ZAV OT osrasu ae UNUTARNJU KULTURU Broj 2. Studeni 1921. Godina [il Dante Alighieri (1321 — 1921). I. Kozelj D. 1. Travnik. Popnt plahe vecernje sjene, Sto se Sulja i gubi pod obron- cima udaljenih gora, minuo je 600. spomendan smrti prvaka na krscanskom Parnasu. 1 Zivot ce ovim Clankom intormativne na- ravi da prinese ¢edan tribut njegovoj neumrloj uspomeni. I. Covjek. Roden u Firenzi g. 1263, zivio je Dante Alighieri na vehuncu jedne velike povjesne periode, na pragu dvaju vijekova, u doba, kad je dsh kr8canstva, kako kaze Vilniar, posiac upravo narod- nim dckom zapadnia naroda; kad su duho mstva bili proniknuti ne samo visi stalezi, plemstvo i tvo, nego kad je ovaj duh potpuno prozeo i Siroke mase, i fo ne samo kao nauka, nego kao Cinjenica, kao Zivotni faktor. Dvije jdeje, papinstvo i ,sveto sko carstvo,“ olupile su zapad narode u jedou veliku krScansku obitelj, usadi jest jedinstva i zajednitkih interesa duhovnih i mat je bila podobna da dovede kriéanski zapad do r zarskih vojna. No iivio je Dante takoder u vrijeme, kad su a ova divau harmonija poéeli zadirati prvi avuci disonance nar i onaj sklad: borba kraljeva protiv vrh: ovne glave Kr gradova protiv vlasti careva, berba ojaé i danstva protiv feudalnog plemstva. reanie Pp cje kri- fe je u potpunom smisle rije gov iivot, njegova diela odsiev su vrer U njem je, da se posiuzimo rijecima Hertingcrovim, njegova doba, unlem je ono pustalo osoba. Sred fe u njem jos jedamput u punom svijetlu. Ki guran dan njegova rodenja, tao fei ijecaju u njegov Zivot. U deveto} godini mao je Beat ona je odsad ide, jzvor, predimet i cilj Sigurno: ie da je » Kao i draggin piesnicima ' ‘onog doba ona tnu je andecsko biee, odsjev Hepote—22— i dobrote Bozje. Stovanie i ljubav k njoj dize ga, oplemenjuje i odvraéa od svega, Sto je nisko i nje nedostojno. Ova liubav ostaje iva i onda, kad Beatrica mlada umire, a Dante postaje otac obitelji. Tako je idealna ta Iubav, da neki Beatricu uopée ne smatraju realnim bi¢em, nego ili apstrakcijom rimsko-njematkog carstva ili koje filozofske ideje, a Gictmann drzi, da je Beatrica simbol Crkve, i prema tome tumadi dusevni razvej i djeia Dan- teova. -- Drugi dogadaj, koji je ostavio dubok trag u njegovim djelima, jest progonstvo iz rodnog mu grada, Dante je u zrelijoj dobi aktivno svdjelovao u upravi i polititkim borbama svog rodnog grada. G. 1302, pade Zrtvom stranatke mrinje i nesno- Sljivosti. Prognan iz domovine boravio je po tazaim mjestima Italije kod svojih knezevskih prijatelja. Nije mu se ispunila vruca Zelja, da se povrati_u Firenzu. Umro je u Ravenni 14. septembra 1321. Veé je Danteov savremenik Villani rekao, da najbolju sliku karaktera piesnikova podaju sama njegova djcla, Mi cemo ovdje Dante bijase, veli ii vileka. Plemenit i ren, zestok u ee re u een Najjaéa je crta njegova jera u idealni poredak svijeta, So se asniva na kr: tv, od kojeg prima smisao, svrhu i sredstva. Sve patnje njegova hurnog divota vode ga k idealu, k Bogu, koga u svem nalazi, koji svojim sjajem preobraZava sve, Sto mu je imilo: Beatricu, domovinu, slobodu i ZovjeSanstvo. Njemu ostaje vjcran do smrti. QOdatle njegova ljubav k istini, koja ne uzmige pred vremenim interesima, odatle i njegova neugasiva CeZnja za znanjem, njegova muzevaa, neslomiva odvaznost, neumorna marjivost i uvijek ¢vrsta nada u pobjedu. Dante bijase vanredno oStrouman, pronicav duh, a usto Covjek neabiéno duboka i topla Suvstva. Ljubi pravednost nada sve i ¢vrsto uvieren, da je pozvan za reformatora, bezob- zirno stupa k cilju ne Stedeci nikoga bio on prijatelj ifi neprija- telj, no dabro razlikuje osobu od ustanove, postuje auktoritet i pua je potitanja spram Crkve i objavijene istine. — Ne smijemo presutjeti dvije mane, koje se jace istitu u niegovu znataju: sla- vitnost i srdzbu. Sam pjesnik to cesto i otvoreno priznaje i okajava svoju slabost. 2. Pjesnik i knjizevnik. Kud i kamo vise nego li osoba napunjuju nas _udivijenjem Danteova djela: ona mu pribavise trajan spomen. Osim raznih lirskih pjesama prvo mu je ove¢e djelo Vita nuova (Novi Zivot). To je povijest novog Zivata, Sto se u njem budi iza prvog poznanstva_s Beatricom, povijest radesti i boli prve njegove ideaine ljubavi. Sastoji se od 31 lirske pjesme, od kojih ima 25 soneta, jedna balada i 5 kanzona; njima je pjesnik dodao biljeSke i tekst u prozi, kojim tumadti pjesme i povezuje ih uw organiéku cjelinu. Convivio (Gozba) prvo je vece znanstveno— 23 - djelo. Zapravo je to komentar triju kanzona Danteovih, ali su kanzone samo podloga i izlika za vrlo opSirna znanstvena raz- matranja o svim mogucim pitanjima tadasnjeg vremena, tako te je ,Convivio“ neka vrsta enciklopedije 13. stuljeéa. Dante je jedan od prvih, koji se tu u znanstvenom djelu posiiZio narod- nim jezikom talijanskim, A napisao je djelo, kako sam veli, poglavito zato, da i manje obrazovanim omoguci pristup k stelu znanosti. Druga je svrha djclu apologetska. Protivnici su ga mhog nekojin pjesama ,Novog Zivota* i nekih drugih lirskih pjesama presxoravali s lascivnosti iii barem s lakoumnosti. Pje- snik hoe daim pokaze, kako mu krivo podmecu niske motive, i kako se on umije is muZevaim samo prijegorom i ustrajnoscu latiti teSka i ozbiljna posla. Veé u tom djetu spominje, da ¢c napisati raspravu, gdje ¢e potanje razioziti svoj nazore o narod- nom jeziku. To je Dante izveo u djelu De vulgari eloquentia (O narodnom govoru). Svoje polilitke nazore kao ghibelin iznio je Dante u donekie poicimitkem djelu De Monarchia, gdje plaidira za universainost krScanske monarhije i neovisnost njczinu od duhovne vlasti, Uz politicka pisma pripisuju se Dan- teu jo8 pjesnitka parairaza sedam pokornitkih psalama, Vjero- vanja aposiolskog, Otenasa, Zdrave Marije i rasprava ,,Quaestio de aqua et terra.“ Najvainije dielo, kojim se Dante ovjekovjecio i stekao ime piesnitkog Tome Aquinea, kré¢anskog pjesnika par excellence, jest njegova Divina commedia (Bozanstvena komedija). Tu je zgrnuo pjesnik a sutonu svoga ota svu svoju ljubav, Sve Svoje znanje i iskusivo. U Vita nuova susrecemo lirskog pjesnika, u Convivio filozofa, u Quaestio de aqua et terra pri- rodoznanca, u knjizi De vulgari eloquentia filologa, u raspravi De Monarchia polititara, u njegovoj vjeroispovijesti kr8canina, ali u BoZanstvenoj komediji stupa pred nas sav Dante, sa svo- jim dobrim i loSim stranama, svojim dubokim i oStrim umom, svojom snaZnoni i Zivom fantazijom, stupa pred nas Dante pje- snik, utenjak, drZavnik, domoljub, tovjck i katolik. S pravom veli V. Huber o BoZanstvenoj komediji ,... da u cijelom carstvu umotvora [judskih nema ni jednog jedinog pjesmostvora, koji bi se po vagnosti sadrzaja, po uzvisenom duhu i misli, po dubokom, svetom i ozbiljnom shvacanju i po dolitnoj savréenosti izvedbe u najtezoj vrsti Ijepote mogao o bok staviti Danteovu eposu.* Prevedena je Bozanstvena komedija na sve svjetske jezike, na mnoge i po vise puta, tako n. pr. na njemacki do 30 puta, na poljski do 20 puta. U hrvatskom imamo prijevod Bozanstvene komedije od bisk. Uccelinija i Buzoliéa, u prozi od dr. Ise KrSnjavija (dosad Pakao i Cistiliste). Po cijelom svijetu ustrojila su se osobito u 19. vijeku utena druStva i akademije, da proucavaju i tumate ovo remek-djelo svjetske knjizevnosti, iz kojeg ljudski um neprestano crpe novu poukw i nasladu.— m4 — Po literarnoj formi uzima se BoZanstvena komedija obitno za epos, Predmet su mu zadnje stvari Covjekove: pakao, vi: Ste i raj, ukratko, prekogrobni Zivot, pa je prema tomu razdije- ljena BozZanstvena_komedija u tri dijela: Pakao, Cistili8te, Rai. Ali opet je BoZanstvena komedija epos svoje vrste. Else Hasse nazivije je ,,epos o unutarnjem Covjeku. Fingirajuci fanta- stiéki smjelu viziju u obliku putovanja kroz tri carstva krS¢anskog prekogrobnog Zivota prikazuje nam Dante ovu iju kao svoj viastiti dozivijaj; on sam s duSom i tijelom stoji usred raduje, kako govori i radi, gleda i trpi. Ova je vizija kao pjesnitka povijest njegove dusc, alegorija njegova unutarnjeg duSevnog do- divijaia. Voden_ svijetlom zdravog razuma ( Vergilom ) pjesnik uvida svoju zabludu, podaje se kroz Cistili$te na strmi put po- kore i ofiSéenja, dok ga objavom prosvijettient razum ( Beatrica ) dovede do savrsenosti po Isusu Krisiu preporodenog Covjeka. Zato zove Hettinger BoZanstvenu komediju najljep$i produkt lir- ske poezije. A waa sve to Bozanstvena je komedija velepjesan Covje- Eanstva: individualnost zasti Covjegan- stvo, ,Svoje zablude s puta Bozjega, svoju pokoru i svoje oslo- bodenje po vieri i milosti prikazuje nam pjesnik, ali u njem pred nas i ujedno rjesava veliki, vjecni i jedini problem ni: zivota — otkupljenje od grijeha i konatno blazenstvo u Bogu, kao izvoru istine i liubavi"{ Hettinger ), BoZanstvena komedija je povijest svakog Covjcka i Citavog Covjetanstva. | sve, Sto za- sijeca u razvoj te povijesti, sve je u ovom djelu obuhvatio veliki i sini duh Danteov. Pritinja nam se, kao da se Dante svojim dabokim i UStrim umom, svojom titanskom fantazijom doista vinuo do same biti Bozje, koja je izvor, pralik i svrha svega stvorenja, da u njoj promatra sve i gleda njezine nedohitne osnov ve, po kojima vodi svemir k onoj svrsi, za koju je stvoren. Sve tu ima svoju svrhu i znaceaje. Neumanjen u svojoj vrijednosti stoji uz materiju duh, razum uz vjeru, sloboda volie uz milost, domo- vina uz Crkvu, poganska muirost uz krs¢ansku objavu. Upra Yanje Providnosti u_ histor: jajto je opravdano, jer onkraj groba sve ée se izgladiti, sve zagonetke rijeSiti, bit ce umirena i udovoljena teZnja Ijadskog uma i srca za istinom i blazenstvom. Velike ideje, vjetne i nevidijive prostore svladava Dante i tazijom i stavija ih pred nase ofi u Zivim slikama i pla stitkoj panini. Ko Dajai prizori jedne veliZanstvene, jedinstvene diame, kojoj je pozornica nebo i zemlja i pakao, Zivo se i zorno odigrava pred ba Gitatelja povijest njegove duse, povijest fudskeg rods, ‘Or nika. | kao Sto je ova pov: aktualna biti i BoZanstvena komedijz. * pstavit ée se.)