ODRZAVANJE

INSTALACIJE GRIJANJA

Kad biste automobil vozili neprekidno 75.000 km bez servisa i zamjene dotra
jalih dijelova, zacijelo biste ga potom mogli baciti (ako ne vozite rolls royce).
Instalacija grijanja u ogrjevnoj sezoni odradi prosjecno 1500 sati bas kao auto
mobil koji uz brzinu od 50 krn/h za 1500 sati prijede oko 75.000 km. No, prisjetite
se, na automobil sigurno niste zaboravili , a sto ste kroz to vrijeme napravili na
kotlu iIi drugom sistemu za grijanje?
Mnogi u kotlovnicu ulaze tek kad pocne sezona grijanja, mada je istini za volju
taj sistem i pouzdaniji i vjerojatno bolji negoli kvaliteta nasih automobila. No,
nemojte se zavaravati da se na sistemu grijanja nema sto pokvariti, jer on nije
bas tako jednostavan. Bolje ga je redovno odrzavati, negoli uoci zime traz iti
majstora. Tada su majstori obicno rasprodani pa umjesto nuzno potrebnog rezer
vnog dijela morate kupiti cijeli novi sklop.
Za redovno odrzavanje potrebno je vise paznje, cesce ciscenje i redovita kon
trola pa do kvara nece ni doci, a pritom cete znatno ustedjeti na troskovima grijanja
jer iskustvo pokazuje da je izmedu n eispravnog i nepotpunog procesa izgaranja u
odnosu na kvalitetno podesen uredaj za izgaranje goriva razJika i do 20 posta u
potrosnji energenata. S obzirom na visoku cijenu energije svaki takav zahvat kosta
znatno manje nego sto su konacni efekti ustede. Evo primjera za ilustraciju.

ODRZAVANJE PLAMENIKA
Zbog necistoce i neredovitog ciscenja plamenika i kotlovnice na pretlacnorn
plameniku pregorio je elektromotor radijaJnog ventilatora. To se najcesce dogada
uoci ogrjevne sezone, a kod nas se mogu nabaviti plamenici raznih vrsta nekolici
ne proizvodaca, Kad upalite grijanje ono radi nekoliko dana, a onda sejavi pojacani
zvuk da bi nakon toga plamenik ostao blokiran i grijanja vise nema. Kad otvorite
sklop plamenika primijetit cete obilje prasine na svim dijelovima. Zrak za proces
sagorijevanja goriva ulazi u loziste iz kotlovnice koja je obicno zakrcena starim
stvarima, sanducima i bacvama, pa je taJog prasine na vitalnim eJementima
plamenika slika vaseg odnosa prema kotlovnici. Radijalni ventilator punje prasine
bas kao i svi ostali elementi . S lopatica ventilatora treba skinuti hrpu prasine.
Rotor opterecen prljavstinorn ne moze dobavljati u loziste potrebnu kolicinu zraka
nuznu za potpuno (stehiometrijsko) izgaranje pa je proces sagorijevanja vrlo los
i nepotpun sto zacijelo izaziva i povecanu potrosnju goriva. Kad dodatni teret
na ventilatoru postane pretezak, pregori elektromotor.
Svakl p/amenik na kot/u
za centra/no grijanje ima
ventilator kojim se u
/ozi~te tjera zrak potreban
za proces izgaranja.

GRIJANJE 159

_ _ _ _ _ _ _ _ ODRZA VANJE INSTALACIJE GRIJANJA

Loiiite kotla treba dobro i

detaljno oCistiti prije ogrjevne
sezone.
-"f
:~ ~'$~::>'~~~"" .S\

O
l~ ~

l :::x
e q ~ i ~ ,~:i. *Kr t':%,~~ :::::,
:W :: ~:~
iW'O-J ~ 1 ~rt . ~'h:::n.l' hlh
1$$i

Da je plarnenik redovito odrzavan a prostorija kotlovnice uredna i cista do

kvara ne bi ni doslo a za isti efekt grijanja kroz kvalitetno izgaranje utrosilo bi se
manje goriva.
Za sve takve plamenike koji rade na pretlak (pretlacni plarnenici) bilo na lozivo
ulje ili plin, kotlovnicu treba redovito cistiti i uredno odrzavati. I kod tzv . atmosfer
skih lozista kao kod plinskih aparata i kornbi -uredaja vazno je da nema prasine
no oni su obiono srnjesteni u stanu gdje je mnogo urednije. Zrak potreban za proces
sagorijevanja u njihovom sistemu uzima se slobodno iz okolne atmosfere, a nema
niti ventilator,a pa je talozenje manje.

CISCENJE LOZIST A
Kad otvorite vrata kotla zacijelo primjecujete razne taloge na stijenkama lozista.
Ovisno 0 vrsti goriva, preostali produkti koji potpuno ne sagorijevaju taloze se na
obodnim stijenkarna. Osim sto to nepovoljno dje luje na sam proces, talog na
stijenkama je zapravo dodatni izolator.
Ispitivanja su pokazala da 1 mm takvog taloga povecava utrosak goriva za 3
posto. Uzmemo li u obzir i ostale gubitke - povecanu temperaturu dimnih pli
nova, dodatni gubici kroz dimnjak - jasno je koliko kosta nemar i nebriga 0 insta
laciji grijanja . Zbog toga loziste kotla treba redovito Cistiti od taloga izgaranja sve
do metalnog sjaja. Plin ostavlja najmanje taloga a ugljen najvise pa kotlove na
kruto gorivo treba i cesce cistiti. Obavezno barem jednom poslije zime treba
detaljno ocistiti cijelo loziste, a loziste na ugljen ponekad i nekoliko puta tokom
zime. Loaista kotlova na kruto gorivo ili kod raznih peci puna su raznih prolaza
za dimne plinove pa za detaljno Ciscenje treba dosta truda i vjestine.
Mehanicko ciScenje treba obaviti nekim metalnim ostrirn predmetom kao sto
su razni sjekaci i izvijaci, te celicnorn eetkom a na kraju sve nakupine izvadite iz
lozista, kako biste ga oprali i nekirn kemijskim sredstvom. Kod nas se tesko dolazi
do tekucina za kemijsko Ciscenje, mada se nesto rnoze nabaviti preko konsignacija
To su sredstva pod komercijalnim nazivima PATALUX, FAUCH, SOTIN i sl, a
ima ih za sve vrste goriva. Razlikuju se tekucine za ciscenje taloga kod krutog,
plinovitog i tekuceg goriva. Pakiraju se u plasticne boce od litre sa strcaljkorn da
bi se tekucina jednakomjerno rasprsila po svim stijenkama lozista. Nakon toga
treba ukljuciti grijanje i svi ce talozi polako sagorjeti. Ta sredstva otapaju skupljene
taloge i snizavaju im tocku izgaranja na oko 400C pa u toku procesa izgaranja u
lozistu osim osnovnog energenta izgara i talog.

I (

ze
' i:
Oii

,
,
,I

Loziste

.x:

Ii

11l

'c

II

E
i5

,"

"

!(

A'

~~

~~~

, .'

"

.' ' .

ij

,"

'.'

..

.'
..

..

_..

160 GRIJANJE

' il

J.1l

:
'

'

t:':.:/:.
--

'.

. . .. ,. ...

..

~ :: ::~ .: :

Zrak /z kotlovn/ce ulaz/

u lozi~te kroz plamenik.

_ __ _ _ _ _ _ _ _ ODRZA VANJE INSTALAClJE GRIJANJA

Postoje razna kemijska

sredstva za ti~cenje

toztst.
NE ZABORAVITE DIMNJACARA. Osim lozista i kotlovnice vrloje vazno da
i dimnjak bude redovito Ciscen. Treba priznati da danas tom neatraktivnom poslu
nije dana prava karakteristika, jer dimnjacarev posao nije sarno Ciscenje. U
zemljama gdje se pazi na potrosnju goriva dirnnjacari osim dimnjaka ciste i lozista,
te mjernim instrumentima ocjenjuju kvalitetu izgaranja u kotlu, No, i bez toga
svake godine barem jedanput treba servisirati plamenik. Nakon podesavanja
ornjera zraka i goriva zatim eiscenja vitalnih dijelova serviser ce provjeriti rezul
tat svoga rada posebnim mjernim instrumentirna.
Nakon ovog cjelokupnog zahvata, mjerenja CO 2 , zacadenja i temperature
dimnih plinova zacijelo ce i stupanj iskoristivosti na uredaju biti vrlo visok a to je
ponekad utrosak i do 20 posta manje energije uz isti toplinski efekt.
Nismo vas zamarali raznim podacima i propisima vezanirn za ovo podrucje.
Uputili smo vas kako treba odrzavati sistem grijanja, jer ako je za eovjeka cistoca
pola zdravlja, primijenimo li tu poslovicu na sistern grijanja mozemo reci da je
cistoca u kotlovnici pol a stednje na gorivu.
NEMA OPASNOSTI OD KAMENCA. Sistem grijanja se jednom napuni
vodom i ta voda u njemu neprekidno cirkulira. Tvrde tvari iz vode vee su se ista
lozile i nerna daljnjeg talozenja kamenca. Isto je i s korozijom . Voda je ispustila
svoj kisik i proces korozije je zaustavljen jer je to zatvoreni sistem i ne dolazi uvijek
nova voda koja bi nanovo talozila kamenac ili odavala kisik te tako uzrokovala
koroziju. To znaci da u zatvorenom sistemu centralnog grijanja nema potrebe za
ispiranjem i Ciseenjem kamenca jer ga u sistemu nema. Zbog toga ne treba sis
tern bez potrebe prazniti i puniti. Ako negdje propusta, to mjesto zabrtvite i ne
mojte vise sistem dopunjavati, jer se na taj nacin unosi previse nove vode.
PREPRAVCI I BRTVLJENJA. Ako ste nesto namjeravaIi prepraviti preko
ljeta nastojte to uciniti jednim zahvatom. Preinake, ugradnju termostatskih
ventila, novih radijatora i slicno obavite odjednom i nastojte da sistem ne ostane
prazan. U samom zraku ima vise kisika negoli u vodi koja ude u sistern pa je tada
proces korozije intenzivniji.

KAKO PUNITI?
Najeesca je greska da se na ispusnu mjedenu slavinu, koja nam sluzi za punjenje
i praznjenje , jednostavno navuce plasticno crijevo i prikljuci na vodovodnu insta
laciju te otvori dovod vode u sistem.

GRIJANJE 161

Uvljek nakon popravka,

barem jednom u sezonl,
treba Izmjeritll regul/ratl
kvalitetno izgaranje I to
tako da je CO2 mlnimalno
9-postotno za~adenje
maksimalno 2 (po
BACHARADU)
temperatura makslma/no
180 (temperatura Izlaznih
plinova to nila ali da ne
dode do roenja).

i
I
I
I

Na taj nacin u s ist crn osirn vodp ut.isk uj orno i say zrak koji je bio u crijevu. Uslijed
toga pojavljuje se prelijavanje vode i zuborenje pa sistern moramo ucestalo
odzraciva ti.
Stoga prije punjenja sistema crijevo treba potpuno napuniti vodom i tek ga tada
prikljueit.i na radijator i vodovodnu slavinu.
Mjedene ispusne slavine koje sluze za punjenje sistema obicno se nalaze na
najnizern mjestu u instalaciji iIi na kotlu, ami preporucujerno da koristite onu na
najnizern mjestu instalacije. Odvrnite poklopac na lancicu i pritegnite mjedeni
tuljac na koji eete navuci crijevo. Pozeljno je da to crijevo bude trajno pricvrsceno
na jednorn mjestu instalacije grijanja.
Njega nije dovoljno sarno navuci na konusni dio slavine vee ga treba i priteg
nuti nekom obujmicorn kako nakon otvaranja slavine ne bismo izazvali poplavu
u stanu iIi kotlovnici. Na isti nacin najbolje je pricvrstiti i crijevo na drugoj strani
tj. na mjestu gdje je vodovodni prikljucak. Zakretanjem cetverobridne glave za
90 slavina se otvara. Na gornjoj strani te glave je jedan zarez koji pokazuje smjer
otvorenosti slavine pa se i po njemu mozete ravnati.
Kad otvorite slavinu, otvorite i dovod vode u sistem i gledajte na manometar
dok on ne pokaze zeljenu visinu razine vode u instalaciji. Nakon punjenja zatvo
rite obje slavine, a ako skidate crijevo 5 mjedene ispusne slavine tada pre

II
i

II,

1'. :

\T

zr

I ;I

;)1
n

Prlje punjenja sistema

crijevo treba napuniti
vodom.

162 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ODRZA VANJE INSTALACIJE GRIJANJA

,
, i

J:
--

~.

'\

I:
I

.~

il!.B
I

Razvodna mrela i prik/jutci

sistema centra/nog grijanja
moraju bit! tako izvedeni da zrak
mole prirodno isptlvet! na
najvi!;em mjestu!

porucujerno da ponovo pritegnete onaj poklopac na lancicu i pripadajucu brtvu

kako biste sprijecili kapanje vode .

KOLIKI JE PRITISAK?
Najcesce je pitanje: kako sazriati ima Ii u sistemu dovoljno vode i koliki priti
sak mora biti . Ako smo prethodno rekli da sistem mora biti pun onda smo vee
odredili osnovnu cinjenicu koju treba prevesti na stvarne velicine kako bismo ih
mogli postovati.
Da bi sistem bio pun u njemu treba biti toliko vode da je i u najvisern radijatoru
sve potopljeno i da ima jos nesto za rezervu. Ukoliko se manometar, kojim mje ri
mo pritisak u sistem u, nalazi u kotlovnici tada na njemu mora biti toliki tlak da
je sva instalacija potopljena odnosno daje taj tlak visi od visinske razlike od tocke
mjerenja do najvise tocke sistema. Ako je kuca npr. dvokatna, tada je najvisi
radijator za priblizno 6 m visi od kotlovnice pa na manometru mora biti tlak od
najmanje 6 m vodenog stupca ili 6 m v.s. ili 0,6 atp ili 0,6 bara. Zelimo Ii biti sigurni
da je takav sistern potopljen , najbolje je da pritisak u njemu bude oko 1 bar, a to
znaci da je visina vode u sistemu 10 m. To je ujedno garancija da je sistern doista
pun i potopljen .

KAKO ODZRACIVATI?
Cuje li se u sistemu centralnog grijanja neko buckanje ili zuborenje, krajnje je
vrijeme da ga odzracite. Ponekad cete primijetiti da radijatori nisu potpuno jednako
topli po visini iIi je dio nasuprot prikljucku gotovo h ladan, sto je takoder znak da
ga treba odzraciti. Ako je radijator hladniji ili potpuno hladan, znaci da je pun
zraka koji sprecava prijenos topline.
Svaka ispravno izvedena instalacija grijanja ima takve nagibe na razvodnoj
mrezi i radijatorskim prikljuccima daje rnoguce prirodno odzracivanje tj. zrak moze
prirodno isplivati na najvisern mjestu instalacije. Tako se na tim mjestima obieno
nalaze odzracni ventili koji mogu biti automatski iIi rnehanicki. Upozoravamo vas
da prije odzracivanja pogledate u kojem je smjeru okrenut onaj otvor k roz koji ce
nakon zraka iscuriti i malo vode pa to mjesto zastitite jer taje voda obicno i malo
prljava.
Kod automatskih ventila s plovkom zrak bi trebao sam isplivati iz sistema,
no ponekad treba malo pritisnuti iglicu plovka koji se uslijed prljavstine moze
malo ulijeniti i zaglaviti. Neki se ventili mogu otvoriti sarno pomocu kljucica, pa
yam preporueujerno da ga dobro cuvate, jer bez njega ce tesko ici. Ukoliko ventil
negdje propusta najbolje je zamijeniti ga jer daljnje pritezanje nece sprijeciti
popustanje.
Napomena: Ne dirajte i ne upustajte se u one poslove i postupke u k oje niste

GRIJANJE t 63

_ _ _ _ _ _ _ _ ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA

upuceni, Ako ste vee i odlucili odzracrti i napuniti sistem to nije razlog da dirate
vent.ile, slavine, automatiku, crpku, Moze yam se dogcditi (a to je prilicno cest
slucaj) ako zelite dokraja ukljuciti grijanje radijatora, odvrtanjem prigusnog
ventila na povratnom prikljucku radijatora da ventil izleti van i potpuno poplavi
cijeli stan, jer se voda ne rnoze zaustaviti.

RACIONALIZIRAJTE UTROSAK ENERGIJE

Ugraclnjom boljeg sistema regulacije rnoze se ustedjeti znatna energija. Prije
svega ugradnjom
termostatskih ventila, sobnog termostata sa satnim
mehanizmom, kompletnog programatora za automatsku regulaciju temperature
polaznog voda sistema s mogucnoscu programiranja rada sistema za cije li tjedan
unaprijed i s1. Iskustva pokazuju da se na trzistu pojavJjuju i nove verzije kctlova
koji mnogo bolje iskoristavaju energiju goriva pa ako je stari kotao dotrajao kupite
onaj koji ima bolji stupanj djelovanja. Izbjegavajte univerzalne verzije kotlova jer
imaju manji koeficije nt iskcristivosti.
Ako tek gradite kucu najbolje cete ustedjeti ako izvedete kvalitetnu toplinsku
fasadu s nekim dobrim izolatororn (rnineralna vuna, stir opor i sl.) , Takve fasade
stede i do 40 posta goriva pa se za relativno kratko vrij erne i isplate. Tako sagradene
kuce trebaju rnanje r adijatore, manje kotlove, manje spr e mn ik e za gorivo sto sve
bitno pridonosi jeftinijem pogonu uz ugodniji osjecaj komfora .
UGRADITE SOLARNI SISTEM. Kod nas postoji niz kvalitctnih proizvcdaea
solarne opreme pa yam preporucujerno, ako imate novca, da pcl ako nabavljate
pojedine dijelove solarnog sistema. 'I'esko je odmah nab aviti sve ali za pocetak
nabavite solarni spremnik i spojite g a na sistem preko Jjeta. S lijcde ce sezone iIi
kada to budu dozvoJjavaJe priJike nabavite soJarne k oJcktore i za slij edc ce Jjeto
osigurajte pripremu potrosne tople vode na sunce.
Takvi se sistemi ovisno 0 geografskoj Jokaciji isplate za 5 do 8 godina . Ako imate
priliku poloaite instalaciju za buduci solarni sistem, a onda poJako nabavJjajte
dijelove.

YUCOM

Zagreb, Flajpanova 5,
tel. (041 )519-471,
324-028,
telefaks (041)519-471

.~-NASEM-'FRZIS'l'
--- :l
PROIZVODI

KOMPJUTORI ZA ANALIZU DIMNIH PLINOVA

['reds/a ll/jan ie nove generaf.'ije ana li
za/ora dimn og {Jlina E COM :

Vrlo suvrcmcni, tcrncljcni na

mikropr occsorima, poipuno prcnosivi.
Analizat ori rnogu zadovoljiti svc
primjcn c od ruiin skog odrzavanja kotla i
scrvisiranja do najfinijih ispitivanja i
zahtjcva razvoja . Svaki model projcktiran
je za visoku tocnost i jcdnostavnu
upotrcbu s ugradcnorn samodijagnosti
kom i samobazd arcnjcrn.
Analizator je take koncipiran da se ne
mogu ostctiti njcgovi vitalni dijclovi a
usto jc osigu rano tocno ocitavanjc.
M ogucnos/ m;erenia temp erature

0 2' CO 2, S02' NO, No" C, H" podilaka,

razlike tlaka, prcticka zraka,

zagadenja okol inc i stupnja djclovanja,

STALNOM KONTROLOM PROCESA SAGORIJ EVANJ A

STEDITE GORIVO

9 DIMNJACI
Svaki dimnjak dok se ne zagrije
slabije uuce, ali nakon toga
mora dobro [unkcionirati

t 66 GRIJANJE

Dimnjaci su vazan element naseg zivotnog prostora. Bez obzira kako se gri
jemo, imamo li najbolje ih najjednostavnije rjesenje, uvijek nam je potreban
dimnjak. Cak i oni koji nemaju svoj sistem grijanja bilo da su prikljuceni na
kotlovnicu u objektu ili preko sistema daljinskog grijanja na toplanu i nemaju
lokalni izvor topline s procesom sagorijevanja u svom stanu, ipak ovise 0 nekom
dirnnjaku koji je ponekad visok i do 200 metara. Dakle, slobodno se moze reci
nema tople zime bez dobrog dimnjaka.
A sto je, zapravo, dimnjak?
U nekim krajevima je ukras kuce - prisjetimo se gradica uz obalu ciji su kro
vovi nacickani raznoraznim dimnjacima koji rese starinske kuce (poznati dimnjaci
Rovinja), a u nekim nasirn krajevima dimnjaka uopce nema! Na starim kucarna
u okolici Slavonske Pozege jos se nadu kuce koje imaju sarno tamne mrlje po krovu,
a izmedu crijepova u zimskim danima izlazi dim . Kazu da se nekad davno u ovim
krajevima naplacivao danak feudalnom vlasniku prema broju dimnjaka. Nije ni
eudo sto su dovitljivi seljaci radije imali pun tavan dima negoli da grade dimnjake
i placaju na to porez. I to je s oba aspekta razumljivo,jer pokazuje kako se stale ski
i materijalni polozaj reflektirao kroz dimnjak, a ujedno govori da je bitno,
direktno i posredno utjecao na financijske izdatke. Danas to ima takoder veliku
tezinu, jer energija je skupa, a veci dio energije upravo se gubi kroz dimnjak.
Zelimo li danas imati dimnjak a placati sto je moguce manje, dimnjak mora biti
kvalitetan . Dimnjak je dakle vert.ik alni kanal u zgradi il i izvan zgrade, koji sluz i
za odvod plinova nastalih sagorijevanjem krutog, tekuceg ili plinskog goriva u
jednom iii vise lozista u slobodnu atmosferu. Kanal veceg ili manjeg presjeka koji
spaja loziste i dimnjak, a obicno je pod nekim nagibom, zove se dimni prikljucak .
Kako ne postoje standardi koji bi precizirali sve vitalne stvari mi cemo iz tehnickih
uvjeta za izgradnju dimnjaka citirati one najzanimljivije odredbe kao npr:
CISCENJE DIMNJAKA. Prema zakonskim odredbama, u stambenim
zgradama i stanovima, dirnnjacari moraju obavezno cistiti:
dirnnjake i spojne dimovodne kanale
uredaje za centralno grijanje i etazno grijanje na kruta i tekuca goriva
stednjake i peci na kruto i tekuce gorivo
Obavezno ciseenje obuhvaca i ispaljivanje dimnjaka. Zanimljivoje napomenuti
da ne treba cistiti dimnjake na koje nisu prikljucene peci ako su otvori za prikljucke
propisno sazidani, zatim dimnjake u zgradama koje se zagrijavaju elektricnorn
energijom ili su prikljucerie na gradsku toplanu. Zatim, ne treba Cistiti ni kaljeve
peci te plinske i elektricne peci i stednjake. Gradani su duzni obavijestiti ovlastenog
dimnjacara 0 broju i vrsti peci koje se loze u sezoni grijanja, te mu dozvoliti i
omoguciti kontrolu i ciscenje radnim danom od 6 do 18 sati.
ROKOVI CISCENJA I KONTROLE. Za sezonu grijanja propisani su slijedeci
rokovi:
svaki mjesec ciste se dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni
uredaji za centralno grijanje kapaciteta od 58 kW (50.000 kcallh) na kruta i tekuca
goriva
svaki mjesec - dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni
stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva
svaki mjesec - stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva.
Sezona grijanja traje od 1. rujna do 30. lipnja sto znaci da u to vrijeme treba
redovito cistiti i kontrolirati dimnjake i peci, a izvan te sezone treba cistiti sabi
race cade, pregledati ispravnost dimnjaka i lozista te ispaljivati dimnjake.
Dimnjake na koje su prikljucena plinska lozista obavezno treba kontrolirati
dvaput godisnje (za loz ista do opterecenja najvise 87 kW - 75.000 kcal/h). Ova
kontrola predvida pregled presjeka dimnjaka, dimovodne cijevi, vjetrobrana te broj,
vrstu i raspored prikljucenih plinskih loz ista. Ako se pri ovoj kontroli ustanovi
da je dimnjak prljav, ovlasteni dimnjacar duz an ga je ocistiti od dimovodnog
nastavka plinskog lozista do vrha i vjetrobrana.

ili I

guc

slu:
I
pri
odr

n ar

di rr
ob
i

Z~

- _..

- .1

- s

::

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI
Ako pri kontroli plinskog lozista i dimovodnog objekta dimnjacar uoci ostecenje
iIi pak da je loz iste nepropi sno prikljuceno, duzan je odmah zabraniti i onemo
guciti lcz.enje plinom. 0 tom mora obavijestiti distributera plina kao i opcinsku
sluzbu nadleznu za komunalne poslove.
Propisima je odredeno i odlaganje cade, nacin ispaljivanja dimnjaka, nadzor
pri izgradnji te obavezno izdavanje dozvole za upotrebu novog lozista no te su nam
odredbe vee dobro poznate.

KAKO OSIGURATI ISPRAVNOST DIMOVODNIH INSTALACIJA? Dobro

nam je poznato da je najcesci uzrok pozara upravo nemar i neredovito odrzavanje
dimnih instalacija. Zakonodavae obavezuje svakog vlasnika iIi korisnika na
obavezno ciscenje dimnjaka kako bi se sprijecila drustvena steta, eksplozije, pozari
i zagadivanje okoliee. Cak je propisana i kazna za ometanje dirnnjacara u
obavljanju posla. Postoji eak i klauzula koja kaze da se ponudena usluga ovlastenog
dimnjacara u roku predvidenorn navedenim odlukama smatra izvrsenorn i napla
tivom, ako korisnik odbije i ne dozvoli dimnjacaru da obavi svoj posao .
Dakle, mnogo je pametnije dogovoriti se s dirnnjacarom, jer uslugu ionako treba
platiti au zajednickorn je interesu da se otkloni eventualna opasnost. Ako yam se
dimnjacar dugo ne javlja, potrazite ga sami , a ako je krajnje vrijeme zasucite
rukave i prihvatite se ciscenja.
Postoje kaznene odredbe i za dimnjacara, Prema iskustvu grada Zagreba, ovoj
se djelatnosti ne pridaje dovoljno paznje. U rnnogim predjelima gdje se grije i kuha
na plin, dimnjaear je prava rijetkost. Cak i redovito godisnje ispaljivanje dimnjaka
rijetko se provod i. A to je vrlo delikatan posao i ponekad traje nekoliko sati dok
say talog ne izgori a pritom treba obavezno obavijestiti i vatrogasee, kako bi se
sprijecio eventualni pozar. Ako uvodite plin, bez dirnnjacarskog atesta i strucnog
misljenja nema ni suglasnosti za prikljucenje plinskog trosila.jer ako se neispravno
postavi plinski aparat iIi pee, moze doci do pozara iIi trovanja plinom.
Zato dirnnjacar na krovu nije sarno ilustraeija nekadasnjih rornanticarskih
vremena nego i ozbiljan podsjetnik da sarno cist dimnjak i ispravna pee mogu
pruziti sigurnu i ugodnu toplinu doma.
MATERIJAL. Materijal za dimnjake i dimovodne prikljucke mora biti nesa
goriv i otporan na visoke temper ature, nepropustan za plinove i kondenzate, koji
nastaju sagorijevanjem krutih, tekucih i plinskih goriva, ispaljivanjem iii pozarorn
dimnjaka, otporan protiv kemijskog djelovanja produkata sagorijevanja, dovoljno
cvrst za mehanicka naprezanja i dobar toplinski izolator.
Koefieijent prolaza topline mora odgovarati toplinskoj zast.iti dimnjaka:
za vanjsku stij enku dimnjaka smjestenu u vanjskom zidu iIi za stijenke
slobodno stojecih dimnjaka u zidu od opeke 38 em,
za vanjsku stijenku prema negrijanom zatvorenom prolazu ili stubistu u zidu
od opeke 25 em,
za stijenku prema grijanom prostoru, kod dimnjaka presjeka ispod 300 ern"
u zidu od opeke 25 em .
Ovo je inaee podatak kojim se osigurava pri izgradnji klasicnih zidanih
dimnjaka dobra toplinska izolaeija samog dimnjaka. Moramo priznati da ovo
rijetko postujerno i to je uglavnom razlog niza problema koji se u dimnjaku
pojavljuju.
Koji ce se materijal upotrijebiti za izvedbu dimnjaka ovisi 0 vrsti i velieini lozista,
odnosno 0 temperaturi koja se stvara u tom loz istu.
Za izvedbu dimnjaka dolaze u obzir slijedeci materijali:
obicna opeka marke minimum 150
normalna sarnotna opeka
sarnotni kiselootporni materijal u formatima,
gotovi speeijalni dimnjacki elementi .
Obicna opeka moze se upotrijebiti za izvedbu dimnjaka normalnih manjih
lozista, a debljina stijenki i pregrada ne smije biti manja od 12 em. Suplja i po
rozna opeka, kao i ostali porozni i propusni materijal ne smiju se upotrijebiti za
gradnju dimnjaka.
Upotreba gotovih dirnnjackih elemenata dozvoljava se, ako njihova svojstva

Prije agrjevne sezane

pregIedajte dimni prikiiuiak i
dimnjak, ocistite taloge,
oioorite uraiaica i naprauite
vizueinu kontrolu,

Sprijeiite ispustan]e iIi

nekonirolirano istjecanje vade
iz sistema grijanja.

GRIJANJE t 61

_ _ _ _ __ _ _ DIMNJACI

t:l> W'~<$: X; ~ ~ l% *'. ~ ~."""' R

":*: ~ ., ~.

~& ~,., ~ lh~ ~t:; ~* ~U h:' d px,

ms~? n~~ t fu<~ ~ w ~ . ,:\..a;,~ ~~ :;")5

';;;.<>

Zelite Ii pouecaii uisinu

dimnjaka , nemojte za pro

duieiak upotrijebiti saloniinu

iii neku drugu cijev.

"<
~. f~?~fA

i~H~~
,S I ~l ,'$ ~ tVi"H
,<,htJ ~':>.~ Ph::<

odgovaraju zahtjevu za dobru toplinsku izclaciju te potrebnoj cvrstoCi i nepro

pusnosti materijala, sto treba biti potvrdeno atestorn ustanove, koja se bavi takvirn
ispitivanjem .
Nasi tehnicki uvjeti kazu da se lirnani dirnnjaci mogu podizati kod sarnostojecih
zanatskih i malih industrijskih pogona, kao i kod malih privremenih objekata,
mada se u svijetu ovakva vrst dimnjaka sve vise primjenjuje. Jasno, to su izvedbe
od visokolegiranog austenitnog nehrdajuceg celika otpornog na sve agresivne
spojeve i s dobrom dodatnom topIinskom izolacijom, pa i velike toplane, proizvodni
pogoni i slicno, irnaju takve metalne-Iirnene dimnjake.

KONSTRUKTIVNA IZVEDBA. Presjek dirnnjaka i dimovodnih prikljucaka:

svijetli presjek dimnjaka mora biti takvih dirnenzija da osigurava dobar pot
lak i potpuno izgaranje goriva u Iozistu s obzirom na vrstu lozista i goriva, tern
peraturu sagorjeIih plinova i korisnu visinu dirnnjaka. Kod vecih lozista treba
svijetli presjek kao i visinu dirnnjaka dokazati proracunom, Presjek dimnjaka mora
biti u cijeloj visini jednak.
Prema velicini svijetlog presjeka razIikuju se:
uski dirnnjaci okruglog, kvadraticnog Ili pacetvorinastog presjeka, najmanje
velicine 015 em iIi 14/14 em . Na dimnjak ove najmanje velicine smiju se pripojiti
najvise tri sobne peci iIi jedna sobna pee i jedan stednjak na istom katu. Za svako
daljnje Ioziste mora se povecati presjek dimnjaka za 80 em", Kod pacetvorinastcg
presjeka odnos straniea ne moze biti veci od 1:1,5.
siroki (prolazni) dirnnjaci, svijetlog presjeka najmanje 45/50 em .
Svijetli presjek dimovodnog prikljucka obicnih sobnih peri ne moze biti manji
od 10/10 em.
Dimovodni prikljucci vecih lozista moraju imati svijetli presjek 25 posta veri
od presjeka dimnjaka, a uspon irn ne smije biti manji od 3 posto.
Dimovodni prikljucci moraju bi ti izvedeni od nesagorivog materijaIa, postojanog
oblika i zasticeni od korozije. Izraduju se od azbest-eementa, alurninijskoga,
mjedenog, bakrenog iIi celicnog lima odgovarajucih kvaIiteta. Minirnalne debIjine
stijenki su :
7 mm za cijevi od azbest-eementa
0,75 mm za Iimene eijevi promjera do 100 mm
1 mm za Iimene eijevi promjera do 150 mm
3 mm za Iimene eijevi promjera do 200 mm
4 mm za Iimene cijevi promjera do 300 mm
5 mm za Iimene eijevi promjera iznad 300 mm

Plinski dimnjak-------~II

Dimovodni prikljuak.

Osigura Slrujanja-Dimovodni nastavak~

I,

Hladna je uoda skupa a topla

ouisno 0 naiinu zagrijavanja i
do deset pula skuplja od

hladne.

Z~sl'''?'Tf=\~ t~ 'if f)l nH:::'.*"''"''

x, ~ ~

>.If

. , ' If

~ .l*~~

~: ~ ~.::~~ ~~~

,, '" '</l'.lf"~:",,,. ,~.x ;

168 GRIJANJE

'1

Ir-o: "'TfIF

'l<;E
:O: :; R:
.> t ~ u~
*.1\. e
n.t.:'S n "'~ ~~ If'se
lfN>~''>':C
?"$l
.: < tP~
*",* ,~~r~
m.~ d.,t' \h
-, '<.<' ~ ~>~':\

:$5 1
'---

Dlmovodna instalacija s oslqurscem

strujanja (pottecno lozi~te - atmosfer
--' ski plamenik).

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI

Zbog efikasnog osiguranja odvodenja produkata sagorijevanja kod plinskih

lozista s atmosferskim plamenieima (dakle, ona lozista koja nemaju ugradene pre
tlacn e plamenike s ventilatorom) potrebnoje na dimovodnom prikljucku ugraditi
osigurac strujanja koji sa svojim ejektorskim djelovanjem pomaze odvodenju pro
dukata sagorijevanja u atmosferu. Svaka dimenzija - promjer dimovodnog
prikljucka - mora imati i svoju razl icitu izvedbu tog osiguraca strujanja pa ga
treba izvesti tocno prema podaeima.
Visina dimnjaka:

Nemojle premieiiati ra
dijalore iz eslelskih razloga jer
su obicno projeklno smjesleni
na najpovoljniji naCin.

Korisna visina dimnjaka mora biti tolika da omogucujs dovoljno strujanje i

odvod plinova sagorijevanja i time pospjesuje izgaranje u lozistu, a da pritom nema
opasnosti od pozara ili od zagadenja okoline dimom. Stoga dimnjake po mogucnosti
treba voditi kroz najvi se dijelove zgrade. Korisna visina dimnjaka za kruto i tek uce
gorivo ne smije biti manja od 450 em, ali se preporucuje visa visina.
Dimnjake treba voditi u pravilu u grupama vertikalno od podruma do krova.
Grlo dimnjaka blizu sljemena krova mora nadvisivati sljeme barem 30 em, a grlo
n izih dimnjaka mora biti najmanje 100 em iznad krovne plohe, mjereno na gornjoj
strani . Visina dirnnjak a na ravnom krovu treba da je najmanje 100 em ukoliko
nema na krovu u neposrednoj blizini nadvisenja i nadogradnje.
za horizontalni priklju cak

l'

ro----T-->l

za vertikalni prikljutak

l'

i<I- H
~

~i

'1

~.~

I -~
Osiguraci

strujanja-provjetravanja.

-~

Presjek dimnjaka moze se odrediti tek kad se definira broj i toplin ski ucinak
prikljucenih Iozista te djelotvorna visina dimnjaka. Nadalje, vrlo j e vazno da li
ce se dimnjak zidati od gotovih elemenata ili cete ga izvesti od obicne opeke. Pri
zidanju opekom treba obratiti paznju da je kvalitetna i potrebne debljine. Za
odredivanje presjeka po sluzit ce yam podaei proizvodaca gotovih dimnjaka.
Kako je takav dimnjak kvalitetniji u pogledu nepropusnosti, otpornosti na
agresivne spojeve, ima manji otpor strujanja zrakajer muje unutrasnja stijenka
od vatrostaln e eijevi pa je i manje hrapava, nuzno je i to uzeti u obzir. Ako zidate
obican dimnjak od opek e izv edite ga u vecoj dimenziji nego st o se navodi u tabli
eama i dijagramima proizvodaca gotovih dimnjaka. U tablieamaje posebno nave
den podatak za dimnjake na kruto gorivo, a posebno za dimnjake na tekuce i
plinovito gorivo.
Kod vecih stambenih objekata gr a de se tzv. dimnjaei sa zajsdnickim dimovodnim
kanalorn il i sabirni dimnjaei. Kako u nas za to podrucje ne postoje standardi
navodimo podatke proizvodaca "Sehiedel" koji imaju podlogu u DIN propisima .
Preporucujerno yam da se u nadleznorn dimnjacarskorn poduzecu raspitate za
pcstojece propi se ako postoje ili da se obratite distributeru plina ako je rijed 0
prikljucku za plinsku pee. I kod gotovih dimnjaka treba takoder postivati odredbe
o dobroj top lin skoj izolaeiji pa se razliCito izvodi sarnostojeci dimnjak od onoga
k oji je ugraden u zgradi. Bitno se povecava sigurnost odvodenja produkata sago
rijevanja iz loz ista akoje na vrh dimnjaka ugraden venturius koji se moze i izvesti
u varijanti sarn-svoj-rnajstor.

Nemojle susiti rublje na ra

dijatorima i pedma.

~Zi1\~:.$;~n~r:~il$ ()i{()i"iN i;~

GRIJANJE 169

_ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI

do 1,501
1

*O.50m

I~

"'.

~I

LM'!r---liiIL---+-_-'

o.

Minimalna visina dimnjaka

nad krovom.

KRUTO GORIVO
P-16
P-20

PUN I TEKUCE GORIVO

dimnjaka
metara

P-16

P-20

Lozlste (kW)

Loziste (kW)

Loziste (kW)

Lozlste (kW)

6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20

do 10
20
25
30
33
37
40
33
45
46
47
50
52
54
55

do 15
25
35
50
55
65
70
75
80
85
90
93
95
100
102

do15~

Visina

Odredivanje presjeka
dimnjaka.

170 GRIJANJE

25
35
43
50
55
57
60
64
66
70
72

74
75
77

Jo 20
30
37
60
75
85
92
100
107
111
118
121
128
131
135

Monlazni dimnjaci PANON koje proizvodi "Opeka" iz Osijeka mogu se nabaviti u dvije
velieine promjera (16 i 20 mm) s oznakama P-16 i P20. Vatrostalne cijevi umecu se u
betonske omotece nakon utiskivanja polukruznih izolacijskih ptocs. U proizvodnom
programu su nosive i zevrsne armiranobetonske ploce, dimonepropusna vrata,
dilatacijski prsten, te priktiucc! za vretsscs i prikljucci za peel. Na vrh dimnjaka dolazi
i originalni usmjerivac strujanja zraka. U tablici su prikazani odnosi visine dimnjaka,
snage lozi~ta, vrste goriva i promjera dimnjaka PANON. Kao i kod ostalih vrsta
monteznih dimnjaka gornji zevrsete obzidan je za~titnom opekom.

l
_ _ _ _ DIMNJACI

'0

15

25

30

35

40

40

45

50

55

000

'000
900
800
700
600

20 C

' 50

90
100
80
70

'50

~;;~rr~gmi~~~~~7-7

100
90
80
70
60

~.r;r

50
45
40

40

35

..

30

35

30
25

25
,I '

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55
'0

Radna vlslna dlmnjaka u m

'5

20

25

30

35

40

45

50

55

Radna vislna dlmn 'aka u m

BROJ PRIKLJUCAKA ZA LOZISTA NA SABIRNI DIMNJAK (DIN 18160 list 1 prosinac 1962).

l.ozista natvrdo i tekuce gorivo

Promjer Svijetli Radna Ukupni
presjek visina instalirani
kapacitet
kW

Lczista naplin

Broj
prikljueaka
za male
peci (do 9
kW)
komada

Broj
Radna
prikliucaka visina
zaetalno
grijanje
komada

13,5

143

4,5

maks.
22

maks.2

16

201

4,5

min. 12
maks.36

min.3
maks.4

20

314

4,5

min 23
maks.56

min.5
maks.8

Za dlmnjske SCHIEOEL

vrijede ovakvi dijsqremi.

2
4
6
2
4
6
2
4
6

Ukupni
Broj prikljucaka
inslalirani
maksimalno
kapacitet Veliki grijaci Mali
maks. kW vode, sobne grijaci
vode
peci,
komada
komada
2
3
60
3
5
90
4
6
90
105
105
145
145
175
200

3
4
5

5
7
8

3
5
7

6
8
12

PODRUCJ E UPOTREB E t::::'Hmrtt:::: n: :::::UIiimrU:IIEmf:m::;::m':UmmImmrrmrII:f,tm:::mt::mm::mlM::,EttHl::f:::::::

Dimnjaci sistema SCHIEDEL upotrebljavaju se za sve vrste goriva (tvrda, tekuca i plinovila) kao i za razlicite
kapaeitete kotlova od 5 kW pa do 10.000 kW. Dirnnjaci a 13,5" 16 i e 20 em upotrebljavaju se kao sabirni
dimnjaei s prikljuccirna u razlicitim etazama, sto predstavlja veliku ekonornicnost. Razmak izmedu dva
prikijucka ne smije biti manji od 0,3 m, niti veci od 4 m. Visina od lozlsta posljednje psci do ispusta dimnjaka
ne smije biti manja od 4,5 m, u suprotnom treba za posljednji prikljucak izvesti poseban dimnjak. Na istu
vertikalu mogu se prikljuciti samo peci priblizno istog kapaeiteta . Ako se prikljucuju peel razlicitoq kapaci
teta, rnoze doci do porernecaja pravilne funkeije dimnjaka. U ovakvim slucajevirna treba naizrnjenicno
ukliucivati peel tako da istodobno funkeioniraju peel istoga kapaeiteta.

Dimnjaci sa zsjeanlckim
dimovodnim kana tom
sabirni dimnjak.
Lijeva tablica za loiiste
na plin vaii samo tada,
ako su ugrac1eni automat
ski termick! zetvsreci, ako
je vi~e od tri prikljucka na
jednoj vertikali (DIN 18160
list 1). Kad nema termlcklh
zetverece, treba se
pridriavati dijagrama
DVGW-TRGI1972.
Broj prikljucaka na sabirni
dimnjak odrec1en je pod
uvjetima da svi rade
istodobno sto u praksi nije
stuce]. Zato DIN norme
18160 travanjlapril 1981.
dozvoljavaju maksimalno
3 prikljucka. Sve podatke i
informacije 0 dimenzi
oniranju i broju prikljucaka
po toj DIN normi moiete
dobiti u IGM "Gradnja"
Zalec.

GRIJANJE 171

_ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI

Ovako izgleda dimnjak od

gotovih elemenata.

PRESJEK PRIKLJUtNOG I KONA~,NOG DIJELA DIMNJAKA

VENTURIUS

KROVNA PLOCA
DILATACIJSKA FUGA
2 mm/ - MINIMALNO 3 em
DILATACIJSKA MANSETA

OBZID S KLINKER - OPEKOM

VANJSKI PLAST DIMNJAKA
SAMOTNA CIJEV
KONZOLNA PLOCA
PREUZIMA TEZINU
OBZIDA DO H = 3m
GORNJA VRATA ZA CISCENJE PO
POTREBI
ARMIRANOBETONSKI PLAST
PREMA STATICKOM RACUNU
VRPCA 00 MINERALNE VUNE

-c

....,

:>(

::>

FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK

KOTLA (RA) = 80', 60, 45
FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK
KOTLA (RA) =60, 46
POLIETILENSKA FOLlJA, KOJA SPRECAVA
PRODOR CEMENTNOG MLlJEKA U IZOLACUU

::>

TERVOL PTP 120

Ci

-c
z
(ii

.:

'"

Go

::.::

:,' :.
r,.'

....

<0

.;."

::i

FAZONSKI KOMAD OTVORA ZA

CISCENJE (PA)

OTVOR ZA CISCENJE

ISPUNA PRVOG PLASTA DO

POLOVICE 16,5 em

SAMOSTOJECI DIMNJAK

172 GRIJANJE

l
TEMELJNO POSTOLJE DIMNJAKA

DIMNJAK U ZGRADI

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI

Vjdar

~Dim

SANACIJA DIMNJ AK A
Mozda malo pretjerujemo s uspcredborn, ali lakse ce se shvatiti kad kazerno
da mnogi dimnjaei zbog prehlade imaju hunjavieu, pa srnrcaju. Isejedak je vee
degutantniji izraz, ali je prikladniji za opis. To su dimnjaei koji su za zimu suvise
lako odjeveni irnaju premalu toplotnu izolaeiju, pa se dim u njima brzo hladi i brzo
se kondenzira vlaga. Tako nastaje crnosrrieda tekuca masa koja trazi izlaz na sve
strane. Dakako, ohladeni dim pri vrhu dimnjaka je teii i pritisce kao cep na niz e
toplije slojeve, koji onda pokusavaju izaci u stambeni prostor.
Stoga klasican, dobro izveden dimnjak mora imati dobru toplinsku izolaeiju
stijenki. Nekad su, to bile sarno opeke, a danas se za to vee primjenjuje i sloj ter
moizolaeij skog materijala. Svrha je da se zagrijani dim brzo ne oh ladi vee kao topliji
i lak si od vanjskog zraka juri u vis. Pogotovo ako su jos pritom glatke unutrasnje
stijenke na koje se cada tesko hvata .
Koji put takvi dimnjaei i predobro vuku. Sagori tako u tutanj i nepotrebno mnogo
topline. Ali, i kad sasvim normalno vuku, trosak grijanja je velik. Otuda stalni
pokusaji da se sto bolje iskoristi svako gorivo pa je tako nastalo niskotempera
turno loziste, koje omogucuje efikasno grijanje i s nizim temperaturama u dimo
vodu, uz posebne materijale dimnjaka koji su neprobojni za smolaste isejetke.
No dimnjaei mogu oboljeti i zbog n ekih drugih uzroka. Reeimo, greska moze
biti i u pogresnorn prikljucivanju lczista . Suvremena gradevinska medieina vise
nije bespornocna. Cak i starost dimnjaka nije vise n eizljeciva bolest. Postoje sred
stva i nacin i koji ce od starea napraviti mladica . A sto je najbitnije - bez rusenja .
KAKO OTKRITI BOLEST? U svijet dimnjaka moiete uci jednim pogledom
na vlastiti iIi susjedne krovove. Velika raznolikost u izgledu dimnjaka na prvi
pogled zbunjuje. No, pazljivijern prornatracu nece prornaci detalji po kojimaje lako
razlikovati bolesne od zdravih dimnjaka . U pitanju nisu sarno erne mrlje, ostecenja
vidljivog dijela dimnjak a, ispueali zavrseci iIi tragovi cadi na fasadi zgrade.
Dirnnjaci produzeni salonitnim eijevima - kako bi bolje vukli - u pravilu su uzrok
velikih problema. Takvi dimnjaci najbolje mogu posluz iti kao primjer na kojem
csmo objasniti uzroke i simptome bolesti dimnjaka.
Tanka salonitna cijev uzrokuje naglo ohladivanje dim nih plinova na gornjem,
najosjetljivijern dijelu dimovodnog kanala, pa se pojavljuje obilan kondenzat koji
se cijedi niz cijev i u donjem dijelu dirnnjaka prodire izrriedu opeka u zidovima
stvarajuci tamne smrdljive mrlje. Usprkos dodatnoj visini dirnnjak slabije vuce.
Stvaranje kondenzata pojacat ce se i pri promjeni goriva. Prijede Ii se s krutih
goriva na lozenje plinom, pojacano stvaranje kondenzata otapat ce cadu na unu

_
IGM "Gradnja" talec
proizvodi po Jicenci
SCHIEDEL salonitne
stitnike za otvore
dimnjaka VENTURJUS
SW. Rijec je 0 salonitnom
dlsku koji se pomocu
mjedenih nogu pricvrscu]
iznad otvora dimnjaka.
Zahvaljujuci svom obJiku,
disk pri strujanju zraka
preko dimnjaka izaziva
tzv. venturiefekt pri kojem
na otvoru dimovodnog
kanala nastaje dodatni
potlak i ubrzano strujanje
dimnih plinova. Osim sto
pospjesuju strujanje
dimnih plinova, ovl stitnicl
cuvaJu dimnjak od kls,
To je osobito vezno za
vrijeme toplih mjeseci kad
je veclne dimnjaka hladna
pa se kisa moze slijevati
priticno duboko u di
movodni kanal. VEN
TURJUS SW cin! ovalna
salonitna ptoce (1),
mjedene noge (2) s
navojem i maticama (4) te
betonsk i prsten. Montaza
je jednostavna, a
efikasnost vrijedna
paznJe, bez obzira na
smjer vjetra.

Ugradite neki alternationi

izvor topline kao solarni
sustau, aerogenerator i sl.

GRIJANJE t 73

_ _ _ __ _ _ _ _ DIMNJACI

Ovako izgleda bolestan

dim nja k , Mrlje na zidovima
sobe (a cesto i smrad)
pokazuju da su dimnjaci
ozbi/jno bo/esni. Nikakve
boje, premazl iii tapete ne
mogu popravitl stanje. U
ovakvom s/ucaju mogu
pomoci jedlno temeljitl
zahvatl kojl ce epriiectt!
probljanje kondenzata
kroz konstrukciju
dlmnjaka.

/ako je tesko povjerovatl

da u vrucem dlmu Ima
vode, clnjenlca je da prl
Izgaranju svlh vrsta gorlva
nastaju I znate koticlne
vodene pare. U h/adnlm
dlmnjaclma para se
oh/adl, a kondenzat se
cljedi niz stljenke
dlmnjaka. Ako dimovodnl
kanali nisu za~tlceni,
zldovi se pocinju obi/no
natapatl smrd/jivom
crnom tekuclnom jer je
naia/ost cinjenlc da
jedan kotao ucinke oko
40 kW prolzvodi u sta/nom
pogonu oko 4 kg vodene
pare (kod /oi-u/ja)
odnosno 6 kg vodene pare
na sat (pri primjeni
zemnog pune).

174 GRIJANJE

tr a snji m s tij en ka ma di mnjak a a mrlj e n a zidovim a ubrz ano ce se si r i ti U tal ogu

n n s t n lorn congorijPv nn j f>n1 k rut.ih coriv u i li loz ivog u lja im a su mpora koj i s kOI1
denznom vla gorn iz dima st va ra sumpora stu iii s u mporn u kiselin u koj a s vre ni en om
naprosto pojede dirnnjak. Posljedica j e propustanje dima, pojava mrlja i pukotina
i na kraju neefikasno i skupo grijanje.
Svi ovi simptomi ipak nisu dovoljni za brzu i jednozri acnu dijagnozu. Kao i u
medicini i ovdje treba razmotriti sve uzroke koji su doveli do ovakvih posljedica.
Gresk a moze biti u prikljucivanju loz ista, premalom otvoru dirnnjaka, dodatnom
prikljucku lozista ili u promjeni goriva.

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI
NAMJERNO OHLADIVANJE. Iako vecinu neprilika s dimnjacima izazivaju
hladni dimovodni kanali i stvaranje kondenzata, u posljednjih nekoliko godina
pojavljuju se takve kombinacije lozista i dimnjaka kod kojih je sve podredeno
snizavanju temperature dimnih plinova. Razlog je u stednji energije. Niza tem
peratura dimnih plinova znaci i manje gubitke topline, a dimnjak otporan na agre
sivne sastojke kondenzata Cini takav sistem sigurnim i ekonomienirn. Zbog toga
novije izvedbe plinskih bojlera imaju izrnjenjivac topline u kojem dimni plinovi
predgrijavaju vodu prije ulaska u sistem, kondenzat se kontrolirano odvodi, a u
dimnjak odlazi praktick i hladan dim. Usteda energije je znatna. Niskotempera
turna lozista imaju vrlo visok stupanj iskoristivosti goriva. Tako Vaillantov uljni
kotao GP 120/1 calormatic nudi iskoristivost od 92 posto uz mogucnost rada pri
zagrijavanju vode u sistemu na sarno 3S'C (idealno za podno grijanje). Kotlovi za
vel ike sisteme imaju vee i umetke od keramike kako im pri radu na niskim
temperaturama kondenzat ne bi mogao stetiti,
Zelite Ii, dakle, stedjeti energiju ugradnjom nekog niskotemperaturnog lozista,
morate sanirati vas stari dirnnjak, bez obzira sto je jos u dobrom stanju. Briga 0
dimnjacima uvijek se isplati, izlijeeeni dimnjaci starog loaista iIi dimnjaci dobro
pripremljeni za stedljiva nova lozista,
znaee uvijek veliku uste du troskova
grijanja.
Za sve Iijene dimnjake koji slabo vuku iIi im se smjer rnoze pratiti po vidljivim
tamnim mrljama na zidu, neizbjezno je temeljito lijecenje. Dok se dio dimnjaka
iznad krova obnavlja r usenjem i ponovnim zidajem, rijetko se tako radikalan
zahvat prirnjenjuje na cijelu visinu dimnjaka. Za to i nema potrebe. Uklanjanje
cadom natopljene zbuke sa zidova i nancsenje nove bit ce najneugodniji dio posla .

Ako toplinu sagorjelih

plinova lelite bo/je isko
ristitl, morate rscunet! s
tim da ce u dimnjak stic!
vee prtttono oh/adeni. Do
vrha dimnjaka potpuno ce
se oh/aditi os/abadajuei
vellke kollcine vode. U
nezssticenom di
movodnom kana/u ta voda
je prava katastrofa.
Dobrom izo/acijom
dimnjaka usporava se (iii
c:ak onemogueuje) pojava
kondenzata, a stijenke
otporne na v/agu i kiseline
sprijec:it ee svaku stetu.

Pri izvedbi [asade pazite da

nema toplinskih mostova.

Zi~:::,STrri::::~ ,C:U(~~)iL,~~\~ !;~~

.,..-:..<:::::::::-:.:::.::.:..;::-;:;.:.;::.;.;.;::;:;:;:;:;:;:;:::;:;::::::::;;:::;:;;.:-:.:.:.:

ill~iill,i~~I:~I:jil;i[i~:I~I~~ll~111111

Sirukiura loplinskog
izolacijskog sloja mora biti
takva da ne uzrokuje konden
zaciju i vlaienje zida .

GRIJANJE 175

_ _ _ _ _ _ _ _

Toplinsku izolaciiu ugrad iie

u podn e i krovne poursine.

:;i:i~%:~:;(r:ir:r:#1:~~~ \1:)K()~L.1 ;\1 !:~:~:

DIMNJACI

Ako nakon takve sanacije zidova u vu cet e u dimovod sa motnu il i metalnu cijev,
dimnjak ce biti kao nov .
Prije svega, dimnjak valja temeljito ocistiti od cadi i od krhotina opeka i zbuke.
N akon Ciscenja n ece biti te sko izrnj cri ti slobodan promjer dimnog otvora i tako
odabrati promj er cijevi koju treba uvuci u dimnjak.
Najj eftinije i n ajprakti cnije rje senj e kojim cete osigurati n epropusnost dimnjaka
svakak o su sav itlj iv e m etaln e cijevi. U na s ih proizvodi:
MLADOST - PANAFLEX, 76300 Bij eljin a, Radojk e Laki c 145, tel. (076 )44
211, 45-490.
Proi zvodn im progr am om obuh va cene su tri vrste cijevi:

Nakon clseenja dlmnjaka I

provjere prohodnosti
dimovodnog kanala
metalne cijevi se umecu u
dlmnjak kroz gornji otvor.
Kako blste slolaksali
posao, na donjl kraj eijevl
pricvrstite skosen drvenl
cep s kukom I premalite
lojem. Za kuku privezite
cv rst konopae, kako blste
uz uguravanje na gomjem
kraju, eijev mogli I
povleciti na donjem kraju
dimnjaka. Na taj nscin
cete lakse uvesti metalnu
fleksibilnu eljev I u
voc1ene dimnjake, tj.
dimnjake koji u nekim
dijelovima Imaju koso
Izveden dlmovodnl kanal.

Metalne fleks ibilne cijevi

predstavljaju relativno
jednostavno i vrto
efikasno rjesenje za
sanaeiju dimnjaka.
Proizvodi ih UNIS - "Mla
dost " iz Bjeljine, a ovisno
o materijalu i izvedbl
isporucuiu se pod na
zivima FUMINOX, FU
MIFLEX i FUMALU.

t =~

L. " .,
1:"

"ill

:!

:...~

: , '. . . G ~ 6 : ' -; 0
~

.... ..

-=' ;. ~'. ~.-

Spoj eijevl s urec1ajem za

grljanje molete lzvesti na
jedan od ova tri nscins,
ovlsno 0 obliku I Izvedbl
dlmnjaka na mjestu
prlkljucenja.

76 GRIJANJE

Na donjem kraju zavrsnog

elementa vidi se odvod
kondenzata. Uz samu
metalnu eljev treba
ostaviti I otvor od
najmanje 20 em za venti
laeiju dlmnjaka .

I gornjl kraj ovako saniranog dimnjaka treba biti pro

plsno Izveden. Ne smije se zaboraviti niti otvor za
ventilaeiju dlmnjaka koji na ovom mjestu nije veci od 5
em, jer strujanje zraka oko metalne eljevi osigurava
dobro funkeionlranje dimnjaka, ali I trajnost Izvedbe.

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI
FUMINOX - eijevi od visokolegiranog austenitnog celika iIi nehrdajuceg celika
promjera od 80 do 600 mm. Zbog kvalitete i debljine pogodne su za sve vrste goriva,
ali su i najskuplje.
FUMIFLEX - cijevi su od istog materijala, ali s trakarna tanjeg lima, pa se
primjenjuju kod manje opterecenih loztsta .
FUMALU - eijevi napravljene su od debljih traka aluminijskog lima, nisu
pogodne za loiiSta s puna oslobodenog sump ora (kruta i tekuca goriva) pa se upot
rebljavaju za plinska lozi sta. Promjer im je od 80 do 200 mm i mnogo su jeftinije
od prvih dviju vrsta eijevi.
Koju vrst eijevi odabrati i kojeg promjera odluka je koju ne valja donositi odoka.
Pri izboru treba dobro pogledati upute i tabliee proizvodaca, jer s dimnjaeima se
ne isplati izvoditi trikove, u zelji da se postigne nernoguce. Vrst goriva, tip loz i sta,
konstrukcija i materijal dimnjaka, promjer i visina dimovodnog kanala, potreban
podtlak i slicni detalji moraju bib ispunjeni.
Proizvodaci imaju za svoje proizvode napravljene dijagrame koji su rezultat
iskustva i mjerenja, te ih se valja pridrzavati.
Odredeno gorivo i loziste treba npr. uz visinu dimnjaka od 7 do 8 m promjer
eijevi od 20 em, dok je za visinu od 8 do 12 m dovoljna eijev promjera 18 em. Za
plinske plamenike s prisilnom ventilaeijom potrebna je uza eijev od onih bez
ventilatora. Pogledajte, dakle, sve tehnicke karakteristike elemenata postojeceg
iIi buduceg sistema grijanja, pa tek nakon toga odaberite sto yam treba.

Pregledajte i krotme-iaoanske
prozore.

Zabrtvite i spojeve dimnjaka,

ventilacijskih kanala i TV
antena koji prolaze kroz
krotmu poorsinu.

GRIJANJE t 77

10

SUNCEVA

ENERGIJA

ir

J5

'J

Sve je vise objekata gdje

se na krovovima i
terasama (cak i u
dvoristims] zrcale solami
kolektori.

180 GRlJANJ E

Govoriti 0 besplatnoj energiji u vrijeme kad nam se od cijene svakog kilovatsaLa

dize kosa na glavi zvuci besmisleno, ali i to je moguce. U Sjedinjenim Drzavarna
(Kalifornija), Izraelu i Australiji ugradnja solarnih sistema vee je postala zakon
ski obavezna, u nekim zemljarna za takve se investicije nudi niz pogodnosti (popusti
pri kupnji i povoljni krediti), a kod nas - nista . Nemamo cak ni pravih informa
cija. Najnovija ispitivanja pokazuju da klasican solarni sistern u podrueju uz more
moze ustedjeti godisnje oko 700 k Wh/rn ", a u kontinentalnim podruejima oko 450
k.Wh/m''. Ako u nas otprilike 1 kWh kosta 0,1 DEM, znaci da se solarnim siste
mom povrsine 6 m 2 rnoze ustedjeti godisnje oko 400 DEM.
ZA GRIJAN,JE I TOPLU vonu. U dornacinstvima i javnirn objektima erier
gija sluz! za zagrijavanje i za pripremu potrosne tople vode. Ovisno 0 podneblju
kao i 0 intenzitetu tr osenja te vode utrosak energije varira u ukupnoj bilanci
top line, no ipak se moze uzeti meritornim podatak da se oko 20 posta energije u
dornacinstvima utrosi upravo za pripremu potrosne tople vode . Kako je to vrlo cesto
elektricna energija, takva je usteda ujedno i najveci efekt jer dobro je poznato da
je elektricna energija najskuplji energent.
Stoga i nije cudno da u posljednje vrijeme na mnogirn kucarna sve cesee nicu
neke tamne plohe. Taj trend je vrlo intenzivan, pa u mnogim zemljama solarna
industrija dozivljava pravi procvat i vrlo cesto niz subvencija zbog zajednickih
interesa stanovnistva i drzave, Sarno u Japanu irna vise od tri milijuna solarnih
uredaja (kompletne instalacije za pripremu potrosne tople vode) a u Izraelu vee
svako trece dornacinstvo ima toplu vodu iz solarnog sistema. No, najilustrativniji
podatak je iz SR Njernacke, gdje je vee sada ugradeno preko 250.000 m? solarnih
kolektora, a do 1995. godine predvidaju cak 15,000.000 m".
Sto bismo onda mi trebali dotad ugraditi duz naseg suncanog Jadrana, gdje
je insolacija gotovo dvostruko veca negoli u srednjoj Evropi.
I spitivanja u n asoj zemlji pokazuju slijedece:

[I

_ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA

P41Br". '_lIll1illt41
OSIJEK

488

0,38

PULA

630

048

SPLIT

887

0,60

ZAGREB

435

0,36

Tros"kovi izuedbe dobre

toplinske izolacije obicno ne
prelaze 3 posta od ukupne
inuesticiie pri izgradnji nove
zgrade, a smaniuiu tros"kove
grijanja i do 40 posto.

N a osnovi stvarnih podataka i ispitivanja na instaliranim postrojenjima,

iskustvo pokazuje da se iskoristenjern sunceve energij e rnoze ustedjeti 65 do 75
posta od ukupnih pot.reba energije za zagrijavanje potrosne tople vode.
Prema ovirn podacima lako je izracunati mogucu ustedu, pa ako se spremate u
investiciju mozete napraviti i elaborat 0 ekonomskoj opravdanosti zahvata. Nasa
iskustva pokazuju da se takva investicija isplati kroz smanjenje troskova ener
gije za relativno kratko razdoblj e - za cetiri do devet godina, jasno, ovisno 0 kli
matskim uvjetima i rezirnu potrosnje vode.

-....

.:.:,.,<:,:::::"":;:;:";":<:,:::,:::,:;::.::,:",;,,,.

ODABIR SISTEMA
Prije odluke 0 primjeni sunceve energij e treba prouciti solarn e karte i in sola
ciju kako bi se dobila tocna racunica da Ii se instalacija isplati . Za nasu zemlju
postoji karta s oznacenirn zonama insolacije, pa se ukupno solarno zracenje na
nasem podrueju krece dnevno od 3000 do 4350 Wh/rn", sto znaci da se u
nnjsuncan ijern mjesecu srpnju (julu) moze dn evno dobiti besplatno i do 7,5 kWhl
m 2 encrgije u najsuncanijoj zoni.
Sad treba odluciti da Ii primijeniti sistem s prirodnorn iii s prisilnom cir
kulacijom. Rod prirodne cirkulacije vode, uredaje treba posta viti tako da se sprem
nik nalazi iznad solarnih kolektora ida su svi cjevovodi polozeni tako daje moguca
prirodna cirkulacija . Cesto se zaboravlja da cjevovodi moraju imati uspon iIi pad
ovisno 0 smjeru cirkulacije pa nastaju problemi jer cirkulacije jednostavno ncma.

POVR SINA (u m2) UGRADENIH

SOLARNIH KOLEKTORA U SR NJEMACKOJ

I
I

I
I

250.000
I

200.000

/~

150.000

100.000
Dok za na~u zemlju
postoje samo procjene u
SR Njemackoj se tocno
zna da Je 1986. godine bilo
instalirano 220.000 TTY
solarnih kolektora, a do
1995. godine prognoza je

cak 15,000.000 TTY.

50.000

I-~ -

Sve uredaje za grijanje treba

pregledati i oeistiti prije
ogrjevne sezone.

- - -

1978 1979 1980 1981

--

1982 1986 1995

.'?'

"'&' Ii. f'; ~~:" V1' ;*, f% Uf.7<d U\ Hi'''

.;.)' ~~ .~. ~ I. ~ .U ~ 7:::-::; t &~ $. ~t~ :?:t
<:
i,.,:,: p,;>.i ~ i ~ t 1 tJ~ '~,,,@ iW U 't~h'

~ .:~r.!l~r,.:.f~..:.r:f.!~.;:.I~..r~.!;:.li:;.:r.~: '.-:~.i: ~~~~~~~~~J~lfl:'

f~ '.,!;7.,:1.X,r.i~
...

..:.

-:.:-:-:.:<:::::::::::::::::::::::::::::::

GRIJANJE 181

_ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA

3000

. '

~_.

LJUBLJANA

3500

3000

Sprijeiite ispuitanie iii

nekonirolirano istjecanje vade
iz sistema grijanja.

3350

'~m~'~
NOYI SAD

)
'!f>(fJ

PULA
BEOGRAD

/111
3250"

Srednje godi!mje globalno

suncevo zrscen] u
Jugoslaviji (u Whidanlrrr)
je vrlo visoko, pa tu
besplatnu energiju treba
sto vise iskoristitl.

...

r--

.....
f-

.....
I--

6
r--

f-

f-

f-

f-

r--

--

--

2
I--

--

SREDNJE
GODISNJE
VRIJEDNOSTI
(kWh/m 2d)
f-

ZONE

r-f-

f-

r--

2
3

f-

1 1=
l-

'0
E

. ....

,., ...., ...., ...., ...., N Z 0

....,
.:c
Z
~ z :><::
z z z 0
-o
....,
c ...., ...., z en
o, w
> :::>

o
o,
11.
:::>
~

...., -o
-J 'N
a: o
cr: 0I- :::>

-J
W
:::i (J)
I(J)
0
(J)
acr: U5...., >w 0 I-rr 5(J)
:><::
:::i
W

INSOLACIJA

()

z
U5
0
a:

11.

5
6
7

3000
3350
3500
3800
4000
4200
4200

Insolaclja je nejvec u srpnju. Tada

se dnevno mole doblti i do
7,5 kWhlrrr energije ako su solami
kolektori u najsuncanljoj zoni.

DIMENZIONIRANJE ELEMENATA
Aka je moguce, ugradite
sistem s autamatskam
regulacijam sabne temperature.

182 GRIJANJE

Najvaznije je znati koliko tople vode treba zagrijati. Zato postoje strucni po
daci kao i razni dijagrami-nomogrami za brzo i efikasno odredivanjeelemenata
sistema prema podacima proizvodaca. Pritom treba paziti da se ponudeni podaci
ne upotrijebe za neki drugi sistem. Npr. proizvodac TEHNOMONT-Pula ima
pregledne tablice iz kojih se moze odrediti velicina spremnika, broj kolektora,
povrsina cijevne spirale i nagib kolektora, ali ako imate neki drugi kolektor, treba
preracunati povrsinu, jer "Tehnomontov" ima 1,91 m 2 dok drugi moze imati vise
ili manje. Cak i da su istih karakteristika i da imaju isti stupanj djelovanja mora
se uzeti u obzir i povrsina.
Vrlo je vazno da su kolektori okrenuti u smjeru Sunca i adekvatno nagnuti, no
nazalost na nizu objekata taj uvjet nije postovan. Podaci u tablici to tocno pokazuju.

_ _- - - - - - - - - - - - - - S U N C E V A ENERGIJA

:;:;:;

:::::::::::i:::: :::::::~:;: :'

.:....;;:;:;:;:::::::;::

;:;;" .:. :::::.::.::::}:;:::::;: :;::{

l~i li: :I~.i:i l[lii!i ii!~I! li: :i~1:~J~llii

DVA SOLA RNA SISTEMA ZA PRIPREMU POTROSNE TaPLE VODE

Sniienjem sobne temperature

samo za jedan siupan] ustedjet
cete 6 posto energi]e.

Sle<t1je

r' irw;o:a!no

Broi oscoa

Potrebevode laete--:I. so-ern. m3

Vdan

Povrt.
IIOIek.m2

sotsrni kotektori najce[;ce

sluze za bespletno
zagrijavanje potrosne
tople vode.

PRISILNA CIRKULACIJA

CIRKULACIJA POMoCU CRPKE

PRIRODNA CIRKULACIJA

TERMOSIFONSKI SISTEM

maksimalco

POlTebe vode
Zaprem . sprem. m3
Vdan

Povr~ .

IIOle'. m2

POlrebe voce
Vdan

Zaprem. sprem. m3

Povr~.

I<olek.m2

40

0.06

12

Il1

0,9

1,8

so

0.14

!I)

0,12

2,4

120

0,18

3,6

100

028

5,6

120

0,18

3,6

100

027

5.4

270

8,4

100
200

0.24
0,30
0,36

4,8
6.0

240

72
9.0

360

300

0.36
0,45

0.45
0,5Q

450

0,70

72
8.4

360
420

0.54

10.8
12,6

540

0,84

0.63

630

0.98

19.6

9,6
10,8

480

14.4
16,2

720
810

1.12

22.4

5-40

0.72
0,81

128

25,2

12.0

600

0.90

18.0

sn

1.40
2.10

28.0
42.0

2.80
420

84.0
112,0

5
6
7

240
283

320

0.48
0.5-4
0,60

360

10

400

15

600
000
1200

:n
30
40

0.42

0,90

18.0

sco

1.35

27.0

1.20
1.80

24.0
36.0

1200
1000

1.80
2,70

36.0

1350
,000

5-4.D

2700

2.8

112
14.0
16,8

56.0

1600

2.40

48.0

2400

3.60

72,0

3600

5.60

Il1

2400

3.60

72,0

3600

5.40

lD8.0

5-400

8.40

168.0

!I)

3200

4.80

96.0

720

144.0

1120

224.0

100

4000

6.00

120.0

9,00

180.0

14,00

280.0

150

6000
8000

9,0

100

2\.0

420

240

4800
6000
!nOD
12000

360

480
600

200

300
400

12000

12.0
18,0

16000

24.0

500

2aXXl

30,0

13.5

210

18.0

360

7200
!nOD
13500
18000

10000

27,0

540

24000

36.0

30000

45.0

28.0

560

27000

42.0

720

36000

!nO

45000

56.0
70.0

840
1120
1400

Elementi solamog sistema

mogu se odrediti iz ove
tab lice.

SISTEMI SPAJANJA
Kolektori se eesto krivo spajaju. Ne srniju se spajati kao radijatori u jednom
nizu vee ih treba spojiti tako da je kr oz sve jednaka cirkulacija, sto znaci da voda
kroz svaki kolektor ima jednak put, a dimenzije cjevovoda moraju biti prema
svakom reciprocne ili identicne, To je tzv. Tiechelmann-sistem. Jedino ovako
spojeni kolektori mogu svaki za sebe dobro funkcionirati, Inace bi voda cirkuli
rala kroz onaj koji ima manje otpore, a ostali bi bili bez cirkulacije i ne bi zagri
javali vodu u sistemu. Cirkulaciju mozete kontrolirati tako da opipate je li izlaz
tople vode na svakom kolektoru podjednako topao, jer to je jedini dokaz da je u
svakome dobra cirkulacija. U protivnom, uzalud yam sva oprerna kad od nje nema
koristi iIi je pak minimalna (20 do 30 posto). Osim spajanja vaz no je i pravilno di
menzioniranje, a podatke 0 tome naci cete u tablici.

GRIJANJE 183

_ _ _ __ __ _ SUNCEVA ENERGIJA

POTROSNJA

Vdan

II'

VELIKA

I'\.
Tokom noci u svim
proslorijama smanjite
iemperaiuru na 15C.

SRE DNJA
MALA

~ ~

I"'. ~

? 7

\.

r\.

800

ur

cr

600
>"!j500

z
>(f)

~
~

"'" ,

0::

0300
0-

200 ~

I'" ~

BROJ OSOBA

400

I' '" ZAPREMINA BOJLE AA

12 1110 9 8 7 6 5 4 3 2 1 \ 00 4; 600 800 1000 1200

2
4

I-

-,

8
10 w I-- ~

I--- -

c5

12 ~

14 ~
>
16 ~

L......

Reiim

koristenja

----J

Bro] clanova
obltelji-korisnlke
tople vode
P=1 ,91 m'
1-2

150(100)

0,6

200 (225)

1,2(.1,3)

5-6

300

1,5

7-8

400(500)

2(2,5)

Korislenje

1-2

150

0,6

od IV-IX.

3-4

300

1,2

mjeseca

5-6

400(500)

1,5

7-8

600

Solama povrsin neto

ovog kolektora je 1,91 nr.

Nagib
ko!ektora
prema
vodoravnoj
povrsini

NajbolJI uctne postire se

ako je kolektor okrenut
prema jugu / postavljen
pod nag/bom od 30
stupnjeva u odnosu na
vodoravnu povrsinu. Ako
se leli postlcl tst! u{;inak
kod odstupanja od pra vca
I nagiba, apsorpcijsku
plohu treba povecsti za
faktore navedene u tablici.

184 GRIJANJE

Povrsina cijevne Ekspanzijska

Potreban bro Potreban
volumen
bakrene grijalice posuda
kolektora
"Tehnomont" spremnika (1) u spremniku (m')
SKT-40
2

Cjelogodisnje 3-4
korislenje

Nomogram potrosn]e
prema podacima "TVT
BORIS KIDRIC".

Optimalni
volumen
ekspanzijske
posudeje od 5
do 10 L U
slucaju da lakvih
nema na Iriis lu
treba odabraIi
"Gorenje" Varflex
25 L

Nagib
kolektora

45"

30

ISTOK
90' 60'

STRANESVIJETA
JUGOISTOK
45'
30'

JUG
JUGOZAPAD
0' 30' 45'
60'

ZAPAD
90'

90'

2,07

1,96

1,76

1,59

1,50 1,59

1,68

1,86

1,97

75"

1,99

1,53

1,42

1,28

1,20 1,28

1,35

1,45

1,89

60'

1,73

1,32

1,22

1,13

1,08 1,13

1,16

1,26

1,65

45'

1,43

1,20

1,13

1,05

1,01 1,05

1,07

1,14

1,36

30'

1,30

1,14

1,00

1,03

1,0 1,03

1,03

1,08

1,23

15"

1, 16

1,09

1,07

1,05

1,03 1,12

1,12

1,12

1,12

1,12

1,12

1,12

1,12

1,12 1,12

1,12

112

112

.::

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

SUNCEVA ENERGIJA

Ocito sistem spajanja kolektora je vrlo kompliciran i treba ga uvijek dobro

izvesti, jer krivo spojeni sistemi ne griju niti stede koliko je potrebno.
I raz liciti kolektori mogu se spojiti u jedan sistem, ali pritom treba ugraditi i
regulacijske ventile kako bi se sistem mogao balansirati. I ovdje kao i kod ostalih
instalacija treba provjeriti cirkulaciju. Sistem je izbalansiran onda kad se na
svakom izlaznom prikljucku iz kolektora postigne ista temperatura. To je dokaz
da kroz sve kolektore voda jednako cirkulira.
U slucaju kad imamo dva i dva ista ko lektora, ako je otpor kroz dva krajnja
veci, ugradit cerno dodatne ventile na one u sredini. Te ventile treba prigustti sve
dok se ne poveca otpor kroz ta dva srednja kolektora tako daje kroz sve kolektore
ista cirkulacija, a to ce se postici kad bude ista temperatura na izlazu iz svakoga.

U prostorijama gdje se ne
boravi preko vikenda (uredi,
kancelari]e, radionice, pogonske
prostorije) treba regulirati
iemperaturu na minimum, ali
vodeei racuna da ne dode do
zamrzavanja.

PREZIMLJAVANJE
Koliko i kakvog solarnog medija treba staviti u sistem? Ponajprije treba reci
da ti sisterni sadrze vrlo malo vode. Tako obican sistem za obiteljsku kucu sa so
larnim bojlerom od 300 litara i oko 6 m kolektora sadrZi oko 20 litara medija . To
znaci da treba malo i zastitnog sredstva. Solarnu instalaciju ne treba prazniti vee
je napuniti nekim zastitnirn sredstvom.
Tccka smrzavanja mora biti oko 10 C niza od predvidene zimske temperature
za to podrucje.
To zriaci da npr. u Zagrebu i Beogradu treba osigurati sistem od -25 (jer su
zirni obicno najnize temperature - 15C, au Ljubljani solarni medij morao bi imati
malo nizu tock u srnrzavanja - na -28"C .

MJERITI TEMPERATURU IZLAZA

Kao zastitno sredstvo uzima se obicno antifriz koji sadrzi aditive za zastitu
instalacije protiv starenja, nastanka taloga, korozije i slicno, pa ga ovisno 0
svojstvima treba mije sati s vodom u sarnoj instalaciji, da se postigne zahtjevna
tocka smrzavanja.
Takva se sredstva kod nas prodaju pod nazivom PKL 100, PKL 300, PETROL
PKL, HINS PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 i slicno.
Upute 0 upotrebi treba detaljno procitati prije kupnje, jer neka sredstva
zahtijevaju posebne uvjete. 'I'ako npr. PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 nije
podesan za instalacije s pocincanirn cijevima. Zastitno se sredstvo obicno unosi
crijevom kao kod punjenja instalacije grijanja (smjesa vode i tog sredstva) i to
tako da se protutlakom vodovodne mreze ugura odredena kolicina medija u sis
tern. Nakon toga sistem treba odzraciti i podesiti tlak da sistem bude dovoljno
pun . Areometrom (za ispitivanje tekucina kod akumulatora) provjerite tocku
smrzavanja i sistem je miran nekoliko godina. Prije Ijeta obavezno treba provje
riti da li je sistem pun i odzraciti ga na najvi sern mjestu, a prije zime provjeriti
tock u smrzavanja.

U sistem s vise reztlcittn

tipova kolektora treba
ugraditi regulacijske
ventile zbog balansiranja
instalacije.

Radijatore nemojte zaklanjati

zavjesama niti ogradivati jer to
smanjuje prijenos topline u
prostor.

-GRIJANJE t 85

CRPALKE d.o.o,
Sigurno ste primijetiIi kako iza hladnjaka
struji topIi zrak, ]este Ii pomislili da bi ta
toplina mogla zagrijavati vodu? Ako tom
toplinom zagrijavate recimo vodu tada ste od
hladnjaka dobili tzv. toplinsku crpku,
Najvaznije je pritom da se osim povoljnog
efekta trecinom elektricne snage uspije na
izlazu izvuCi toplinski ucinak za zagrijavanje

TOPLINSKE CRPKE
Dakle, ako je 600 W potrebno za pogon kompresora, za zagrijavanje
vode na raspolaganju je eak triput vl~ energije negoli za pogon
kompresora. Ovisno 0 Izvedbi I naeinu prljenosa tcpllne, ti se
odnosi mogu i mljenjali, ali krecu se uglavnom u lim okvlrima,
SISTEM RAOA
Topllnska se crpka, kao I hladnjak, sastoji od slijedeCih dijelova:
isparivaea, kompresora, kondenzatora I ekspanzijskog venlila.
Isparivac je izmjcnjivae topllne smjesten u prostoru pa medij koji
slufl za prijcnos topline hlapi, a kompresor ga komprimira i
transportira u kondenzator. Toplinu koju medij oduzima okolini i
pritom mljenja svoje agregatno stanje, sad prenosi toploj vodi u
bojleru . Na taj je naein proces zaokruzen I trajno se odvija, a pritom
se tro~1 sarno cnergija za pogon kompresora. Toplina se oduzima
vanjskom zraku, podzemnoj I povrsinskoj vodi, zemlji I sl.
Zato I toplinske crpke Imaju osnovnu oznaku
Z iii
V ovisno
o mediju ad kojega oduzimaju toplinu (Z-zrak, V-voda), a slljedeci
broj je oblcno iznos toplinske snage na izlazu u kW. Tako se
Z 2 A (B, C iii 0), koja
naprimjer najCeilCe upotrebljava jedinica
irna loplinsku snagu ad 2 kW, a za pogon kompresora treba sarno
600 W elektricne energije, Takva crpka moze radiU pri
tcmperaturama ad +5 do +35'C I njome mozete postici
temperaturu vode do 55'C, ~to je dovoljno za sve namjene, a pritom
se Ipak ne talozl previ~ kamenca.
Najrasirenija vanjanta toplinske crpke za zagrijavanje
Z 28 . Ima bojler 280 I, Mg anodu,
tople vode je model
elektricni grijae od 2000 W za sluca] kad vanjska temperatura
zraka padne ispod +S'C. Bojler se mofe kombiniratl za razne
namjene kao dodatnl element, zasebno, zatim kao dvonamjensko

rc

grijanje za solarne sisteme u bivalenlnim sistemima I sl.

Analizom je zakljuceno da se toplinska crpka isplall u obiteljskoj

kucl prosjccno za 4 do 5 godina, a tamo gdje treba vi~ topic vode

(na primjer u Irizerskom salonu, restoranu i sl.), znatno prije.

Informadje: GORENJE TOPLOTNE CRPALKE,

63320 Titovo Velenje, Partizanska br, 12,

tel. (063)853-231, 856-796, telefaks (063)854-762.

rc

rc

rc

Isparivat

_. --.-?
1. Kondenzator
2. Isparivac
3. Ventilator
4. Kompresor
5. Elektrogrijac
6. Rashladni sustav
7. Ispust kondenzata
8. Izlaz tople vade
9. Poklopac
10. Bojler-spremnik
280 litara
11. Prikljucak za
recirkulaciju
12. Mg anoda
13. Ekspanzijski venti I
14. lzmjenjivac topline
(za verzlje rc Z 2B i
TtZ2A)
15. Ulaz hladne vade
16. Toplinska izolacija

8
6
11

Velik izbor tipova i raznih modela s toplinskom snagom do 15 kW.

10

16

--~
9

12

Najcdca je verzija toplinske crpke llPTC Z 28 - gdje su kompresor

I bojler od 280 IItara jedna cjellna. Postoje I druge verzije TC Z 2A
(bojler ad 200 lltara ito je najjeftinija takva verzija), te TC Z 2C i
TC Z 20 gd]e je kompresorski agregat odvojen od spremnika.

Kondenzator
Slstem rada Istl je kao i kod hladnjaka pa su I dijelovi isli:
kompresor, isparivac, ekspanzijski ventil i kondenzator.

11
Stednja energije naioeci je
energetski izvor.

SUNCANE PLANTAZE
DOVOLJNO ENERGIJE
ZA CIJELI SVIJET
U suncsnom pojasu
Zemljine kugle gdje je
dozrscene energija Sunca
veca od 2200 kWh
godisnje mogle bi se
postaviti plantaie
suncevin fotonaponskih
kolektora koji bi prema
poznatim tehnologijama i
sadasnjem stupnju
efikasnosti mogli
proizvesti dovoljno
etektricne energije za
potrebe cijelog
coviecenstv, bez
zagadivanja okoline, bez
velikih dimnjaka, bez
bojazni od zracenja i bez
bojazni da ce energetski
potencijal tog izvora
presusiti.

188 GR/]AN]E

ALTERNATIVNI IZVORI
ENERGI]E
Teske je danas biti dobar prognozer, ali je zacijelo sigurno da nasi energetski
izvori nece trajati vjecn o. Mnogi znanstvenici i razne medunarodne institucije
imaju niz prognoza, ali nam se cini da je ipak prognoza Svjetske konferencije za
energiju najvjerodostojnija. Ne ulazeci previse u strucne procjene i objasnjenja
(postoji naime niz znanstvenih metodologija razmatranja opcije energetske
po trosnje s raz licitirn varijantama razvoja), a uzevsi kao najvjerojatniju srednju
varijantu tada je izvjesno:
ugljen ce se k ao energent najk asnije iscrpiti
nedokazane rezerve nafte nestat ce oko 2020. godine tj. ,a vjerojatne rezerve
mogu potrajati jos maksimalno 10 godina
dokazane rezerve plina iscrpit ce se takoder vee 2020. godine, mada postoje
sanse da se s ocek ivanirn jos postojecim rezervama produz i vijek koristenja
prirodnog plina do najk asnije 2060. godine
u uvjetirna sadasnjeg nacina koristenja urana njegove rezerve sa svirn
dokazanirn i dodatnirn rezervama iscrpit ce se takoder oko 2020. godine .
Ove svjetske prognoze pokazuju da su rezerve goriva ogranicene. Osim s
njihovirn brzirn iscrpljivanjern treba racunati i na trosk ove pri stvaranju i vadenju
fosilnih goriva jer ce za desetak godina trebati vise energije za njihovo vadenje
nego sto ce je sadrzavati.
Preostaje narn stoga vrlo brza orijentacija na izvore energije koji narn se sarni
narnecu. Neosporno je da zasad nerna jasn ih alterriativa za sup stituciju fosilnih
goriva, a kako je rijec 0 svjetski najatraktivnijern biznisu (danas energetika
temeljena na iskoristavanju neobnovljivih izvora energije, tj . ugljena, nafte, plina
i urana, angaz ira od 17 do 25 posta ukupnih drustve nih sredstava) svirna narn je
jasno 0 kakvirn se naporirna i sredstvima radi pri pronalazenju dostojne zarnjene
za energetske resurse koji narn polako ali sigurno postaju nedostatni. Sve ostalo
su igre mocnog kapitala koji je sedarndesetih godina slornio jeftino naftno trziste
nakon cega je uslijedio visegodisnji rat cijena i interesa da bi barel nafte
osarndesetih godina kostao cak i 42, a i nadalje varira ovisno 0 krizi n a
bliskoistocnorn podrucju,
Stoga nisu u pravu prognozeri koji smatraju da u uvjetirna ovako jeftine nafte

I=
r

b
I
r

i=

5
L

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

ne treba t r 5i sredstva na razne druge oblike energije. Dva su razloga koji to

potvrduju, Ogra niceno st rezervi nafte i nuznost ekonomske i energetske
neovisnosti,
Hocemo li u sxor o umjesto hidroelektrana, termoelektrana i nuklearki imati
polja vjetre nj .a, su nca n e plantaze, bioenergetske farme i vodikovode?

VODIK - ENERGENT BUDUCNOSTI

Sva fosilna goriva imaju velik nedostatak koji svakirn danom sve vise pritisce
stanovnike n Sf kugle. Zagadivanje okoline, te promjene mikro i makroklimatskih
uvjeta vee je t olik o da jedino cist i za okolinu bezopasan energent moze imati
buducnost, Pritom je vrlo vazno da ga ima dovoljno i da je njegova eksploatacija
jeftiria i ek o ornsk i opravdana.
Mora, jezer a , rijek e, izvori i svi ostali vodeni tokovi obiluju vodikom.
Rasprostranjenost mu je dakle odlicna. Iz vode ga mozemo dobiti na niz raz licitih
nacina od k oj ih je sarno metoda elektrolize vode razvijena do komercijalne
prirnjene. Za raz gradnju vode na vodik i k isik potrebna je energija i tu sada postoje
sanse i moguc os t i da se za tu potrebnu energiju iskoriste razni oblici alternativne
energije, od k oiih su vrlo pogodni solarn i sistemi. Tako dobiven vodik treba
uskladistiti, no tu irna i nekih tehnick ih problema. I sarno izgaranje vodika moguco
je na dva nacin a : primjenom gorivih celija dobiva se elektricna, a primjenom
katalitickih gorion ika toplinska energija . Kod svih tih procesa bitno je da tog vodika
irna zaista svu a ok o nas, a tehnicki problemi koji prate proces proizvodnje,
skladistenja i p r imj enu su rjesivi do ekonomske opravdanosti.
Pritom treba 0 imah razjasniti da vodik i nije novi izvor energije vee sarno moze
biti njen prijen osnik, jedan od oblika, bas kao i elektricna energija, pogodan za
transport, za sk la d istenje i efikasnu upotrebu. Razne izvedbe automobila, aviona
i slicno na vodik kao spremnik energije pokazuju daje una toe pocetnirn tehnickim
problemima nada u opravdanost takvih napora zbog buduce primjene vodika bila
potpuno opravda na, Takoder je vrlo vazno da je pri iskoristavanju vodika potpuno
zasticena okolina jer je proces potpuno suprotan od elektrolize. Vodik, bez obzira
na nacin upotrebe , u tom procesu oksidira i pretvara se natrag u vodu.

lskorisiite i pasivnu sunceou

energiju, arijentirajte objekt
prema jugu, smanjite staklene
plohe, primijenite ioplinske
crpke.

,;~~jr!i:!!itrrrJj%i ~t)I(:I:Jitjii;~il !:

ENERGIJA SUNCA
To je doista nei scrpan izvor koji prema dosadasnjern stanju tehnologije mozerno
koristiti na dva naciria. Sclarna termalna energija je dosad poprilicno rasirena
pa na mnogim krovovima vee nicu razni kolektori Kojima se vrlo efikasno i jeftino
iskoristava ova be splatna energija za zagrijavanje tople vode.
I

-----

[kWh/g]

21,74x1Q9

29

15,36x1Q9

20,S

BIOMASA

13,2x109

17,8

L:IVOTINJE

11 ,2x109

15

BIOPLIN

7,48x1Q9

10

GEOTERMALNA

6,41x1Q9

8,5

VALOVI

4,19x109

5,6

UKUPNO

79,6x1 O~

106.2

TERMOELEKTRANE
HIDROELEKTRANE
N.E. KRSKO

75x10 9 kWh/g
SADASNJA PROIZVODNJA
75x1Q9
RAZLIKA + 4.6x109 +6,2%

s~m
.-

Na slavine u kuci ugradite

perlatare i redovito i1l

odriavajte.

Slanina s perlatarom

smanjuje protak vade 50 pasta,

mlaz je meksi i uoda ne prska

po umiuaoniku.

GRIJANJE 189

_ _ _ _ _ _ _ _ ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

I boja fasade moie donijeti

usiedu, Siva fasada npr. trosi 2
do 5 posto manje energije (zbog
apsorpcije energije sunca)
negolibijela.

U posljednje su vrijeme u naglom razvoju i vrlo atraktivni razni fotonaponski

(fotovoltaicni) solarni kolektori. Kako je efikasnost ovih panela manja od solarnih
termalnih kolektora i k rece se oko 6 do 7 posto, ocekuje se porast stupnja
iskoristivosti i kroz tzv. tandem celije i do trostruko veCih vrijednosti. Smatra se
da ce pri postizanju efikasnosti od 25 posta ti solarni moduli postati komercijalno
primjenljivi. Kada bismo odredeni dio zemaljske kugle pokrili takvim solarnim
kolektorima, npr. cijeli Cejlon uz stupanj efikasnosti od sarno 10 posta dobili bismo
dovoljno elektricne energije za potrebe cijelog covjecanstva. Postoje i razni drugi
planovi, a vee postojeci sol ami sistemi i razne suncane plantaze potvrduju da ima
nade i za komercijalnu primjenu u dogledno vrijeme.

Zi~t;}Trlf\ ()ii{()UNf; ENERGIJA VJETRA

Slijedeci veliki alternativni izvor koji nas takoder ceka u buducnosti je energija
vjetra na koju su se stanovnici Kalifornije vee navikli. Tamo je, naprimjer sarno
na planinskom prijevoju Altamont 1982. postavljeno prvih 40 vjetrenjaca da bi ih
nakon dvije godine bilo vee 14.000. Uz dobru stimulaciju (srnanjenje poreznih
obaveza i dobrih kreditnih aranzrnana) taj se trend nastavlja i dan as. Zanimljivo
je daje gotovo 50 posta svih tih vjetrenjaca-aerogeneratora proizvedeno u Evropi,
tj . u Danskoj, a u svima njima je asikroni generator niskog napona "Severa" iz
Subotice. Dakle, vitalni dio za vjetrenjace imamo, sto cekamo?
Godine 1988. prva je vjetrenjaca montirana kod nas u blizini Pule. Za nasu
zemlju su za pojedina podrucja vee provedena sva ispitivanja (npr. Republicki
hidrorneteoroloski zavod Hrvatske je napravio detaljna ispitivanja snage,
ucestalosti jacine i drugih vaznih karakteristika vjetra na raznim lokacijama.

Temperatura poirosne tople

vode ne treba biti visa od 45C.
lnstalaciju tople vode
toplinski izolirajte.

!1:1!I'i!~~~'1 111 1 1111

.._

:.:.:.

,-.:-";"/ :

: :::~.::. :

::::-:.,:

190 GRIJANJE

"Sever" iz Subotice kao kooperanl

proizvodaea aerogeneralora iz
Danske zacijelo nece mora Ii brinuti 0
plasmanu jer je Evropska ekonomska
zajednica lakoder pocet
subvencionirati sve one koji zele
ulagali u allernalivne izvore energije
pa je nekollko slolina vjelrenjaea
inslalirano vee posvuda u Evropi, a
najvi~e u Spanjolskoj i Grekoj.
Plasman u SAD, a nerocito u
Kaliforniji u velikom je usponu.
Oeekuju se I veliki poslovi na
ogromnom ler/loriju Indije koja je sve
vi~e okrenula pronalazenju vlaslilih
energetskih resursa. S obzirom na
novo olvaranje trtist u Kini izglednl
su eak I poslovnl erenzmsn! i u to]
najmnogoljudnijoj zemlji. Koje
vjetrove mi eekamo?

n
1

Ii
u
p

d
r
p

--

ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

Od ost a i' a er ria t ivnih izvora energije u buducnosti 'nas ceka biomasa (svi
drveni otpaci, poljo privr ed ni, vinogradarski i vocarski ostaci te razne kulture koje
se mogu za . " is .or'ist .i t i), geotermalna energija koja se i kod nas koristi na razne
nacine te en ergij a valova i proizvodnja bioplina.
Najzani Iii ri j e je svakako pitanje sto nam sve te spoznaje i say taj trud donose
Izbjegavajte lokacije izloiene
i kakvaje nas a ene rget ska buducnost? Zanemarimo Ii sva pretjerivanja i uzmemo
uietru, a ako to nije moguce,
Ii u obzir one , a ", in im aIn ij e prognoze i zalihe koje se za alternativne izvore mogu
ustediet ceie znatno energije
uzeti u obzir
a ce i takva najpesimistickija prognoza biti vise negoli povoIjna.
ako na sjevernoj vjetrovitoj
Svjetsku . roizvodnj u elektricne energije alternativni izvori mogli bi pokriti
strani posadite zimzeleno
prema podaci a iz godine 1985. u slijedecirn postocima:
droece a na ostalima listopadno
energija su n ca 100 posta
droece.
'<'
vjetar 19 po.:: 0
valovi 13 posto
IP~::rnTi~; :eif(J:> L] ~M i:
geoterm al na eriergija 13 posta
biomasa 20 pest e

Ukupno 165 ost o

To znaci da n a s i uz ove pesirnisticke prognoze i procjene alternativnih izvora

i uz poznate te nol gije za uskladistenje energije ceka u energetskoj sutrasnjici

dovoIjno energij e, odn osn o cak i visak. Pod vrIo realnom pretpostavkom daIjnjeg
razvoja ovih teh n oIogija, pojeftinjenjem i komercijalizacijom uredaja za siroku
primjenu i proiz vodnju alternativnih izvora energije nasa buducnost trebala bi
biti energetski svijetla,

i iji : :~

Isporucujemo u kitu dva programa solarnih uredaja za samovce

I :~'::::~~~~iliS~I':::U
lr~
;N!~

uredai

solami bojler (l50

ili 300 l)
: : ::~ spojna oprema (6. 10 ili 15 m)
mM etektricni grijac za dogrijavanje is

W:::!

i::M bimet-alnim termostatom)

fg~

i~l~

neotrovni antifriz

~~::::~t~;(~~f v~~~i~~':::l cirkulacljom

solami bojler (300 l)

solami upraoiiack: otmaric SUO 1/2 i SUO

II (h~draulicki krug plus upravijatka automatika)

elekiricni grijac za dogrijavanje
cijevni izmjenjivac za kotlovsko
dogrijavanje.

U tioteitma. kampovima. bolnicama. stambenim zgradama i tnaustrusktsn pogonima

l!iiF instaliramo solama postrojenja za pripremu sanitame code, za zaqrtjavanje bazenske uode,

nn

il:i:ii
Mi@

te zn predgrljavanje tehnoloske uode.

NaSi solarni uredaji isplate se vee za 3 do 4 godine.

Uvjerite se i vi u prednosti naSe solarne opreme!

ii:::::::i:;

t:i:i:iij

i i i ii i i~

iii;i:i::i!
tt::~
~i:~:}}

~:M

i ii:] i:)

:1 i,I:i i~

iii:iij

tit
~:;I;:
i i iiiii:

./

r:
./

./

./

./

/
./

./

./

./

./
./

./

.,/-

./

univerzalni kotlovi

trajiioZaeCi kotlovi " "

<>
specijalnikotlovi
na.drvo

/-"..,
.
.
's pecija ln i kotlovi na ulje i plin
<:: uljni iliuljno-plinski automati

/ ' , boileri
/
r >.

"
'
./
'. ,doda t n a oprema
./
.
./'
. /uljni plamenik VISCOSTAR ll-llOkW .'
./
/~ uljni plamenik za loz-ulje HLD 97-4851 kW
/' uljniplamenik za srednie.itesko ulje/
./
HLL-MS974851 kW
./'
/
uljni plamenik za stan{ulja LM75323 kW '
~1>Hnski i kombtnirani plamenik plin-ulje .
/ GE i DGE1.4236 kW
./
/ plinski i kombinirani plamenik plin-ulje HG i
HLG./97-3558 kW "
'
.
./
./
./

"I .rrot ' er

~

Informacije: "Ferromoto"- Termika,

Maribor, Partizanska 3.5,
telefon (062)221-211, teleks 33149,
telefaks (062)222622.