odlomci iz knjige Sai Baba govori o odnosima

Uvod
Ova je knjiga za malobrojne za one malobrojne koji ne samo da ele znati nego su i spremni i u
mogunosti da u djelo pretvore ono to im imam rei.
Mnogo, jako je mnogo ljudi danas u potrazi. No oni su zbog svoje karme i negativnih utjecaja ovoga doba
rijetko sposobni ii jednostavnim putem prema srei. Njima nije mogue uiti kroz rijei, ve moraju kroz ono
to proivljavaju spoznati da se nalaze na krivom putu.
Krivih puteva ima beskrajno mnogo. Suprotno tome, ispravan je put samo jedan.
Ispravan put vam se ini tekim zato to ste zavedeni i rijetko vidite, odnosno rijetko elite vidjeti posljedice
svojeg ponaanja.
Ja diktiram ovu knjigu kako bi oni malobrojni dobili upute, a mnogi drugi barem saznali kakav je put koji trae
iako vjeruju da e ga negdje drugdje nai.
Ja svoju ljubav ne dijelim. Moja se ljubav prostire na sve. Posebno se brinem o onima koji su u zabludi. Zbog
njih sam i doao. Za njih stvaram uvijek nanovo nove dogaaje da bi to je mogue bre uz pomo
proivljavanja nauili ono to im pisana rije jo ne moe prenijeti.
Postoje meutim i mnogi koji redovito dolaze k Meni i koji se uglavnom dre duhovnih pravila koje Ja uim,
ali koji glede odnosa, nisu na ispravnom putu. Veselilo bi me, kada bi oni ovu knjigu vrlo ozbiljno shvatili i
paljivo je itali. Mogla bi im utedjeti mnoge boli i patnje.
Ova knjiga nije psiholoka knjiga, iako primjenjuje psiholoke izraze i predlae psiholoke vjebe. Ona vodi
svoje porijeklo iz jednog mnogo obuhvatnijega i dubljeg uenja koje see sve do najprvotnijih korijena
metafizike.
Ova knjiga sadri istinu koja bi te trebala uiniti sretnim jer ona see do u temeljnu bit tvojega Sebstva. Ova
ti istina pokazuje na koji nain moe stvoriti prisnu vezu izmeu sebe, svojeg partnera i Boga. Samo ako
povee to troje, doi e do onoga to stalno trai: do istinske, stalne i ispunjavajue sree.
Iz razloga to ovo nije psiholoka knjiga, Ja se ne zadravam na pojanjavanju odreenih djela, koja
spominjem.
Blagoslivljam rad Phyllis Krystal. Zato istiem njezinu knjigu Razoriti unutarnje okove. Kome se dakle, dogodi
da moda neke stvari ne shvati, neka proita detaljna objanjenja koja ona sadri.
Nadalje, iako znam da je to Stephanu v. Stepskom-Doliwi neugodno i da e me bezbroj puta pitati je li da to
napie, preporuujem, posebno terapeutima, njegovu knjigu Teorija i tehnika analitike terapije tijela. Isto
tako svim zainteresiranima preporuujem Veliku knjigu zdravlja Edgara Caycea jer ona prenosi mnoga
jednostvna, a istodobno i vrlo djelotvorna sredstva lijeenja.
Bilo bi jo mnogo toga za rei, ali ovdje nije ni vrijeme ni mjesto da se dalje izjanjavam o knjigama,
teorijama i terapeutima.
Na kraju ti elim jo neto staviti na srce: Ja u Svoja uenja u ovoj knjizi uvijek iznova ponavljati, ne da bih ti
dosaivao, ve zato to znam da samo neprekidno ponavljanje ini da neto stvarno spozna. Neka te ta
ponavljanja ne smetaju, ve uivaj u njima kao u daru od Mene. Ova ti knjiga ne bi trebala biti tekom ili te
ak uiniti potitenim, ve bi ti trebala prirediti radost, radost, radost kao i cijeli ivot.
Jer radost je Moja misija, a time i Moj dar tebi.

SATHYA SAI BABA

DANANJA "FILOZOFIJA"
Odnosi su danas velika tema. O tome su objavljene bezbrojne knjige. Napisani su mnogi lanci. Samim
odnosima to, ini se, ne pomae jer ima sve vie rastava. Broj je rastava toliko porastao da u mnogim velikim
gradovima Zapada gotovo svaki drugi brak zavrava rastavom. Kako to objasniti, uzevi u obzir da ima
dovoljno savjeta, terapija i seminara ?
Problem je u prvome redu u predodbama o vrijednostima koje se danas zastupaju.
Objanjenje je uzroka jednostavno: bez istinskih vrijednosti, ni jedna veza ne moe se odrati na dulje
vrijeme. No upravo takve vrijednosti danas nedostaju.
Nedostaje i znanje o duhovnosti, o istinskoj vjeri u samoga sebe, u druge ljude i u Boga.
Drugim rijeima: danas nedostaje znaje o dharmi (ispravnosti), o dubljim pravilima s obzirom na odnose.
Svrha je ove knjige da ti ta pravila uini pristupanima.
Ova pravila elim poloiti u tvoje ruke kako bi Kozmiko svjetlo ponovno sjalo u tvome srcu, iz njega u tvoje
partnerstvo i u tvoju okolinu, a iz nje se razlijevalo na sve strane.

Boica Pohota
U dananje vrijeme, cijelim svijetom vlada boica Pohota. Ona sve ljude navodi da vjeruju kako je uivanje
najvii cilj u ivotu. Tko je doivio najvii uitak, tko je postigao cilj ? Nasuprot tome, Ja pitam: koji cilj ? Jer
uitak je samo stanje izmeu dva stanja u kojima uitka nema. To stanje ne samo da je prolazno, ve se i
veoma brzo mijenja u svoju suprotnost, u patnju. Tko je dakle, sklon uitak smatrati najviim ciljem ?
Odgovor glasi: ljudi koji su svoj stvarni cilj izgubili iz vida, koji ne poznaju sebe i svoje odreenje i zato jure
za svime to blista i to svjetluca.
Dananji ljudi jure za uicima. A to je rezultat ? Razoreni brakovi, razorene obitelji, povrijeena srca,
izgubljene nade. ovjek koji juri za uitkom kao ciljem svog ivota, najprije doivi razoaranje, a zatim
ogorenost. On sumnja u sebe, u ljude, u svijet, u Boga. On najprije gubi iz vida svoj cilj, i napokon zapada u
depresije i nedefinirane strahove. Ljudska je psiha vrlo ranjiva. Ma koliko se ljudi pravili snanima, u dnu
svojih srca svi su vrlo osjetljivi. Zato ovjek tei nekoj neoborivoj istini, vrstom sidru s pomou kojeg bi
mogao sebe, svoj ivot i svoju duu najprije uvrstiti, a zatim i vezati o njega. Uivanje ne moe biti tim ciljem
zato to je odve napostojano. Ono zato dovodi ljude do razoaranja i zbunjenosti.
Posljedica je toga da je ovjek usmjeren na uivanja osamljen. Zato je dananji ovjek tako razoaran, toliko
oajan. Tako duboko povrijeen.
Ponekog e moda takvo gledite zauditi. On e ga moda smatrati pretjeranim i distancirati se od njega.
Drugome e u njemu nedostajati pozitivno dranje. Ali pozitivno miljenje, o kojem u jo detaljnije govoriti,
ne smije se zamijeniti sa sljepoom.
Dananji svijet nalazi se na rubu provalije. To je injenica o kojoj je rije. Ta je injenica uvjetovala Moj
dolazak. Ja sam se inkarnirao jer sam vidio kamo e ljude odvesti njihova usmjerenost na uitke. Ja sam
doao da bih spasio ovaj svijet. Ja u postii svoj cilj. Presudni korak u postizanju tog cilja sastoji se u
iscjeljivanju odnosa. Zdravi odnosi stvaraju zdrava srca. Zdrava srca stvaraju zdrave ljude. Zdravi ljudi
stvaraju zdravu okolinu. Zdrava okolina stvara zdrav svijet.
Pohota kao ivotni cilj stvara upravo suprotnost tome. Zato ? Zato to je pohota uvijek povezana sa
strastvenou.

Strastvenost
Strastvenost otkriva svoj karakter ve i samim svojim imenom Leiden-schaft. Drugim rijeima strastvenost
1
stvara patnju.
Ja razlikujem dva oblika strastvenosti: jednu, koja se ivi u vrstoj vezi koja se temelji na ljubavi, i drugu, koja
s ciljem da se postigne maksimalni uitak vodi od jednog do drugog odnosa.
U oba ova oblika strastvenost dovodi do patnje jer i kod sigurnog i ljubavlju ispunjenog odnosa dolazi dan,
kada i na ljubavi zasnovano zajednitvo mora doivjeti pretvorbu. To je uvijek u veoj ili manjoj mjeri
povezano s rastankom, razoaranjem, tugom ili ak osjeajem ostarjelosti.
U odnosu koji se temelji na ljubavi taj trenutak pretvorbe otvara put novim horizontima. Bez ljubavi, meutim,
taj razvoj prije ili poslije dovodi do prekida odnosa, zato to se uz pomo novog odnosa nastoji ponovno
rasplamsati strastvenost.
Danas mnogi ljudi na sve zamislive naine trae strastvenost, jer im svi mogui uitelji, autori, politiari, gurui
i terapeuti kau da je ona cilj, da je ona ispunjenje ivota.
No im netko doivi neuspjeh na putu prema tom cilju te pita za razlog svog neuspjeha, svi ti sumnjivi uitelji
svaljuju krivnju na njega samog. Tome se vrlo struno objanjava da je negdje pogrijeio. Da treba "vie
raditi na sebi". Postati otvorenijim. Vie se "opustiti". Nitko mu ne kae da je sam cilj pogrean. Da kroz
strastvenost i pohotu nikada ne moe stei trajnu sreu, a o blaenstvu da i ne govorimo. Tako on nastavlja
svoje traganje. On najee luta od partnera do partnera i sve vie i vie zatvara svoje srce, tj. ono mjesto
na kojem bi mogao nai svoju sreu.
Strastvenost je snaan osjeaj. A vi volite snane osjeaje. Zato vas je i mogue tako lako zavesti. Vi sebi
ne moete zamisliti da srea moe biti sasvim tiha, sasvim mirna, gotovo nepokretna. Vi mislite da je
poeljno sve ono to je kretavo, buno, to je "intenzivno".
Strastvenost s njezinom bunom, snanom naravi ini vam se kao da je ona upravo ono pravo. No
strastvenost je velika varalica. Ona obeava sreu ali na kraju donosi nesreu. Ona ti obeava lijepe
osjeaje, ali ti na kraju zatvara srce. Ona ti obeava zadovoljstvo, ali ono to s pomou nje nalazi jest
nemir, nezadovoljstvo i nesrea.
(Iz knjige 'Sai Baba govori o psihoterapiji'):
Naime, veina se ljudi uope ne ele odrei svojih problema. Zato ne? Zato to otputanje problema i
nalaenje temeljnog rjeenja znai odvraanje od ega i priklanjanje Sebstvu.
Zbog toga je rad na problemima ponekad tako varav: to esto vodi obraivanju simptoma a time i ego
ostvarenju, jer podstie otpore.
Naprotiv, rad na stvarnim uzrocima, znai temeljno rjeavanje problema, vodi do ostvarenja Sebstva. To
je bitna razlika o emu u jo govoriti u poglavlju o temeljnoj postavi.

Razlika izmeu ego ostvarenja i ostvarenja Sebstva dolazi do izraaja u razlici izmeu potrage za
trenutnim i potrage za temeljnim rjeenjem: izmeu potrage za strastvenou i potrage za sreom.
Glavni je problem u tome da ljudi ovog vremena strastvenost pretpostavljaju srei a terapeuti
upadaju u to, jer esto ni sami ne trae niti poznaju neto drugo!
...
Tko trai strastvenost, jo je daleko od cilja. Strastvenost stvara patnju, nemir, stvara vezanosti i uzrokuje
ponovno utjelovljenje.

Razoaranje
Mnogi danas nita tako eznutljivo ne trae kao strastvenost. I to nalaze ? Jedno razoaranje za drugim.
Zato ? Jer strastvenost neizbjeno vodi do raz-oaranja. Raz-oaranjem naime zavrava varka. Varka je u
1

Igra rijei: leiden = patnja, schaffen = stvarati, Prim. prev.

samoj strastvenosti. Naposlijetku, na tome mjestu ti pita: "Zato ? Zato mora svaka strastvenost dovesti do
razoaranja ? Nije li to uitku, a time i tjelesnosti, neprijateljska ideologija koju zastupa ?"
Vjeruj mi, istina je upravo suprotna od onoga to ti misli. Jedva da postoji neto tetnije za tijelo, nego to je
to strastvenost i pohota a posebno ako nisu vrsto ugraeni u odnos. Ne zato to bi tijelo bilo loe, a
njegove potrebe nedostojne, nego zato to s njima krivo postupate. Zato Ja zastupam vrst, trajan odnos.
Samo u takvom odnosu mogu strastvenost i pouda nai siguran okvir. Time elim rei da samo brak
pretvara strastvenost u ljubav i time je dovodi srcu, a ne odvodi od njega, to se bez tog vrstog okvira
obavezno dogaa. Jedino vrsta institucija braka uvjetuje da strastvenost ne dovede do razoaranja i da se
dvoje ljudi mogu sresti, a da njihova srca ne budu ranjena.
Dananjim ljudima to udno zvui. Vi se svakodnevno u tolikoj mjeri susreete sa sasvim suprotnim
predodbama, odnosno bombardirani ste s njima, da ste uvjereni kako su one tone i mislite da e vam Moje
uenje oduzeti neto to vam je dragocijeno. Ovdje je upravo suprotan sluaj: samo ljubav, koja je istinska
alternativa strastvenosti, moe sprijeiti potpuno unitenje svijeta. Ljubav stvara, daje, obnavlja. Ona je
istinsko disanje svijeta. Ona je bit sveukupnog postojanja. Suprotno tome, strastvenost je samo prolazna
pojava i zato je uvijek prati razoaranje.
Razoaranja je meutim ve bilo dovoljno na ovome svijetu. Zato je dolo vrijeme da otvorite oi: Ljubav nije
jednaka strastvenosti. Strastvenost ne vodi srei. Ljubav ne razoarava.
Ako u tvojem odnosu prevladavaju promjenjivi osjeaji, ako ih doivljava kao destruktivne za jednog od vas
ili ak za oboje, ali se uvijek nanovo osjea privuenim svome partneru, tada to nije ljubav ve strastvenost.
Vi ste ve bili toliko esto i toliko duboko razoarani da vie nita ne vjerujete. Posebno ne vjerujete da
postoji trajna srea, da je ti moe nai i da se mjesto na kojem je moe nai nalazi u tebi. Znai li to da
sreu treba nai u sebi, dakle bez partnera ? Nalazi li se moda rjeenje kako izbjei razoaranja u
redovnitvu? Naravno da ne ! Zar bi to bilo rjeenje, kada bi se npr. automehaniar koji je zaposlen
popravkom generatora na nekom automobilu, zadovoljio time da ga izvadi i baci kako bi otklonio kvar ?
Odnosi postoje zato da bi ljudi uili zajedno i jedan od drugoga. A to treba nauiti ? Treba doi u kontakt
sa svojim Sebstvom i postii trajnu sreu. Ako to ima nauiti kroz neku vezu, tada redovnitvo ne znai
nita drugo, nego bijeg od nje. A kako prije ili poslije zavrava svaki bijeg ? Razoaranjem.
Zadaa je ove knjige meutim upravo suprotna. Njoj nije svrha da sazna kako e postii razoaranje, to
ve u dovoljnoj mjeri zna odavno. Svrha je ove knjige da ti pokae kako moe biti sretan sa samim sobom
i sa svojim partnerom.

Prezir
Razoaranje koje nastaje iz potrage za strastvenou i koje ini da sve vie i vie sumnja u odnos ili ak
zdvaja, ima kao trajnu posljedicu da sve vie i vie sumnja u samoga sebe. Moe imati besprijekorne
racionalne razloge za svoje odluke, svoje nezadovoljstvo i svoje rastave, ali emocionalno te takav ivot
nagriza. U dubini svog srca ti trai neto sasvim drugo, nego to je ono to ivi.
Doivljavanje mnogih razliitih partnerstva najprije dovodi do sumnje u sebe samoga, a zatim do prezira.
U dubini srca ti svaki prekinuti odnos doivljava kao neuspjeh. Svejedno koliko pogreki nae kod partnera
i svejedno ako si razoaran te se ne osjea krivim ili ak misli da si prevaren, usprkos svemu ostaje
neporeciva slijedea injenica: ti si sebi svoga partnera odabrao sebi svojom slobodnom voljom. Nisi bio
silom zavezan s njime i nisi bio prisiljen dijeliti svoj ivot s njime protiv svoje slobodne volje. Zato ostaje
injenica: svejedno koliko krivnje na njemu bilo, od mnogih moguih partnera ti si upravo njega odabrao. Toj
odgovornosti ne moe izbjei.
Znanje o njoj nosi u dubini svog srca, iako moda navodi posve drugaija objanjenja.
Ta te odgovornost, koju si ne eli priznati, nagriza. Upravo zato to se ne eli suoiti s njom, ona te
nagriza jo vie. Ti na jednoj od svojih dubljih razina svjesno ili nesvjesno osjea da si ne eli priznati
neto to je od odluujueg znaenja, da nema hrabrosti suoiti se sa temeljnom istinom. Zbog takvog
odnosa prema ovako vanoj istini, ti ne moe cijeniti sam sebe. Skriva neto, to je od presudnog
znaenja za tvoje ponaanje prema drugima.
Potovanje prema sebi samome nastaje kroz unutarnju jasnou. Ako nisi u svojoj nutrini ist, jo k tome na
raun drugih, ne moe imati potovanja prema sebi. Iz nepotovanja vremenom nastaje odbojnost, iz
odbojnosti prezir.
Ako ima hrabrosti suoiti se sa svojim osobnim pogrekama, tada moe potovati samog sebe, a time ti
postaje moguim potovati i druge ljude. Tko potuje samoga sebe, taj potuje i druge. Druge jednadbe

nema. Ni jedan ovjek ne moe tvrditi da prezire druge, ali da sebe potuje. Svetac ne prezire nikoga, ve
potuje sve ljude zato to je ostvario sebe i ima potovanja prema sebi.
Slijedei zakon koji mora poznavati i potovati jest: esto mijenjanje partnera ne dovodi samo do prezira,
ve i do gubitka dostojanstva. Ni jedan ovjek ne moe ivjeti u dostojanstvu i imati stalno nove partnere.
Ovdje postaje posebno jasnim ono to i inae vrijedi: ovjek je svjetlosno bie koje mora ivjeti u skladu s
jasnim Kozmikim zakonima da bi postao sretnim. Ti zakoni nisu stvoreni da bi te ograniili, da bi ti oduzeli
slobodu ili ak tetili. Sasvim suprotno, boanski zakoni daju ti okvir unutar kojeg moe sigurno boraviti na
Zemlji i postii svoj cilj.
Zato potuj samoga sebe. Potuj svoje roditelje. Potuj svojeg partnera. Potuj svoju djecu. I potuj kako
svoje roditelje tako i svojeg partnera u svojoj djeci. To znai: potuj osobine i nasljee, koje su tvoja djeca
dobila od tvojeg partnera, tvojih roditelja i od roditelja tvoga partnera.
Ako ti to moe, tada si neoptereen i zadovoljan, tada si sretan i slobodan.
...
Danas se nalazite na ovome stupnju. Iskuavate sve to je mogue zamisliti. Prikazujete se kao da ste
sasvim zadovoljni svojim ivotom. No u dubini vaega srca izgleda savim drugaije. Vi ste u stvarnosti
duboko oajni. Vae troenje alkohola, cigareta, droga, tableta, televizije i partnera govori jasnim jezikom. Vi
ste velikim dijelom ve digli ruke od sebe. Vie se ne nadate nikakvu izlazu, a o putu da i ne govorimo. Vi
jasno vidite kako sve oko vas postaje sve loije i pokuavate spasiti posljednju mrvicu ravnotee na taj
nain da zatvarate oi.
...
Zato nemoj odustajati, ve odustani od ispunjavanja svoga srca krivim zadovoljstvima koja ga zatvaraju.
...

akre
elim ti objasniti jo neto. Ti moda misli da se tvoja sloboda sastoji i u tome da se ne osvre na ljudske
zakone i "zastarjela" moralna pravila. Naravno da se moe tako ponaati. Ali to ima posljedice o kojima u
uskoro govoriti. Postavlja se pitanje, je li ono to smatra zastarjelim moralom stvarno zastarjelo, ili moda
sadri neto to odraava Boanski Red i zato ne moe, odnosno ne smije biti izmijenjeno.
Jedan je primjer za ovo danas vrlo rairen obiaj da mukarci i ene spavaju zajedno, a da nisu u braku. Ta
"novost" smatra se velikim postignuem jer obeava slobodu da se prije stupanja u vrstu vezu iskua
odgovaraju li mukarac i ena jedno drugome.
Taj obiaj, na koji vi gledate kao na novosteenu slobodu, protivan je Bojem zakonu jer je Bog protiv toga
da se ljudi na takav nain zbliavaju, kao to je to sluaj kod seksualnosti, i da na to gledaju kao na pokuaj,
na pokus. Negativne posljedice takva dranja svuda se mogu vidjeti. Poslije u se jo vratiti na to.
Za sada spomenimo samo toliko da ovjek posjeduje sedam akri. Tono uzevi, ima ih vie od sedam, ali
ovdje govorim samo o najpoznatijim. Ti finomaterijalni centri nastaju ubrzo nakon roenja i nestaju sat ili dva
nakon smrti. Svaka od akri ima svoju posebnu boju. Na primjer, druga ili tzv. seksualna akra u idealnom je
sluaju zlatnouta. Ona meutim poprima smeu boju ako pojedinac ima seksualni odnos sa svojim
partnerom bez crkvenog blagoslova. Ako poini branu nevjeru, ta akra postaje crnom. Dogaa li se to s
razliitim partnerima, na crnoj se boji pojavljuje zelenkasti odsjaj. Vidi dakle: nije samo Bog "moralan", i
Njegovo je Stvaranje takoer.
Ti bi na ovom mjestu mogao prigovoriti da valjda i nije toliko vano je li seksualna akra zlatnouta ili crna
kao no. Da bih odgovorio na tu primjedbu, moram ti objasniti nain djelovanja te akre. Ona odreuje protok
energije u podruju zdjelice. Ako je zlatnouta, onda energija tee na idealan nain, to ini da su spolni
organi optimalno opskrbljeni krvlju. to je akra tamnija, to su organi loije opskrbljeni, zbog ega postaju
osjetljiviji na klice, bakterije i viruse, kojih dodue uvijek ima, ali tek onda dobiju ansu da izraze svoje
djelovanje ako organi nisu u dovoljnoj mjeri energetski opskrbljeni. Ta neopskrbljenost uzrokom je to oba
partnera obole od neke spolne bolesti, nakon to su zajedno spavali. Oni se moda meusobno optuuju.
Tono uzevi, oboje imaju pravo jer su svojim ponaanjem stvorili prikladne uvjete za bolest koja se zatim
pojavila. To vrijedi za sve bolesti, sve do raka i side.

Ti moda misli da te elim plaiti. Ja to sigurno ne elim jer te strah slabi, a Ja te nastojim ojaati. Zato te
elim sveobuhvatno informirati i sauvati od dviju opasnosti: prvo od tjelesnih bolesti, kako sam gore
napisao. Kao drugo, elim da ne izgubi iz oiju svoj cilj. Tvoj cilj jest blaenstvo. Njega moe postii samo
ako je tvoje tijelo zdravo, razum jasan a narav uravnoteena. Preuranjena slabost mogla bi jako oteati tvoje
namjere, pa ak i onemoguiti. Nemoj misliti da ti elim oteati ivot, ve se pitaj je li tvoj ivot tako lak kao
to bi mogao i trebao biti. Ja nastojim u tvoj ivot unijeti svjetlo, koje ve tako dugo trai. Moja je elja da te
ispunim s toliko mnogo ljubavi da postane sposoban otkriti svoju veliku ljubav, zbog ega e tvoj odnos
procvjetati. Idi dio puta uz Mene i onda se odlui. Ne sluaj jeftina rjeenja koja se svuda nude. Imaj
povjerenja u Mene jer Ja poznajem i put i cilj.

( Iz knjige 'Sai Baba govori o svijetu i Bogu'):

"Kai mi Ahmede, od koga trebam traiti oprotenje ?"
"Od svakoga, tko je bio izravno ili neizravno pogoen time to se nisi drao dharme jednobranosti.
1. sve ene s kojima si bio;
2. partnere tih ena, koji su na bilo koji nain povezani s injenicom da si ti bio s tim enama;
3. od Boga, zato to si imao odnose bez Njegova blagoslova;
4. takoer bi trebao od Boga traiti oprost zbog toga to si imao odnose za koje uope nisi ni htio
nikakva blagoslova, jer tim odnosima ve od poetka nisi pridavao nikakvo vee znaenje;
5. trebao bi se ispriati sebi samome i oprostiti sebi to si toliko slabo cijenio samoga sebe, da si se
upletao u tako nejasne i egoistine odnose;
6. trebao bi traiti oprost i u Juanite, to si joj dodue bio vjeran u srcu, ali ne i mislima, eljama i
tijelom.
Ovo je jako vano za tebe. Jer svatko, tko je u prolosti imao odnose, trebao bi traiti oprotenje od
partnera."
Kao i svaki puta kada bi uo neto vano, Juan je neko vrijeme utio. Razmiljao je o tome to je uo i
pustio da odzvanja u njemu. Polako i zamiljeno pio je aj. Tada, nakon to je prolo neko vrijeme, ree:
"Osjeam da je vano to to kae, Ahmede. Ti zna mnogo toga. Ali ja imam jo jedno pitanje: kako da
se ispriam? Moram li svakoga posebno posjetiti ?"
"Vano pitanje ! Na njega ima dva odgovora: prvo, ne treba uspostaviti nikakav osobni kontakt, nego
treba zamoliti Boga da tvoju molbu za oprotaj proslijedi dalje. To je savren oblik isprike u ovom
sluaju, jer Bog prosljeuje dalje upravo ono to je ispravno i vano." "Kako vano!" ree Juan. "A
drugi odgovor ?" Ahmed se smijeio. "Zapazio si da sam spomenuo samo jedan. Razmilja i prati !
Drugi je odgovor da spolnost sve mijenja. Zauvijek. Tu nema vie natrag. Postojali su drutveni oblici
gdje su ljudi mislili da je spolnost neto posve banalno. Svatko je imao odnos sa svakim, a slijedeeg su
se dana ponaali kao da niega nije bilo. Sva su ta drutva propala ili e propasti. Spolnost je
Boanska energija, jer ona stvara nov ivot. Tko nju ne potuje, taj ne potuje Boga ! Zbog toga ne bi
smio imati kontakt s svojim bivim partnericama. to je bilo, bilo je. Natrag vie nema. Nemoj ii natrag,
nego se nastoj osloboditi time to e traiti oprotenje. I nemoj se sam ispriavati, nego zamoli Boga da
tvoje isprike proslijedi dalje. Idi s Bogom i postani slobodnim !" )

Miljenje
Tebi se put ini tekim ? Ima osjeaj kao da ti uzimam sve to si sebi tako teko izborio i stekao ? Vjeruj mi
veina toga odigrava se samo u tvojem miljenju. Tvoje miljenje uvjetuje da se osjea dobro ili loe. Tvoje
miljenje odluuje je li neto vidi kao dobro ili loe, povoljno ili nepovoljno, korisno ili tetno. Tvoje miljenje
odreuje tvoja raspoloenja. Tvoje miljenje u velikoj mjeri odreuje tvoju sudbinu jer je to snaan motor
tvojih elja. Kada npr. ugleda neto, tvoje miljenje odluuje da bi to moglo biti korisno i ve poeli tu stvar
posjedovati.
Zato je tvoje miljenje ono to u velikoj mjeri odreuje tvoj unutarnji mir, odnosno nemir. Veina dananjih
ljudi meutim uope vie ne moe odluivati izmeu mira i nemira jer poznaje jo jedino nemir. Za njih ne
postoji alternativa. Nemaju nikakva izbora. Ako doe pod utjecaj nemira, on e u sve veoj i veoj mjeri

odreivati tvoj ivot, sve dok potpuno ne ovlada tobom. To e tako ii toliko dugo dok vie ne bude mogao
izdrati i jednoga dana e se slomiti. Kada tvoje tijelo bude potpuno iscrpljeno, tada e i tvoje miljenje, koje
ga je do tada tjeralo na aktivnost, morati odustati. Sada, kad vie ne moe izbjei miru jer te npr. neka
bolest vezala uz krevet, sada je doao trenutak da pone razmiljati o sebi. Ali ovaj put ne na nain da bez
protivljenja prihvaa sve to ti tvoje miljenje prikazuje, ve tako da sebe pita, npr., to tvoje srce kae na
sve to.
...
Zadovoljstvo je sve to je ovjeku potrebno i ono je najbolje jamstvo za dobre meusobne odnose. Ako si
kao osoba zadovoljan, nai e malo pogreaka na svojem partneru, ako ih uope nae. Ako ne vidi
pogreke ne dolazi u iskuenje da kritizira. Ako ne kritizira, tada ne moe doi do prepirke i u tom e
sluaju u odnosima vladati mir, razumijevanje, priznanje i sloga.
Dri svoje miljenje na uzdi.
Budi uvijek svjestan da je miljenje predstupanj djelovanju i da krivo miljenje lako dovodi do pogrena
djelovanja. Drati miljenje na uzdi zbog toga znai i: pazi na svoje elje. Uvijek se pitaj pogoduju li tvoje
elje tvojem odnosu ili bi mu mogle tetiti. Iskoristi snagu miljenja na taj nain da dobro razmisli o svojim
eljama i posljedicama koje e nastati njihovim ispunjivanjem. Misli uvijek na to da mnogi, mnogi ljudi, kada
se suoe sa posljedicama svojih ispunjenih elja, kau: Ah, da sam to barem prije znao ! Koristi se dakle,
svojom moi razluivanja (viveka) kako nikada ne bi morao izrei te rijei, posebno glede tvoga partnerstva.
...
Na alost, neki krivo shvaaju tu istinu, pokuavajui lebdjeti kroz ivot kao lani sveci. Na takav se nain
prije reeno ne smije shvatiti niti je smisao ivota u tome da lebdi u oblacima., ve je u tome da nae i
koluje svoju sposobnost razluivanja. Ti ne prolazi kroz tolike ivote da bi postao sanjarem, ve da bi
mogao stei povjerenje iz razloga to posjeduje znanje. Zato misliti na pozitivan nain i prilaziti partneru na
pozitivan nain ne znai da mora sve doputati i da ne smije nita prigovoriti. Sasvim suprotno, jasno rei
to se eli, a to ne eli, isto tako pripada u pozitivan odnos kao i pozitivno miljenje. Ako ne kae to eli,
odnosno ne eli, tvoj partner nee imati nikakav putokaz kojega bi se morao drati, i zato e morati prije ili
poslije pogrijeiti.
Ako si jasno rekao to eli, to ipak ne znai da uvijek i smjesta moe raunati s ispunjenjem svojih elja.
Nedostatak pozitivna razmiljanja i nesposobnost da se kae to se stvarno eli, meu glavnim su razlozima
zbog ega se danas toliki odnosi raspadaju. Mnogi su u te dvije toke toliko zakoeni da radije kreu u
potragu za novim partnerom, u kojeg misle da e nai ono to im nedostaje u sadanjem, umjesto da kau
to im treba. Pozitivno miljenje i stjecanje povjerenja, to dvoje pripada meu glavne stvari koje treba
nauiti na ovoj Zemlji. Zbog toga si ovdje. Zato nemoj mijenjati partnera, ve se prihvati svoje domae
zadae: naui rei to treba i vjeruj da e to dobiti, k tome budi strpljiv. Cilj se naime sastoji u tome da
budnim oima vidi dane okolnosti i da usprkos tome bude sposoban imati puno povjerenje.
Sve drugo nije nita drugo nego put do tog stanja.
Na kraju jo neto. Imaj uvijek na umu: ti postaje onim to misli. Ako misli na Boga, postaje Bogom.
Misli li na prah, postaje prahom. Misli na Boga i postani dio beskrajna blaenstva.
...
Ista je stvar sa svime u ivotu. Ako eli neto napraviti, potrebna ti je sigurna, vrsta polazna toka. Jedino
vrsto i sigurno u ovome svijetu je Bog. Ma koliko se sve mijenjalo. On je uvijek uz tebe. Nepokolebljivo.
Znaj jo neto: ivot odreuju stalni usponi i padovi. Tvoj odnos danas moe biti savreno dobar, a ve se
sutra moe suoiti s takvom krizom kakvu nikada ne bi smatrao moguom. Tvoj ti je partner tada stran,
neshvatljiv. Ti si iznenaen, povrijeen, potresen.
U takvoj situaciji odluujui je tvoj kontakt s Bogom. Bog je miran pol, koji ti je posebno nuno potreban u
kriznim situacijama to je i razlog zato ljudi koji inae nikada ne misle na Boga, u nudi poinju moliti. Bog
je stabilan oslonac koji e te poduprijeti. On ti daje sigurnost koja ti je potrebna da bi sretno kroio kroz ivot.
On ti daje snagu da moe smotreno i otvoreno prii svome partneru.
...
Bog je mirujui pol na kojeg se ti i tvoj partner moete osloniti kada ivotne oluje bjesne oko vas. Bog je
sigurnost koja ak i u najveoj tmini zrai svjetlom, koje ti daje snagu da vjeruje u sretnu budunost. Izreka
dakle ne glasi: vjerovati znai ne znati, ve drugaije: vjerovati znai znati da Bog kao vjeran prijatelj sve
tako ureuje, da na kraju sve zavrava dobro za tebe.

vrsto vjeruj u to i olakaj si ivot. Ma kako buran bio ivot oko tebe, budi uvjeren da je tako i budi vedar.
Bog ti je dao partnera, pa kako ti ne bi dao i svaku moguu pomo da s tim partnerom nae zajedniki put i
sreu ?
Naravno da ti On pomae, i to ve traje milijunima godina.
Ti gleda oko sebe i misli: "O Boe, koliko je patnje u svijetu. Gdje si Boe ? " Bog je uvijek uz tebe. Bez
Njega, patnje bi bile neizmjerne, a due bi bile izgubljene. I jo neto: koliko ih ima koji Ga zazivaju ? Koji na
Njega gledaju kao na svog najprisnijeg prijatelja ?
Izgrauj svoj odnos prema Bogu, to je najsigurnija zatita koju moe imati dok boravi na ovoj Zemlji.
...
Danas elim govoriti o neem drugom, to s drugoga aspekta osvjetljava povezanost izmeu duhovnosti i
meusobnih odnosa.
Najbolja priprema za sretan brak naime nije u tome da se stjee iskustva s mnotvom razliitih osoba, ve je
to moralna istoa, nevinost. To u uima mnogih zvui kao udarac o bubanj. Oni naime nevinost smjesta
poistovjeuju s povratkom u srednji vijek. Moram priznati da za Mene ne postoji razlika u kvaliteti izmeu
srednjeg vijeka, renesanse ili kamenog doba. Za Mene je presudno jedino to kakav oblik suivota moraju
mukarci i ene birati da bi bili trajno sretni. Pritom iskuavanje sasvim sigurno nije tako dobro da bi moglo
polagati pravo na prvo mjesto. " Zato ?" upitat e. Sasvim jednostavno zato to ljudi ne bi trebali biti
pokusni objekti (kao uostalom ni ivotinje). Svi su oni dijelovi udesna Stvaranja i zasluuju da se prema
njima postupa s dunim potovanjem.
U privremenom odnosu nedostaje to meusobno potovanje. Ako je netko u zajednici s partnerom pod
pretpostavkom da to nije za trajno ve samo za odreeno vrijeme i kao pokus, tada on partnera ne potuje.
Ovakvo je stajalite karakteristino za doba Kali-juge, za sadanje doba jer u dananje vrijeme potovanje
prema bilo kome ili bilo emu nije ba u velikoj modi. Openito bih mogao rei: vi ne cijenite ni Boga ni
Njegovo stvaranje ve uzimate ono to moete uzeti i ne razmiljate odve o posljedicama. Na takav se
nain ponaate i u meusobnim odnosima. Uzimate ono to moete uzeti, rastajete se kada vam se neto
vie ne svia, i ne potujete ni sebe (i svoje Sebstvo) ni svojeg partnera. Zato izjavljujem: moralna je istoa
najbolja priprema za dobar meusobni odnos. Suzdrljivost ti daje dovoljno vremena i mogunosti da se
usredotoi na sebe i da sve vie poima tko si, to ti je potrebno i tko ti najbolje odgovara.
...
Ako ne eli upasti u zaarani krug razoaranja, preoptereenosti, bijega i ponovnog pokuaja, tada ivi
suzdrljivo, ime e sebi dati vremena za svoj rast.

Intimnost
Nevinost na koju Ja mislim ima osim toga za cilj da nae put jednom jedinom partnerstvu, i da dijeli
seksualnost samo s jednom jedinom osobom. To je nevinost koja te ispunja snagom, koja ti daje dubinu i
koja tvoj odnos ini blagoslovljenim. Ona to moe zbog toga to je to jedini oblik koji omoguava istinsku
intimnost. to je vie ljudi dijelilo s tobom tvoju seksualnost, tim je tvoja intima podijeljenija. Tvoje srce i tvoja
seksualnost poivaljka su za dvoje, a nikako igralite za mnoge. Zato tu ima mjesta samo za dvoje ljudi,
nakon to su se sjedilnila njihova srca u seksualnosti.
Ako samo s jednom osobom dijeli svoje srce i seksualnost, tada se ni na koga ne mora obazirati, nita ne
mora objanjavati, niega se bojati, nita dijeliti. Nita te ne podsjea na neto to si ve doivio, nita ti nije
udno zato to ti slii ponavljanju neega. Slino e se osjeati i tvoj partner.
Bit ete poteeni od netaktinosti, neugodnih sluajnosti, zajednikih prijatelja i znanaca iz nekog od
prijanjih odnosa.
Mnogi danas misle da to na njih nema utjecaja. Ja na to kaem: kao prvo, na njih to ne utjee zato to (vie)
ne poznaju snagu jedne jedine intimnosti. Drugo, danas se rijetko sree dvoje ljudi u kojih bi to za oboje bio
prvi odnos i koji bi takvim ostao. Tree, veina je toliko pod utjecajem duha vremena i njemu pripadajue

ideologije da uope vie ne zapaa gdje se zatvara ili je ve zatvorena, gdje izbjegava istinsku bliskost i
odnose.
Osim toga, u dananje vrijeme taktinost i profinjeni osjeaji ne pripadaju ba u iroko rasprostranjene
osobine.
Kao etvrto, mnogi vie uope ne trae stvarnu bliskost i intimu. Oni su ve toliko pozlijeeni i razoarani da
vie nikome ne doputaju da im se stvarno priblii. Povrede iz prijanjih odnosa jedan su od glavnih razloga
tekoama koje mnogi danas imaju sa svojim odnosima i u njima.
Ako se nasuprot tome, dvoje ljudi svjesno suzdrava od seksualnosti prije nego to stupi u stalnu vezu, oni
se tada svjesno odluuju jedno za drugo te stupaju u brak u kojem e biti sloni kako u dobrim tako i u loim
vremenima: u takvu braku dolazi do intimnosti koja njihov odnos ispunja nenadmaivim intenzitetom.
To je zato idealan nain na koji bi se mukarac i ena trebali nai i na koji bi trebali ostati sjedinjeni. Sve
drugo je samo neuspjela imitacija i prema tome vie ili manje nezadovoljavajue.

Djevianstvo
Ako govorimo o istoi prije zasnivanja odnosa, tada se djevianstvo razumije samo po sebi. Djevianstvo je
postalo velikom temom ne samo na Zapadu - iako je ovdje steklo posebno znaenje kroz Djevicu Mariju.
Usprkos tome to posebno naglaavam znaenje djevianstva prije braka, ipak onakav pojam djevianstva
kako ga u mnogim zemljama shvaaju i kako se prema njemu odnose smatram za enu poniavajuim
mitom koji je nuno morao izgubiti svoje znaenje.
U kako god velikoj mjeri dananje vrijeme bilo obiljeeno egoizmom i bezobzirnou, u tolikoj mjeri je
raistilo s krivim mitovima. To je nedvojbeno pozitivno. No negativno se sastoji u tome da nitko ne bi trebao
raiavati tamo gdje ne moe ponuditi bolji poredak te zbog toga nudi neto loije.
Duh dananjeg vremena raistio je s mitom o djevianstvu. Na alost, uinio je to na raun istoe i
intimnosti. Mit o djevianstvu morao je doi pod sumnju zato jer je seksualno neiskusnu enu stavljao iznad
supruge i majke. To je jednako uniavanju seksualnosti na razinu neistoga. Time to se djevica smatra
iom od supruge, obezvrijeuje se kako enska tako i muka seksualnost kao neto neisto. Takvo je
stajalite iz osnova krivo i uzrokovalo je mnoge nesree pretvarajui se vrlo esto u svoju suprotnost, kao
to danas doivljavamo.
Istina je zato slijedea: djevianstvo je vano jer je enskoj seksualnosti potrebna posebna zatita, zbog
toga to je ena preko svoje seksualnosti posebno povredljiva. Prvo, jer su enski seksualni organi mnogo
povredljiviji od mukih. Drugo, jer je u ena seksualnost povezana sa dubljim emocijama, nego je to sluaj u
mukaraca. I tree, jer seksualnost za enu moe imati mnogo, mnogo vee posljedice nego za mukarca.
O prvoj toki trebam rei samo toliko da je onaj koji prima uvijek povredljiviji i da zato mukarac treba biti
paljiv prema svojoj partnerici. Posebno na poetku braka, mukarac nikad ne moe biti u dovoljnoj mjeri
paljiv prema svojoj eni to vrijedi i za seksualne odnose.
Druga toka mnogim se mukarcima ne svia. Poneki mukarci, a posebno oni koji za sebe tvrde da su
otvoreni, ali su u osnovi zatvoreni, vjeruju da su sposobni doivljavati barem toliko duboke emocije kao to to
mogu ene. Istina je meutim da su psihiki zdrave ene mnogo emocionalnije od mukaraca. Naravno da
postoje i zatvorene ene, ali njih s obzirom na njihovu zatvorenost mnogi mukarci uvelike nadmauju.
enska sposobnost doivljavanja odnosa odraava se i u rijeima "ona mu se predala".
U ena su naglaenije emocije, u mukaraca razum. To dolazi do izraaja posebno u njihovu odnosu kroz
seks. U ene je seks uvijek povezan s osjeajima. Zato nesretni odnosi mogu enu potpuno unititi.
Nasuprot tome, mukarci mogu svoju seksualnost u mnogo veoj mjeri odijeliti od srca. Mukarac moe biti
preko seksa vezan za neku enu i vjerovati kako je to velika ljubav, a da njegovo srce uope ne sudjeluje u
tome. To je jedan od razloga brutalnosti koju su neki mukarci sposobni izraziti prema svojoj partnerici.
Suprotno tome, ena reagira drugaije. Ona sebe npr. uvjerava da ima iskljuivo seksualne odnose s nekim
mukarcem. Zapravo, ona ga voli ali osjea kako njega zanima jedino njezina seksualnost, te se iz krivo
shvaene ljubavi zadovoljava time. Ili se ne usuuje traiti vie sigurnosti jer ne vjeruje da je toga vrijedna.

Ovdje dolazimo do tree gore spomenute toke: seksualnost moe za enu imati velike posljedice. Za
mukarca, naprotiv, u ekstremnom sluaju, odnos moe trajati tek nekoliko sekundi. On tada naputa enu i
vie se ne pojavljuje.
Te sekunde meutim mogu za enu znaiti trudnou. Dijete u svakom sluaju iz temelja mijenja ivot ene, a
posebno ako otac izbjegava odgovornost. Ta promjena moe trajati cijeli ivot. Ako se ena jo i materijalno
mora brinuti za dijete to je u samohranih majki gotovo uvijek sluaj ona tada nosi veliki teret.
Zbog tih temeljnih razlika izmeu mukarca i ene, Bog je ustanovio djevianstvo. Ono je zlorabljeno ali
stvoreno je i zbog toga da mukarci kakvi su gore opisani, mogu u jednom od slijedeih ivota doivjeti to
znai biti nepaljivo i bezobzirno oploen.
Vrijeme je meutim da ene opet steknu prostor za svoju seksualnost. One trenutano ive prema pravilima
muke seksualnosti. esto mijenjanje partnera i naglaavanje seksualnosti u odnosima uvijek su bile elje
mukaraca.
Sada je sazrilo vrijeme da ena dobije pravo na svoju posebno povredljivu seksualnost koja je odraz njezine
due. ene su dua drutva. Ako ene nemaju mogunost ivjeti svoj posebno njean oblik seksualnosti,
njihovo se srce zatvara, a posljedica toga je propadanje drutva. Vae drutvo propada na oigled. To
dijelom dolazi odatle to ene jedva da mogu ivjeti svoju njenost, ako uope mogu. Zbog neuravnoteena
seksualnog morala koji u vas vlada, ene s ve petnaest godina (!) ponekad ak i prije! gube svoju
nevinost. A to time dobivaju ? ivot pun emocionalne nesigurnosti, rastava i povreda ! Nikakvo udo da su
ogrubjele.
Zato bi se ene trebale prestati stidjeti svoje nevinosti. Sasvim suprotno. One bi na to trebale gledati kao na
Boji dar koji im daje priliku da razmisle ega se odriu i za to.
Drage ene, vi ne samo da ste oslonac drutva, vi ste i oslonac svijeta ! Nemojte svoju veliku snagu rasipati
u seksualnosti koja nije vaa da bi uza se vezale mukarce koji vam ne odgovaraju niti vam pripadaju.
Radije mislite na to da dolazi novo drutvo i da je tom drutvu nuno potrebna vaa snaga kako bi moglo
nastati i opstati. Tom novom drutvu potrebna je vaa njenost. Zato je nastojte sauvati. ivite stoga
seksualnost s jednim mukarcem i budite blagoslovljene. No istodobno s djevianstva skinite lani mit koji
samo ograniava vas i vae dostojanstvo, ne vodei vas nikuda dalje. Gledajte na vae djevianstvo kao na
neto to vam pomae da postanete svjesne svoje njenosti, i uinite sve da bi je ouvale. Odbacite i onaj
dio mita koji tvrdi da djevianstvo vie vrijedi od braka ili majinstva. To je iz temelja pogreno. Nije mogue
meusobno usporeivati razliite stupnjeve ovjekova razvoja. Ne moe se rei da mladost vie vrijedi od
zrele dobi ili starosti. Svako razdoblje ivota ima svoje znaenje i svoju vrijednost. Kada bi se meutim htjelo
vrednovati, tada bi se moglo rei da je vrijeme djevianstva od odluna znaenja kao vrijeme pripreme. Ipak
treba na brak i na ivljenje zajednike seksualnosti s jednim mukarcem gledati kao na neto uzvienije zato
to to pred enu postavlja jo vee zahtjeve. A mnoge se ene jo vie razvijaju kada kao majke odgajaju
nov narataj. Nerijetko majka svu svoju energiju rtvuje za svoju djecu. Tako neto nije mogue u dovoljnoj
mjeri vrednovati. Iz tog razloga enama pripada najvee potovanje cijelog dutva.
" ena koja se uistinu posveuje svome djetetu, izgrauje sebi vie pozitivne karme nego to je stvara
poneki mukarac tijekom duga, radom ispunjena ivota. " ( iz knjige 'Sai Baba govori o svijetu i Bogu' )
Drutvo koje ne iskazuje potovanje majkama ne potuje ni samo sebe.
U vezi s tim, uoite kako danas osim nedostatka potovanja prema djevianstvu nema ni potovanja prema
enama, ni prema majkama. Openit nedostatak potovanja obiljeje je vaeg drutva. Ne znam gdje bi
stjecanje ponovnog potovanja bilo ljepe i vanije, nego to je to u odnosu na djevianstvo, te prema
enama i prema majkama.
...

Blagoslov
Ako su se oboje odluili jedno za drugo, tada je doao trenutak kada e utvrditi dan vjenanja i planirati
vjenanje.
Danas je to izalo iz mode, ali parovi bi trebali biti vjenani prije nego to ponu zajedno stanovati i ivjeti
svoju zajedniku seksualnost. Pri tome je Boji blagoslov odluan jer on pokazuje kako bez Boje milosti
nijedna veza ne moe biti trajnom. Boji blagoslov poinje sa susretom, intenzivira se paljivim
upoznavanjem i izbjegavanjem seksualnosti te dolazi kroz odluku o kroz vjenanje. Ako nedostaje jedan od
tih koraka, Boji blagoslov nije potpun. Danas najee nedostaju suzdranost i odluka. Bez odluke je odnos
kao auto bez motora, kao kuhinja bez pei.

10

Susret mukarca i ene, posebno na seksualnoj razini, nije nikakva zabava ( pritom bi i zabavu trebao dobro
planirati). On to nije zbog toga to je ovdje rije o sudbini dvoje ljudi.
Ako se jedan partner otvori, dok se drugi ve eli odvojiti od njega, to za onog prvog znai ozljedu koja
ponekad zna biti tako teka da moe dovesti i do smrti. Bezbrojni ljudi umiru svake godine zbog nesretne
ljubavi bilo da poine samoubojstvo, ili zbog slomljena srca to im polako oduzima ivotnu snagu, ili zbog
neke nesree koja je proizala iz takve situacije. Ako uzmemo u obzir koliko veliko znaenje za jednog
ovjeka ima njegov odnos, nikada se prema njemu ne moemo odnositi s dovoljno panje. Prije su narodi
posjedovali to znanje, zato su svi prakticirali ceremonije vjenanja. Oni su znali koliko je to vaan korak
dvoje ljudi odlui stanovati pod zajednikim krovom.
Ima jo jedna stvar u vezi s Bojim blagoslovom pri vjenanju. Kroz taj doivljaj brani par stjee snagu,
potisnu silu koja ne samo to otvara sva vrata ve i na poseban nain poravnava i priprema njihove putove.
Veina parova ne osjea tu snagu zbog toga to im pripreme ne slue za pojanjavanja jer se ne odluuju iz
dubine srca i jer imaju seksualne odnose prije braka. Brak je uvijek rizik. U braku se dvoje ljudi odluuje
kroiti kroz ivot kao jedna cjelina. Mukarac vie nije gospodin X, a ena vie nije gospoa Y, ve je on mu
svoje ene, a ona ena svoga mua. To iziskuje veliku prilagodbu koju treba moi podnijeti. Da bi sretno
izaao na kraj s time, branom je paru potrebna milost. Tu milost on u posebno velikoj mjeri dobiva putem
vjenanja.
Ovdje e s pravom upitati, Zato. Odgovor glasi: najvei problem s kojim se dananji odnosi suoavaju jest
nevjera. Mukarci i ene poine brakolomstvo s takvom lakoom kao da je to najnormalnija stvar na svijetu.
Vjernost je najvaniji temelj svakog odnosa, a posebno u braku. Zato u kranskoj crkvi postoji zavjet
vjernosti u dobrim i u loim vremenima. Taj je zavjet neto za ime moe svaki od partnera posegnuti, ako se
povede razgovor o vjernosti. A na to bi se mogao pozvati, kada ne bi bilo ni crkvenog blagoslova ni
zavjeta?
Danas se raspadaju mnogi brakovi iako su u crkvi primili blagoslov. To meutim ne lei na blagoslovu, ve je
stvar u tome da vi vie ne vjerujete u snagu duhovnih vjebi, a osim toga se ne drite jednom zadane rijei,
kako u braku tako ni u bilo emu drugom.
Posluaj zato Moje upute. Pretvori ih u djelo i tvoj e te brak sretno i sigurno pratiti kroz tvoj ivot.
...
Djeca se ne trebaju jednostavno pustiti da rade to hoe. Djeci su potrebne jasne smjernice, primjer na koji
se mogu ugledati, te ljubazno i sigurno vodstvo.

Televizija
Vae je drutvo u kolapsu zato to vi sve to svojoj djeci ne pruate. Zbog toga djeca smiju sebi doputati
gotovo sve, nemaju potovanja prema odraslima, jedva da nekoga sluaju (ako to uope ine), rade to
hoe i previe gledaju televiziju. Televizija strahovito teti djeci. Ona smanjuje njihovu koncentraciju,
pamenje i fantaziju: ini ih ivanima, a vremenom oslabljuje i njihov vid. Znatan porast agresivnosti u
vaem drutvu velikim se dijelom moe pripisati tetnom utjecaju televizije. Veina onih koji su odgovorni za
oblikovanje televizijskih programa (ali i politiari koji to doputaju), uope ne brinu za razvoj djeje due. Njih
zanima jedino velik postotak gledanosti i njihova zarada. To je zastraujue kratkovidno stajalite. Oni e
naime jednoga dana vidjeti to mogu uiniti sa svojim odailjaem i njihovim na takav nain zaraenim
novcem. Njima e preostati jedino da djecu i unuke strpaju u zatvore kako bi se obranili od plodova zla koje
buja sve vie jer filmovi na neopisiv nain razaraju due djece i omladine.
Mnogi roditelji to shvaaju i pokuavaju djecu odvratiti od gledanja televizije. No to je jedva mogue postii
zato to svi gledaju televiziju, te dijete koje ovaj ili onaj (lo) program ne poznaje, biva doslovno iskljueno iz
drutva. K tomu dolazi jo i to da mnogi roditelji naveer i sami jedva da rade to drugo osim to gledaju
televiziju i piju alkoholna pia. Obiteljski je ivot na tom niskom stupnju gotovo posve paraliziran. Pri tome
zbog brutalnih filmova, nadraivanja alkoholom te stresa koji stvara ivot bez duhovnog usmjerenja, nastaju
tolike agresije da jedna veer bez televizije ve moe gotovo dovesti do raspada obitelji, odnosno stvarno i
dovodi do toga.

( Iz knjige 'Sai Baba govori o svijetu i Bogu'):

" Veliki unitava komunikacije je televizija. Televizija razara vie nego to to mnogi ele uvidjeti. No u
ponekih obitelji komunikacija je unitena u tolikoj mjeri, da su njezini lanovi jo samo zbog toga zajedno, jer
posjeduju televizor. On je obiteljska zabava. On uspostavlja, iako minimalan, ipak stanovit kontakt. A ako se
televizor pokvari, partneri ponekad uope ne znaju kako da provedu "zajedniku" (!) veer. Oni su kao
ovisnici o drogi, koji vjeruju da mogu ivjeti jo jedino ako imaju drogu. Tek nakon to se oslobode ovisnosti,
oni ustanovljuju da je ivot bez droge mnogo kvalitetniji. " )

11

( Iz knjige 'Sai Baba govori o odgoju'):

Zato na ovome mjestu postavljam vrlo bitno pitanje: kako e dobro odgojiti svoju djecu i voditi pozitivno
partnerstvo ako dozvoljava da na tebe utjeu djelomino razaralaki i strani mediji ?
Ne bi li, kao prvo, morao odbaciti televizor i odrei se itanja veine novina ?
Smatra li da moe izai na kraj s tom poplavom negativnih informacija ? Otkuda to zna ? Otkuda sebe
tako dobro poznaje ? Zna li tele to seljak namjerava uiniti s njim ? Zna li ovca kakve namjere ima trgovac
koji je prodaje mesaru ? Zna li mesar to radi ?
Smatra li da su to pretjerani primjeri ? Ja ih smatram vrlo blagima u usporedbi sa strahotama koje se
svakodnevno prikazuju na televiziji, u novinama i asopisima.
Ono to vidi to te oblikuje. Latinska rije informare znai iznutra oblikovati. Svaka informacija oblikuje tvoju
nutrinu. Tu dolazi prvo do prevare a zatim se pojavljuje strah ili ak uas: najprije biva krivo informiran, a
na kraju je tvoj ivot daleko od ispunjenja, koje si traio.
Pitaj ljude koji su poznati u javnosti: koliko su ih ve puta mediji ogovarali, izdali, prevarili ?
Zato to mediji ine ? Moda zato da bi te informirali ? Ne, nego da bi stekli uspjeh, mo i novac. Zato znaj:
ti, tvoja srea, tvoj razvoj, tvoje oblikovanje, sve to ne spada u tako zvane medijske ciljeve !
Ako loe brine o sebi, ako doputa da ti nutrina bude loe oblikovana, kako e brinuti o svojoj djeci? Kako
e znati, to je za njih dobro? Moda jedan, dva ili ak tri sata gledanja televizije dnevno?
Teko je vjerovati, ali mnogi se roditelji upravo tako odnose prema "odgoju". Postave djecu ispred televizora
glavno je da su mirna. Samo koliko dugo ? Kako dugo moe djeci davati pogrenu duevnu hranu, prije
no to nastane teta?
(Usp. Rainer Patzlaff, Ukoen pogled)
Mnogi roditelji kau: "To vie nije moje dijete!" Ili jo gore: "To nikada nije bilo moje dijete!" Kako
jednostavno! Kako glupo!
Prvo, u ovoj je inkarnaciji tvoje dijete uvijek tvoje dijete.
Drugo, misli na ono to stoji u Vedama: Roditelj je djeci Bog, slino kao i guru, duhovni uitelj. to to znai?
Roditelj je u velikoj mjeri odgovoran za sudbinu svoje djece. On je Bog, jer ga kao prvo djeca tuju poput
Boga, jer je za njih na slian nain svemoan.
...
Znai: ako djeca ne postanu onakva kako to roditelji sebi zamiljaju, odnosno kako to zamilja jedan od njih,
tada se roditelji trebaju pitati u emu su pogrijeili.
Naalost, mnoge roditelje ne zanima ni to su krivo napravili, ni to trebaju nauti. U cininom smislu, oni su
stvarno poput bogova: sveznajui su i ne grijee!
Kakav stav ima prema izreci memento mori ? Moe li mirno umrijeti, ako nisi bio blagoslov svojoj djeci?
Ovdje karma, zakon uzroka i posljedice, postaje neposredno vidljiva: ako ne moe brinuti o svojoj djeci, ne
moe niti o sebi. Ako ne moe brinuti o sebi, prije ili kasnije naii e na ljude ija e djela s pravom
doivjeti kao strana. Da to je grozno. Ali jesi li to htio izbjei ? Jesi li uope brinuo, tko je sve zbog tebe
doivio strahote, i jo ih uvijek doivljava? Je li ti uope netko mogao neto rei? Jesi li se uistinu ikada pitao
je li bilo dobro ili jest dobro to to si radio svojoj djeci ili to jo uvijek radi?
Razmisli: svatko nalazi odgovore, samo ako ih trai. Ili jo jasnije, usmjereno na samoodgovornost: svatko
nalazi ono to istinski trai. Ako uistinu trai odgovor i ozbiljno ga nastoji nai, nai e ga. To je
kozmiki zakon uostalom, i zakon o uspjehu i neuspjehu: nalazi uvijek ono, to trai svim srcem. Ako
svim srcem trai pritup svom djetetu, nai e ga. Ako ga ne nalazi, tada to nije zbog djeteta, nego zato
to nisi traio dovoljno ozbiljno niti s dovoljno osjeaja.
Tako dolazimo do jo jedne temeljne istine: izdaja je uvijek obostrana tko izdaje druge, izdaje i sebe.
To nuno proizlazi iz injenice: svi su jedno. Na primjer, ne mogu si odsjei ruku a da me se to ne tie. Svi
smo mi dijelovi jednog organizma, svijeta, svemira. Ono to se tie jednog, tie se svih.
Ovu istinu moe sebi predoiti jednostavnim eksperimentom: zamoli grupu ljudi da se postave tako, da
svatko zauzme takvo odstojanje prema drugima, kakvo mu najbolje odgovara. Nakon nekog vremena, svi e
nai svoje odstojanje. Ako se sada pomakne jedna osoba, to znai, ako samo jedna osoba promjeni svoje
mjesto, i svi ostali e se pokrenuti i morat e nanovo odrediti svoje mjesto.

12

To je takoer dobar primjer da smo svi Bog: pokret jednog jedinog uvjetuje, da svi ostali moraju nanovo
odrediti svoju poziciju.
...

Rjeenja
Naglaavam, jer to je u ovo vrijeme jako vano, da je ivot udesno blago. Mnogi se s tim ne slau.
Najvaniji cilj odgoja jest da se djeci objasni koliko je ivot lijep, beskrajno dragocijen dar.
ivot je udesan i moe uiniti gotovo sve, ukoliko potuje kozmike zakone. Nemogue gotovo i ne
postoji. Za gotovo sve postoji rjeenje.
Zato dananji ovjek toliko pati, i bori se s brojnim bolestima? Zato to je pogreno, loe ili nikako odgojen,
jer ne brine o ivotnim istinama, jer mu se ne ukazuje na meuovisnosti i jer ne ivi svoje istinsko odreenje
koje je radost i srea, drugim rijeima: zato to trai probleme, a ne rjeenja.
Tko ne brine o vjenim ivotnim istinama, ne brine ni o svom istinskom odreenju, pa ni o sebi. Tko ne brine
o sebi, gubi se. To je izdaja ljudskog odreenja, jer ne radi se samo o tvojoj tjelesnoj dobrobiti, nego bi
trebao saznati koja je tvoja zadaa kao ovjeka.
Kako su svi meusobno povezani, tko izdaje sebe, izdaje i druge. Evo primjera: zamisli da se nalazi u
tvravi koju su opkolili neprijatelji. Zamisli da je svaki pojedinac potreban kako bi se tvrava mogla obraniti.
Meutim polovina posade sjedi i karta se, umjesto da se bori. To je sigurna propast tvrave.)

Karakter = ljubav i potovanje

Iz tog razloga roditelji bi trebali uvijek imati na umu da bi cilj odgoja trebao biti karakter, bit karaktera
usmjerenost na Boga, a bit usmjerenosti na Boga ljubazno meuljudsko ophoenje. ivot bez karaktera,
ivot bez Boga, ivot bez ljubavi besmislen je i bezvrijedan jer je to ivot bez ikakva nalaenja samog sebe.
Zato se danas mnogi ljudi osjeaju kao da njihov ivot nema smisla, da nemaju nikakvu zadau, a ako je
imaju da je beznaajna.
Onaj tko prua takav primjer ne smije se uditi ako njegova djeca jednoga dana prestanu ii pravim putem te
"zastrane".
to mora uiniti da bi svojoj djeci pruio ispravan odgoj ?
Kao prvo, mora razmisliti to si vidio i usvojio od svojih roditelja. Upitaj se to je od toga dobro, to bi trebao
prenijeti, a to odbaciti. Misli uvijek na to: ima li tekoa sa svojom djecom, to moe biti zbog toga to im
namee neto na to su tvoji roditelji ve tebe prisilili. Razmisli i koje si strahove preuzeo od svojih roditelja,
a koje prenosi dalje svojoj djeci. I jo neto: mnogo se toga zbiva nesvjesno. Zato je od presudnog
znaenja da roditelji imaju korektore u prijateljima, kumovima ili ak u dobrim terapeutima.
Slijedea toka koju ne moe precijeniti jest da sebe samoga potuje i voli. Ako to ne moe, a usprkos
tome ima djecu, tada obavezno mora neto poduzeti da bi sebe bolje upoznao, odnosno izgradio
samopotovanje.
...
Ne pokuavaj nikada svoju mo koju ima kao roditelj i odrasla osoba zlorabiti na takav nain da svoje dijete
protiv njegove volje prisiljava na neto ili jo gore, da slomi njegovu volju. To bi imalo katastrofalne
posljedice, gledano na dui rok. Ako je dijete u opoziciji prema tebi, pogreku mora traiti u sebi, a ne u
djeteta. Vjerojatno nisi dosljedan, ili si nejasan, bez ljubavi si, odnosno nema dovoljno razumijevanja.
Potrai strunu pomo kako bi razjasnio svoju nedoumicu. Djeca su puna ljubavi, koju rado daju dalje, samo
ako to roditelji dopuste. Zato prilazi djeci s ljubavlju i strpljenjem.
...

13

V. SEKSUALNOST
Boanska energija
Za knjigu koja govori o odnosima neobino je da je tema seksualnosti tako kasno dola na red. To je
meutim namjerno napravljeno. Time bi do izraaja trebao doi slijed vrednovanja: na prvome je mjestu tvoj
odnos prema Najviem Sebstvu, zatim prema svome Sebstvu, odnosno osobnoj vrijednosti, a zatim je na
redu ljubazan razgovor i pojanjavanje sa partnerom. Nakon toga dolaze odluka i blagoslov, a tek onda
seksualnost. Jedino e ti takav redoslijed donijeti blagoslov: svaki drugi prije ili poslije dovodi do tekoa.
"Zato ?" pita. Zato to je seksualnost vrlo jaka, boanska energija. Vi danas mislite da joj odajete poast
time to je velikoduno ivite. Kakva li se udna predodba krije iza takva naina razmiljanja i ponaanja !
Tko rasipa dragocijenost ? Razuman ovjek to ne ini. Ali vi vjerujete kako s gotovo svakim morate imati
seksualna iskustva i udite se to patite od kronina nezadovoljstva !
to se seksualnosti tie, vaa je tradicija iz razumljivih razloga vrlo optereena, zbog ega vam nije lako da
se njome sluite na prirodan nain.
Mnogi krivi proroci, vladari i ostali monici upotrebljavali su seksualni moral kako bi stoljeima imali vlast nad
narodom. Tijekom stoljea monici su, posebno crkveni, bili s jedne strane puritanci a s druge raskalaeni,
pruajui tako bijedan primjer narodu ijim su interesima trebali sluiti. Oni su jo povrh svega toga narod
uvjeravali kako je seks neto loe, neto to potjee od vraga. Oni su svjesno ili nesvjesno tono znali da
ovjeka ija je seksualnost potisnuta krivi voe mogu mnogo lake za-voditi odnosno voditi (i to u
dvostrukom smislu !), nego onoga tko je slobodan a time i samosvjestan ovjek.
Umjesto to su za sebe prisvajali seksualnost i ene, tj. podanike, monici su trebali ivjeti pozitivno sa
svojom seksualnou, tj. s radou i etiki. Oni su je trebali ivjeti u jednom odnosu i time pruiti pozitivan
primjer narodu.
Budui da su vladari iznevjerili, narod se morao osloboditi. To je dobro, a dovelo je i do poputanja
grevitosti na tom polju. To je takoer bilo i nuno jer je podjarmljivanje u prolim stoljeima na mnogim
podrujima bilo silno i deprimirajue.
Dananji je problem u tome da idete predaleko i time jo plaate cijenu prijanjih potlaivanja. Ta je cijena
va teak, da ne kaem prekinut, odnos prema seksualnosti.
Vaa je psiha pokuala steenu sputanost razotkriti i lijeiti. To je bio vaan korak. Ali ona je na alost
uspjela jedino otkriti samo pogreke. Nije uspjela postaviti nove vrijednosti koje bi ukazivale na nov put jer to
i nije u njezinoj moi. Tako se pokuaj samolijeenja sastojao u tome da ste iz jedne krajnosti otili u drugu.
Ako je seksualnost prije bila tabu, danas je navodno neto najvanije, bez ega prividno sve ostalo nema
smisla. Ovo vam se jo povrh toga objavljuje sa svih strana, da ne kaem ulijeva u svijest, zbog ega na
kraju vjerujete da je to istina.
Ja vam meutim kaem da nije tako. To nije istina. Jer seksualni pritisak nikada nije bio dobar i nikada to
nee biti. Naime, ono to se danas dogaa, to je seksualni pritisak. Svatko je prisiljen baviti se seksom, htio
on to ili ne. Svaki oglasni stup, svake novine, svaki asopis, svaki film pun je seksa. To vri strahovit pritisak
na sve, a posebno na mlade. Mladi ljudi misle da se moraju ugledati na starije. Zato dolazi do apsurdne
situacije da enaestogodinja djevojica ima seksualni odnos sa esnaestogodinjakom, zatrudni i tada
razmilja to da napravi.
Djeca ne shvaaju koliko je seksualnost ozbiljna posebno ako to ne shvaaju ni odrasli.
to to praktiki znai, seksualnost je boanska energija ? To znai da se njome treba sluiti na takav nain
da se prema njoj odnosi s potovanjem, dostojanstvom, ljubavlju, da joj pristupa paljivo i s odgovornou.
Seksualnost nije razonoda kojom bi se mogao baviti s gotovo svakim i u svako vrijeme. Seksualnost nije ni
poetak odnosa, ve kraj vanoga razvoja. Seksualnost je i vrlo vaan oblik komunikacije koji zahtijeva
veoma mnogo povjerljivosti.
Seksualnost je i zato boanska energija jer je izvanredno snana.
Seksualnost iz temelja mijenja meusobni odnos dvoje ljudi.
Mnogi od vas to poriu. Mnogi misle da mogu spavati s ovom ili onom osobom, a da se uope nita ne
promijeni. Oni se jako varaju. Na finomaterijalnoj razini zapletanja su jasno vidljiva. Isto tako moe se vidjeti

14

kako akre na to reagiraju. Svega toga mnogi nisu tj. vie nisu svjesni jer su se ve u velikoj mjeri otuili od
svojih osjeaja. Govorei kako mogu sa bilo kime spavati, a da se nita ne promijeni, oni jasno pokazuju da
su napustili najbitniju nadu koja je uvijek vezana uz seksualnost: nai onog jednog partnera s kojim se moe
izgraditi stvarno zajednitvo, najira komunikacija, duboka intimnost. Ako si meutim od svoje rane mladosti
uvijek nanovo doivljavao povrede svoje seksualnosti, a time i svoga srca, tada gubi sve nade i odustaje i
od sebe samoga.
To oajanje prepoznat e i po tome to ni jedan ovjek koji u svome odnosu osjea otvorenost, srdanost,
sreu i intimnost, nee zastupati takvo miljenje. On svoj odnos nikada nee dovesti u pitanje zbog jedne
seksualne pustolovine. Tko to ini, ve je izgubio svoju sposobnost da doivi stvarnu intimnost. Ili, drugim
rijeima: ako eli izgraditi intimnost u svome odnosu s drugom osobom, mora intimnost nai i ouvati dok
si jo sam. Propusti li to dragocijeno vrijeme, poslije e bolno osjeati njezin nedostatak.
...

Seksualnost i erotika
Ako se seksualnost tematizira, tada se naravno mora neto rei i o erotici.
Pod seksualnou podrazumijevam sve to je vezano uz tjelesno sjedinjenje i to je manje ili vie s time
neposredno povezano. Tu pripada i flert koji se posebno onda ne smije zamijeniti s erotikom, kada u osnovi
ne znai nita drugo, nego seksualnu predigru. Ti nikako ne smije flertovati ni ako flert za tebe predstavlja
sredstvo za poveanje svoje samosvijesti, ako pritom u drugima budi ili pothranjuje nade koje uope nisi
spreman ispuniti.
ivite u vremenu koje je usmjereno na seks. Sve se prilino izravno vrti oko genitalnog podruja. Genitalno
podruje esto je posljednja postaja nakon koje vie nema mnogo toga. Zbog toga su vai odnosi vrlo
nestabilni.
Nasuprot tome, u vas se erotika pie malim slovima. Vi dodue mnogo o njoj govorite, ali je premalo
poznajete jer je stalno zamjenjujete sa seksualnou.
Erotika je privlanost, misteriozno, arobno, umjetniko. Seksualnost je ozbiljna. Erotika je zaigrana.
Seksualnost je plod, erotika je miris. Seksualnost je realnost, erotika je snivanje.
...
Erotika je ono udesno u svakom odnosu jer ona nikada ne preoptereuje. Erotika je kao dar mirisa ti mu
se raduje, a da prije toga nisi osjetio da nedostaje.
Seksualnosti je potrebna tenja da bi nastala napetost i ar.
U erotike je ta tenja prenesena na sasvim drugu razinu. To je tenja za razigranim upoznavanjem,
elegantnim, za njenim i udesnim na putu prema zajednikom, Najviem Sebstvu.
I upravo kao to si uvijek nanovo pokuavao uivati u mirisu nekog udesnog cvijeta, a da ti nije nedostajao
ako ga nisi mirisao, tako je i sa erotikom. Ona se raduje svemu to je lijepo, oaravajue, savreno i
privlano jer za nju sve to ukazuje na najmilije Lijepo, koje toliko trai. To erotiku ini tako lakom i tako
posebnom jer njezin je cilj nenametljivo, estetsko, dostojanstveno, lagano, koje je zbog te lakoe savreno.
To ini ar erotike. Taj ar ini erotiku, da tako kaemo, "mudrijom" od seksualnosti. Seksualnost brzo dolazi
do rezultata, a time i do zavretka. Nasuprot tome, erotika ivi od toga da "najvanije" ostaje lebdjeti u zraku.
A to najvanije je traganje, odnosno jo ne-nalaenje.
Platon zato Erosa naziva filozofom. On time misli na vjenog Tragatelja, na prijatelja Mudrosti. To je istinsko
odreenje erotike da kroz kontakt dvoje ljudi nadraste oboje. Ona nadvisuje.
Erotika je ta koja iz "normalna" ovjeka iznenada ini pjesnika, slikara, glazbenika, mistika. Povezanost
erotike s neim mnogo veim, to je ono to erotikom obuzetima daje krila i to ih vodi do sasvim novih, do
tada nepoznatih i nesluenih visina. Nesluenih visina ? Ne, nije ba tako. Svijest je ona koja ih ne
nasluuje. Nesvjesno, kozmiko u tebi i ne trai nita drugo nego to jedinstveno Savrenstvo, koje se ini
kao da se sada napokon manifestira u ovom biu, s kojim se osjea povezanim u erotici, ili u njezinu
produetku, ljubavi.
Ovdje dolazimo do presudne toke: ako erotika gubi lakou prelazei u teinu, ona postaje seksualnou,
ako gubi dubinu, postaje ljubavlju. Erotika je dijete koje se odrastajui sve vie pretvara u ljubav. Punu

15

dubine, punu dostojanstva, punu angamana, ali ne vie tako laku jer sada je ono prijanje razigrano odraslo
i ustupilo mjesto odgovornosti, portvovnosti, brinosti. Ne kao ogranienjima, ve kao proirenjima.
...
Time je erotika biti-pristupanim, biti-otvorenim za Vie i Najvie. A kakvo je to Najvie ? Puno ljubavi, a ipak
lako. Upravo otuda potjee fascinacija erotike. Tu je razlog da svatko u njoj rado sudjeluje.
...
Posebno vi Nijemci trebali bi paziti na svoj govor. Vi ste tolika desetljea, ne, ak stoljea trpjeli od loe
komunikacije, da mnogi od vas uope ne znaju da nisu ljubazni, odnosno da nisu suosjeajni.
Duhovni razvoj cilj je tvojega ivota. Bez duhovnog usmjerenja tvoj ivot postaje plitkim. To gubljenje dubine
moe ii sve do potpune besciljnosti. No to je to, duhovni razvoj ? To znai da se tvoje srce otvara. A kako
osjea da je tvoje srce otvoreno ? Tako to se tvoj partner osjea ugodno u tvojem drutvu. Zato ga pri
svakom vanom razgovoru pitaj je li se osjetio shvaenim i je li je osjetio da suosjea s njime. to bi on
elio da bude drugaije, to bi ti mogao promijeniti, i jo mnogo toga.
Tvoj bi cilj trebao biti da se partner uz tebe osjeti stvarno zatienim. Da se nakon razgovora osjeti
osnaenim, ohrabrenim, oivljenim. Zagrli ga svojim srcem, i ti e i sam osjetiti to znai: tko daje, primit e.
Daj, daj, daj, suosjeaj, i tvoj e odnos procvasti. Suosjeaj, i tvoj e partner procvasti. Suosjeaj, i ti e
procvasti.
Ovdje postaje jasnim u kolikoj je mjeri tvoj partner tvoj najosobniji put prema srei.
...
Budi istinit, budi jasan, postavi granice i tvoj e odnos procvasti.
"Istina, kontura i kontakt pripadaju takoer u vane stvari koje bi i ena trebala dati svome muu. Zato se
postavljanje granica nalazi u poglavlju u kojem se opisuje to bi mukarac trebao dati eni? " pitat e. Tvoje
je pitanje ispravno, i ene bi trebale postavljati granice. Ali ene su vie od mukarca upuene na odnos.
Njima je sigurnost u odnosu nunija nego mukarcu, jer one su te koje i mnogo vie riskiraju u odnosu.
Pomislimo samo na mnoge, mnoge ene koje danas moraju same odgajati svoju djecu. Zato to je ena
esto u slabijoj poziciji emancipacijski pokret je izmeu ostalog nastao i zbog tog osjeaja izloenosti
mukarac mora znati da je njegova zadaa da svojoj eni jasno kae to hoe, to prieljkuje i gdje je
njegovo srce.
On je to njoj duan, on je to duan svojim idealima jednom rijeju: sebi samome.

Otvoriti se
"Zato je on to sebi duan ?" pita. Zato to je ensko u odreenom pogledu dua mukarca. udi se ?
Tada si mukarac. ene to ve odavna znaju.
Ali to to znai "ensko je u odreenom pogledu dua mukarca ?" Mora znati, da due u ovome svijetu
imaju gotovo uvijek suprotne zadae. Ako ena ima jako enstveno tijelo, tada je zadaa njezine due da
razvije muku jasnou. Ako npr. ima enstveno tijelo kao Marilyn Monroe i k tomu posve njenu psihu, ona
ne moe opstati. A ako ena ima manje enstveno tijelo, tada je njezina zadaa u tome da razvije enske
osobine.
Ista je stvar u mukarca. Ako ima izrazito muko tijelo, tada je njegova zadaa da razvije enske osobine
kao to su njenost, oprez, suosjeanje i sluenje.
Ako nasuprot tome ima manje muko tijelo, ako je, npr., tjelesno slabiji, tada se njegova zadaa sastoji u
tome da razvije duevnu snagu, jasnou i odlunu volju.
...
to to znai? Otvaranje je cilj ivota. ene se zbog svoje psihe i svog tijela mogu mnogo lake i bolje otvoriti
od mukaraca. Mukarci moraju upravo to nauiti. Otvoriti se, za njih je jedna od najvanijih zadaa u
odnosu. Nesposobnost otvaranja stoga je jedan od glavnih razloga zbog kojega mukarci prekidaju odnos.
Kada doe do prisnosti, kada osjeti da ena sve jae dira njegovu duu, mukarca spopadne veliki strah i on
se povlai.
...

16

Kao mukarac treba sluiti svojoj obitelji na taj nain da joj bude pouzdanim, opipljivim osloncem. Tada se
dogaa udo: tada ne samo da si shvatljiv svojoj eni i djeci, ve postaje bliskijim i samome sebi. Budi tu za
druge, i bit e i za sebe. To je udo ivota, koje sam Ja doao nauavati.
to bi ena trebala pridonijeti u odnos
Ja sam uvijek iznova naglaavao koliko je vana uloga ene u drutvu.
...
U dananjem drutvu postoji zastraujui nedostatak enskih osobina i vrlina.
...
Dua koja se esto utjelovljavala u u mukom tijelu ne moe tako lako suosjeati s drugim osobama. Dua
koja je esto imala muko tijelo najradije e se baviti praktinim stvarima. Ona e biti oduevljena ako moe
rukama neto stvoriti da bi to zatim promatrala. Njoj su psihiki procesi uglavnom strani. Ona e zbog toga
vjerovati da je sve to samo mata jer u osnovi tako neto ne postoji. Ona smatra da je stvarno samo ono to
se moe dohvatiti rukama i da je sve drugo samo izmiljotina.
Istina je naravno sasvim suprotna. Jedino stvarno je ono to se moe vidjeti samo unutarnjim okom. To je
istinito, stalno, nelano.
...
Imaj uvijek na umu: ivot je izazov. Prihvati ga. Osim toga: i tvoj partner je izazov. Prihvati ga. Tada e nai
sebe. Tada e postii ono to neprestano trai.

Njenost
Ako nae sebe i kroz to razvije ljubav, razumijevanje i portvovnost i suosjeanje, u tvom srcu nastaje
cvijet udesna mirisa. Taj je cvijet njenost. Na svijetu ne postoji nita ljepe, nita savrenije, nita
raskonije od toga cvijeta koji nie iz topla, otvorena srca. Taj je cvijet cilj ivota. Ne postoji nikakav drugi cilj.
I taj cvijet je cvijet enskog razvoja - dar anime.
Kada govorim o cvijetu, ti misli na neto njeno, ali slabo. Ali to nije ono na to Ja mislim. Njenost o kojoj je
ovdje rije je snana. Sjeti se npr. Sarade, ene velikog Indijskog sveca Ramakrine Paramahamse. Ona se
jedne noi nala u nekom mranom predjelu i iznenada naila na grupu razbojnika. To je bila jako opasna
situacija za nju. Ali ona je u njima vidjela samo svoje brau i sestre. Svakako da je vidjela kakve ljude ima
pred sobom, ta bila je prosvijetljena. Ali njezina su ljubav i njezina njenost strujale k onom dijelu bia tih ljudi
u kojem je prepoznala svoju brau i sestre. Ona je zraila tolikom njenou, da su svi bili ganuti njome. Ni
jedan od tih inae tako grubih razbojnika nije joj elio ni htio nanijeti bilo kakvo zlo. tovie, svatko se trudio
da prema njoj pokae toliko potovanja koliko je mogao. Svaki pojedini uivao je u njezinoj ljubavi. Kroz tu
svoju njenost, ona je postigla neto zadivljujue: ti razbojnici i ubojice, koji su na ljude gledali kao na
posjednike novca i vrijednih predmeta, u njoj su takoer vidjeli posjednicu vrijednosti zbog ega je nisu rado
putali da ode. Ali ovaj put ne zato da bi se obogatili materijalno, nego zato to su doli u doticaj s duhovnom
snagom koju do tada nisu poznavali. Saradina njenost toliko ih je ganula da su ta divlja bia bila obuzeta
ljubavlju kakvu do tada jo nikada nisu doivjela. Svi su se trudili da Saradi prue sve mogue kako bi se to
bolje osjeala. I svi su joj drugi dan eljeli pomoi da doe kui, iako im je to teko padalo da ostanu bez
njezine nazonosti. Iako su izveli Saradu iz svojeg svijeta i tako izgubili bliski kontakt s njom, ipak su bili
sretni jer su mogli uiniti neto dobra. Saradina ih je njenost oarala, otvorila odluna vrata njihovih srca i
dovela doticaj sa snagom kakvu nisu poznavali i kakvu nisu smatrali moguom.
Ma koliko to grubo zvualo, mnogi se u zapadnim zemljama ponaaju kao ti razbojnici i ubojice. Oni jure za
materijalnim dobrima ne brinui se mnogo na iji raun to ine. I uope ne vjeruju u snagu njenosti. ak ni
ene, iako je upravo njenost njihova posebna snaga. No mnoge su se ene toliko udaljile od onog to je
prava sr njihova bia da i ne pomiljaju, a da ne govorimo o tome da bi vjerovale, kako u sebi posjeduju tu
nevjerojatnu snagu.
...
Kao ena, treba tu snagu otkriti u sebi. Ja kaem: Western life, wasted life, zapadnjaki ivot, uzalud
potroen ivot. Upravo zato to ene Zapada jo jedva, ako uope, nalaze put do snage njihove njenosti.

17

Danas mnogi problemi nastaju zato to mukarci nemaju nikakvih viih ideala i zbog toga najradije misle
samo na ugled, mo, novac i na to kako e se usreiti uvijek novim partnericama. No mnoge ene potiu
takvo dranje mukaraca jer im ne prilaze svojom njenou. One ak misle da moraju konkurirati svojim
muevima, odnosno, ako je potrebno boriti se protiv njih. A koji odnos moe opstati na taj nain da se
partneri neprestano bore jedan protiv drugoga ? Koje se partnerstvo uvruje stalnom konkurencijom ?
ena koja se bori protiv mua izgubila je iz vida svoj cilj. Ona se ne bi trebala boriti protiv svog mua, ve za
svoju njenost. Ako ve razmilja u borbenim kategorijama, tada bi trebala biti svjesna da joj samo njezina
njenost moe omoguiti "pobjedu". Zato to njenost ukljuuje oboje, nju i
njezina partnera. Imaj uvijek na umu da nikada, nikada nema pobjede ako jedan protiv drugoga provodi
svoju mo. To nikada, nikada ne zavrava dobro. Postoji samo jedna pobjeda: ako se bori za boanske
ideale i tako radi ono to Bog eli. Tada moe pobijediti, jer time postie pobjedu u sebi, jer se bori za
neto to te izdie iznad sebe samoga. Ali ako nekoga pobijedi zato da bi mogao ivjeti izraavajui svoju
mo, to uvijek znai samo to da si odgodio trenutak svog poraza za kasnije. Danas dodue nisi nadvladan,
ali bit e to bilo kada u budunosti. Zato ? Jer su pobjede moi pobjede ega, a ego koji te danas vodi do
pobjede sa sigurnou e te jednom prigodom pustiti da izgubi, jer ego je uvijek lo savjetnik, gledajui na
dui rok.

Njenost i borba
To moe vidjeti i po tome to ego ne dri mnogo do njenosti. On misli da je njenost odve slaba, odve
neznatna. Zbog te zablude ego kad-tad najprije posrne, a zatim padne. Kolike ene i mukarci ! to danas
doivljavaju ! Oni misle da se u odnosu moraju boriti, da moraju bez obzira na cijenu (izvanredna izreka !)
obraniti svoje interese. I to se dogaa ? Brak se raspada, i oni pate jer nisu poznavali svoje prave
interese. Borba nije nikakva vrijednost sama po sebi. Ali mnogi je tako primjenjuju. Mnogi se brakovi jo nisu
raspali jedino zato jer se oba partnera vole boriti. Ali prije ili poslije uvijek dolaze do granice na kojoj moraju
ili promijeniti nain razmiljanja ili razoriti brak.
Istinski interes svakog pojedinog ovjeka nije u tome da se bori, ve da voli. Borba nije nita drugo do
pokuaj da se na odreenu situaciju utjee tako da bi na kraju ljubav opet mogla tei. Zato borba nije nikada
posljednji cilj, ve u najboljem sluaju sredstvo pomou kojega se eli pribliiti tom cilju. Cilj je njenost. To je
snaga koja stvara i odrava odnos. Njenost je snaga koja izlazi na kraj sa svim tekoama esto i time to
ih uope ne puta da nastanu, ili da ne postanu tako velike.
Mnogi mukarci vole kada ene rabe parfeme. Parfem ih inspirira, puta da sanjare, magino ih privlai. Ono
to je na tjelesnoj razini parfem, to je na duevnoj razini njenost.
...

Predanost
Ljubav je Boja ista predanost. Ona je savreno bez ega. Bog ne eli nita zauzvrat za svoju ljubav.
Njegova ljubav ima smisao i svrhu u sebi samoj. Ona voli savreno, zato uzrokuje potpunu sreu,
neprolazno blaenstvo. Boja je ljubav voljela. Tako je nastao svijet. Taj beskrajni in stvaranja koji u sebi
krije toliko snage da ne samo to je s pomou njega nastao i odrava se cijeli univerzum, ve se zbog te
neizmjerne snage uvijek i sve vie iri, taj stvaralaki in odreuje sve pa tako i svaki odnos. Bez obzira
koliko ega i osobnih interesa bilo u nekom zajednitvu izmeu mukarca i ene, beskrajni je stvaralaki in
usprkos tome uvijek prisutan. On, na primjer, dolazi do izraaja u tome to se ljudi sretnu i osjete beskrajnu
elju za djecom. Svejedno kako materijalne ili duevne nevolje trpjeli, bez obzira koliko skueno stanovali,
bez obzira na mogue meusobne tekoe: oni ele dijete. To znai, ti moe biti ne znam koliko
nesvjestan, moe biti preko svake mjere egoistian, Boanska e ljubav uvijek i u tebi doi do izraaja. Ti
se ne moe od nje ograditi. Ti je ne moe sputati. Ona uvelike nadilazi svaku granicu. Kako e ograditi
nebo ? Ili sunevo svjetlo ? Boanska Ljubav, Boanska predanost ovom svijetu jamstvo je za to da se
nee izgubiti. Nikada.
...

18

VII OSOBNA VRIJEDNOST,

ZAVOENJE I LJUBOMORA
Osobna vrijednost
Osobna je vrijednost u dananje vrijeme najpopularnija tema. Bezbrojni su koji se njome bave. Nije mogue
zamisliti terapiju bez te teme. To Me raduje jer osobna vrijednost je tema od odluna znaenja i u Mojoj
misiji. Rije osobna vrijednost, samovrijednost ili sebe-vrijednost tono pokazuje o emu je rije: o Sebstvu.
Sebevrijednost ne znai nita drugo nego poznavanje vrijednosti Sebstva. To je sva zadaa. A kako e je
ispuniti ? Tako da sebi uvijek iznova predouje da si Bog, da si ti ono Sebstvo koje trai. U toj se izjavi
krije neto od odluna znaenja: u potrazi za osobnom vrijednou ti ne trai nita to bi ti bilo potpuno
novo ili ak strano. Posve suprotno, trai neto to te oduvijek prati jer je to zapravo tvoja bit.
Ta izjava u poetku zvui posve jednostavno. Ali pri pobliem promatranju ustanovljava da ima neto to
uope vie nije tako jednostavno. Ta izjava naime znai da bez Boga nema sebevrijednosti, dakle nema ni
njezina nalaenja. To ponekom modernom polu- ili posve ateistikom uhu zvui prilino neugodno, ako ne i
udovino. Iskreno reeno, nalazim da je dobro ako ta izjava malo ubode i time uzbudi, jer ona ne opisuje
nita drugo do istu istinu: bez Boga nema osobne vrijednosti. Druga alternativa ili mogunost ne postoji.

udo osobne vrijednosti

Zato na ovome mjestu vrijedi obratan zakljuak da, naime, veliki problemi koje danas mnogi ljudi imaju s
osjeajem osobne vrijednosti, nisu izraz nieg drugog do njihove manje ili vee udaljenosti od Boga. Ili
drukije reeno: svetac koji je uronio u svoje bogoostvarenje nema nikakvih problema sa osobnom
vrijednou. On je jedno sa samim sobom jer se osjea kao jedno s Bogom. Tu ne postoje nikakve sumnje,
nikakvo kolebanje. Bogoostvarenje, tj. samoostvarenje, stvara jasnou koja uklanja sve sumnje u osobnu
vrijednost. Kada se Sebstvo doivi izravno, sve sumnje nestaju.
...
Zanima se ovim i onim. Poduzima ovo i ono. Koliko li esto misli da je sve besmisleno, bez svrhe,
bezvrijedno. Ali sve ima svoj smisao. Nita nije sluajno, nita se ne rasipa, nitko i nita se ne gubi. Zato ne
? Zato to je sve oduhovljeno. Tu duu ti trai. Od poetka. Ta dua dolazi do izraaja u sluenju. Od
poetka.
Pogledaj npr. magarca koji, u nekom malom brdskom selu u Grkoj ili bilo gdje drugdje, radi svoj posao. On
slui od jutra do mraka. Nevjerojatno koliko radi ! Njegov gospodar, veina, ako ne i svi oko njega, ni jednom
ne pomisle da se tu, u tom magarcu, nalazi dua koja sve to ini.
2
Poigraj se rijeju "magarac". to e dobiti ? "Seel", dua ! Sve je oduhovljeno. Sve nosi u sebi boansku
iskru. Sve mora postati ovjekom da bi ostvarilo Boga. Tako i mali magarac, oduhovljeni. Sluenje domaih
ivotinja esto je vaan stupanj preko kojega ivotinje prelaze u postojanje ovjeka. Bilo bi opasno kada bi
neka dua od lava postala ovjekom iako se to iz karmikih odnosno razvojnih razloga takoer dogaa. Da
bi se obuzdale divlje sklonosti dui se u obliku domae ivotinje doslovno stavljaju uzde. Odreenje due
time postaje jasno: ono je naime boanska zadaa sluenja. Pri emu lav takoer slui.
Ono udesno u cijelom Stvaranju je to da si sve, ali ba sve, ti sam. Ti si lav, ti si zebra koju on lovi, ti si
hijena koja ubija starog lava, ti si strpljivi magarac koji pod sunanim zrakama drijema poluzatvorenih oiju. A
ti si i njegov gospodar koji ga nemilosrdno tjera udarajui ga tapom, ne razmislivi nijednom o tome da
nema posla sa magarcem, nego s duom. Sve to si ti. Tako velik, a ipak ti.

(Iz knjige 'Sai Baba govori o psihoterapiji'):

...
Zato voli sebe ! To je najbolje i najvie to moe napraviti.
...
Zaponi dan sa sobom. Zaponi dan tako da odmah im se probudi , bude svjestan koliko si vrijedan
ljubavi, te zahvali Bogu na tome i ve je sve dobro. Tog trenutka dan je dobro zapoeo. on te vodi od tebe
Bogu, a od Boga preko svijeta nazad tebi.
Voli sebe. Voli sebe sve vie. Ti si toga vrijedan. Ja to znam, jer Ja sam te stvorio.
2

Igra rijei: Esel = magarac, Seel = dua, Prim. prev.

19

...
Zbog toga je vano, to Murphy takoer naglaava, da svoju pozornost nikada ne usmjeri na negativno.
Nikada. Zbog toga nemoj nikada rei: ja to ne mogu, ili ak: ja sam glup, ja sam lo, ja sam grenik.
Nikada !
...
A to se dogaa kada se do srca veseli sebi ? Tada i druge ini sretnima !
Ovo je udesan zakon ivota i ljubavi: tko se raduje, i drugima daruje radost. Svatko trai radost i bjei od
smrknosti i ogorenosti.
Raduje li se, zrai tu radost i ini veselje drugima istom radou koja tebe usreuje. To je ivljena ljubav.
Vidi li koliko je vano da voli sebe time ne ini samo radost sebi, nego i drugima ! to hoe vie!
To je blagoslov ivota. Blagoslov koji polazi od tebe i koji mijenja svijet.
Nita ne donosi tolike promjene kao ljubav i s njom povezana radost. Ta je radost ananda, blaenstvo, koje
je toliko vrijedno i uzrokuje vedru oputenost: ona je boanske naravi, jer te nikada vie ne naputa ako si je
jednom stekao.
Zna li zato ? Zato to ne postoji razlog da ne bude sretan !
Sve je spremno za tebe. Ti si tu. Svijet je tu. Bog je tu. Ovdje su svi zakoni koji osiguravaju tvoju sreu. to
te onda jo moe spreavati da se raduje ?
Raduj se, raduj se, jer Bog je na tvojoj strani. On je na tvojoj strani. A ti si na Njegovoj znao ti to ili
ne ! to hoe vie ?
...
to vie gasa traktor daje, to vie njegovi kotai kliu u mjestu, to dublje on sam sebe ukopava. Movara
treba samo poputati, tj. biti slaba, ostatak ini traktor sam od sebe.
Reeni primjer sadri presudni iskaz za tebe, ako se osjea slabim i bolesnim: razmisli uvijek, uvijek, uvijek
koliko moi izraava svojom boleu, koliko prisiljava druge da skau oko tebe, koliko drugi moraju raditi
ono to ti hoe jer misle da ti ne moe. Razmisli dobro, razmisli jako dobro gdje ne moe, gdje ne eli.
Nikada, nikada nemoj iskoritavati svoju slabost i tuu spremnost da ti pomognu. Bolest ne bi smjela biti put
kojim e doi do moi, ve prilika za tebe da naui ono to ima nauiti a tomu nikada ne pripadaju
nepotene igre oko moi !
...
Zato misli da ti kao traktor svojim bijesom uzrokuje da tvoj partner bjei u snagu povlaenja, u mo
movare. Ako uvidi koliki pritisak ini na njega, omoguit e mu da zaustavi svoje povlaenje.
Kao movara, nemoj misliti da ne moe ni mrava zgaziti jer si tako malen i nemoan. Umjesto da se dri
vanjskog privida, pogledaj u svoje srce. Tamo e uvijek nai pravi odgovor. Prii svome srcu s otvorenou,
hrabrou i eljom da nae istinu. Tada e je svakako otkriti jer otvoreno srce ne lae, ono ti kae je li
djeluje iz unutarnjeg mira ili iz dranja rtve.

(Iz knjige 'Sai Baba govori o psihoterapiji'):

...
Patnja i suut veliki su iscjelitelji.
Tako je zato to patnja ovjeka reducira na ono to je apsolutno najbitnije: na srce. Povrijeenom nita nije
toliko potrebno kao ljubav, suut i duboka samilost. Najbolje suosjea onaj, tko i sam zna to druga osoba
proivljava.
Suut, meutim, uvijek nastaje prilikom priznavanja vlastitih pogreaka. Zbog toga je ogromna razlika
izmeu suuti i osjeaja krivnje.

20

Tko sa sobom nosi osjeaje krivnje, ustvari je samo zabavljen samim sobom. On prvenstveno
razmilja kako da pri svemu to je napravio ipak dobro proe. Pritom je prema oteenoj osobi uglavnom
ravnoduan. Njemu je vano da na kraju ne bude on oteen ili to je jo gore ! on je prvenstveno
zaokupljen pitanjem kako da se rijei svojih neugodnih osjeaja.
Zbog toga osjeaji krivnje nita ne rjeavaju. Ljudi mogu cijeli ivot imati osjeaj krivnje, a da im usprkos
tome ne padne na pamet kako se osjea oteeni. Da bi se ispriali, na to i ne pomiljaju.
Oito je dakle, da ne osjeaju nikakvu krivnju za tuu nesreu, u najgorem sluaju jo i prebacuju krivnju na
druge.

OPROST
Sasvim se drugaije ponaa onaj tko suosjea. Osjeaj suuti nuno budi elju za isprikom. Takav ovjek
svoj postupak doivljava kao poinjenu nepravdu, suosjea s drugim i eli ispraviti svoju pogreku.
Ukoliko od srca iskae svoje aljenje oteenom, to e uzrokovati dvostruko izljeenje: Najprije e pomoi
oteenom, jer taj e se konano osjetiti prihvaenim, a zatim e pomoi i samome sebi.
Povrh toga, on ima priliku iskusiti veliku snagu opratanja.
Snaga opratanja snaga je mudraca. Mudrac zna da svi prave pogreke. Da su svi u jednom ili drugom
obliku u nekom od ivota nekoga povrijedili.
Ovdje dolazimo do vanog duevnog zakona: kako ja tebi, tako i sam sebi.
Rama je i tu bio uzoran: On je prihvaao svakoga tko bi doao k njemu traei zatitu. ak i ispriku
Njegovog najveeg neprijatelja Ravane smjesta je prihvatio. )
...
Va je izbor partnera u najveem broju sluajeva odreen strahovima. Strahovi, meutim, ne vode do
pravoga partnera nego u slijepu ulicu jer strahove je potrebno nadvladati. A kako e najbolje nadvladati
strah ? Pogledavi mu u oi ! To se uvijek dogaa onda kada vie ne moe drukije, kada se nae pred
zidom slijepe ulice svog straha i kada vie ne moe ni naprijed ni natrag. Sada, kada vie ne moe natrag,
vidi da se u zidu kojeg si se toliko plaio nalaze velika vrata, koja lako moe otvoriti i nai potpuno novi
put.

Osamljenost, samoa i promjena u razmiljanju.

Put, cilj i snaga odnosa nalaze se u osobinama srca, a to su ljubav, predanost, portvovnost, potenje,
vjernost. Borbe za prevlast i agresije tu nemaju mjesta !
Zbog toga nemoj nikada, nikada izabrati partnera pri ijem izboru tvoje srce nije prisutno, ili se ak i protivi.
Nemoj agresije i borbe oko prevlasti nikada smatrati putem koji bi te mogao bilo kamo odvesti. Radije misli
na to da je istina najbolja zatita i da te zato samo istina vodi dalje. A ako se upusti u borbe moi s
partnerom, tada bira borbu umjesto ljubavi. Tada nisi u istini jer, u biti, nema nikakav odnos ve ini sve
da ga izbjegne. Nemoj, meutim, iz te istine povui lakomisleni zakljuak kako je rastava u tom sluaju
"najpotenije " rjeenje. Radije povuci konsekvence iz svog dosadanjeg ponaanja i karme koja je s njime
povezana: razmisli to ti je initi kako bi postigao ono to je uvijek tvoj cilj: ivjeti s partnerom u miru i ljubavi.
...
I imaj uvijek na umu: tko kae da nema sebi to predbaciti, da nema potrebe raditi na sebi, taj je uvijek vei
slijepac od onog drugoga.
Bez obzira to uinili da bi izbjegli barem najljue meusobne borbe, od presudnog je znaenja da je vaa
skrb uvijek usmjerena na dobrobit vae djece. Vaa su djeca due koje su vam povjerene. Za njih se imate
brinuti. To je odgovornost koju imate prema sebi, prema djeci i prema zajednici u kojoj ivite. Jer vaa su
djeca drutvo sutranjice. Kako se danas ponaa prema svojoj djeci, tako se ponaa prema sutranjem
drutvu. To je odgovornost koju ima prema zemlji u kojoj ivi, koja se brine za tebe i bez ijega zauzimanja
nikada ne bi mogao ivjeti tako dobro kako ivi.

21

(Iz knjige 'Sai Baba govori Zapadu):

Odluka i obveza temeljne su snage u ivotu. One su zato skupa s ljubavlju i spremnosti na rtvu neophodni
oslonci braka. Bez tih etiriju stvari nijedan brak ne moe uspjeti.
Misli uvijek na to, da anje ono to si posijao. To je temeljni Zakon ivota, kojem nitko ne moe izbjei.
Misli li da moe bilo koga prevariti, a da ti se to ne vrati ? Ako ima takvu predodbu, odbaci je jo danas,
jer ona je vrlo opasna.
Gledaj na brak na ispravan nain: kako se danas ponaa prema svom partneru, tako e se jednoga dana
ophoditi prema tebi. Ako ga npr. napusti zbog drugoga i slomi mu srce, tada e prije ili kasnije i sam to
isto doivjeti.
I jo neto: napusti iluziju da bi mogao rijeiti bilo koji problem, ako pobjegne nekoj situaciji. Najvie to time
moe uiniti, to je odgoda onoga to mora napraviti. Situacija od koje si danas pobjegao, opet e ti doi,
jer ona je dio tvoje karme i bilo kada mora biti razrijeena.)

(Iz knjige 'Sai Baba govori o svijetu i Bogu'):

Ako je tvoj partner nesretan, tada ti snosi vie od 50% odgovornosti. Zato vie od 50% ? Zato to si ti
jedini ovjek kojega ti moe promijeniti. Tvoja sadhana, tvoja duhovna zadaa, sastoji se u tome, lijeiti
sebe na taj nain da otvori srce za partnera.
Patrick je na primjer jo od djetinjstva bio toliko povrijeen, da uope nije bio sposoban uvidjeti koliko muke
ima Marie s njim. Njegova se zadaa zbog toga sastojala u tome da najprije izlijei svoje srce i zatim ga
otvori obitelji. Jer mukarac koji se ponaa tako da gubi i enu i djecu, nema srca ni za svoju enu, ni za
djecu, a ni za sebe sama. Tko se ponaa na takav nain da se obitelj raspada, taj jo uvijek nije mnogo
shvatio, jer razaranje obitelji jedan je od najveih grijeha ovoga vremena.
Ako netko danas uje rije grijeh, trgne se. U pojmu grijeh nalazi se rije ispatanje (Igra rijei: njem. Snde grijeh, Shne - ispatati). Grijesi se moraju ispatati.
...
Ljudi danas u prvome redu moraju nauiti da je njihova najprea zadaa u obavezi prema obitelji. Tko
naputa svoju djecu, preuzima na sebe veliku krivnju, jer djeca ue kroz primjer roditelja. A to ue u takvom
sluaju ? Da se tekoe rjeavaju kroz rastavu. Da ak i njihovi roditelji, koje su toliko voljeli, nisu bili spremni
obuzdati svoj ego u tolikoj mjeri da bi nali neko zajedniko rjeenje, uz pomo kojeg bi njihova djeca i dalje
mogla dijeliti zajedniki dom s roditeljima. Loim primjerom roditelja djeca se potiu na to da i sami ine isto i
da se isto tako olako odnose prema odnosima rezultat, na alost, moemo promatrati svuda oko nas.
Zato je moja zadaa da vas uim da je sretno partnerstvo ono najbolje to moete uiniti za svijet. Ako ti ne
uspije uspostaviti sretan odnos sa partnerom, i ako ti ena odnosno suprug kae da te tvoje duhovne vjebe
ne vode vaem zbliavanju, tada nemoj i dalje ostati sjediti pred svojim oltarom, nego idi nekom dobrom
terapeutu i dopusti si pomoi. Za to ti je potrebna hrabrost. A hrabrost je prva dunost svakoga graanina.
Izabrala: Gemini

22