Prva deeksproprijacija vakufske imovine u Doboju i BiH

U Slubenom Glasniku optine Doboj iz 1975. godine, br. 11 na stranici 369 se navodi
zakljuak br. 06/2-473-52/75 o utvrivanju opteg interesa za izgradnju Doma kulture u selu
Kotorsko.
U lanu I tog zakljuka se navodi: Utvruje se da je od opteg interesa izgradnja Doma
kulture u naselju Kotorsko na parceli oznaenoj topografskom oznakom 545/1 zv. Harem
vonjak u povrini od 1139 m2,, upisane u z. k. ul. br. 563 k. o. Kotorsko, zemljino-knjino i
stvarno vlasnitvo islamske vjerske zajednice (gornja damija Kotorsko).
U lanu II se navodi: U skladu sa odredbama predhodne take moe se pristupiti
eksproprijaciji oznaenih nekretnina.
Potpisnici ovog akta su: Kasim Omievi, predsjednik Skuptine optine Doboj; Mensur
Mulali, predsjednik Vijea udruenog rada; te Ljubica Lazi, predsjednik Drutvenopolitikog vijea.
U tri reenice je oduzeto mezarje koje je 400 godina sluilo za pokop muslimana u
Kotorskom. Danas se to mezarje nalazi u dematu Kotorsko Gornje, MIZ Doboj.
Prvo to je uinjeno jeste kulturocid, time to su stari niani povaeni i pobacani u rijeku
Bosnu, tanu lokaciju nismo otkrli. Uzevi u obzir da je teren mezarja bio brdovit, valjalo je
za potrebe izgradnje Doma kulture sravnati mezarje. Zemlja koja je s mezarja iskapana
iskoristila se za izgradnju puta u mahali Krievi. Do pred zadnji rat u toj mahali su se mogle
nalaziti kosti naih djedova i nana pri bilo kakvim radovima.
Na vanjskom dijelu poruenog mezarja, u dematu Kotorsko Gornje, su, od ruenja, sauvana
dva niana. Jedan od ta dva niana je nian kojeg je Mehmed Mujezinovi naveo u svojoj
Islamskoj epigrafici1.
Na nianu kojeg je zabiljeio Mehmed Mujezinovi (slika br. 1 i 2) piu dva ehadeta:
Nema boga sem Allaha, Muhamed je Allahov poslanik;
te datum smrti:
01. dumadel-ula 1006. hidretske godine, a to je 09. decembar 1597. godine.
Interesantno je da ovaj nian nema natpisa ili tariha koje je Mehmed Mujezinovi biljeio u
svojoj epigrafici. Starost je, vjerovatno, razlog zato je Mujezinovi zabiljeio ovaj nian.
Mogue je, s druge strane, da Mujezinovi nije sobom istraivao mezarja, ve je,
Mujezinovia, neko naveo na ovaj nian u Kotorskom. Nadalje, zato je nian iz 1006.

Mujezinovi Mehmed; Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine; knjiga II istona i centralna Bosna, Veselin
Maslea, Sarajevo, 1977., str: 235

hidretske godine (1597.) zabiljeen, a postoji jo starih niana, u Kotorskom, evarlijama,

Matuziima, na kojima piu dva ehadeta a koji su, kod Mujezinovia, ostali nezabiljeeni?

Nian iz 1006. hidretske godine (1597.) je najstariji nian ne samo na podruju MIZ Doboj,
ve u itavom kraju. Niani u Gradacu, Graanici, Derventi, Modrii i Tuzli su mlaeg
datuma. Od ovog niana je stariji jedino nian u Tenju na kaburu Ferhada sina Iskenderova, a
koji se nalazi uz damiju u centru Tenja.2 Na Ferhadovom nianu datum smrti je 29. redeba
975. hidretske godine, odnosno 28. januara 1568.3

Slika br. 1 i 2 Nian iz 1006. h. (1597.)4

Kotorsko, kod spomenika poginulim borcima NOB-a

Nian iz 1006. hidretske godine (1597.) je, kako se vidi na slici, lokalno stanovnitvo, bez
strune spreme nevjeto restauriralo. Nian je lociran kod spomenika poginulim borcima
NOB-a. Parcela gdje se nalazi spomenik poginulim borcima NOB-a je vakufska. Takoer
parcele sa obe strane ove parcele su vakufske. Na jednoj parceli je dananja vakufska kua, a
druga parcela je upravo parcela koja nacionalizirana 1975. godine, parcela s poetka ovog
2

Petrievi, Ivan; Doba turske vladavine; monografija Kotorsko, Mjesna zajednica Kotorsko, Doboj 1982,
str: 76
3
Mirza Hasan eman smatra da se do danas sauvana konstrukcija nad mezarom Ferhad-bega u Tenju ne moe
smatrati izvornom konstrukcijom, tavie ni konstrukcija koju je zabiljeio Mehmed Mujezinovi 1958. godine,
takoer nije originalna. ire vidjeti: Odlike obiljeja nad mezarom Ferhat-bega, sina Iskenderova, vakifa kasabe
Teanj, u Godinjak, Centar za balkanoloka ispitivanja, knjiga 40, Akademija nauka Bosne i Hercegovine,
Sarajevo 2011. str: 255-275
4
Slika br. 2, crnobijela slika je iz: Petrievi, 75

teksta. S obzirom na taj veliki vakuf u samome centru Kotorskog, zatim postojanje mezarja, i
starog niana iz 1006. hidretske godine (1597.), moe se konstatirati da je na mjestu dananje
vakufske kue nekada bila damija. To je, najvjerovatnije, bila prva, centralna i najstarija
damija u Kotorskom.5
Dom kulture koji trebao biti izgraen na toj nacionaliziranoj parceli nije nikada izgraen.
Dom nije izgraen, vjerovatno, zbog manjka sretstava, manjka volje ili zbog injenice da je
bivi zadruni dom bilo pretvoren u Dom kulture.
Upravo zahvaljui ovoj injenici da nije bilo graenja na zemljitu koje je oduzeto samo radi
izgradnje, glavni imam MIZ Doboj mr. Bajro ef. Dafi i dematski odbor demata Kotorsko
Gornje su, uz pravnu pomo i savjete advokata Svjetlane Lazi, uspjeli, sudskim putem,
vratiti u vlasnitvo Islamske zajednice u BIH pomenutu nacionaliziranu parcelu. Ne treba
zaboraviti ni bivi saziv Savjeta Mjesne Zajednice Kotorsko, koji su potpisali akt kojim je
dokazano na sudu da, za parcelu u pitanju, IZ-a u BiH nije nikada dobila nikakva financijska
sretstva.
Za aliti je injenica da je izgubljeno kulturno-civilizacijsko bogatstvo kada je porueno
mezarje na kojemu se nalazi jedan od najstarijih niana u BiH. Moemo aliti to niko nije
prije ruenja pobrojao i popisao niane s tog mezarja.

Prof. Haris ef. Hasii

Petrievi, 75