Srednja kola Nikola op

Jajce

MATURALNI RAD IZ
Trgovinskog poslovanja
TEMA : Kalkulacija cijena

Mentor : Uenik :

kolska godina 2012-2013

Sadraj
1. UVOD
2. POJAM KALKULACIJE
3. ELEMENTI KALKULACIJE
4. PRIMJER IZRADE KALKULACIJE

UVOD
U ovome radu obradila sam kalkulacije cijene. Objasnila sam pojam, elemente, vrste i primjer
izrade kalkulacije cijene. Objasnila sam na kakvim se pravilima osniva kalkulacija, zadae
kalkulacije i dr. Pored toga obradila sam neke primjere izrade kalkulacije.

POJAM KALKULACIJE

Kalkulacija je raunski postupak izraunavanja cijene proizvoda i usluga.

U trgovini je to izraun nabavne , veleprodajne i maloprodajne cijene. Pomou kalkulacije
ujedno kontroliramo trokove i ekonominost.
Ona slui kao temelj za donoenje poslovnih odluka.
Kalkulacija se osniva na sljedeim pravilima :
- Kalkulacija mora biti cjelovita i tana, to znai da mora obuhvatiti sve trokove dodavajui
svakom proizvodu
i svakom razdoblju tano one trokove koji tom proizvodu odnosno razdoblju pripadaju.
- Iznosi koji se iskazuju u kalkulaciji moraju biti dokumentirani.
- Kalkulacija mora biti pregledana.
Zadae kalkulacije u trgovini jesu:
- Da ukupne trokove nabave svede na jedinicu nabavljenje robe.
- Da na osnovi visine trokova i planirane dobiti odredi razliku u cijeni.
- Da odredi prodajnu cijenu robi, koja e omoguiti konkurentsku sposobnost i profitabilnost.
Vrste kalkulacije cijena
U trgovakim poduzeima razlikujemo vie vrsta kalkulacija, ovisno o vremenu sastavljanja,
broju artikala za koje se sastavlja i vrsti cijene koju kalkuliramo.
Prema vremenu kalkuliranja razlikujemo
- Prethodnu kalkulciju, koja se sastavlja prije zakljuenja kupoprodaje. Njome se, na temelju
prikupljenih ponuda,
izraunava eventualna nabavna cijena razliitih ponuaa. Tako se poduzee moe opredjeliti
na najpovoljniju cijenu.
Poduzea koja se bave prodajom na veliko izraunavaju predhodnu prodajnu kalkulaciju
kako bi znala do koje najnie
cijene mogu ii u pregovaranju, a da im to cijena osigura odreenu rentabilnost.
- Konanu kalkulaciju, koja se sastavlja za svaku nabavu na temelju stvarnih trokova.

Prema broju artikala razlikujemo :

- Jednostavnu kalkulaciju, koja se sastavlja pri nabavi jednog artikla.
- Sloenu kalkulaciju, koja se sastavlja kada se istodobno nabavlja vie artikala.
Prema cijeni koja se kalkulira, razlikujemo :
- Kalkulaciju nabavne cijene , koja se izraunava na temelju fakturne vrijednosti nabavljenje
robe i ovisnih trokova konverzije.
- Kalkulacija prodajne cijene koja, osim nabavne cijene , obuhvaa i razliku u cijeni i porez.

ELEMENTI KALKULACIJE

a) FAKTURNA CIJENA je kupovna cijena robe koju poduzetnik plaa dobavljau po fakturi
( raunu ), umanjena za popuste (ako dobavlja odobrava popust).
b) OVISNI TROKOVI KUPNJE ( ovisni trokovi nabave )
- trokovi su koji nastaju na putu robe od skladita dobavljaa do kupca.
To su :
- Trokovi prijevoza, ukrcaja i i iskrcaja robe do skladita, odnosno prodavaonica i slinih
prodajnih mjesta.
- Trokovi osiguranja robe u prijevozu.
- Carine i uvozne pristojbe.
- Prijevozni kalo, lom i kvar robe koji nije pokriven osiguranjem.
- Posebni trokovi pakiranja u prijevozu robe ( zimsko pakiranje i slicno. )
- Ostali specifini trokovi kupnje
- Trokovi privremenog uvanja robe u javnom skladitu
- Learine
- Atesti i kontrolni pregledi robe
- Trokovi akreditiva i bankarske provizije koje su vezane izravno za nabavu odreene robe.
c) Trokovi konverzije su trokovi obrade i dorade koji se pojavljuju u odreenim
sluajevima u poslovanju trgovakih poduzetnika. Nakon obrade i dorade sastavlja se nova
kalkulacija za poveane trokove.

d) Nabavna cijena je trgovinska cijena kotanja nabavljene robe. Ako ovisne troko
nabave snosi
dobavlja i nema trokova konverzije, onda je nabavna cijena jednaka fakturnoj.

e) Razlika u cijeni razlika je izmeu nabavne i prodajne cijene. Slui za pokrie trokova i
ostvarenje dobiti.
Razlika u cijeni se moze pojaviti u obliku mare ili rabata. Marom se smatra razlika u cijeni
koju trgovina dodaje u odreenom postotku na nabavnu cijenu.
Rabat se pojavljuje kao razlika u cijeni kada prodajnu cijenu odredi proizvia ili drava.
Odobreni rabat se odbija od prodajne cijene i dobije se nabavna cijena. Odreivanje prodajne
cijene od proizvoaa ili drave nije prihvatljivo s gledita razvijanja trita i konkurencije.

f) Porez na dodanu vrijednost je porez koji se obraunava u svakoj fazi proizvodnoprometnog ciklusa, i to samo na iznos dodane vrijednosti koja je nastala u toj fazi. Porez na
dodanu vrijednost plaa se po stopi 0 % za etiri vrste proizvoda-(kruh, mlijeko, knjige i
lijekove), to je utvreno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu
vrijednost i za sve ostale proizvode, zasada po stopi od 22 % .
Za poduzetnike je porez na dodanu vrijednost obraunska kategorija koja se u prometu roba i
usluga prenosi s jednog sudionika na sljedeeg sudionika u prometu i sve tako u
nizu do krajnjeg potroaa. Taj se porez zove porez na dodanu vrijednost
stoga to se transakcijama izmeu poreznih obveznika oporezuje samo
dodana vrijednost robe, tj. razlika u cijeni.
Poduzetnik je duan ispravno obraunati propisani iznos poreza u prodajnu
cijenu proizvoda i usluga i naplatiti ga od kupca.Naplaeni porez na
dodanu vrijednost upuuje se na poseban iroraun. Dakle, porez na
dodanu vrijednost plaa kupac prilikom kupnje proizvoda, a dravi ga plaa
poduzetnik, no razlika je to to poduzetnik iz prodajne cijene iskljuuje
porez na dodanu vrijednost radi priznavanja pretporeza, a krajnji ga
potroa plaa.
g) Prodajna cijena je cijena po kojoj trgovako poduzee prodaje robu.
Kalkulacija cijene izvodi se ovako :

FAKTURNA CIJENA
- rabat
NETO FAKTURNA CIJENA
+ ovisni trokovi
+ trokovi konverzije
NABAVNA CIJENA
+ razlika u cijeni
PRODAJNA CIJENA (bez poreza)

+ porez na dodatnu vrijednost (PDV)

PRODAJNA CIJENA

PRIMJER IZRADE KALKULACIJE

Na primjer :
-

vrijednost po raunu za 10 komada mukih odjela je 10 000,00 kn

dobavlja odobrava 2 % rabata
trokovi prijevoza iznose 500 kn
razlika u cijeni je 30 % od nabavne cijene
22 % porez na dodanu vrijednost

Kalkulacija prodajne cijene

Za ukupnu koliinu
proizvoda
Fakturna vrijednost
cijena
1 000,00
- 2 % rabat
rabat
20,00
Neto fakturna vrijednost
cijena
980,00
Ovisni trokovi
trokovi
50,00
Nabavna vrijednost
vrijednost
1 030,00
Razlika u cijeni 30 %
cijeni 30 %
309,00
Prodajna vrijednost
cijena
(bez poreza)
poreza)
1 339,00
+22 % PDV
PDV
294,58
Prodajna vrijednost
cijena
1 633,58

Za jedinicu
10 000,00
200,00
9 800,00
500,00

fakturna
-2%
neto fakturna
ovisni

10 300,00

nabavna

3 090,00

razlika u
prodajna

13 390,00
2 945,80
16 335,80

(bez
+ 22 %
prodajna

Izraun prodajne cijene moe se pojednostaviti primjenom odreenih

koeficijenata ako se postotak razlike u cijeni i poreza na dodanu vrijednost
ne mijenja.
Na ovom primjeru izraunat emo koeficijent koji mnoimo s nabavnom
cijenom kako bi smo dobili prodajnu cijenu.

Koeficijent = (100 + % RuC) x (100 + PDV)

100 x 100
Gdje je :
RuC 0 razlika u cijeni
PDV = porez na dodanu vrijednost
Koeficijent = 130 x 122
10 000

Koeficijent x nabavna cijena = prodajna cijena: 1,586 x 1 030 = 1633,58.

Iz kalkulacije je vidljivo da se porez na dodanu vrijednost plaa po stopi od
22 %. No poduzetnik ne plaa dravi 22 % PDV-a od ostvarenog prometa
ve samo 18,03 % zato to je u prodajnu vrijednost, uraunan PDV pa se
taj postotak koji poduzetnik plaa dravi dobiva na temelju postotnog
rauna vie 100.
Dakle :

100 x %
100 x %

100 x 22
122

Kad se kalkulira prodajna cijena vie artikala, pojavljuje se problem kako

izraunati udjel ovisnih trokova nabave za svaki artikal.
Ovisni trokovi mogu se rasporediti po koliini ili po vrijednosti :
-

po koliini se rasporeuju tako da se ovisni trokovi dijele s ukupnom

koliinom robe. Dobiveni rezultat pokazuje koliko ovisnih trokova
otpada na jedinicu proizvoda.

Na primjer, za 600 kg jabuka trokovi prijevoza iznose 300 kn.

Znai, na svaki kilogram jabuka otpada 0,50 kuna prijevoznih trokova
(300 : 600 = 0,50)
-

po vrijednosti trokovi se rasporeuju tako da se izrauna postotak

udjela ovisnih trokova koji se dodaje na fakturnu cijenu.

Postotak udjela ovisnih trokova izrauna se ovako :

% ovisnih trokova ovisni trokovi x 100
Fakturna vrijednost robe
Na primjer, po fakturi dobavljaa stiglo je :
- 10 komada enskih vesta
- 10 komada enskih suknji

7 000,00 kn
3 000,00 kn
Ukupno : 10 000,00 kn

Ukupni trokovi prijevoza iznose 400 kuna.

% udjela ovisnih trokova = 400 x 100 = 4 % na fakturnu cijenu.
10 000
Razlika u cijeni 40 %

Porez na dodanu vrijednost 22 % .

Kalkulacija prodajne cijene

enska vesta
enska suknja
Fakturna cijena
300,00
+ 4 % ovisni trokovi
12,00
Nabavna cijena
312,00
+ 40 % razlike u cijeni
124,80
Prodajna cijena (bez poreza)
436,80
+22 % PDV
96,09
Prodajna cijena
532,89

Kalkulacija prodajne
porezom,na primjer :
-

cijene

700,00
28,00
728,00
291,20
1 019,20
224,22
1 243,42

proizvoda

koji

je

optereen

posebnim

vrijednost po raunu za enski krzneni kaput (nerc) jest 8 000,00

trokovi prijevoza iznose 200 kn
razlika u cijeni je 20 % nabavne cijene
poseban porez na luksuzne proizvode iznosi 30 %
porez na dodanu vrijednost je 22 %

Krzneni kaput
Fakturna
8 000,00

cijena

+
200,00
Nabavna
8 200,00
+
1 640,00
Prodajna
9 840,00
+
2 952,00
Suma
12 792,00
+
2 814,24
Prodajna
15 605,24

ovisni

trokovi
cijena

20

razlike

cijena
30

(bez
%

22

posebni

cijeni
poreza)
porez

PDV
cijena

POLITIKA CIJENA

Trgovako poduzee da bi provodilo dobru politiku cijena mora raspolagati

informacijama o tritu jer se ona temelji na istraivanju trita i procjeni
vlastitih mogunosti.
Politika cijena odvija se u sklopu ukupne strategije marketinga.

Pri oblikovanju cijena valja imati na umu :

- cijene moraju biti prihvatljive za potroae
- cijene moraju osigurati poveanje opsega prodaje
- cijene moraju biti u funkciji stabilizacije trita
- cijene moraju osiguravati oreenu dobit
- cijene moraju biti konkurentne

Trgovako poduzee moe primjeniti takvu politiku cijena da prodaje

veinu asortimana po niim cijenama od konkurencije, a moe i samo dio
asortimana prodavati po niim cijenama.
Vano je da se asortiman i cijene stalno analiziraju i prilagoavaju
potrebama trinog okruenja, te da se brine o svim elementima
marketing mixa. Pri politici cijena polazi se od povezanosti koliine prodaje
i razina cijena te prihoda i trokova.
Pri oblikovanju cijena valja brinuti o tome da razlika u cijeni bude tolika da
se njome osigura konkurentnost na tritu, tj . da cijena osigura dobru
prodaju.
Gornju granicu cijene odredit e trite, odnosno ponuda i potranja.

Zakljuak
Svaki poduzetnik tei za najpovoljnije cijene u svojoj prodavaonici.
Poduzea koja se bave prodajom na veliko izraunavaju prethodnu
prodajnu kalkulaciju kako bi znali do koje najnie cijene mogu ii u
pregovaranju, a da im ta cijena osigura odreenu rentabilnost.
Kalkulacija je raunski postupak izraunavanja cijene proizvoda i usluga.