
drugo sem meditacije izgledalo mi je kao ometanje. Oseala sam da stvari u
vezi sa mnom i drugim ljudima vidim veoma jasno, naroito naine na koje,
gonjeni navikama i obrascima, ali nesvesni njihovih uzroka, produavamo
svoju patnju. To me je veoma uznemiravalo, naroito to to se sve dogaalo
bez imalo svesnosti.
Onda, posle izvesnog vremena, shvatila sam da postoji jedan element
koji nedostaje: saoseanje. Kada mi je to postalo jasno osetila sam duboku
elju da razumem jo jasnije i saoseajnije te navikom stvorene cikluse
uslovljavanja koji doprinose naoj patnji. Unutranji rad, kako duhovni, tako
i psiholoki, koji sam potom preduzela na kraju je doveo do ove knjige.
Vana lekcija za mene na toj taki bilo je to to sam tako jasno uvidela
kljunu ulogu saoseanja u ovom radu, bilo da je on na nivou razumevanja
psiholokih obrazaca koji nas motiviu, bilo elje da svako bude osloboen
patnje.
Otelovljena saoseajnost Sedela sam u taksiju u veoma prometnoj ulici
u Nju Delhiju, ekajui da se promeni naizgled veno crveno svetlo na semaforu. Prosjak je iskoristio tu priliku da napravi jedan krug meu kolima koja
su stajala. Nije imao jednu ruku i jednu nogu ali na neki nain uspevao je vrlo
graciozno da klizi izmeu tih kola.
Bilo je neeg neuobiajenog u vezi sa tim prosjakom: izgledalo je kao da
daje neto od sebe dok se pribliavao svakom od vozila. To neto nije moglo
da se meri materijalnim standardima; na tom nivou on je imao samo krpe na
sebi. Bilo je to neto vee: duh lakoe i gipkosti. ini mi se kao da ga uopte
ne pogaa fiziko stanje u kojem se nalazi. Niti je izgledao razoaran kada mu
ljudi iz kola ne bi dali nita kao da bi klimnuo sa razumevanjem i elegantno
koraknuo ka sledeim kolima.
Kada je doao do mog taksija izvukla sam iz torbe nekakvu krupniju
novanicu i dale mu je sa osmehom. U Indiji prosjacima se daje obino tek nekoliko paisa, skoro bezvrednih indijskih novia, ukoliko uopte dobiju neto.
On je tiho kliznuo ka ivici puta, naizgled razmiljajui o svojoj dobroj
srei. Trenutak pre no to se upalilo zeleno svetlo pogledao me je sa toliko
topline u svojim oima i nasmejao na nain koji je otopio moje srce.
Taj naroiti kvalitet u ovom prosjaku, shvatila sam, bilo je saoseajno
prisustvo i dar njegovog duha koji je slobodno poklanjao svima koje bi sreo
bez obzira da li bi mu zauzvrat neto dali ili ne.
29
EMOCIONALNA ALHEMIJA
Kvalitet bia ovog oveka bio je dar koji je on nudio. Kada smo osloboeni
briga za sebe ili samosaaljenja, osloboeni svojih preokupacija, saoseanje
se javlja kao spontani izraz nae svesnosti. itala sam da je Dalaj-lamina prva
misao kada se ujutru probudi u stvari molitva ljubavi i saoseanja. On sve
svoje naredne postupke toga dana posveuje dobrobiti svih ivih bia.
Formiranje ovakve namere u umu da doprinesemo dobrobiti drugih
ivih bia jeste navika koja se moe razvijati kroz praksu. Ukoliko smo istrajni, ta navika moe biti toliko jaka da nam proima itav um i on se prema
drugima odnosi na takav nain gotovo automatski.
Ako posmatramo na koji se nain Dalaj-lama ponaa prema drugim ljudima, vidimo da je to zaista mogue: ini se kao da on ima nekakav specijalni dar
da se prema drugima ophodi upravo na nain na koji je to njima potrebno u
tom trenutku. I on to ini sa svakim, ne obazirui se na proizvoljne drutvene
konvencije uvek iznova vidim ga kako uoava ljude u razliitim situacijama
koji su esto zanemareni: vratare na vratima pozorita; hendikepirane ljude u
kolicima skrivene negde u gomili.
ini se kao da ima radar saoseajnosti za ljude koji se bore na svoj nain,
i dopire do njih u gomili u trenutku dok kroz nju prolazi. On daje ivi primer
otelovljene saoseajnosti neega to je mogue i za svakog od nas.
Kao to Dalaj-lama esto kae, sposobnost otelovljivanja saoseajnosti
moe se razvijati kroz vebe stvorene za tu svrhu. U jednoj od tradicija meditacije sabranosti, svako sedenje zavrava se kratkim praktikovanjem mette,
to je re na pali jeziku za saoseajnu ljubav. Ovakva molitva izraava istu
saoseajnost za sebe, za svoje voljene, za ljude sa kojima imamo problema i
na kraju za sva bia.
Takva saoseajnost trebalo bi da zrai u svim pravcima, ukljuujui i
sebe, ali ta ideja izgubljena je na Zapadu, gde smo skloni da razmiljamo o
saoseajnosti samo kao neemu usmerenom ka drugima. Dalaj-lama istie
pojam saoseajnosti u tibetanskom budizmu, tako da ona ukljuuje i sebe,
kao i druge to je pojam koji je izraen u bodisatvinom zavetu: Neka se
oslobodim na dobrobit svih bia.
Ovo je kljuna taka, kojoj emo se vraati kako budemo istraivali put
emocionalne alhemije.
Spokojstvo Iako emocionalna alhemija u sebe ukljuuje saoseanje
sa naim pogrenim mislima, to ipak ne znai da sledimo takve iskrivljene
naine gledanja, niti da verujemo u te iracionalne naine razmiljanja o sebi i
30
P R I V I D S T VA R I
EMOCIONALNA ALHEMIJA
ulogu. U budistikoj psihologiji, saoseanje se smatra direktnim protivotrovom agresiji. Ili je moda kljunu ulogu odigralo njezino spokojstvo, mirno
suoavanje sa potencijalno opasnom situacijom.
Nikada neu biti sasvim sigurna u to, ali jedno od moguih objanjenja bi
moglo biti ono to pokazuje jedno istraivanje: kada jedan deo naeg mozga
koji emituje pozitivne emocije postane aktivan, centri za uznemirujue emocije se smiruju. Emocije su inae zarazne: pitam se da li je istinsko saoseanje
moje majke igralo ulogu u menjanju naina na koji je reagovao mozak onog
mladia.
Slino ovome, pre nekoliko godina bila sam na jednoj mirovnoj konferenciji sa Dalaj-lamom i nekim drugim socijalnim aktivistima, ukljuujui i
mladie iz velikih gradova. Ti mladii su pokrenuli neka vrlo praktina pitanja: ta mogu da uradim da bih obezbedio sigurnost u koli? Kako mogu da
imam vee samopouzdanje u rizinim situacijama i lake izlazim na kraj sa
agresivnim uenicima?
Inspirisani diskusijom sa Dalaj-lamom o korienju meditacije i saose
anja kada se suoimo sa ovakvim pitanjima, mnogi od njih shvatili su da
im prilagoavanje sopstvenih emocionalnih reakcija omoguuje da se oseaju
manje bespomono. To im je svakako pomoglo da se bolje i sa vie spokojstva
snau u tekim situacijama.
Uinimo sebe svojim prijateljem Spokojstvo i saoseanje se pokazuju kao
dragoceni unutranji resursi kako otkrivamo uslovljenost naih dubokih obrazaca ili kako se hvatamo ukotac sa svojim reakcijama na izazove u ivotu.
Ukoliko ne prevaziemo identifikovanje sa emocionalnim bolom ili konfuzijom, proputamo i neke druge mogunosti. Potrebno je da se otvorimo
za dublje uvide koji e moda redefinisati na ogranien oseaj sopstvenog ili
drugih bia. Ukoliko smo suvie zaokupljeni rvanjem sa emocijama, moda
emo propustiti ansu da se okrenemo sutinskim kvalitetima u nama. Moda
emo propustiti znaajne poruke koje nam alje upravo taj bol kojem se opiremo. Ili emo poeti suvie da se identifikujemo sa svojim obrascima, umesto
da ih prozremo. Labavljenje ove veze doputa nam da oslobodimo do tada
zarobljenu energiju, te da budemo kreativniji, prisutniji i prijemiviji ili od
vee koristi za druge.
Nagovetaji ovakvih promena i otvaranja na putu doputaju nam da
odrimo na umu ono to je mogue. Oni nas mogu ohrabriti ili inspirisati da
nastavimo putem ovog unutranjeg vebanja.
32
P R I V I D S T VA R I
Potrebno je zaista velika hrabrost da se suoimo sa nepoznatom teritorijom svojih emocionalnih navika i ponekad emo se moda obeshrabriti, u elji da izbegnemo suoavanje sa bolnim istinama ili uznemirujuim
oseanjima. Nije neobino da pokuavamo da se zabavimo neim drugim i
sebe tako zatitimo. No saoseanje i spokojstvu moe u takvoj situaciji biti
mnogo sigurnije utoite na svakom stupnju rada.
Kada ljudi pohaaju neki kurs meditacije gde intenzivno vebaju, prvih
nekoliko dana ili sati su esto sasvim neprijatni. Oseamo fiziku neugodnost,
nedostaje nam uobiajeni komfor i rutina, ali onda poinjemo da se dovoljno
smirujemo kako bismo osetili one emocionalne borbe koje su dugo prolazile
neopaene. One su iznenada tu, sa nama na kursu, i ekaju da nas pozdrave.
Zatim, u zavisnosti od vrste vebanja, moemo pokuati da izbegnemo ili
prikrijemo bol praktikujui meditaciju smirenja.
Ali ukoliko vebamo sabranost panje, sve postaje predmetom meditacije
ukljuujui i taj bol, neudobnost, ak i emocije koje bismo radije izolovali
negde u nekoj pregradi svog uma. I otkrivamo da su tu ne samo te emocije,
koje ekaju na nas, ve su oko nas i mnoge druge mine na koje nepanjom
moemo da nagazimo. Unutranju borbu nismo ostavili kod kue; poneli smo
je sa nama u svom umu.
Nije neophodno da budemo na kursu meditacije da bismo sve ovo vebali,
ali doivljaj posmatranja svoga uma na kursu zaista nam ivo predoava ta se
moe dogoditi kada paljivo posmatramo um.
Na intenzivnom kursu meditacije napredovanje obino ide po odreenom
obrascu. Kako odravamo sabranost panje, stiemo do take kada smo posmatrali svoj um dovoljno dugo da bismo postali svesniji ciklusa koji se u njemu
ponavljaju, da bismo uvideli da on uvek iznova prerauje jednu te istu temu,
u beskrajnim varijacijama. Poinjemo da uoavamo obrasce onog trenutka
kada shvatimo ta se u stvari odigrava. Ponekad emo doi do psiholokog
uvida u dublje uzroke ovakvog procesa ili u neke njegove druge vidove. Ali
kako vreme prolazi, obino se fokus menja od prie ka specifinim komentarima koje um ima na nju, dakle na procese funkcionisanja samoga uma.
Posle izvesnog vremena, prema ovakvoj emocionalnoj borbi odnosimo
se kao prema delu ustaljivanja u vebanju sabranosti panje, poto sami sebe
upoznajemo na jedan dublji nain, unosei preciznu svesnost u svoja iskustva. Kako se sabranost produbljuje i otvaramo sve vie mesta unutar sebe za
oseanja, neugodnosti i reakcije, i na se odnos prema svemu tome menja. U
sebi otkrivamo vie snoljivosti i otvorenosti za ovaj unutranji kovitlac.
33
EMOCIONALNA ALHEMIJA
34
P R I V I D S T VA R I
spokojstvu.
Postoje dva pristupa, i oba ukljuuju kratko razmiljanje. Jedan poinje
praksom saoseajne ljubavi, uz promiljanje o spokojstvu. Drugi integrie
vebanje spokojstva i saoseajne ljubavi u jedno.
Praktikovanje spokojstva moe predstavljati unutranji resurs kojem
se okreemo kad god se suoimo sa potekoama. Praktikovanje spokojstva
ukljuuje ponavljanje u sebi neke fraze dok razmiljate o njenom znaenju.
Kada va um odluta, vratite ga ponovo na tu frazu i na oseaj spokojstva
koji ona u vama budi. Moete to raditi samo nekoliko trenutaka ili nekoliko
minuta.
Rei koje se koriste u praksi imaju stvarnu mo: sve one pomau da
se izgradi stav nepristrasnog spokojstva prema svim biima. Evo nekoliko
primera (a vi moete promeniti i adaptirati ove fraze tako da imaju smisla za
vas):
Neka prihvatim stvari kakve jesu.
EMOCIONALNA ALHEMIJA
Potom izrazite istu elju za druge za svoje voljena, za teke ljude ili za
bilo kog koga odaberete. Na kraju proirite svoje iskrene elje na sva bia bilo
gde:
Neka sva bia budu osloboena patnje i uzroka patnje.
Neka sva bia budu zatiena i sigurna.
Neka sva bia budu srena.
Evo kratke forme vebe saoseajne ljubavi, izraene prema svim biima:
Ukoliko vam to odgovara, moete ovakve elje prvo izraziti prema samom sebi, potom za druge grupe i na kraju za bilo koga.
Takoe, moete vebanje spokojstva udruiti sa saoseajnom ljubavlju.
Jednostavan nain za to je da se vratite frazi u vebi spokojstva poto ste
odrecitovali onu za saoseajnu ljubav.
Spokojstvo uspostavlja balans izmeu saoseanja i ljubavi. Dalaj-lama
savetuje praktikovanje spokojstva pre saoseajne ljubavi kao naina da iskorenimo svoju vezanost za to da stvari budu takve kakve mi elimo. Ovaj balans
kasnije se stapa sa mudrom saoseajnou.
36
3
Isceljujua mo sabranosti
Izraz ajni um odnosi se na zenu sline osobine svesnosti inspirisane japanskom ajnom ceremonijom na harmoniju i jednostavnost, um budan ali i
oputen, jasnu panju usmerenu na sadanji trenutak. Tokom ajne ceremonije panja se fokusira na sadanjost, dok se naslaujemo suptilnim detaljima:
ukusom aja, mirisom upaljenih tapia, zvukom metlice kojom domain mea
prah zelenog aja u potopljenoj vodi. Usporavamo, kako bismo bili u stanju
da uoimo eleganciju pokreta, nemu komunikaciju, jednostavnost prostorije,
lepotu svakog objekta koji se koristi u ajnoj ceremoniji. Um postaje sve vie
ispranjen i svaki pokret postaje sve puniji. Smetena u vanvremenosti, panja
se sjedinjuje sa svakim trenutkom. U ajnom prostoriji niko ne nosi sat.
Zaboravljate na vreme, usidrivi se u sadanjem trenutku. Nema nieg drugog
za raspravu izuzev onoga to se direktno odnosi na ajno iskustvo koje je pred
nama. Nigde drugde ne treba biti sem u sadanjosti. Isto ste toliko prisutni
u ogoljenom trenutku i kada ste izvan ajne prostoriji, u ajnoj kuhinji, gde
pripremate i istite. Niko vas tu ne vidi, ali vi odravate sabranu svesnost kao
da posluujete olju aja svojim gostima u ajnoj prostoriji. A kada ovo vanvremeno prisustvo proirimo i izvan ajne sobe, na sam ivot, to nas inspirie
na jo veu svesnost. Prisutniji smo u svakodnevnim iskustvima: ukoliko smo
do kraja sa svakim trenutkom, ne jurimo iz jednog u drugi, niti se zadravamo
u prethodnom, ve jednostavno bivamo probueni za sadanjost. Pre nekoliko godina kao uenica ajne ceremonije doivela sam da se ovakav ajni um
proiri sve ee i izvan ajne prostorije u moj svakodnevni ivot, ak i na Menhetnu, gde sam uila ceremoniju. Naputajui kolu, koraajui sabrano gradskim ulicama, ustanovila sam da gradski kola nainjen od zvukova, prizora,
mirisa i drugih senzacija vie ne odvlai moj um istovremeno na vie strana.
Umesto toga, moja ula sve to registruju, jedno po jedno, posmatram stvari
kako dolaze i prolaze, oseajui negde u svom sreditu ushienje za svaku od
njih... a onda doe iskuenje saobraajnog pica u podzemnoj eleznici!
37
EMOCIONALNA ALHEMIJA
P R I V I D S T VA R I
EMOCIONALNA ALHEMIJA
prirodnu gracioznost grana koje se izvijaju na jednu ili drugu stranu. Krhka
lepota cvetova istaknuta je praznim prostorom koji ih omeuje. Okruujua
otvorenost osvetljava i jasno definie linije cvetova.
Isto je i sa naim umom. Kada nam je um pun misli i obuzet svojim reakcijama na njih, bivamo povueni iz sadanjosti, proputajui da uoimo onu
otvorenost koju um poseduje u svom prirodnom stanju. Prirodno stanje uma
jeste jedna otvorena, jasna i blistava svesnost, koja poput ogledala odraava
svako nae iskustvo. I slino ogledalu, um ima tu sposobnost da ga ne remete
slike koje se u njemu jave.
Ova prirodna svesnost je poput prostora nae misli i oseanja, nae
opaanje i seanja, javljaju se unutar tog otvorenog prostora. Cilj vebanja
naeg uma kroz meditaciju jeste da se probudimo za tu svoju prirodnu prostranu svesnost.
No, mete od grana i cvetova naih mentalnih i emocionalnih navika kao
da potpuno ispunjava taj prostor. Ponekad pokuamo da postignemo malo
jasnoe o nekom pitanju u svom ivotu, ali na kraju zavrimo punei svoj
um zbunjujuim obiljem novih misli o tom problemu svojim tumaenjima,
reakcijama na ta tumaenja, novim mislima i tako dalje. Um punimo pojmovima o svom iskustvu, to nam na kraju donosi samo jo veu zbrku.
Kada na um prestane da juri i malo se stia bilo kroz praktikovanje
meditacije ili jednostavno tako to proetamo negde u prirodi esto smo u
stanju da stvari jasnije sagledamo, iz nove perspektive. Uvidi o nekom problemu mogu se lake javiti ukoliko je na um manje pretrpan. Praznina i jednostavnost mogu otkriti prirodni kvalitet nae svesnosti.
I opet, ta jasnoa nije neto tue naem umu, neto na emu treba
strano mnogo da radimo kako bismo ga razvili; ona odraava nae prirodno
stanje. Ono to je privremeno jeste uznemirenost, bura naih emocija. Prostor jasnoe koji se otvara kada stiamo svoj um ini nas prijemivijim za
apate jedne unutranje intuitivne mudrosti.
Sabranost nudi itav niz alatki za ovu svrhu, od kojih se svaka oslanja na
jedan ili drugi njen kvalitet. Kao to stiavanje uzburkanih misli predstavlja
jedan takav alat za sreivanje metea u umu, neki drugi kvaliteti sabranosti
obezbeuju nam mona sredstva za istraivanje naeg emocionalnog ivota.
Meu njima su jasnoa, smirenost i spokojstvo, osloboenost samoprocenjivanja, pouzdanost i hrabrost, intuicija i poverenje, sveina i fleksibilnost.
Moda je za emocionalnu alhemiju najvanija postojana istraivaka svesnost, sposobnost da sa punom otvorenou istraujemo emociju sve dok nam
40
P R I V I D S T VA R I
se njezino znaenje ne otkrije (o ovom sutinskom kvalitetu u govoriti kasnije). Svi ovi kvaliteti sabranosti panje dovode nas blie do istine trenutka,
do jasnijeg uvianja stvari kakve one zaista jesu.
Prostor jasnoe Sabrana svesnost stoji u otrom kontrastu prema kolebljivoj panji koja tako esto dominira umom. Paljivije razmatranje stanja u
kome se nalazi na tok svesnosti otkriva prilino aroliku zbrku. Kako to kae
budistiki mudrac Njanaponika, kada zavirimo u nae umove, sem povremenih svrsishodnih misli, vidimo jedan krajnje uznemirujui prizor: svuda
smo suoeni sa nepreglednom masom opaaja, misli, oseanja, nasuminih
pokreta itd., to sve pokazuje jedan nered i zbrku kakvu ni u kom sluaju ne
bismo tolerisali, na primer, u svojoj dnevnoj sobi... Na stotine tokova sevne
kroz um i posvuda su tragovi i delovi nedovrenih misli, priguenih emocija
i prolaznih raspoloenja.
Ova hrpa nainjena od rasejanosti, konfuzije i nereda ini vei deo nae
mentalne aktivnosti u budnom stanju. Nae svakodnevno stanje rastresenosti
predstavlja vrlo plodno tlo za ono to Njanaponika naziva nai najopasniji
neprijatelji mone emocionalne sile kao to su osujeene elje i potisnuto
ogorenje, narastajue strasti poput pohlepe, mrnje, besa, obmane.
Protivotrov za ovakvu rastresenost jeste sabranost. Dok uobiajena
panja prilino nekontrolisano prelazi od jednog fokusa do drugog, noena
razliitim stvarima koje je privuku nasumine misli, seanja, primamljiva
matanja, delovi stvari koje uz put vidimo, ujemo ili na drugi nain osetimo
nasuprot tome sabranost panje je otporna na takva remeenja. Istrajna
panja, sabranost, dri svoj fokus potpuno u sadanjem trenutku i odrava
ga i na narednom trenutku, a onda na narednom i narednom i tako dalje.
Ukoliko neki poremeaj donese emocionalno uznemirenje, sposobnost da
zadrimo svoj pogled, da nastavimo da posmatramo ono to smo i do tada
posmatrali, jeste kljuni kvalitet svesnosti u radu sa emocijama.
Dve osobine su bitne za sabranost: ravnomernost panje i istrajnost.
Ovi kvaliteti doputaju nam da uoimo i one nijanse koje nisu dostupne
uobiajenoj svesnosti. U tom smislu, sabranost stvara postojanu panju koja
prodire kroz poetne impresije i neosnovane pretpostavke, kako bi videla potpuniju, istananiju istinu.
Na primer, da bismo izbegli emocionalni bol esto sebe zabavljamo nekim drugim oseanjima i mislima, skreemo panju sa bola, i tako to oseanje
prerano sklanjamo. Ali kada ne boravimo sa nekim oseanjem dovoljno dugo
41
EMOCIONALNA ALHEMIJA
P R I V I D S T VA R I
EMOCIONALNA ALHEMIJA
P R I V I D S T VA R I
emocija, ta istrajna panja smiruje unutranji nered i konfuziju; kako sabranost dobija na snazi, ona smiruje itavu tu zbrku.
Ova kljuna promena iz uskomeanosti u smirenost ima paralelu u onome
to se dogaa u mozgu dok sabranost usmeravamo ka svojim uznemirujuim
emocijama. Riard Dejvidson, psiholog na Univerzitetu Viskonsin, uradio je
jedno istraivanje o tome kako emocije utiu na na mozak. U jednom od
novijih radova istraivao je na koji nain sabranost panje prebacuje mozak iz
jednog u drugo stanje.
On kae da u normalnom stanju svesnosti imamo snanije emocionalne
reakcije nego kada smo sabrani. Kada prelazimo u stanje sabranosti, u isto
vreme se menja i stanje naeg mozga. Kako to on kae, neku uznemirujuu
emociju poinjemo da reguliemo istog trenutka kada je postanemo svesni.
Dejvidson je merio te promene u mozgu kod ljudi koje je sabranosti
poduio Jon Kabat-Zin. Promena je bila najuoljivija u aktivnosti levog predfrontalnog dela mozga, onog dela koji se nalazi neposredno iza ela, a generie
pozitivna oseanja i amortizuje negativna oseanja. Posle samo dva meseca
vebanja sabranosti, ova podruja postala su aktivnija, ne samo dok su ljudi
meditirali, ve isto tako i dok su jednostavno sedeli u miru.
Komandni centar mozga smeten je u predfrontalnom delu; odluke o
kojima razmiljamo i postupci na koje se odluujemo odreeni su uglavnom
u ovom delu mozga. Kada doivimo neko krajnje uznemirujue oseanje, nastaje itava poplava poruka iz amigdale, centra duboko u emocionalnom delu
mozga, koji usmerava predfrontalno podruje. Tanije, to je sluaj kada smo
nepaljivi, doputajui sebi da nepromiljeno i impulsivno reagujemo. Ukoliko jednostavno pustimo da nas emocija obuzme, ti neuroni amortizovanja
jednostavno su nemoni pred silom impulsa i tada je snaga emocionalnog
odgovora na svom vrhuncu.
Ukoliko posedujemo prisebnost i okrenemo se sabranosti panje u
trenutku kada smo preplavljeni besom ili strahom, na primer, neto drugo
poinje da se dogaa u naem mozgu. Levo predfrontalno podruje sadri
glavnu grupu neurona koji smiruju uznemirujue impulse iz amigdale, neto
slino brani koja zaustavlja nabujalu reku. Sabranost pojaava ovu branu,
inei takve neurone jo aktivnijim, tako da mogu da deluju kao jo monija
preventiva pred uznemirujuom emocijom.
Jaanje aktivnosti ovakvih elija u direktnoj je proporciji sa naom
sposobnou da emocionalne impulse i reakcije stavimo pod svetlo svesnosti
i unesemo element razuma u emociju. to to vie inimo, izgleda da i te
45
EMOCIONALNA ALHEMIJA
neuroloke veze postaju sve jae, ba kao to vebe sa tegovima jaaju miie.
Naravno, najbolje je ukoliko ove neuroloke veze ojaaju jo u detinjstvu, ali
vebajui ih moemo da ih pojaamo i bilo kad kasnije u ivotu. Sve ovo kao
da objanjava otkrie da praksa sabranosti poveava sposobnost mozga meditatora da kontrolie svoje negativne emocije.
Spokojstvo i hrabrost Ovo poboljavanje kontrole moe biti jedan od
razloga zato praksa sabranosti panje razvija takoe i spokojstvo, balans uma
koji tu smirenost proiruje i na ostatak naeg ivota, izvan vremena kada
meditiramo. Negovanje ovakvog kvaliteta sabrane panje doputa nam da smo
i u svakodnevnom ivotu u stanju da registrujemo svaku misao i oseanje, bez
obzira koliko je u poetku neprijatna, i ostanemo relativno neuznemireni.
Ovo nam daje sposobnost da se suoimo sa bolnim oseanjima kao to su
strahovi, a da nas ona ne preplave tako lako.
Postajui sabrani, moemo da odbacimo onaj greviti napor da uznemiru
jue misli oteramo to dalje od sebe, da sebe jo vie uznemirujemo brigom
ili da uzaludno pokuavamo da stvari popravimo ili ih na neki drugi nain
uinimo drugaijim. U stanju smo da budemo sa ivotom upravo onakav kakav jeste, potpuno posmatramo ono to se dogaa, a da istog trenutka ne po
kuavamo da to i promenimo. Ovo nije nekakvo izdvojeno posmatranje, ve
intimno povezivanje sa onim to duboko u sebi doivljavamo. Jednostavno bivanje, bez reagovanja, samo po sebi je smirujue i taj unutranji stav moemo
primeniti na bilo ta to nam se pojavi u ivotu.
Naravno, sposobnost rasuivanja treba da koristimo onda kada
odluujemo koji od ivotnih tereta moemo da izmenimo nabolje, a koji jednostavno da prihvatimo. Ali unutranji stav sabranosti doputa nam da se
sa neizbenim ivotnim krizama suoimo sa vie spokojstva. Ovaj stav vedre
staloenosti za mene je otelovljivala jedna od mojih starih prijateljica, Meri
Meklelan, u vreme dok je umirala od raka na elucu. Jednog dana posetila
sam Meri, predanu kvekerku, koja je nauila da bude nemi svedok ivota,
nekoliko nedelja pre nego to je umrla. Kada sam ula u njezinu sobu, mirno
je menjala zavoj na otvorenoj rani na svom stomaku. Zaista nije bilo lako videti na tako oigledan nain raspadanje njezinog tela.
A kada je zavrila, poela je da mi pria o umiranju. U njezinim plavim
oima odraavala se velika pribranost, dok mi je govorila: Draga moja, u
svemu ovom nema nieg ega bi se trebalo plaiti.
46
P R I V I D S T VA R I
EMOCIONALNA ALHEMIJA
P R I V I D S T VA R I
EMOCIONALNA ALHEMIJA
P R I V I D S T VA R I
EMOCIONALNA ALHEMIJA
Koncentracija i sabranost deluju zajedno kao mentalni trening. Tibetanski termin za koncentraciju moe se prevesti kao smirenje a to Tulku
Tondup objanjava kao uvrivanje uma, bistrenje mutne vode. On dodaje
da vebanje smirivanja olakava, da i izvan meditacije, u bilo ta to radimo
unesemo jednu relaksiranu sabranost. Meditacija o ljubavi opisana na kraju
prethodnog poglavlja nas smiruje, poto saoseanje za rezultat ima stiavanje
naih uzburkanih emocija. U tom smislu, saoseanje je izvanredno sredstvo
za smirenje.
Aan Njanadamo, monah tajlandske umske tradicije, opisuje koncentraciju kao unutranji mir: sposobnost da napustimo ono to nas uznemirava i odemo na ono mesto u svom umu koje je manje uznemirujue. to vie
naputamo tegobne misli, to um postaje smireniji i spokojniji. Paradoksalno
je da meditacija smirenja energizuje na um, ostavljajui mu prostor da predahne. Kada um izae iz stanja uznemirenosti, dodaje on, tek tada zaista
moemo da ga stavimo u pogon.
Ove dve prakse, smirenje i sabranost, deluju sinergiki. Svaka osoba,
kae on, uspostavie sopstveni balans izmeu toga koliko je umu potrebno
da bude smiren i koliko je umu potrebno da radi, da istrauje i prosuuje
kako bi razvio uvid i razumevanje. U itavom ovom podeavanju, ova dva
elementa rade zajedno. Reju, smirivanje uma, kada se kombinuje sa uvidom,
nudi najlaki pristup do mudrosti.
Izotravanje percepcije kroz istraivanje Jednu moju klijentkinju muila
je misao da su manje zdravstvene tegobe koje je oseala neodreeni bolovi
u stomaku, uglavnom zapravo simptomi neke uasne bolesti, moda raka.
Tako ju je proganjao itav niz stranih bolesti i uvek iznova je sebe zamiljala
kako je hospitalizovana, cela porodica bdi kraj njenog kreveta, dok ona lagano
kopni i umire.
Onda je otila na tromeseni intenzivan kurs meditacije. Tu je praktikovala jedan oblik sabranosti panje koji se naziva satipatthana, paljivo, precizno
posmatranje ula svega to ujemo, vidimo, osetimo i tako dalje. Tokom te
prakse nauila je da usmerava svoju panju da registruje ono to tog trenutka
posmatra, da zaista pomno istrauje taj objekat svoje panje.
Tri nedelje poto je stigla kui, otila je do lekara na pregled. Pre toga,
bila je vrlo neodreena kada je govorila o simptomima, dok je o svojim strahovima priala nadugako i nairoko. Ovoga puta bilo je drugaije. Moja klijentkinja opisala je simptome koje je imala i potom svaki od njih do detalja
52
P R I V I D S T VA R I
EMOCIONALNA ALHEMIJA
Ovaj kvalitet istraivake svesnosti ide izvan nivoa pukog miljenja o tome
ta se dogaa, sve do dubljeg unutranjeg oslukivanja koje posmatra misli i
oseanja kako dolaze i odlaze.
Ako posmatramo samo kroz prizmu svojih pretpostavki svojih misli i
verovanja ne uoavamo na koji nain ta prizma iskrivljuje stvarnost sadanjeg
trenutka. Zapravo, zadovoljni svojim pretpostavkama, potpuno smo odseani
od ovakvog sabranog istraivanja.
Uvodei svoje misli i oseanja unutar vidokruga ovakve svesnosti, ujedno
poinjemo da vidimo stvari kakve zaista jesu, umesto da mislimo da takve
jesu. Dok ovako sabrano istraujemo, jednostavno posmatramo svoje reakcije, a da se ne identifikujemo sa njima.
Postoje dva razliita nivoa stvarnosti: sirovo iskustvo, upravo takvo kakvo
jeste, i jedan sloj preko njega koji ine nae mentalne reakcije. Ukoliko razdvojimo to sirovo iskustvo od metalnog sloja koji stavljamo na njega, ujedno
otvaramo i jedan mentalni prostor. U tom prostoru ima mesta za istraivanje
da li su u nama skrivene nasumine pretpostavke, neutemeljena verovanja ili
iskrivljene percepcije. U stanju smo da vidimo naine na koje nas nae misli
i oseanja definiu dok dolaze i prolaze u stanju smo dakle da vidimo sama
ta soiva kroz koja inae obino posmatramo stvari.
Oigledno, sabranost nam omoguuje da doivljavamo stvari direktnije, ne
kroz zamuena soiva pretpostavki i oseanja, ve sa istraivakom svesnou.
Ta istraivaka priroda sabranosti jedan je od njenih glavnih kvaliteta.
Uiteljica je u prvom razredu pitala uenike koje boje su jabuke. Veina
njih odgovorila je crvene, nekoliko od njih je reklo zelene. Ali jedno dete
diglo je ruku i imalo je drugaiji odgovor: bele.
Uiteljica je strpljivo objanjavala da su jabuke crvene ili zelene, ponekad
i ute, ali nikada bele.
No, dete je ostalo uporno pri svom odgovoru. Na kraju je reklo: Pogledajte ih unutra.
Opaanje bez sabranosti dri nas na povrini stvari, kae Dozef Goldstin, koji je i ispriao ovu priu, i mi esto proputamo druge nivoe stvarnosti.
Na drevnom pali jeziku, kojim je moda i Buda govorio, termin za ovako
sabrano istraivanje jeste vipassana, to doslovno znai uvideti, videti stvari
kakve zaista jesu. Prvi korak u jasnom vienju dolazi kada se zaustavimo i
postanemo sabrani, prekidajui onaj uobiajeni tok naviknutih misli, oseanja
i reakcija.
54
P R I V I D S T VA R I
Ali ako to krenete, ipak vam savetujem da pre ili kasnije odete na jedan
kurs, tako da budete u prilici da kvalifikovanom uitelju postavite pitanja koja
imate o meditaciji.
Kao pomo za samostalan rad, evo nekoliko osnovnih instrukcija za ve
opisana dva glavna pristupa, praksu smirivanja i sabranost.
Moete u poetku meditirati samo nekoliko minuta. Ali kada krenete
da svakodnevno vebate neka to budu sedenja od barem deset do dvadeset
minuta. Ukoliko ste u mogunosti, produite to vreme na pola sata ili jo
vie.
Moete da sedite na stolici ili, ukoliko ste naviknuti na to, na jastuetu
postavljenom na pod. Pokuajte da lea drite u poloaju koji nije ni suvie
ukruen, ali ni suvie oputen, inae ete postati pospani. Moete da meditirate i sa zatvorenim i sa otvorenim oima. Ukoliko su otvorene, ne gledajte
unaokolo, ve pustite da vam se pogled zaustavi na podu, otprilike metar
ispred vas. Pre nego to praktino krenete, proitajte instrukcije, a onda
vebajte samostalno.
EMOCIONALNA ALHEMIJA
56
P R I V I D S T VA R I
Kako ste svesni zvukova, isto tako budite svesni svojih reakcija na njih.
Bilo da ih registrujete kao prijatne ili neprijatne, samo budite svesni tih reakcija bez ikakvog kritikovanja, prijanjanja, vezivanja ili otpora... bez ikakvih
preferencija.
Kako zvukovi dolaze i prolaze budite svesni uma koji ih prepoznaje, budite sa tim zvukovima dok prirodno nastaju.
Kada zvuk vie ne zaokuplja vau panju, vratite se primarnom objektu
svesnosti, vaem dahu.
Sabranost na oseaje
Sada proirite svoju svesnost i na fizike oseaje u telu dok se prirodno
javljaju. Kada ti oseaji ponu da bivaju dominantni i odvuku panju od disanja, fokusirajte je potpuno na taj oseaj, posmatrajui sve promene u njemu
za vreme tog perioda neprekinute svesnosti.
Svesnost disanja proirite i na oseaje koje ono izaziva u itavom telu,
fokusirajte itavu panju na kvalitet nekog oseaja golicanje, napetost, vibriranje i ta se sa njim dogaa dok ga posmatrate.
Vidite koliko precizno moete da odredite svaki oseaj dok se javi u otvorenom polju vae svesti. Takoe osvestite bilo kakvu reakciju na te oseaje,
bilo kakvu naklonost ili odbojnost, svaku reakciju koja je prijatna ili neprijatna.
Ostanite sa oseajima koje u tom trenutku oseate, precizno registrujui
njihov kvalitet dok nastaju, menjaju se i nestaju.
ta se dogaa dok oseate neki oseaj? Da li se on pojaava? Da li slabi?
Da li nestaje?
Jednostavno budite tu, ne pokuavajui da promenite taj oseaj, da ga
vrednujete ili procenjujete, doputajui mu da nastane i nestane, dok pratite
svojom svesnou njegove prirodne promene.
Zadrite taj um koji saznaje na onom delu tela gde se oseaj odigrava.
Ako ste svesni nekog bolnog oseaja, prilagodite svoju svesnost da neposredno oseti kvalitet tog bola, da li je on poput vreline, pulsiranja ili peckanja.
Kakav god da je, budite naroito svesni reakcija odbojnosti ili otpora koja se
zajedno sa njim javlja.
Kada oseaji izblede i vie ne zadravaju vau panju, ponovo se vratite
na oseaj disanja.
57
EMOCIONALNA ALHEMIJA
Emocije
Kad se emocije jave u vaoj svesti, obratite panju na njihov kvalitet,
58
P R I V I D S T VA R I
jasno prepoznajui i prihvatajui emocije takve kakve jesu, bez opiranja, procenjivanja ili preferencija...
Kada ste svesni svojih emocionalnih stanja, vrlo je vano ostati prijemiv.
Gledajte otvorenim oima, s interesovanjem.
Vidite da li precizno moete da odredite koju emociju oseate i koje druge emocije je prate, a da se ne izgubite u struji misli koja prati oseanja.
Nastojte da stvorite otvorenost sposobnu da oseti emocije takve kakve se
jave, budete u stanju da prihvatite njihovo postojanje.
Nastojte takoe da dok doivljavate emociju postoji i spokojstvo, tako da
ta emocija ne predstavlja filter koji utie na vae zapaanje, ve da ste pre potpuno svesni tog oseanja. Nastojite da vas one ne uvuku u svoju stvarnost.
Emocije onome to um percipira daju kvalitet prijatnosti i neprijatnosti.
One mogu uslovljavati um, tako da se vezuje za prijatna iskustva, da se odupire neprijatnima ili da mu postane dosadno sa onim neutralnim. Bez obzira
kakva je emocija, samo joj dopustite da ostane u vaoj svesnosti, a da je u isto
vreme ne sledite.
Kod manje postojanih emocija moete se upustiti u sabrano istraivanje,
razmatrajui prirodu samog tog oseanja. Ne ukljuujete se u njegovu priu,
ve odravate sa otvorenu, istraivaku svesnost.
Da li postoji na vaem telu neko mesto gde emociju oseate najsnanije
ili najjasnije? Budite svesni efekata koje emocije imaju na va um.
Kada neku od njih prepoznamo jasno i otvoreno, na odnos prema njoj se
menja. Vie ne moramo da joj se odupiremo ili se za nju vezujemo. Umesto
toga moemo nauiti da je prihvatimo sa jasnom, nereaktivnom svesnou.
Ukoliko je emocija neprijatna, i postoji reakcija ili averzija prema njoj,
budite svesni tog stanja uma, oputajui se u jednoj otvorenoj svesnosti.
Neprobirljiva svesnost
Kako se zvukovi, oseaji, misli, slike ili emocije javljaju u pozadini vae
svesti, dopustite im da tu ostanu, fokusirajui se prvenstveno na oseaj disanja.
I kako se probijaju u prednji plan vae svesti, dopustite onome to postane dominantno da privue fokus vae panje misao, oseaj, ta god da je
najsnanije u svesti otvorite polje svoje svesnosti da bi ukljuilo itav spektar iskustva: disanje, zvukovi, oseaji, misli, slike, emocije...
59
EMOCIONALNA ALHEMIJA
Ukoliko niste sigurni gde bi u tom trenutku trebalo da bude taka vae
panje, uvek se moete vratiti na disanje.
Ako u prvi plan izbije neka misao ili ulni doivljaj, dopustite mu da
ostane u vaoj svesnosti. Ostanite sa njim sabrani, dopustite mu da nestane
i rastvori se sam od sebe, a onda vratite svesnost nazad na disanje ili na bilo
ta drugo to je zatim postalo dominantno u svesti.
ta god da se javi, doivite ga potpuno u toj proirenoj svesnosti, dopustite
umu da poiva bez kolebanja, gde god da se usmeri.
Nemo imenovanje
U nekim oblicima sabranosti, meditantni koriste nemo imenovanje,
to znai da u sebi konstatuju ta god da se pojavi kao najdominantnije u
njihovoj svesti. Ovaj metod registrovanja je neka vrsta pomoi u povezivanju
svesnosti sa doivljajem trenutka.
Na primer, ako meditirate na dah i postanete svesni snanog oseaja
tuge, samo ete u sebi konstatovati: tuga. Ta napomena moe da razjasni
vae iskustvo. U isto vreme ona vas spreava da utonete u stvarnost koju
stvara ta tuga.
Nekim ljudima ovakvo imenovanje je velika pomo pri vebanju i koriste
ga sve vreme. Drugi ga upotrebljavaju samo povremeno, po potrebi. Nemo
imenovanje moe biti naroito korisno kada ste svesni nekih snanim emocija
i misli, naroito misli i oseanja koja vam se neprekidno vraaju, i mogu da
vas lako povuku za sobom.
Nemo imenovanje vam takoe pomae da ostanete povezani sa iskustvenim nivoom i lako se oduprete zovu onih misli koje vam se javljaju zajedno sa snanim emocijama ili reaktivnim mentalnim stanjima. Ono vam
moe pomoi da ostanete svesni takvih stanja, da ih osetite, a da ipak budete
prisutni i paljivi, neidentifikujui se sa njima niti se preputajui prii koja
stoji iza njih.
Nemo imenovanje takoe moe biti pomo kada je umu koji neprekidno
luta, zbunjen je i rastrojen potrebn fokus. Na primer, ukoliko imate problema
sa odravanjem panje na dah, suvie vas lako odvuku druge misli, moete
nemo imenovanje koristiti tako to ete u sebi govoriti izdizanje, sputanje
kako biste pratili oseaje pri disanju koje imate u predelu stomaka koji se
izdie i sputa sa svakim udahom i izdahom. Ili moete jednostavno sve to
60
P R I V I D S T VA R I
registrovati kao udah izdah dok oseate udah i izdah kroz svoje nozdrve.
Ukoliko se odluite za ovakvu pomo, vrlo je vano da znate kako je ona
neto to vas podsea na to ta se dogaa u vaem iskustvu i na ta vezujete
panju, a da nije nain da um odvojite od iskustva. Re je dakle o metodu da
budete sa golim iskustvom, a da ne dodajete druge pojmove ili se sa njime
identifikujete.
Registrovanje bi trebalo da bude slino apatu u umu, a ne kao neka
mantra ili re na koju se treba fokusirati, praktikujte je veoma meko i lako.
Kao pomo u praksi, mentalno registrovanje moe vam pomoi da jasno
definiete ta se zapravo dogaa.
61
EMOCIONALNA ALHEMIJA
Sabrano hodanje
Iako nam je moda lake da budemo sabrani dok sedimo i meditiramo ili
dok smo fokusirani na neku aktivnost kao to je jedenje, svesnost moe biti
integrisana u svakodnevicu naeg ivota.
Unoenjem sabranosti u hodanje, kao i kod sabranog jedenja, vebamo
da nizove nesvesnih navika u svojim aktivnostima izbacimo na povrinu. Sabrano hodanje takoe daje jednu praktinu lekciju da kvalitetom svesnosti
moemo obogatiti bilo koju aktivnost nije neophodno da mirno sedimo i
budemo sabrani. Moemo sabranost praktikovati i u sred vreve ivota.
Jo jedna korist od sabranog hodanja je da ona podie nivo nae energije.
Zbog toga neki ljudi vole da rade kratke periode sabranog hodanja pre svoje
dnevne doze sedee meditacije. Sabrano hodanje moe takoe biti korisno da
62
P R I V I D S T VA R I
63
4
Model uma
Vozili smo se u rasklimatanom taksiju po jednom neverovatno prometnom i haotinom autoputu. Nae kretanje, koje ni u poetku nije bilo preterano brzo, sada je izgledalo kao da milimo: negde ispred nas jedan autobus se
bio prevrnuo. Dok smo se pribliavali olupini autobusa, videla sam jednog
od nastadalih kako lei kraj puta, a oko njega je uala ini se cela njegova
porodica supruga, deca, roditelji i plakali i naricali. Ono to me je u itavoj
toj sceni zapanjilo bila je njena otvorenost za ostali svet i kako su, na Zapadu,
smrt i alost upravo neto to je skriveno. Pokojnik se odmah skloni, da nije
na vidiku. U Indiji je izgledalo savreno prirodno videti porodicu koja ne obuzdava svoju alost, dok je smrt u svoj svojoj realistinosti izloena kraj puta.
Ispriala sam ovaj dogaaj jedoj svojoj pacijentkinji, Sari, koja mi se javila
posle posete koju su ona i njezino troje dece nainili njezinim onemoalim
roditeljima. Plaila se injenice da e izgubiti svoje stare roditelje, da jo nee
dugo poiveti. Pa ipak nije elela da osea taj strah, na kraju krajeva ona je
bila majka troje dece sa mnogo obaveza u pogledu njihovog odgajanja. Pre
svega je morala da bude mama. No, bila je na ivici suza, iako nije elela da
uznemiri decu. Odluila je da odvoji vreme i bude sa svojim oseanjima.
Moda bi mogla da ode da se okupa, kako bi bila sama i dobro se isplakala.
Tako je Sara rekla deci da se malo sama igraju. Ipak, deca su osetila da neto
nije u redu. Najmlai je upitao: Mama, zato se kupa u sred dana? Sara
je odluila da bude iskrena prema njima. Rekla je: Baka i deka su veoma
stari i plaim se da bi uskoro mogli da umru. Od toga mi se plae. im su
shvatili kako se osea, deca su se privila uz nju, stegnuvi se svi u jedan veliki
zagrljaj. Svako od njih doao je u dodir sa otrom tugom ivota. Nije ih od nje
trebalo tititi bili su spremni da u njoj uestvuju. Sara se istopila u naruju
svoje dece, osetila se uteena poverenjem koje iskrenost moe uneti u nae
najblie veze.
Ova epizoda mi ilustruje snagu suoavanja sa istinom, makoliko se to
64
P R I V I D S T VA R I
ponekad inilo tekim. Suvie esto se krijemo od mrtvaca kraj puta, kakav
god oblik ta istina imala u naem ivotu. Smatramo da nije prihvatljivo imati
takva oseanja. Pretvaramo se da smo iznad njih ili pokuavamo da potedimo
svoje najblie sve dok ne uvidimo mo prave iskrenosti, mo toga da smo
prirodni i sa injenicama, poput onih ljudi kraj puta u Indiji.
Seam se razgovora sa taksistom na Devianskim ostrvima o tome kakve
sve probleme ljudi imaju jedni sa drugima. Njegov stav je bio jednostavan:
Svako neto dobije i neto izgubi. Ali mi hitro sakrijemo to svoje neto,
uglavnom zato to nam se umovi upinju da prikriju bolne istine, ne samo od
drugih ljudi, ve i od nas samih. Pa ipak, staza isceljenja vodi preko otkrivanja
i istraivanja tih neugodnih istina, tako da smo u stanju da na svetlo dana
iznesemo ono to se krije tik ispod povrine.
Optika iluzija uma Lakoa sa kojom um skree nau panju od skrivenih
istina poiva upravo na nainu na koji je on sainjen. Nalik je ormaru sa
tajnim pregradama, u kojima su opasne tajne smetene podalje od radoznalih
oiju. I te pregrade ostaju neotkrivene, poto one vidljive pregrade uspevaju
da obmanu oko tako kao da ispunjavaju itav ormar. Kada jednom znamo za
postojanje tog tajnog mentalnog pregradka, nadomak smo i kljua za njegovo
otvaranje.
A taj klju je sabranost panje. Razlog zato nam je u tome sabranost od
tolike pomoi ima veze i sa time koliko je straan jedan takav tajni pregradak.
Uz sabranost se oseamo manje preplavljeni uznemirujuim istinama; stvaramo sigurno unutranje utoite, koje nam ak omoguuje da ih istraimo.
Ali prvo o tom genijalnom sklopu. I ako neki detalji u ovom poglavlju mogu biti malo tei za razumevanje, upoznavanje sa radom nae psihe
pomoi e nam da razjasnimo stvari kada budemo istraivali emocionalne
navike koje upravljaju naim ivotima.
Dakle ovako.
Um mnogobrojne informacije koje teku kroz njega proputa kroz vie
paralelnih tokova. Dok sluamo prijateljicu kako govori, na primer, odvojeni
kanali u umu registruju ton njenog glasa, izraze lica, gestikulaciju, ritam i
znaenje rei i izvlae iz svega toga emocije koje stoje iza tih rei. Tako nam
ona kae: Dobro se oseam, pa ipak podrhtavanje glasa i suzne oi otkrivaju
nam koliko je zapravo uznemirena informacija koju je um sintetizovao iz
ukupnog zbira tih raznorodnih kanala informacija.
U veem delu ovi kanali ono to se dogaa oko nas registruju u delu uma
65
EMOCIONALNA ALHEMIJA
koji je izvan podruja svesnosti. Moda smo stekli neki neodreen oseaj o
tome kako se naa prijateljica osea ili ako su njezina oseanja oigledna
moda nam i do svesti dopre da je tuna. Ali ee se dogaa da ono to
ti kanali registruju ostane izvan nae pune svesnosti registrujemo negde
njenu tugu u svom umu, ali nismo toga zaista svesni.
Zapravo, manje od jednog procenta informacija koje primi na um zaista
dopre nam do svesti. Slino tome, vei deo reakcija na te informacije ostaje
izvan svesnosti; na pogled pun saoseanja otkriva brigu za prijateljicu, ak i
ako u tom trenutku nismo ni svesni svog izraza lica. Vei deo toga to registrujemo i kako na to reagujemo iz jednog u drugi trenutak kontrolisano je u
tim nevidljivim delovima naeg uma koji barata ogromnim obiljem ivotnih
detalja, ali nas ne uznemirava tim sitnicama.
Pa ipak, zahvaljujui jednoj optikoj iluziji uma, imamo utisak da smo
svesni svega to primetimo i svega to uinimo. Ova iluzija opstaje uprkos
injenici dobro poznatoj kognitivnim naunicima da smo svesni tek delia
svojih percepcija i postupaka. Nama se ini da jedan mali odeljak ispunjava
itav mentalni ormar.
Rizian sklop Ovo je korisna iluzija uglavnom. Dok sluate prijateljicu
kako govori, ne elite da se gnjavite registrujui sva pravila sintakse koje ona
sledi, a koja nama omoguuju da od njenih rei konstruiemo smisao. Niti
elite da analizirate suptilne promene intonacije i miie lica koji signaliziraju
kako se ona zaista osea. Sreom, sve se to odvija u vaem umu automatski i
trenutno, tako da ne morate da se time bavite.
Ako vozite kola i razgovarate sa prijateljem, na primer, panja vam je
uglavnom fokusirana na razgovor, a samo povremeno je prekidaju kola koja
prolaze suvie blizu ili neki peak koji se sprema da pree ulicu. Reagovanje
na druga vozila i odluivanje kada da prikoite, ubrzate i ukljuite migavac
moete mirne due prepustiti tom nevidljivom odeljku skrivenom negde u
umu.
Ti mentalni odeljci su neophodni, poto je naa panja, kojom odluujemo
ta emo uoiti, ograniena. Um neprekidno odabira delove sveta oko nas
koje e staviti pod uski snop panje, a u isto vreme mnogo iri spektar podataka ostaje izvan tog snopa. Ono to je registrovano izvan tog uskog snopa
ide u unutranje delove uma.
Mada su mentalne pregrade praktine, zbog njih nekad propustimo mnogo toga vanog. Na primer, jedan je psiholog napravio jednominutni snimak
66
P R I V I D S T VA R I
na kojem tri mladia izmeu sebe dodaju koarkaku loptu. U jednom trenutku ena u beloj viktorijanskoj haljini i sa belim suncobranom prolazi izmeu
njih. To prolaenje traje otprilike etiri sekunde.
Psiholog je zamolio razne ljude da pogledaju snimak i izbroje koliko je
ukupno bilo dodavanja. Kad bi zavrili, rezultat je bio 23, 24... Onda bi ih
upitao da li su uoili neto neuobiajeno. Tipian odgovog bio je: Na ta mislite? Kada bi im ponovo pustio snimak, veina ljudi bila je potpuno zgranuta
da, po prvi put vidi enu koja prolazi izmeu mladia.
Dakle, dok nam selektivnost panje obino pomae, postoji i negativna strana. Granice panje mogu znaiti da neto ne primeujemo i da ne
primeujemo to da ne primeujemo. Naravno, to je obino u redu, jer ionako
ne elimo da se bavimo veim delom onoga to na um filtrira. Ali kada se
u itavu ovu sliku ukljue i emocije, selektivna panja naeg uma moe biti
manje korisna: moda izbegavamo da uoimo neto ne zato to je irelevantno,
ve zato to nas uznemirava.
Ovo je pokazao jedan drugi psiholog, koristei aparat za registrovanje
pokreta oiju dok se fokusiraju na neto. Testirao je dobrovoljce i to prvo koliko su uzbueni u vezi sa seksualnou. Zatim im je pokazivao crtee raznih
prizora, a jedan od njih bio je i torzo nage ene u prednjem planu i mukarac
koji ita novine u pozadini.
Ljudi koji su najburnije reagovali na prizore seksa imali su snanu reakciju na crte: njihov pogled uopte nije bio uperen na enu, ve je ostao prikovan za mukarca u pozadini! Pretpostavka je da su registrovali nagu enu perifernim pogledom i onda instinktivno usmeravali svoj pogled dalje od njenog
tela, ka neutralnom delu scene. Kada ih je kasnije pitao nisu imali seanje a
verovatno ni svest o nagom telu.
Naga ena nestala je u tajnom pregratku uma, zahvaljujui jednom inu
mentalnog iezavanja. Ovo pokazuje kako se neki od tih odeljaka pune, jer
nas um titi od toga da uoimo ono to nas uznemirava.
Neverovatan broj stvari koje vidimo tokom dana klizi u to tajno spremite
uma. Ovo iezavanje ukljuuje i nae automatske reakcije, kao i mnoge nae
misli i oseanja. Kada ovakvi trikovi uma postanu dobro uvebani, on lii na
nekakvog maioniara, koji nas uspavljuje svojom savrenom iluzijom.
Zapaanje onoga to smo preskoili Ako neki in nepanje ponovljamo
nebrojeno puta, on postaje automatski, kao i svaka druga nauena navika.
Mada ovo nije toliko bitno za svakodnevni ivot, posledice su daleko ozbiljni67
EMOCIONALNA ALHEMIJA
P R I V I D S T VA R I
EMOCIONALNA ALHEMIJA
P R I V I D S T VA R I
EMOCIONALNA ALHEMIJA
u drugo, i nita od toga nije vezano za neki odreeni dan i vreme kojeg biste
mogli da se prisetite.
Isto vai i za emocionalne navike. Mi se nismo rodili sa njima; sve su one
nauene. Toliko smo dobro nauili svoje emocionalne navike da je onaj niz
epizoda u kojima smo ih sticali sada u seanju sasvim zamuen.
Neko ko je odrastao u porodici gde su neslaganja automatski vodila do
bunih svaa i nasilja, ve rano u ivotu nauie taj obrazac ili reakciju na
njega, kao to je priguivanje oseanja izazvanih neslaganjem, kako bi izbegao svau. Sa tim uenjem doi e na primer i skup automatskih misli
i oekivanja od drugih ljudi. Jedini nain da moja oseanja i potrebe budu
primeeni jeste da viem ili Ako postoji neslaganje, moram napasti pre nego
to budem napadnuta. Iako se moda i ne seamo tano kako smo nauili
svoje emocionalne navike, kao i kod vonje bicikla, one su nam toliko bliske
da ih oseamo kao prirodne.
Te emocionalne navike nauene su toliko temeljno da dejstvuju izvan
nae svesti i dobar deo njihove moi nad naim ivotima potie od injenice
da su uglavnom nesvesne. Kao to nismo svesni da se one formiraju u trenutku dok se to dogaa i ne seamo se veine detalja o procesu u kojem su
postale nae omiljene navike, ostajemo isto tako nesvesni naina na koji nas
one kontroliu.
Naravno, mnogi skriveni faktori kontroliu na emocionalni ivot,
ukljuujui i neke koji su genetske prirode, kao to je temperament. Ali ovde
se bavimo navikama koje smo nauili i koje moemo da izmenimo.
Otkrivenje skrivenih obrazaca Upravo sam se vratila sa letovanja i
oseala sam se vrlo oputeno, pa sam nazvala svoju majku, ispriala mi je
jedna klijentkinja. Upitala me je kako je bilo i poela sam da joj priam. Ali
ona me je prekinula u pola reenice i odmah krenula da pria o sebi. Takvo
ponaanje pokrenulo je neto u meni. Pomislila sam: Nju uopte nije briga za
mene, i to me je rastuilo, potom razljutilo. I tako smo posle nekoliko minuta
opet poele da se svaamo, optuujui jedna drugu. Toliko me je razjarila da
sam joj zalupila slualicu. Ne znam uopte zato nam se to stalno dogaa.
Dok smo u sred vrtloga besa ili panike, sve nam izgleda zbunjujue, van
nae kontrole, nesavladivo i nepredvidljivo. Ali ako bismo mogli da nainimo
jedan korak unazad, da sagledamo tok jedne ovakve epizode i vidimo kako
se odvija sasvim slino mnogim drugim sluajevima emocionalne konfuzije,
poeli bismo da uoavamo skriveni obrazac onu shemu koja nas pokree.
72
P R I V I D S T VA R I
73