Priprema za 1. Kol.

ELEMENTI STROJEVA
1. Naemu se zasniva proraun mainskih elemenata (ME)?
Mainski elementi su opte struna disciplina iji je cilj izuavanje
osnovnih komponenata maina koje ulaze u sastav vecine ili svih
mainskih sistema odnosno konstrukcija
Komponente mainskih sistema izuavaju se sa gledita njihove funkcije,
namjene odnosno oblasti primjene. Proraun koji se zasniva na analizi
radnih i kritinih stanja (napona), stepena sigurnosti i krutosti, izvodi se
sa ciljem da se sagledaju postupci za izbor standardnih djelova
(komponenata) kao i za konstruisanje nestandardnih.
2. Sa stanovita namjene ME mogu biti:
Sa stanovita namjene mainski sistemi mogu biti: izvrni, energetskii
posebnenamene.
3.ta se vri u energetskim sistemima?
U energetskimsistemimase vri pretvaranje jednog oblika energije u drugi
(hidroelektrane odnosno termoelektrane).
4. ta se vri u izvrnim sistemima?
Izvrni sistemivre neki koristan rad (prerada metala, prerada drveta,
gradjevinarstvo, saobracaj, poljoprivreda).
5. ta predstavljaju osnovni ME?
- Osnovni mainski elementi -djelovi maina koji se bez razaranja ne mogu dalje
rasklapati. To je cvrsto tijelo koje u okviru jedne maine obavlja tacno odreenu
funkciju.
6. ta predstavlja mainski podsklop?
Mainski podsklop je skup dvaju ili vie mainskih dijelova. Oni cine jednu cjelinu i
sa drugim dijelovima ulaze u sastav maine. Automobilski tocak sa pneumatikom je
jedan primjer mainskog podsklopa.
7. ta ini mainski sklop?
Mainski sklop je skup vie mainskih dijelova ili podsklopova. Spojnica je primjer
mainskog sklopa.
8. ta je to mainska grupa?

Mainska grupa podgrupa je skup vie sklopova podsklopova sjedinjenih

zajednickom funkcijom. Primjeri su: motor, prenosnik, ureaj za kretanje itd.
9. Osnovna podjela maina.
Radne Energetske (pogonske) Namjenske
10.
Nabrojati najmanje tri pogonske maine.
Elektromotori, Vodenice, Toplotnt turbine, Vjetrenjace, Nuklearni reaktori
11.
Nabrojati najmanje tri radne maine.
Kompresori, Ventilatori, Maine alatke, Dizalice
12.

ta se koristi kao posrednik izmeu pogonske i radne maine?

13.
ta spada u optu grupu ME?
U optu grupu spadaju mainski elementi koji su sastavni dijelovi veoma velikog
broja maina i ureaja (zavrtnji, navrtke, leajevi, osovine, spojnice,...).
14.
ta spada u posebnu grupu ME?
U posebnu grupu spadaju mainski elementi koji nalaze primjenu na relativno
manjem broju maina i imaju ui specificni znacaj (klipovi, klipnjace, doboi,...).
15.
Nabrojati barem etiri podgrupe elemenata za vezu.
navojni spojevi, zakovani spojevi, zavareni spojevi, zalepljeni spojevi,
16.
Elementi za prenos snage se dijele na:
mehanicke, elektricne, hidraulicne, pneumatske.
17.
Mehaniki prenosnici su podijeljeni na etiri grupe:
Zubcaste, Frikcione, kaisne i lancane
18.
Elementi za obrtna kretanja se dijele na:
Vratila i osovine, Kotrljajne lezaje, klizna lezista, spojnice i kocnice
19.
Mainu ine tri osnovne cjeline:
Pogonskog djela koji pretvara izvornu energiju u mehanicku (elektro-motor, motor
sa unutranjim sagorjevanjem, turbina)
Prenosnika koga sacinjavaju elementi za prenos snage i obrtno kretanje, a zadatak
mu je da prenese energiju za potrebe radnog djela maine.
Radnog djela koji pretvara energiju u koristan rad (nosac alata alatne maine,
pritiskivac prese, rotor pumpe i dr.)
20.
Nabrojati opte zahtijeve standardizacije.
unapreenje opte ekonomicnosti ljudskih napora, materijala, energije,
konstrukcije, tehnologije, itd. u procesu proizvodnje i pri razmjeni dobara.
zatita interesa potroaca preko odgovarajuceg kvaliteta rada i usluga. bolje
sporazumijevanje svih zainteresiranih u procesu rada.

21.
Nabrojati etiri nivoa standardizacije.
meunarodni standardi koji su nastali kroz saradnju vie zemalja (ISO),
regionalni (EN)nacionalni standardi nastali su iz potrebe organizacija da
zajednicki proizvode i svoje proizvode plasiraju u okviru drave (BAS, JUS, HR,
GOST, DIN,..),interni standardi oni koje izdaje sama organizacija. Pored oznake
BAS, imaju oznaku grane,oznaku glavne grupe i podgrupei broj standarda.
22.
Dali je neophodna apsolutna tanost mjera?
Apsolutna tacnost mjera, oblika, poloaja i kvaliteta povrina, ne samo da nije
neophodna, nego je i neostvariva.
23.
Dali je ostvariva apsolutna tanost mjera?Ne
24.
ta su to tolerancije?
Tolerancije su unapred propisana dozvoljena odstupanja:
duinskih mjera, oblika, poloaja i kvaliteta hrapavosti obraDenih
povrina od nazivne veliine.
25.
U koliko grupa se mogu svrstati duinske mjere?
duinske mjere se mogu svrstati u tri grupe mjera:
spoljanje, unutranje i neodreDene.
26.
Kada kaemo da je mjera spoljanja?
Spoljanja mjera je duinska veliina kod koje su, pri mjerenju,
dodirne povrine mjernih pipaka alata izvan mjerene duine
27.
Kada kaemo da je mjera unutranja?
Unutranja mjera je duinska veliina kod koje su, pri mjerenju, dodirne
povrine mjernih pipaka alata unutar mjerene duine
28.
ta su to nazivne, a ta stvarne mjere?
Nazivna mjera (d, D) mjera koja se upisuje na crteima u vidu kote.
Stvarna mjera (ds, Ds) veliina duinske mjere koja se dobija
neposrednim mjerenjem mainskog djela.
29.
ta su to gornje, a ta donje granine mjere?
30.
ta je tolerantno polje?
Tolerancijsko polje podrucje dozvoljene varijacije stvarne mjere. irina
tolerancijskog polja za spoljnu mjeru (t), za unutranju
mjeru (T)-predstavlja razliku granicnih mjera odnosno odstupanja t=dg-dd=es-ei
T=Dg-Dd=ES-EI
31.
Koja su tri parametra tolerantnog polja?
Velicina (sirina) tolerancijskog polja (t,T), Polozaj tolerancijskog polja i
nazivna mjera
32.
Tolerantna polja:A; D: F;m;s su ispod ili iznad nulte linije.
(zaokrui taan odgovor)
IZNAD
33.
Kada kaemo da je nalijeganje labavo?

Labavo nalijeganje se ostvaruje izmeDu djelova kod kojih je stvarna

mjera otvora veca od stvarne mjere epa (Ds>ds).
34.
Kada kaemo da je nalijeganje vrsto?
Cvrsto nalijeganje se ostvaruje nasilnim utiskivanjem epa u otvor.
Stvarni prenik otvora je manji od stvarnog prenika epa (Ds<ds).
Njihova razlika predstavlja preklop Ps
35.
Sklop 50H7/g6 je: labav, prelazni, vrst. (zaokrui)
36.
U sklopu 50H7/g6 ta predstavlja slovo H?
37.
ta podrazumjeva sistem zajednike rupe?
Sistem zajednicke rupe podrazumijeva jedno tolerancijsko polje za rupu, dok se
tolerancijsko polje za osovinu bira u zavisnosti kakav sklop
elimo.
38.
ta podrazumjeva sistem zajednike osovine?
Sistem zajednicke osovine podrazumijeva jedno tolerancijsko polje za
osovinu, a tolerancijsko polje rupe biramo u zavisnosti kakav sklop elimo.
39.
Zato se koriste granina mjerila CEP i RACVA?
Za kontrolu unutrasnjih i spoljasnjih duzinskih mjera.
40.
ta predstavlja oznaka Ra?
Srednje aritmeticko odstupanje profila od srednje linije profila - Ra je
srednja aritmeticka vrijednost odstupanja svih tacaka efektivnog profila (y1, y2, ...., yn)
od srednje linije profila u granicama referentne duine:
41.
Kako se ponaa normalni napon izazvan momentom savijanja?
Sabijanje je aksijalno naprezanje koje nastaje uslijed sabijajucih sila (sila
pritiska). U poprecnim presjecima mainskog dijela, pojavljuju se
normalni naponi, koji su po apsolutnoj vrijednosti jednaki normalnim naponima
pri istezanju, samo im je smjer suprotan.
42.
ta nazivamo kritinim naponom?
Normalni napon proizveden kriticnom silom Fk, pri kojem nastaje izvijanje
nazivamo kriticnim naponom izvijanja:
43.
ta predstavlja odnos kritinog i maksimalnog radnog
opterecenja?
Stepen sigurnosti kod mirnog opterecenja predstavlja odnos kriticnog i
maksimalnog radnog opterecenja.
44.
Nabrojati neke od metoda ojaanje povrinskog sloja.
Dinamicki lom zavrtnja od celika - pri Dinamicki lom osovine vozila zatezanju

usljed savijanja
Dinamicki lom vratila usled uvijanja
Dinamicki lom osovine - savijanje
45.
Prema emu se klasificiraju zakovane veze?
Zakovane veze (spojevi) se klasificiraju prema poloaju limova, prema broju i
rasporedu redova zakovica, prema broju ravni smicanja i prema
samoj namjeni.
46.
Prema poloaju limova zakovane veze mogu biti:
Prema poloaju limova koji ce se oblik upotrijebiti zavisi od
mjesta spoja u sklopu.
sastavak sa preklopom,
sastavak suceoni sa podmetacem, ugaoni spoj
47.
Prema namjeni zakovane veze mogu biti:
Cvrsto - nepropusni spojevi izloeni su jakim silama i moraju obezbijediti
hermeticnu vezu. To su spojevi parnih kotlova i rezervoara pod pritiskom.
Cvrsti spojevi izloeni su jakim silama i nalaze se na celicnim konstrukcijama
mostovskih nosaca, konstrukciji hala, u brodogradnji itd.
Nepropusni spojevi izloeni su malim silama, ali treba da budu uraeni tako
da obezbijede hermeticnu vezu limova. Upotrebljavaju se na rezervoarima
tecnosti i gasova koji nisu pod jakim pritiscima.
48.
Nabrojati najece greke zakivanja.
a necentricnost rupe, b prevelike rupe, c neleanje limova prisno jedan na
drugi, d zbog kosog zavretka stable