Predmet: Grkaarheologija

Verzija ispita: Probni test

Kandidat: Amar Tufo
Datum: 29. 01. 2015
1. Nabroj grke polise?
2. Nabroj tri stila grke arhitekture?
3. Nabroj tri varijante jonskog stila?
4. ta je zoforos?
5. ta je timela?
6. ta je pinakoteka?
7. ta je otkriveno u Pergamonu i danas se koristi?
8. Zeusov rtvenik?
9. Tko je Menekrat?
10. Koja je najmonumentalnija grka graevina?
11. Tko je Fidija i koja tri djela je uradio za atenski Akropolis?
12. Koliko su duga metopna polja Partenona i ta ona prikazuju?
13. Tko je Praksitel, koje djelo je uradio za atenski akropolis i koje je njegovo
najmonumentalnije sauvano djelo?
14. Tko je uradio djelo Apoksiomen?
15. Tko je Hares s Lindosa?
16. Tko je Apel?
17. Tko je autor figure Venera koja se kupa
18. Tko je Lisip?
19. U kojem arhitektonskom stilu je uraen Zeusov hram u Olimpiji?
20. U kojoj tehnici je raena figura Zeusa Olimpijskog i tko ju je uradio?
21. Kada poinje mrano doba Grke i zato je tako nazvano?
22. Kako se djele grke slikane vaze?
23. Tko je prvi govorio o porijeklu grkih slikanih vaza?
24. Razlika izmeu crnofiguralnih i crvenofiguralnih slikanih vaza?
25. Nabroj keramike varijante koje pripadaju orjentalnoj keramici?
26. Remek djelo rodsko-miletske keramike?
27. Remek djelo delsko-melske keramike?
28. Remek djelo ceretanske keramike?
29. Remek djelo lakonske keramike?
30. Remek djelo halkidske keramike?
31. Po emu su znaajni klazomenski sarkofazi?
32. Nabroj dva djela atike crnofiguralne keramike?
33. ta su bjeli lekiti i kada su preli u funeralne svrhe?
34. Koji prvi grad je prihvatio orjentalni stil?
35. Mjesto nastanka protogeometrijskog stila?
36. Mjesto nastanka geometrijskog stila?
37. Nabroj centre proizvodnje grke slikane keramike?

Odgovori:
1. Grki polisi su bili Atena, Teba, Korint, Sparta.
2. Dorski, Jonski i Korintski.
3. Eolski, istoni i zapadni.
4. Glavni ukras na gredlju jonskih graevina koji se nalazi direkt iznad arhitrava u
vidu reljefnog friza.
5. Okrugla graevina, spolja okruena s 26 jonskih stubova i s unutranjosti s 16
korintskih stubova.
6. Zavjetna dvorana u kojoj su se uvali darovi prineseni boginji Ateni.
7. Pergament ili hartija.
8. Zeusov rtvenik je podigao oko 147 148 B.C nasljednik Atalov, Eumenes II u
znak zahvalnosti Zeusu i Ateni zbog pobjede nad Galima koji su 225 godine napali
Pergamon. Bila je to mramorna graevina dimenzija 37x34 metra, s krilnim trijemom
visine 2.60m i figurama visine 2.20m. Ispred se nalazio rtvenik ija su metopna
polja bila duine oko 130 metara. Rekonstrukciju rtvenika su obavili Human i Born
u Berlinu nakon otkria 1887 godine. Metopska polja prikazuju pobjedu Bogova nad
Titanima odnosno Atalida nad Galima. U znak pobjede u Pergamonu su podignute
zavjetne figure Umirueg Gala i Ludovisi grupa: Gal koji ubija svoju enu pa
sebe. Kasnije je Atal III, Eumenesov nasljednik Pergamon predao Rimljanima.
9. Menekrat je arhitekta Pergamona te je sudjelovao u izradi njegova reljefa na
rtveniku.
10. Najmonumentalnija grka graevina je Partenon.
11. Fidija je bio atenski slikar i kipar. Za atenski akropolis je Fidija uradio tri statue:
Atena Lemnija, Promahos, Partenos.
12. Metopna polja Partenona su duga na junoj i istonoj strani oko 116 metara a
na zapadnoj 160 metara. Metopska polja prikazuju borbu Atene i Posejdona za
patronat nad gradom, scenu roenja Atene iz Zeusove glave u prisustvu drugih
bogova, scene trojanskog rata, legenda o Erehteju i kerima te scena prinoenja
darova boici Ateni.
13. Praksitel Atenjanin, sin Kefisodota Starijeg, autora kompozicije Eirene sa
djetetom Plutosom. Praksitel je za atenski Akropolis uradio Artemidu Brauroniju
a po uzoru na oevo djelo je uradio svoje najmonumentalnije djelo: Hermes sa
Dionisom.
14. Apoksiomen figura nagod atlete koji tjelo isti strigilom. Uradio ga je Lisip.
15. Hares s Lindosa autor je Kolosa sa Roda, bronzana statua podignuta u ast boga
Heliona. Bila je visoka oko 32 metra te je stradala u zemljotresu 56 B.C.
16. Apel Sikionac (356 - 308) pripadao je Sikionskoj umjetnikoj koli.
17. Vajar Dedal iz Pergamona autor Venera koja se kupa.
18. Lisip Sikionac pripadao je peleponeskoj umjetnikoj koli.
19. Zeusov hram u Olimpiji je raen kao dorski peripteralni hram.
20. Zeusa Olimpijskog je uradio u hriselefantinskoj tehnici od zlata i slonovae Fidija
oko 436 B.C.

21. Mrano doba Grke poinje padom Mikenske civilizacije oko 1075 1025 god.
B.C a nazvano je tako zbog nedostatka pisanih izvora.
22. Grke slikane vaze se djele na 4 perioda:
>> Protogeometrijski geometrijski (1025 750 god B.C)
>> Orjentalni stil
(750 690 god B.C)
>> Crnofiguralni stil
(690 530 god B.C)
>> Crvenofiguralni stil
(530 323 god B.C)
23. Winkelman, 1764 u svojoj knjizi Historija antike umjetnosti je govorio o
porijeklu grkih slikanih vaza.
24. Crnofiguralne vaze u ovom stilu slikar skicira figuru pa je puni crnom bojom,
firnisom, a u crvenofiguralnim vazama slikar skicira figuru pa sada boju nanosi oko
figure tako da ona zadrava boju crvene zemlje.
25. Keramici orjentalnog stila pripadaju sljedee varijante:
* Korintska
* Rodsko-miletska
* Delsko-melska
* Klazomenska
* Ceretanska
* Lakonska
* Halkidska
* Atika keramika
26. Remek djelo rodsko-miletske keramike je Euforbov tanjir. Na njemu je
prikazana borba izmeu Menelaja i Hektora oko tjela palog Euforba a u donjem djelu
friza su prikazane mistine Horusove oi.
27. Remek djelo delsko-melske keramike je vaza sa prikazom Apolona koji se vozi u
kvadrigi sa dvjema Hiperborejkama i svira kitaru a ispred njega je njegova sestra
Artemida sa lovinom u rukama kao gospodarica zvjeri.
28. Remek djelo ceretanske keramike je hidrija Heraklo kod Buzirisa .
29. Remek djelo lakonske keramike je Arkezilajeva kupa. Na njoj je prikazan
kirenski vladar Arkezilaj II kako sjedi na palubi broda sa pripitomljenom panterom i
nadgleda utovar dragocjene robe silfiona koja se koristila za spravljanje mirisa u
antikom svijetu a u drugom frizu se vidi unutranjost broda sa radnicima koji vre
utovar zbala silfiona.
30. Remek djelo halkidske keramike je Finejeva kupa . Na njoj je prikazan mit o
slijepom kralju Fineju i Boreadama kome Harpije kradu hranu a u donjem djelu kupe
je prikazana grupa silena koji prate kvadrigu Arijadne i Dionisa, sileni ine tako
odvratne geste a jedna grupa silena je prikazana kako sa poudom posmatra nimfe
koje se kupaju.
31. Klazomenski sarkofazi predstavljaju skupinu bogato reljefno dekorisanih
sarkofaga koja je sluila u funeralne svrhe u inu izlaganja mrtvaca prilikom pogreba.
Reljefne scene prikazuju scene rata, lova i dvoboja. Jedan od najznaajnijih sarkofaga
ovog tipa je Aleksandrov otkriven u Sidonu, III st B.C.

32. Dva remek djela atike crnofiguralne keramike su: Nesos amfora i Fransoa
vaza.
>> Nesos amfora prikazuje Herkula koji ubija kentaura Nesa.
>> Fransoa vaza prikazuje svadbu Peleja i Tetide, buduih roditelja Ahilovih u
prisustvu kentaura Hejrona, 12 bogova Olimpa, Tetidinih roditelja i nimfi. Na drugom
frizu Fransoa vaze prikazani su junaki podvizi Ahila, utakmica u ast Patroklove
smrti i Ahil koji proganja sina Troila.
33. Bjeli lekiti su varijanta crnofiguralnih lekita, nastali oko 5 sto B.C kada prelaze u
funeralne svrhe u kultu izljevanja tene rtve, libacije.
34. Korint je prvi grad koji je prihvatio orjentalni stil oko 725 god B.C.
35. Protogeometrijski stil je nastao u Atici oko 1025 750 god B.C.
36. Geometrijski stil je nastao oko 750 god B.C u Atini. Remek djelo je Dipilonska
vaza otkrivena kraj Dipilonske kapije u Ateni.
37. Centri proizvoda grkih slikanih vaza su: Atena, Korint, Sparta, u Joniji, Milet,
Klazomen, halkidske kolonije i cere, te ostrva Samos, Rodos i Melos.

Probni test polagao i sastavio: Amar Tufo

Filozofski fakultet Sarajevo
Katedra za Arheologiju
Predmet: Grka arheologija
Predmetni profesor: prof. dr. Adnan Busuladi
Datum: 29. 01. 2015