Dan zahvalnosti za

plodove zemlje
Dani kruha

Dani zahvalnosti za plodove

zemlje

Dani kruha dani zahvalnosti

za plodove zemlje
obiljeavaju se svake godine
tijekom listopada u djejim
vrtiima, osnovnim i srednjim
kolama, uenikim domovima,
ustanovama za odgoj i
obrazovanje djece s
tekoama u razvoju, te
ograncima i granama Udruge
Lijepa naa. Sveanostima
Dana kruha, blagoslov i
simbolino blagovanje kruha
zahvaljujemo se na svim
plodovima, radostima,
uspjesima i darovima kojima
smo tijekom godine kao narod i
kao pojedinci bili podareni.

Svrha i cilj obiljeavanja

Ovim sveanostima se
pridonosi potpunijem odgoju
i obrazovanju za zatitu
okolia, upoznavanju i
ouvanju bioloke
raznolikosti Hrvatske,
podizanju svijesti o
ekolokoj poljoprivredi i
zdravoj prehrani.
Cilj je izgraivanju pozitivnih
stavova i stvaranju
pravilnog emocionalnog
odnosa djetetauenika i
prirode.

Legenda o nastanku kruha

Prvi je kruh nastao sluajno.

Oko 2600. godine prije
Krista jedan egipatski rob
(njegovo se ime, naravno,
izgubilo u povijesnoj praini)
uz vatru je pravio kolaie
od brana i vode. Uhvatio
ga je san, vatra se ugasila,
a kolaii su ostali na
toplom. Rezultat ve znate:
tijesto se diglo, a peeni
kolaii bili su mnogo
ukusniji od tankih, tvrdih
kakve su jeli do tada.

Arheoloki nalazi u Egiptu

pokazali su da su Egipani
zaista poznavali proces
peenja kruha. No, kruh se
u nekom obliku jeo jo od
neolitika. Zrna itarice su se
drobila, mijeala s vodom i
pekla na vatri. Grki mornari
i trgovci donijeli su iz Egipta
brano i tako se proizvodnja
kruha proirila i po Europi.

U srednjem vijeku kruh se

ponovno poeo pripremati
bez kvasca, iako su ga
Normani s kvascem radili od
1191. Do ranog 13. stoljea
mlinari su postajali sve
vaniji, a kako je praksa bila
da etvrtinu donesenog
brana smiju zadrati, i
bogatiji.
Izum mlina oko 1800.
godine omoguio je
proizvodnju laganijeg i
bjeljeg kruha koji se smatrao
skupljim i ukusnijim.

Kruh esto ini sastavni dio

religijskih obiaja i obreda; i
u hrvatskim je krajevima,
primjerice, Uskrs nezamisliv
bez pince (pogae ili
sirnice), dok idovske
obitelji Sabbath slave uz
challah (lagani kruh u obliku
pletenice). U vrijeme Pashe
jedu tanki beskvasni kruh
koji simbolizira bijeg njihovih
predaka iz ropstva: morali
su bjeati iz Egipta prije
nego se digao kruh koji su
pripremali.

Kruh

Kruh je zapravo
vrijedna namirnica.
Sadri sloene
ugljikohidrate,
bjelanevine, kalcij,
eljezo, tijamin i nijacin
te vane vlaknaste
tvari.

Zanimljivosti o kruhu

prosjean Hrvat na godinu

pojede oko 90 kilograma
kruha, a prosjean
Amerikanac tek oko 23
kilograma

prosjena krika tosta

sadri samo oko 1 gram
masnoe i oko 80
kilokalorija

prelomljeni kruh smatra se

univerzalnim simbolom mira
Murphyjev zakon kae da
e se krika kruha
premazana maslacem pri
padu uvijek doekati na
namazanu stranu
u British Museumu u
Londonu nalazi se kruh star
oko 4000 godina! Pronaen
je uz egipatsku mumiju koje
su se pokapale s kruhom da
ih hrani i na drugome
svijetu.