lanci koji se bave problemima mentalnog treninga uglavnom opisuju razne
postupke i vjebe mentalne pripreme. Ti postupci i vjebe slue kako bi igrai postigli mentalnu stabilnost i sposobnost koncentracije koja e mu omoguiti da se usredotoi na lopticu, kako bi na najefikasniji nain rijeio konkretan taktiki zadatak. Postiui mentalnu stabilnost i mogunost koncentracije igra moe prilino unaprijediti svoju igru. Takoer ono to je vano kod mentalne pripreme i mentalnog treninga kao i njegove primjene u igri je i metalno sazrijevanje igraa. Pri tome se misli kako mentalni razvoj u veini sluajeva ne ide u korak sa fizikim razvojem igraa. Mentalni razvoj i sazrijevanje kod veine djece i tenisaa uvijek malo kasni u odnosu na fiziki razvoj. Igra s jedne strane raste i razvija se u fizikom smislu. Sa svojih 19 ili 20 godina postaja odrasla osoba koja se u fizikom smislu skoro potpuno razvila. Takoer se razvija i u mentalnom pogledu. Meutim ta dva procesa najee se ne odvijaju jednakom brzinom. Vrlo teko moemo oekivati od igraa koji ima 17 ili 18 godina da u igri donosi racionalne odluke. Oni najee igraju impulzivno i refleksno to je s jedne strane i cilj. Meutim kroz takvu igru igra najee donosi brzoplete odluke gdje vrlo esto iz nemoguih situacija ele poentirati. Kao trener koji sam igrom sluaja prije desetak godina imao prilike raditi sa djecom od kojih neki od njih igraju i danas tenis takoer pratei rast i razvoj mladih tenisaa u klubu u kojem radim, imam prigodu pratiti njihov fiziki i igraki razvoj. Tehniku izvoenja udaraca dotjerali skoro do savrenstva, loptice su im brze s puno rotacije, fiziki su izuzetno spremni su svakom pogledu. Meutim ono to se moe uoiti da fiziki razvoji u kojem su se oni iz djece transformirali u odrasle osobe nije paralelno pratilo i mentalno sazrijevanje. Pod mentalnim razvojem i mentalnim sazrijevanjem mislim na to kako je veina od njih svoju igru unaprijedila na nain da su im lopte bre jae preciznije to je i normalni slijed razvoja. Djeca rastu razvijaju se, jer svakodnevno treniraju. Meutim takoer se moe uoiti, ako se govori o mentalnom razvoju i mentalnom sazrijevanju kako su ti isti igrai koncepcijski igru vrlo malo promijenili ili razvili. U igri i izmjeni udarca rade vrlo sline greke koje su radili i kao dvanaestogodinjaci. Pri tome se na greke misli da su one vezane uz koncepciju odnosno strategiju igre. Odluke su im brzoplete i neracionalne. ele osvojiti poen jednim udarcem i to nakon prve izmjene ako je mogue. Ako im to ne uspije onda su razoarani i ljuti, jer im ba taj dan ne ide. Takva igra i takav stav i pristup igri moe se nazvati nezrelim. Openito vrijedi pravilo u tenisu da igra mora biti svjestan svojih mogunosti. A to znai da je realan kada procjenjuje svoju tehniku udaraca. Da zna koliko moe jako udariti lopticu, a da jo uvijek ima nad tim udarcem kontrolu. Da zna procijeniti situaciju na terenu i svoj poloaj u odreenom trenutku kod pojedinane izmjene udaraca (ofenzivan ili defanzivan), te na osnovu tih informacija donese odluku i najbolje rjeenje kojom e se vratiti u igru u tom poenu. Vrlo se esto moe vidjeti igraa koji je u nekom poenu napadnut (defanzivna pozicija) da izabire najrizinije rjeenje kojim eli svoju podreenu situaciju na terenu preokrenuti u svoju korist. Ponekad mu to i uspije. Ali na tim pojedinanim uspjesima ne moe se graditi me. Vrlo esto moemo uoiti kako kod mladih igraa ne mora nuno pobijediti igra koji ima bolju tehniku i jae udarce. Pogotovo ako ti jai udarci izazivaju i vie greaka. Za pobjedu je vana konstanta. Drati razinu igre u smislu brzine, jaine i rotacije loptice na stupnju za koji je igra siguran da ga moe kontrolirati. Igra kako bi pobijedio ne treba zablistati sa velikim
poenima u kojima e mu publika pljeskati. On treba drati razinu svojih mogunosti.
Takoer bi trebao biti svjestan svojih trenutnih mogunosti i pokuati ne esto iz njih izlaziti. Svaki takav izlaza donosi sa sobom vie rizika koji pak poveavaju mogunost pogreke. Treningom, rastom, razvojem, mentalnim sazrijevanjem, iskustvom, razina mogunosti e biti sve vea. Bit e sigurniji. Loptice e mu biti bre i neugodnije za protivnika. Imat e vei izbor udaraca koji e moi upotrijebiti to istovremeno znai vie taktikih kombinacija i raznovrsnija rjeenja. Zakljuak: Vrlo se esto na treninzima i turnirima mogu vidjeti mladi igrai koji se ljute bacaju rekete i sl. Oni na svaku svoju greku burno reagiraju postavljajui razna pitanja trenerima ili sami sebi kao npr.: Zato sam sada pogrijeio ili to radim krivo sl. U veini se sluajeve ne radi o pogreci u tehnikoj izvedbi gibanja. Najei uzrok pogreke je upravo precjenjivanje svoji trenutnih mogunosti. Igra eli lopticu udariti puno jae nego mu to njegove trenutne sposobnosti i znanja omoguuju. Igra mora biti svjestan svojih trenutnih motorikim znanja i sposobnosti i prihvatiti injenicu da ako izae iz tih okvira da e istovremeno poveati mogunost za pogrekom. Redovitim treningom podiemo razinu znanja i sposobnosti to e za rezultat dati bre noge jae udarce sa vie rotacije i sl. Treningom takoer postiemo osjeaj za lopticu u smislu njezine kontrole brzine, rotacije i smjera. Na treningu igra uvjebava razne tehniko-taktike kombinacije, te na osnovu svih navedenih informacija u konkretnom trenutku donosi rjeenje koje bi trebalo biti za konkretnu taktiku poziciju najlake za odigrati. Najjednostavnija rjeenja u pravilu su i najefikasnija.