4.

Rad i energija
4.1. Rad
Rad u svakodnevnom ivotu predstavlja bilo koji oblik
aktivnosti koji zahtjeva miini napor ili djelovanje
strojeva.
Rad u fizici se openito definira kao
- svladavanje sile na danom putu
- djelovanje sile na odreenom putu

4.1. Rad
to je potrebno da bismo izvrili odreeni rad?
Sila odreenog iznosa i smjera.
Primjer 1: Djelovanje stalne sile
u smjeru gibanja tijela.

Primjer 2: Djelovanje stalne sile pod

kutom prema smjeru gibanja tijela.
F

a)
F

W = Fs cos

W = Fs
F

b)

c)

s
W=0

s
W = - Fs cos

F cos

4.1. Rad

 
W = F s
Primjer za F:

Rad je skalarna veliina i moe biti:

a) pozitivan

0 < < /2

Fs

sila (komp.) u smjeru gibanja

b) nula

= /2

Fs

centriptralna sila

c) negativan

/2 < <

F s

sila trenja

a)

b)

c)

4.1. Rad stalne sile

 
W = F l

guranje

F/N

F-s dijagram

noenje

W = F s
rad = povrina ispod krivulje F(s)
sputanje

s/m

4.1. Rad promjenjive sile

estica se giba du krivocrtne putanje od toke A do toke B pod
utjecajem promjenljive sile:
Putanju od A do B rastavimo na N
malih odsjeaka (si) tako da je u
svakom od njih sila gotovo
nepromjenljiva:

B
s
s
A

F-s dijagram
Element rada:

Wi FTi si
W = lim

si 0

F s = F ds
i =1

Ti

4.1. Rad
Rad sile F na elementarnom pomaku dr:

 
dW = F d r
Rad sile F na putanji estice od toke A do toke B:
B

  B
 
W = F dr = F ds
A



dr = ds

elementarni
pomak

elementarni
put

Rad je linijski integral sile du putanje estice od poetne do krajnje toke.

Mjerna jedinica = dul (joule), J J = N m = kg m 2 /s 2
- elektronvolt (eV) = energija elektrona ubrzanog
razlikom potencijala 1 V (1 eV = 1.610-19 J)
- vatsat (W h) rad elektrine struje (1 Wh = 3600 J)

4.1. Rad
Primjer: Rad pri podizanju tijela :

rad podizanja = mgh

rad sile tee = -mgh

rad sile tee = mgh

rad noenja = 0

Automobil mase 1000 kg giba se uz brijeg

nagiba 10stalnom brzinom 36 km/h. Rad sile
motora za vrijeme 1 min je:

 
W = F s = mg sin s = mg sin vt = 1, 02 106 J
W = mg h = mg vt sin

G sin

F
G

4.1. Rad
Primjer: Rad pri podizanju tijela :

Rad po zatvorenoj krivulji (A-B-C-D-A) je nula.

4.1. Rad
Primjer: Rad pri rastezanju opruge :
Oprugu rasteemo silom koja je jednaka po
iznosu, a suprotna po smjeru, elastinoj sili
opruge:

F = k x = -Fo
-sila opruge:

Fo = -kx
- Hookeov zakon: sila je proporcionalna

F/N

deformaciji i suprotnog smjera

Rad koji izvrimo pri rastezanju (stezanju)
opruge za elongaciju x jednak je:
W

x/m

1 2
W = Fdx = kxdx = kx
2
0
0

4.1. Rad
Primjer: Rad pri svladavanju sile trenja :
Ftr

Tijelo se giba jednoliko F = Ftr

Rad sile F:
s

W = Fds = Ftr s = mg s
0

Rad sile Ftr:

W = mg s
Rad sile trenja je uvijek
negativan!

4.2. Snaga
Definicijom rada se ne uzima u obzir vrijeme u kojem sila djeluje razumno
je definirati neku fizikalnu veliinu koja opisuje brzinu izvravanja rada.
Snaga = koliina izvrenog rada u jedinici vremena

W
P=
t

1
=
Js
=
W
s

Mjerna jedinica je vat.

Srednja snaga:

W2 W1 W
P P =
=
t2 t1
t
Trenutna ili prava snaga:

 
 
W dW F d s F v dt
P = lim
=
=
=
t 0 t
dt
dt
dt

( )

 
 
P = F v = F v cos , = F , v

4.3. Energija
= sposobnost tijela ili sustava da djeluje ili obavlja rad
vie energije vei rad
- ako tijelo obavlja rad energija mu se smanjuje
- ako okolina obavlja rad na tijelu energija tijela raste
- rad i energija imaju istu mjernu jedinicu emu potreba za dvije
razliite fizikalne veliine?

Energija
stanje sustava:
- t1, r1 E1
- t2, r2 E2

Rad
promjena stanja sustava:
W12
t1, r1 E1 t2,r1 E2

4.3. Energija
Pojavni oblici energije

MEHANIKA
= zbroj kinetike i
potencijalne energije tijela

NEMEHANIKI oblici
- elektrina,

- kemijska
- suneva
- toplinska
- nuklearna,

Energija moe prelaziti iz jednog oblika u drugi, ali se ne

moe ni stvoriti ni unititi.

4.4. Kinetika energija

= energija koju tijelo posjeduje kao posljedicu svoga gibanja
nekom brzinom
Kolika je kinetika energija tijela mase m koje se giba brzinom v?
izraunajmo rad potreban da sila F ubrza to tijelo iz mirovanja

W = F ds = ma ds = m

dv
dv
1
ds = m vdt = m vdv = mv 2
dt
dt
2
0

mv 2 p 2
Ek =
=
2
2m
Ek = kinetika energija tijela mase m i brzine v (impulsa p).

4.4. Kinetika energija

- rad sile F da bi ubrzala tijelo od poetne brzine v1 do konane brzine v2 je:
s2

v2

mv22 mv12
W = Fds = m vdv =

2
2
s1
v1
W = Ek 2 Ek 1 = Ek

Pouak o radu i kinetikoj energiji

Izvreni rad jednak je promjeni kinetike energije,

i obratno
promjena kinetike energije jednaka je izvrenom radu.
Ako tijelo vri rad (W < 0), kinetika energija mu se smanjuje (Ek < 0).
Ako se nad tijelom vri rad (W > 0), kinetika energija mu se poveava (Ek > 0).
Ako je rad jednak nuli, energija tijela ostaje konstantna.

4.5. Potencijalna energija

= energija koju tijelo posjeduje zbog svoga poloaja prema
drugim tijelima
- moe se pretvoriti u kinetiku energiju i obratno, a isto tako i u rad
Primjeri potencijalne energije (ovisno o sili koja djeluje na tijelo):
- gravitacijska
- elastina
- elektrostatska
- magnetska

4.5. Gravitacijska potencijalna energija

Izraunajmo potencijalnu energiju tijela u gravitacijskom polju na
Zemljinoj povrini.
Rad sile tee na putu od A do B je:

 

 B 

  
W = Fg d r = mg d r = mg r B r A
A

Budui je





F g = mg = mg j
  
j r B r A = yB y A

W = ( mgyB mgy A )
Rad sile tee jednak je razlici dvaju funkcija poloaja.

E p = mgy Gravitacijska potencijalna energija

Razlika potencijalne energije poetne i konane toke jednaka je radu sile tee.

W = E p1 E p 2 = E p

4.5. Gravitacijska potencijalna energija

Referentni nivo (Ep=0) moe se odabati proizvoljno te je potencijalna
energija odreene do na konstantu.
Potencijalna energija moe biti i pozitivna i negativna, dok je Ek uvijek
pozitivna veliina.

W = mg ( yi y f ) = mgd

Ep = 0 (y=0)

4.5. Elastina potencijalna energija

Rad vanjske sile pri rastezanju opruge:

1 2
W = kx
2
Rad sile opruge :

W op =
W op =

x2

x1

1 2
kx
2
1 2 1 2
Fdx = kx1 k x 2
2
2

W op = E p ( x1 ) E p ( x 2 )
Potencijalna energija elastine opruge :

Ep ( x) =

1 2
kx
2

4.6. Konzervativne i nekonzervativne sile

Konzervativne sile su one sile kod kojih je rad po svakoj zatvorenoj
putanji jednak nuli, ma kakav oblik ta putanja imala.
rad konzervativnih sila ovisi samo o poetnoj i konanoj toki, a ne o
putanji izmeu tih dviju toaka.

 
 Fk ds = 0

Rad po zatvorenoj putanji=0.

Wx + W y = 0
Wx = Wz
W y + Wz = 0
Konzervativne sile su:
-Elastina sila
-Gravitacijska sila
-Elektrostatska sila

4.6. Konzervativne i nekonzervativne sile

Nekonzervativne (disipativne) sile su one sile kod kojih rad ovisi o
obliku putanje kojom je tijelo dolo iz poetne u konanu toku.

 
 FNK ds 0
Rad sile trenja ovisi o putu:
to je put dui, rad je vei!

4.6. Veza izmeu rada vanjske sile i energije sustava

Primjer: gibanje tijela uz kosinu djelovanjem
vanjske sile F (bez trenja).
II Newtonov zakon:

ma = F ' mg sin

Rad sile F:

dv

W ' = F ' ds = mg sin + m ds =

dt

s2

v2

s1

v1

W ' = mg sin ds + m

dv
vdt =
dt

mv22 mv12

=
W ' = mg ( y2 y1 ) +
2
2


W ' = E p r 2 E p r1 + Ek 2 Ek1

( )

Kada vanjska sila djeluje na tijelo koje

se nalazi u polju konzervativnih sila
(gravitacija), tijelu se mijenja Ep i Ek.

( )

W ' = E p + Ek

4.6. Veza izmeu rada vanjske sile i energije sustava

Rad vanjske sile W i rad konzervativne sile W mijenjaju Ek:

W + W ' = Ek 2 Ek1
Rad konzervativne sile W:



W = F d s = E p ( r1 ) E p ( r2 )
k

Rad ostalih sila F:

W ' = E p 2 E p1 + Ek 2 Ek 1 = E2 E1
- mijenja ukupnu mehaniku energiju sustava

4.7. Zakon ouvanja energije

U zatvorenom sustavu ukupna energija ostaje
sauvana.

= const

Primjer: slobodni pad.

E p + Ek = const

4.7. Zakon ouvanja energije

1 2
mgh = mv
2

4.8. Sudari
Zakoni ouvanja impulsa i energije!
Savreno elastian sudar
- tijela se nakon sudara vraaju u prvobitni oblik Ep (deformacije) = Ek
vrijedi ZOE
-centralni sudar: estice se prije i poslije sudara gibaju po pravcu
- izoliran sustav (nema vanjskih sila)
- III Newtonov zakon: F12 = -F21 ZOP: p1+p2= p1+p2

ZOP:
ZOE:



'
'
m1 v 1 + m2 v 2 = m1 v 1 + m2 v 2
2
 '2
2
 '2
m1 v 1 m1 v 2 m1 v 1 m1 v 2
+
=
+
2
2
2
2

4.8. Sudari
Savreno elastian sudar


 ' ( m1 m2 ) v1 + 2m2 v 2
v1 =
m1 + m2


 ' ( m2 m1 ) v 2 + 2m1 v1
v2 =
m1 + m2

Posebni sluajevi:
'  ' 
1. m1=m2=m estice zamijene brzine v1 = v 2 v 2 = v1
'

2. m1<<m2; v2=0 udar u zid; zid prima impuls 2m1v1
v1 = v1
3. m1>>m2; v2=0 v1v1, v22v1

4.8. Sudari
Savreno neelastian sudar
- tijela se nakon sudara deformiraju, slijepe i gibaju zajedno istom
brzinom (miruju)
- Ek nije ouvana dio prijee na promjenu unutranje energije (toplinu)
- ukupna energija ostaje sauvana
- impuls je ouvan



'
ZOP: m1 v 1 + m2 v 2 = ( m1 + m2 ) v


 m v1 + m v 2
2
v' = 1
m1 + m2
2
2
 '2
m1 v 1 m1 v 2 1
ZOE:
+
= ( m1 + m2 ) v + Q
2
2
2
Ek
=
Ek
+Q

4.8. Sudari
Savreno elastian sudar
Primjer: Balistiko njihalo.
Odredi brzinu metka v.
ZOP:

mv = ( m + M ) v '

1
( m + M ) v '2 = ( m + M ) gh
ZOE:
2

v ' = 2 gh
m+M
v=
m

2 gh

Domaa zadaa
1. Je li lake gurati tijelo ili ga vui? Zato? Obrazloite odgovor bez
trenja i uzimanjem trenja u obzir. Koliki je rad sile na putu s?

F
F

a)

b)

c)

Domaa zadaa
2. Tri identine kugle baene su s vrha zgrade
istom poetnom brzinom: prva je baena
horizontalno, druga pod nekim kutom prema
gore, a trea pod nekim kutom prema dolje.
Zanemarujui otpor zraka, poredajte kugle:
a) po redosljedu pada na tlo,
b) po iznosu brzine pri padu na tlo.
Obrazloite odgovore!