Professional Documents
Culture Documents
Dr. Nil Nidli - Zakoni Zdravlja I Izlečenja
Dr. Nil Nidli - Zakoni Zdravlja I Izlečenja
Dr. Nil Nidli - Zakoni Zdravlja I Izlečenja
ZAKONI
ZDRAVLJA I
IZLEENJA
Sadraj
O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
1. Principi za optimalno zdravlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2. Dobre vesti o raku: Moe se spreiti! . . . . . . . . . . . . . . 14
3. Srana oboljenja: Savladavanje ubice broj 1 . . . . . . . . . . 45
4. Blokirane arterije: Oistite ih prirodno . . . . . . . . . . . . . . 71
5. Istina o ribi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
6. Jedan narod pod pritiskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
7. Veliki mit o mesu i belanevinama . . . . . . . . . . . . . . . . 111
8. Gorki ukus slatkia: Pria o eeru i dijabetesu . . . . . . . . 129
9. Melatonin: Faktor odmora i podmlaivanja . . . . . . . . . . 144
10. Bolesti ivotinja i rizik po ljudsko zdravlje . . . . . . . . . . . 156
11. Mleko: prijatelj ili neprijatelj? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
12. eoni reanj: Kruna mozga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186
13. Zaustavljanje plime nasilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215
14. Stres bez potresa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234
15. Sida i HIV: Neispriana pria . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249
16. Umirete za cigaretom? Odbacite naviku i ivite . . . . . . . 264
17. elite pie? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302
18. Izlaenje na kraj sa loim navikama i zavisnostima . . . . 322
19. Ishrana i okruenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 333
20. Iznad vodeih uzroka smrti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342
Dodaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370
O autoru
Dr Nil Nidli je specijalista interne medicine sa posebnim angamanom u kardiologiji, gastroenterologiji, hitnoj slubi i preventivnoj medicini. Diplomirao je na Univerzitetu Endrus u Miigenu,
na smeru biohemija. Specijalizaciju je zavrio 1986. godine na Univerzitetu Loma Linda u
Kaliforniji, gde je bio rangiran meu prvih 10% najboljih studenata u svojoj klasi.
Nastavio je sa svojim usavravanjem interne medicine u Ketering medicinskom centru na Vrajt
dravnom univerzitetu u Ohaju godine 1989, a iste godine je dobio sertifikat Amerike komisije za
internu medicinu. lan je Amerikog medicinskog udruenja, Amerikog koleda lekara i Alfaomega-alfa medicinskog udruenja, kao i brojnih drugih zdravstvenih i medicinskih udruenja.
Postao je izuzetan strunjak u kardiologiji, gastroenterologiji i hitnoj slubi.
Godine 1989. doao je u Ardmor, u Oklahomi, zbog izuzetne mogunosti da radi i sa akutnim
sluajevima u internoj medicini sa naroitim angamanom na hitnoj slubi, kao i na polju
poboljanja naina ivota i preventivnoj medicini na Ardmor institutu zdravlja. Dr Nidli radi od
1996. godine kao medicinski direktor na Ardmor institutu zdravlja i njegovom centru za promovisanje pravilnog naina ivota. Takoe je ef medicinskog odeljenja Mersi memorijalne bolnice i
zdravstvenog centra, i predsednik je medicinskog tima.
Dr Nidli je drao mnoga predavanja u Americi, Kanadi, Evropi i Rusiji na temu ishrane, naina
ivota i zdravlja. Drao je brojne seminare o ishrani, kole kuvanja (sa svojom enom Erikom),
seminare o stresu i programe za odvikavanje od puenja. Radio je u produkciji serije obrazovnih
video materijala o zdravlju po pitanjima koja se obrauju u ovoj knjizi, od kojih su neki emitovani
na nacionalnoj satelitskoj televiziji. ivi u Oklahomi sa suprugom i tri sina.
Predgovor
Ova knjiga predstavlja najkorisniju knjigu za promociju zdravlja koja je napisana u ovoj generaciji i bez sumnje e postati standardni prirunik medicinskim predavaima. Ona na nauni i izbalansiran nain obezbeuje injenice koje bi trebalo da obaveu svakog razumnog oveka da unapredi svoj nain ivota.
Ova knjiga se takoe bavi nekim injenicama i opasnostima savremenog naina ivota i daje
konstruktivne predloge kako se mogu promeniti. Dobro je poznato da saznavanje injenica i opasnosti nije dovoljno da bi dolo do promene kod mnogih ljudi. Meutim, ove informacije mogu uticati na mnoge da ne razviju neke od loih navika, kao i da prekinu sa onim loim navikama sa kojima su tek poeli, podstiui ih da razmisle o koracima koje preduzimaju. Takoe, ova knjiga stalno ukazuje na samo jedan pravi Izvor koji zaista moe pomoi ljudima da ove promene uine
moguim i poziva ih da se oslone na tu Silu.
U ovoj knjizi su takoe navedeni glavni segmenti naina ivota koje treba promeniti u naem
svetu. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) ukazuje:
Sa sadanje take gledita, kardiovaskularne bolesti (i rak) se javljaju, ili se mogu utvrditi, kao
glavni zdravstveni problemi u praktino svakoj dravi sveta u 2000. godini... Njihova prevencija ili smanjenje zahteva drutvenu odgovornost i predstavlja ekonomsku potrebu...
U razvijenim dravama, bolesti povezane sa nainom ivota (ukljuujui nepravilnu ishranu,
konzumiranje alkohola, puenje i nizak nivo fizike aktivnosti) izazivaju najvie patnji i
bolesti.*
WHO ukazuje da je potreban jedan program osnovne prevencije, to jest, da treba neto
uiniti pre nego to doe do razmera epidemije. Mogue je smanjiti koronarne srane bolesti do
90% i rizik od raka za vie od 80%.
Moralni pad drutva je takoe izazvao mnoge od savremenih problema, kao to je sida.
Istraivanja ukazuju na nedostatak rada roditelja sa svojom decom na polju polnog i seksualnog
obrazovanja.
Ukoliko ovek radi na jaanju svoje volje, mogue je izvesti velike promene u nainu ivota. To
je dominantna sila u ovekovoj prirodi - sila odluivanja ili izbora. Sve u ovekovom ivotu zavisi
od pravilnog delovanja njegove volje. Korienjem informacija koje su ovde iznete u donoenju
pravilnih odluka, bolesti ne samo da se mogu spreiti, ve se takoe moe povratiti zdravlje koje
je nekada izgubljeno.
* WHO TEch. Report Series 797, 1990, pp. 28, 157, 38, 36.
Uvod
Ova knjiga tretira univerzalni problem ljudskog zdravlja i ovekovih bolesti, i pisana je za iru
javnost, kao i za zdravstvene strunjake. Ona je upuena svakom oveku koji eli da postigne (ili
odri) dobro zdravlje i sauva se od bolesti na prirodan nain, maksimalno smanjujui upotrebu
lekova, vetakih dodataka hrani i nepravilne ishrane. Knjiga sadri posebne medicinske savete
kako postii te ciljeve. Govori se i o prevenciji bolesti, kao i o njihovom leenju, kada se sprovode
kroz adekvatan nain ivota.
Knjiga je pisana na popularan i razumljiv nain, sa dosta slika i tabela, da bi se jasnije objasnila problematika. Svako od 20 poglavlja pokriva odreeno specifino polje i svako poglavlje je
pisano za sebe, to omoguava itaocu da krene sa itanjem onog dela koji ga najvie interesuje.
Ova knjiga je zasnovana na najnovijim i pouzdanim medicinskim principima koje je koristio Dr
Nidli za leenje svojih pacijenata tokom niza godina. Veliki broj naunih studija voenih irom
sveta, zajedno sa najnovijim medicinskim znanjem po pitanju uticaja odreenih ivotnih faktora,
predstavljaju osnovu za ovde iznete informacije i savete. Pomenute su mnoge specifine bolesti,
kao i pitanja vezana za stres, probleme zavisnosti, opte prihvaene navike ishrane, vetake
dodatke hrani, tetne supstance i druga zdravstvena pitanja.
1. poglavlje
K. Everet Kup (C. Everett Koop), bivi naelnik sanitetske slube u Sjedinjenim Dravama,
je 1988. godine izneo prvi Izvetaj naelnika
sanitetske slube o ishrani i zdravlju. Bio je zasnovan na obimnom pregledu naune literature.
Zakljuio je da su prekomerna i neuravnoteena ishrana znaajno doprineli razvoju osam
vodeih bolesti ubica u naoj zemlji. Izvod iz
tog izvetaja je prikazan na slici 3.3
Prevencija je klju
Navike
0-2
Navike
3
Navike
4
Navike
5
Navike
6
Navike
7
20
+14,3
+7,4
+0,5
-1,1
-4,2
-9,4
30
+16,9
+9,1
+3,0
-0,6
-4,7
-11,1
40
+19,4
+10,7
+5,4
-0,1
-5,2
-12,9
50
+22,0
+12,4
+7,9
+0,3
-5,7
-14,7
60
+24,5
+14,0
+10,4
+0,8
-6,2
-16,4
70
+27,1
+15,7
+12,8
+1,3
-6,8
-18,2
Mukarci
ene
Broj
upranjavanih
zdravih navika
Procenat
mrtvih za 9
godina
Broj
upranjavanih
zdravih navika
Procenat
mrtvih za 9
godina
7
6
5
4
0-3
5,5
11
13,4
14,1
20
7
6
5
4
0-3
5,3
7,7
8,2
10,8
12,3
10
moan nain spreavanja verovatno najstranije komplikacije starenja: onemoalosti. Nedavni
izvetaj je prikazao da su oni koji su upranjavali najvei broj tih zdravstvenih navika imali
upola manji rizik od onemoalosti u odnosu na
one sa najloijim navikama. Oni sa srednjim
brojem zdravstvenih navika su takoe iveli
bolje od onih koji su odbacili veinu Belokove i
Breslouve sedmorke. Oni su imali samo dve
treine rizika od onemoalosti u odnosu na najmanje zdravstveno svesnu grupu.7
Pogledajmo neke od pojedinih navika koje
su Belok i Breslou utvrdili i razmotrimo kako one
utiu na kvalitet ivota kao i na njegovu duinu.
11
Vebanje
Nikada nije kasno da se pone sa programom vebanja. Odvojeno istraivanje je
otkrilo da koliko god je osoba van forme, rizik
Slika 2. Rizik smrtnosti povezan sa snom,
vebanjem i puenjem
Devetogodinje praenje za osobe starosti 30 do 69
godina
3
2,5
Odnos
rizika
smrtnosti
Mukarci
ene
2,2
2
1,7
1,6
1,5
Normalan
1,6
1
1
0
Osobe koje
preskau
doruak
Osobe koje
dorukuju
0
Manje od 6
ili vie od 9
asova sna
Niska
fizika
aktivnost
Puai
Manje od 6
ili vie od 9
asova sna
Niska
fizika
aktivnost
Puai
12
od smrti od svih uzroka moe se smanjiti jednostavno poboljanjem kondicije kroz redovan
program vebanja. Koliina koristi je prikazana
tabelom na slici 3.17
Uvebani
Neuvebani,
a zatim
uvebani
Zapazite da stopa smrtnosti fiziki uvebanih mukaraca iznosi samo treinu stope onih
koji nisu u kondiciji. Kod onih koji nisu vebali,
a onda su postali aktivni, stopa smrtnosti iznosi
oko polovine vrednosti u odnosu na one koji ne
vebaju.
Opasnosti od puenja
Podaci iz oblasti Alameda su otkrili da je
mukarac, ako je puio, bio izloen dvostruko
veem riziku od umiranja u toku devetogodinjeg perioda u poreenju sa mukarcem koji
nije puio. Ako je ena puila, bila je izloena
60% poveanom riziku od umiranja. Drugo
istraivanje je utvrdilo da su mukarci koji su
puili tokom celog svog odraslog doba imali
prosenu oekivanu duinu ivota od samo 65
godina.18 To je 12 godina krae od oekivanog
77-ogodinjeg ivotnog veka za osobe koje
nikada nisu puile.19
Iako je duina ivota vana, kvalitet ivota
je takoe kljuan za sve nas. Puai u proseku
imaju slabiji kvalitet ivota. Na primer, ir eluca je mnogo ei meu puaima. Buenje u
2:00 ujutru uz gorui bol u stomaku svakako
nije kvalitetan ivot. ak iako pua ne dobije
ir, problemi sa varenjem mogu da nastanu u
vezi sa navikom puenja. Na primer, duvan
smanjuje tonus u miinom prstenu izmeu
jednjaka (cev za gutanje) i stomaka. Usled toga
je stomanoj kiselini lake da ulazi u jednjak i
prouzrokuje goruicu, jo jedan est problem
koji smanjuje kvaliteta ivota.
Puenje cigareta takoe utie na druge
organske sisteme: doprinosi ranom stvaranju
bora na koi i osteoporozi (mekane, krte kosti).
Stvaranje bora na koi je samo nepoeljno stanje, ali osteoporoza moe da ugrozi ivot.
13
2,9
2,8
2,8
ene
1,9
1,8
1,5
1,3
1,1*
0
Nevenani
Malo prijatelja
ili roaka
Ne odlaze
u crkvu
Zakljuak
Pored mog pacijenta Marka, mnogi ljudi u
Americi smatraju da je zbog njihove genetike ili
zbog nekog nebeskog asovnika, dan i as
smrti vrsto fiksiran. Fatalistiki stav ih primorava da zakljue da ne mogu da uine nita da
produe svoje ivote. Dokazi predstavljeni u
ovom poglavlju negiraju sve takve zablude.
V. K. Vilet (W. C. Willett) sa Fakulteta
zdravstvene zatite sa Harvarda, sa odseka za
ishranu, navodi: Jedan jasan zakljuak na
osnovu postojeih epidemiolokih dokaza je da
mnoge osobe u Sjedinjenim Dravama imaju
lou ishranu i da je potencijal za prevenciju
bolesti znaajan.22 Belok i Breslou su saeli
njegove nalaze sledeim reima: Ovi podaci su
u skladu sa idejom... da ivot sa dobrim
zdravstvenim navikama proizvodi dobro zdravlje i produava period dobrog fizikog
zdravstvenog statusa za nekih 30 godina.23
Zaista, sedam zdravstvenih principa Beloka
i Bresloua su jednostavni, a ipak krajnje
delotvorni. tavie, nemaju nepoeljne dugo-
2. poglavlje
600.000
500.000
400.000
300.000
200.000
100.000
0
1930
1940
1950
1960
1970
1980
1990
2000
Godina
(kao to su srane bolesti), ukupan broj smrtnih sluajeva od raka u Americi postepeno
raste.4,5 Stopa porasta je prikazana na slici 1.
Stopa porasta je dramatina, za poslednjih
30 godina se duplirala. tavie, od procenjenih
560.000 rtava od raka koje su umrle 1997.
godine,6 veina njih je mogla da sprei svoje
bolesti da su obraali panju na neke jednostavne faktore naina ivota.
Iako broj smrtnih sluajeva od raka nastavlja da se poveava svake godine u Sjedinjenim
Dravama, stopa smrtnosti od raka je tek
nedavno poela da opada.7 Ovaj slavljeni mali
pad je prvi put objavio Nacionalni institut za rak
15
16
17
iako se rak ve javio one mogu da pomognu da
telo dobije prednost. Te strategije su jednostavne:
1. Izbegavajte faktore koje favoriu razvoj
raka.
2. Koristite prednost faktora koji pomau
telu da odloi rak.
Ove dve strategije su obino efektivne zbog
jednog ili oba sledea razloga:
1. Pomau nam da izbegnemo ili da smanjimo na najmanju moguu meru kontakt sa supstancama koje prouzrokuju rak.
2. Pomau nam da ojaamo imuni sistem
sopstvenog tela za borbu sa rakom.
Ostatak ovog poglavlja je podeljen u dva
odeljka. Prvi odeljak se bavi smanjivanjem kontakta sa supstancama koje prouzrokuju rak na
najmanju moguu meru. Drugi se bavi iniocima koji e pomoi naem imunom sistemu da
se bori sa rakom, i drugim iniocima koji e
umanjiti rizik od dobijanja raka.
PREVENCIJA RAKA:
ODELJAK I
Izbegavajte faktore koji pogoduju
razvoju raka
Razmotrimo faktore koji pogoduju razvoju
raka i kako moemo da ih izbegnemo. Na
primer, jedan od faktora je alkohol. Videemo
da upotreba alkohola favorizuje razvoj raka i
zbog toga ga treba izbegavati. tavie, uvideemo da nam izbegavanje alkohola pomae na
oba spomenuta fronta. Alkohol i njegovi
proizvodi razlaganja imaju potencijal za izazivanje raka, a on takoe podriva imuni sistem.
Shodno tome, ako izbegavate alkohol, ostvariete dvostruku korist.
Jasno je da je najbolji nain za izbegavanje
raka njegovo spreavanje pre nego to ima
ansu da se uopte i formira, ak i pre nego to
se moe detektovati testovima, pre nego to
ima ansu da prouzrokuje bilo kakve simptome.
Veina tipova raka se zaista moe spreiti pre
nego to se i formira. Godine 1988. izaao je iz
tampe izvetaj naelnika sanitetske slube o
ishrani i zdravlju. U svom obimnom pregledu
istraivanja raka naveo je: U toku ovog istraivanja, postalo je jasno da mnogi oblici raka
imaju (poznate) spoljanje uzroke i, u principu
bi trebalo zbog toga da bude mogue spreiti
ih.18 Ti nalazi su se podudarili sa esto
navoenim istraivanjem koje su deceniju ranije sproveli doktori Vajnder (Wynder) i Gori
(Gori). Njihova detaljna poreenja meunarodnih stopa pojave raka navela su ih na zakljuak
18
da je priblino 80% sluajeva pojave raka mogue spreiti relativno jednostavnim izborima
naina ivota.19 Deceniju pre objavljenog rada
Vajndera i Gorija, dr Higinson je zakljuio da
90% sluajeva pojave raka nastaje usled
sredinskih faktora.20 Tako je u izvetaju naelnika sanitetske slube prihvaeno istraivanje o
vanosti naina ivota za rizik od raka koje je
zastupano jo od 1960-ih.
ta su oni mislili pod sredinskim faktorima? Govore o bilo kojim faktorima osim naih
unutranjih telesnih procesa i uroenih sklonosti koji utiu na nas. U te faktore spadaju vazduh
koji diemo, voda koju pijemo, izbor hrane,
nae navike vebanja (ili njihov nedostatak),
naa seksualna praksa, nai drutveni odnosi
itd. Prema tome, kada nam strunjaci kau da
je 80 do 90% sluajeva pojave raka sredinsko
u stvari kau da se veina vrsta raka moe
spreiti ako obratimo panju na stvari koje
unosimo u naa tela, stvari kojima doputamo
da dolaze u kontakt sa naim telima, i stvari
koje inimo sa naim telima.
Uprkos 30 godina shvatanja povezanosti
raka i naina ivota, narodi irom sveta
uglavnom nisu ugradili to saznanje u praksu.
Profesor Majkl Spurn (Michael Sporn) je 1996.
godine izvrio pregled 25 godina istorije od
kada su Sjedinjene Amerike Drave zvanino
objavile Rat raku. Iako je navodio oblasti
uspeha, takoe je istakao veoma spor napredak
u dostizanju znaajnih stopa izleenja za neke
od vodeih vrsta raka kao to su rak dojke,
plua i prostate. Njegove napomene su nas
vratile na Higinsove uvide kada je rekao: Treba
da podstiemo obrazovne napore za ohrabrivanje promena u stilu ivota, ishrane i drugih
privrednih faktora koji mogu da spree proces
kancerogeneze (nastanka raka).21 Iako su
istraivai godinama govorili o tome, na osnovu
poveanih stopa pojave raka oigledno je da jo
uvek nismo nauili lekciju. Ponovo, molba je da
svako od nas naui kako na sopstveni nain
ivota utie na rizik od raka i da izvri odgovarajue promene.
ta nam to tano strunjaci govore kada se
radi o stilu ivota i sredini u najirem smislu
rei? Oni iznose relativno prostu poruku.
Sredinski faktori i iznesene promene naina ivota su jednostavne, a ipak duboke. One govore o stvarima kao to je prestajanje puenja,
bolja ishrana, redovno vebanje i gubitak
teine. Meutim, kada je asopis Wall Street
Journal istraio tip vesti o raku koji televizije,
novinski asopisi i novine pokrivaju, otkrio je da
su istraivai raka smatrali da mediji daju
19
Pankreas
Beika
Bubrezi
Grli materice
Leukemija
Debelo crevo
Koa
Penis
jednjaka
usta
grkljana
jetre
75%
50%
50%
30%
20
raka dojke.48,49 Razna istraivanja su pokazala
da umerena upotreba alkohola moe da bude
povezana sa i do 50 do 100% poveanim
rizikom od raka dojke u poreenju sa osobama
koje ne piju.50 Ovaj poveani rizik postoji bez
obzira da li alkohol dolazi iz piva, vina ili drugih
alkoholnih pia.51 Za one koji se zalau za vino
uz obrok kao naviku koja poboljava zdravlje,
znaajno je francusko istraivanje koje je pronalo povean rizik od raka dojke kod osoba
koje konzumiraju alkoholna pia uz obroke.
Povezanost je vaila i za pivo i za vino.52 Dalja
potpora za povezanost alkohola i raka dojke
dolazi iz jo jednog medicinskog istraivanja. Tu
je, u etvorogodinjem istraivanju skoro
90.000 amerikih medicinskih sestara od 34 do
59 godina starosti, pronaena znaajna
povezanost izmeu upotrebe alkohola i rizika
od raka dojke.53 One koje su konzumirale samo
3 do 9 pia sedmino su imale 60% povean
rizik od raka dojke. to su vie ene pile, to je
vei porast rizika. Ovaj stabilni porast rizika od
raka uz poveane koliine konzumiranog alkohola se naziva efekat doze odgovora. Ovaj tip
odnosa snano ukazuje da upotreba pia koja
sadre alkohol, a ne nekih drugih faktora,
poveava rizik. Za ene ispod 55 godina starosti, upotreba jednog pia na dan poveava njihov rizik dva i po puta.
Zato alkohol poveava rizik od raka dojke?
Iako svi odgovori jo uvek nisu poznati, postoji
dokaz da alkohol poveava nivo estrogena.54,55
Poto je poznato da ovaj enski hormon
poveava rizik od raka dojke oekuje se da hormonalni efekti alkohola mogu da budu tetan
faktor. tavie, ene sa najpoodmaklijim oblicima raka dojke obino su alkoholiari, ukazujui
da alkohol moe prvenstveno da deluje kao
pokreta raka ili pojaiva rasta56 kod onih
koji tek poinju da razvijaju bolest. Do danas je
preko 50 temeljnih naunih istraivanja ukazalo
da alkohol igra znaajnu ulogu u razvoju raka
dojke.57
21
Tip
raka
Debelo crevo
Rektum
Prostata
Dojka
Materica
Jajnik
Plua
Stomak
Jednjak
Japanci
Belci
78
95
14
335
32
51
237
1331
150
371
297
154
1221
407
160
379
397
46
368
204
343
1869
714
274
962
217
75
22
koju drugu kulturu. Istraivai koji prouavaju
te promene i bolesti povezane sa njima zovu se
epidemiolozi. Epidemiolozi veruju da su
promene u navikama ishrane jedan od
osnovnih razloga zbog koga se rizici od raka
menjaju kod onih koji emigriraju.69
Navike u ishrani Japanaca podleu znaajnom preobraaju kada se presele na Havaje.70,71 Naalost, veina promena je na gore.
Emigranti na Havajima jedu dva puta vie masti
i znaajno manje ugljenih hidrata od Japanaca
u Japanu. Jedu daleko vie maslaca, margarina
i sira, i neznatno vie mesa. Njihova potronja
pirina i tofua pada. Zbog toga nije iznenaujue da su masne kiseline iz masti koje jede
havajska grupa od 65 do 70% zasiene (samo
40% masnih kiselina iz masti koje se jedu u
Japanu je zasieno). Meu onima na Havajima,
35% ugljenih hidrata koje jedu je u formi eera. To je suprotstavljeno eeru koji predstavlja
samo 20% ugljenih hidrata koje uzimaju ljudi u
Japanu. tavie, promene prema amerikoj
ishrani postaju potpunije tokom vremena. Prva
generacija imigranata u veoj meri zadrava
svoje japanske navike ishrane u odnosu na drugu generaciju potomstva. U poreenju sa svojim roditeljima, oni koji su roeni na Havajima
jedu znaajno vie ivotinjskih belanevina,
masti, zasienih masnih kiselina i eera.72
Njihove promene u ishrani doprinose poveanim stopama raka na tako raznovrsnim mestima kao to su debelo crevo, rektum, prostata,
dojka, materica i jajnik. Kao to emo videti,
druga istraivanja potvruju taj zakljuak.
Promene u ishrani koje izvre ti Japanci nisu
tetne u svim pogledima. Bar dve vrste raka
stomaka i jednjaka smanjuju stopu pojavljivanja kada oni dou na Havaje, a to je verovatno povezano sa pojavama u navikama ishrane.
Uzimanje slanog povra u turiji i suene, usoljene ribe se drastino umanjuje meu onima
koji su odrasli na Havajima. Takva vrsta hrane
je povezana sa poveanim stopama i raka eluca i raka jednjaka.73,74
Sline povezanosti su takoe iznete u
istraivanjima Filipinaca koji migriraju na
Havaje.75 Ovde spomenuta istraivanja emigracije obezbeuju samo kratak pogled na obilje istraivanja objavljenih o ovoj temi. Ona
jasno izraavaju da je u razvoju raka, genetika
daleko manje znaajna od sredinskih uslova,
kao to su nain ivota i ishrana. Jasno je da
postoji daleko vie toga u vezi sa rakom od
genetike. Ishrana igra znaajnu ulogu u izazivanju ili spreavanju raka.
25
Kanada
Malta
Australija
20
Francuska
15
Portugal
10
5
SAD
Nemaka
vedska
Venecuela
Japan
Finska
Poljska
Grka
Hong Kong
Meksiko
Tajland
20
40
60
80
100
120
140
160
23
Japanu, trend u velikom broju nacija je da kopiraju Ameriku sa njenom bogatijom ishranom,
preoptereenom mau. Kao rezultat ivota
nalik na ameriki, poinju da umiru kao
Amerikanci od hroninih bolesti povezanih sa
stilom ivota. Unoenje hrane bogate masnoama tokom trudnoe moe takoe da povea
rizik od razvoja raka dojke.81
Istraivanje izvreno u Atini, u Grkoj,
takoe je znaajno po pitanju raka dojke.
Istraivanja su pronala to nije iznenaenje
da su ene koje su jele margarin imale vei
broj sluajeva raka dojke. Meutim, grki
istraivaki tim je napomenuo da je izgledalo da
bar jedna mast umanjuje rizik od raka dojka.
ene koje su koristile vie maslinovog ulja (koji
predstavlja prevashodno mononezasienu
masnu kiselinu) imale su smanjenje rizika od
raka dojke od 25%.82
ta je sa onima koje ve imaju rak? Da li
potronja masti u ishrani ima bilo kakav efekat
na stopu uspeha u njegovom leenju? vedski
istraivai su otkrili dokaze da ishrana zaista
utie na stopu rasta tumora dojke.83 Prouavali
su 240 prevashodno ena posle menopauze
kojima je nedavno dijagnostikovan rak dojke.
Skoro dve treine ena su imale tumore koji
reaguju na hormone. Meu tim enama ishrana
je napravila znaajnu razliku u toku etvorogodinjeg praenja. Za svaki procenat porasta
ukupne koliine kalorija iz masti, ene su
poveavale svoj rizik od neuspeha leenja
(ponovna pojava raka dojke) za 13%. Drugim
reima, ako je ena jela 45% masti u ishrani,
dok su druge jele 35% masti, tih 10% proizvodi razliku od 130% poveanog rizika od
ponovnog pojavljivanja raka dojke. Statistike su
bile jo gore za zasiene masne kiseline. Za
svaki procenat porasta dela ukupne koliine
kalorija iz zasienih masnih kiselina, rizik je rastao za 23%. Jasna poruka ovog istraivanja je
da izgleda da ograniavanje masti u ishrani ima
ulogu u leenju veine tipova raka dojke kao i u
prevenciji.
Dr Rouz je sa saradnicima iz Amerike
zdravstvene fondacije (American Health
Foundation, AHF) dala nove nalaze za
povezanost ishrane bogate mastima sa rakom
dojke u istraivanju 30 zemalja.84 Takoe su
utvrdili da su se vie stope raka dojke javljale u
zemljama sa viim nivoima upotrebe masti.
Meutim, zapazili su najjau povezanost kod
ena posle menopauze a nisu pronali
nikakav odnos sa biljnim mastima.
18
14
Preko 55 god.
6
Sva starosna doba
2
0
1950
Ispod 54 god.
1955
1960
1965
1970
1975
1980
1985
Godina
24
3
Na prosenoj istrazi
(priblino 39% kalorija iz masti)
10
1920
1930
1940
1950
1960
1970
1980
1990
Godina
Iako je potronja masti ostala relativno stabilna posle 1983. godine, Amerikanci i dalje
jedu daleko vie masti nego to su to inili pre
jedne generacije. Prosena potronja masti
1980-ih je bila oko 20% via nego 1950-ih, sa
165 grama na dan u poreenju sa 140 grama
na dan. Pre 1920. godine, potronja masti je
bila jo nia, kreui se u proseku oko 120
grama na dan.96 Izraavanjem ovih vrednosti u
procentima, prosean Amerikanac je imao
ishranu koja je sadrala 32% masti 1910.
godine. Tokom 80-ogodinjeg perioda, ta cifra
se postepeno poveala do 40% u 1990. godini.97
Na osnovu dokaza koji se bave raznovrsnim
problemima kao to su spreavanje raka, kontrola teine, upravljanje dijabetesom i spreavanje bolesti srca, strunjaci predlau da bi trebalo da pokuamo da jedemo bolje od naih
predaka, a ne gore. Veina autoriteta predlae
da bi mast trebalo da predstavlja manje od
30% naih ukupnih kalorija, i mast bi trebalo da
bude iz biljnih, a ne iz ivotinjskih izvora. Koja
je to hrana koju jedemo, a koja obezbeuje svu
tu mast naroito zasiene masne kiseline?
Glavni izvori su prikazani u tabeli 6.98
Uoite da su sve te namirnice ivotinjski
proizvodi. Biljna hrana uopteno ima manju
koliinu zasienih masnih kiselina. Ljudi koji su
Tabela 6. Uobiajeni izvori zasienih
masnih kiselina
Namirnice sa 10 grama zasienih masnih kiselina:
2
1
1
2
2
2
25
39
50
84
149
26
samo zasienih masnih kiselina. To ukazuje da
postoje i drugi faktori u crvenom mesu koji jo
vie poveavaju rizik od raka debelog creva.
Ti nalazi harvardskog istraivanja zdravlja
medicinskih sestara nisu jedini. Evropsko
istraivanje iz 1990. godine je pronalo sline
odnose. Kada su se ene koje su ee jele
meso uporedile sa onima koje su meso jele
retko ili nikada, one su imale skoro dvostruko
vei rizik od raka debelog creva.102 Australijsko
istraivanje je otkrilo povezanost izmeu
velikog niza raznovrsnih ivotinjskih proizvoda i
raka debelog creva kod ena.103,104 Meu navedenim namirnicama su istaknuti crveno meso i
jetra, kao i morski plodovi i mleni proizvodi.
Meutim, u ovom istraivanju, najgora grupa
namirnica bila su jaja, pri emu su najvei
potroai imali est puta vei rizik od raka debelog creva. Ovo australijsko istraivanje jo vie
naglaava zakljuak da, u vezi sa ishranom
mesom i rakom debelog creva, crveno meso
definitivno poveava rizik; piletina i riba su
povezani sa manjim rizikom, ali u stvari nisu
zatitni. Prema tome, trenutna istraivanja
jasno ukazuju da treba ostaviti sve vrste
crvenog mesa, a ne postoji znaajan razlog da
se uzima vie ribe ili piletine.
Do sada spomenuta istraivanja raka debelog creva vrena su na enama. Istraivanja na
mukarcima su takoe povezala uzimanje mesa
sa rakom debelog creva.105,106 Na primer, ista
istraivaka grupa je koristila slinu metodologiju za istraivanje sluajeva raka debelog creva
u svom istraivanju na mukim zdravstvenim
radnicima.107 Otkrili su neke zapanjujue
odnose sa ishranom analizirajui sve nove
sluajeve raka debelog creva meu priblino
50.000 mukaraca u istraivanju. Oni koji su jeli
crveno meso kao glavni obrok pet ili vie puta
sedmino imali su 3,5 puta povean rizik od
raka debelog creva u poreenju sa onima koji
su izbegavali takvu vrstu hrane (jedui je manje
od jednom meseno). Zanimljivo je da se,
uprkos ovim snanim odnosima, nisu pojavile
nikakve zavisnosti sa koliinom uzetih zasienih
masnih kiselina. Ovo dalje ojaava verovatnou
da drugi faktori pored masti doprinose tome da
je meso visokorizina hrana. To znai da pojeftinjenje tehnika odgoja ivotinja i prakse ukrtanja, kako bi se proizvela manje masna stoka
sa manje zasienih masnih kiselina, nee umanjiti veinu najtetnijih aspekata tih ivotinjskih
proizvoda.
u dimu
} = { Benzopiren
od 600 cigareta
27
Kategorija
Rizik
Nizak drutveno-ekonomski
status konzumiranje mesa
povremeno, retko ili nikada
Visok drutveno-ekonomski
status svakodnevno
konzumiranje mesa
8,5
DDT i DDE
Uoite otru razliku u riziku izmeu ove dve
grupe. Jedan naroito vaan aspekt ovog istraivanja je da ishrana mesom izgleda nije jedini
faktor od znaaja. Ako iz jednaine izbacite
drutveno-ekonomski status, rizik velikih potroaa mesa je bio umanjen, ali je jo uvek bio
oko etiri puta vei od potroaa koji su koristili
malo mesa. To je ukazalo da su i drugi faktori
ishrane i naina ivota ukljueni. Takve veze su
sada dobro utvrene.
Poznato je da drutveno-ekonomski i
demografski faktori imaju ulogu u riziku od raka
dojke. Manje trudnoa, vea starost pri prvoj
trudnoi i manje dojenja poveava rizik od raka
dojke.115,116,117 tavie, svaki od ovih faktora e
verovatno biti ei meu enama koje su
zaposlene i bave se upravljanjem. Ti podaci
doveli su do dva vana opaanja. Prvo, ishrana
ili ishrana mesom sama po sebi nije jedini
vaan faktor kod raka dojke. Mnogi faktori imaju ulogu u ovom razarajuem raku, ali je ishrana znaajan faktor koji se moe menjati to bi
svi trebalo da uvide. Drugo, navike ishrane su
izgleda najznaajnije kod onih koji ve imaju
druge faktore rizika za rak dojke. Poto su
28
izneli sledee zapaanje: Ti procenti su u
skladu sa dobro dokumentovanom injenicom
da se (DDT supstance) prevashodno nagomilavaju u (ivotinjskoj) masti prouzrokujui da
masna ivotinjska hrana postane glavni krivac
izlaganja za ljude.127
Znaajno je naglasiti vezu izmeu ishrane
mesom i visokih nivoa toksina kod ljudi (kako je
ilustrovano DDT i DDE). U ranije navedenom
istraivanju, vegetarijanske majke su imale
najnie nivoe DDT-a iako su esto konzumirale voe i povre. Nekoliko pesticida i toksina
se jo uvek primenjuje u SAD (DDT je sada
zabranjen). Iako oni pronalaze svoj put u, ili na,
voe i povre, koliina koju osoba unosi sa biljnim proizvodom je generalno veoma mala u
poreenju sa koliinom pesticida koja se nalazi
u ivotinjskoj masti.
Razlog zbog koga se pesticidi i drugi toksini
nagomilavaju u ivotinjskim tkivima je objanjen procesom zvanim biomagnifikacija (biouveliavanje). U ovom procesu, ivotinjska tkiva
uveavaju koncentraciju toksina tokom svog
ivota dok jedu druge ivotinje ili biljke koje
same sadre odreen nivo kontaminacije.
Prosena ivotinja tokom svog ivota pojede
najmanje deset puta svoju teinu u hrani, ali se
ne moe efikasno osloboditi veine toksina
rastvorljivih u masnim kiselinama. Prema tome,
veina tih toksina se nagomilava u njihovim
skladitima masti. Takvi otrovi se slabo odstranjuju iz ivotinja i ljudi. Kao rezultat toga,
tokom sedmica, meseci ili godina, koncentracija hemikalija koje su te ivotinje pojele se vie
puta poveava u njihovim masnim tkivima.
29
18,0
15,9
Lakto-ovo
vegetarijanska ishrana
Meso
1 do 3 puta
sedmino
Meso 4 ili
vie puta
sedmino
30
raspravljaju da li kafa predstavlja znaajan rizik
od raka, ali nema sumnje da ovaj popularan
proizvod sadri hemikalije koje izazivaju rak.
Meu takve hemikalije spadaju metilglioksal,148,149 katehol, hlorogena kiselina i
neohlorogena kiselina.150
Farmakolozi priznaju da ak i sam kofein
ima mone mutagene efekte u laboratorijskim
istraivanjima na mikrobima. Takoe moe da
oteti hromozome i biljaka i ivotinja u laboratorijskim uslovima. Ta injenica moe da ukae
da je ova supstanca kancerogena kod ljudi.
Meutim, isti izvor veruje da osoba ne moe da
unese dovoljno velike nivoe kofeina obinom
upotrebom lekova, hrane i proizvoda, kako bi
poveala rizik na taj nain.152
Ovaj argument ne uzima u obzir injenicu
da kafa sadri itav niz kancerogenih jedinjenja. Kofein se samo nadodaje na druge faktore
rizika od raka. U ovom kontekstu, postoji
zabrinutost da i kafa i kofein mogu znaajno da
poveaju rizik od raka u odgovarajuim uslovima. Takav zakljuak se slae sa epidemiolokom literaturom koja pokazuje da kofein i
kafa ponekada poveavaju rizik, a u drugim
sluajevima nemaju nikakav efekat na
odreene tipove raka. Razlike mogu da postoje
usled drugih kancerogenih materija kojima
pojedinci u populaciji mogu, ili ne moraju, biti
izloeni. Dr Vinston Kreg (Winston Craig) u svojoj knjizi: Ishrana za devedesete (Nutrition for
the Nineties), izgleda dolazi do slinog zakljuka, iako uzima donekle drugaije gledite.153
Kreg se bavi istraivanjem koje ukazuje da
kofein nije pravi kancerogen sam po sebi, ve
da je ko-kancerogen. To znai da moe da
povea verovatnou da e se rak pojaviti, ako je
u prisustvu drugih kancerogena. U mesta
pojave raka koja su povezana sa kafom spadaju bubreg, dojka, debelo crevo, pankreas i
jajnik.154 Pogled na nekoliko ovih epidemiolokih studija je veoma znaajan.
Rak pankreasa je verovatno dobio najveu
panju u vezi sa poveanim rizikom od kafe. To
je uglavnom proizalo iz veoma publikovanog
harvadskog istraivanja poetkom 1980-ih.155
Druga istraivanja nisu pronala takav odnos,
vodei nas ponovo na moj raniji stav o verovatnijim meusobnim delovanjima kafe, kofeina i
drugih faktora rizika. Kafa izgleda ima snaan
uticaj na rak beike. Prvo istraivanje koje mi je
skrenulo panju na to bilo je veliko istraivanje
zdravlja jedne grupe ljudi. Ovo epidemioloko
istraivanje je ukljuilo oko 24.000 ljudi iz
Kalifornije. Rezultati istraivanja su prikazani u
tabeli 9.156
Sadraj teobromina
Kadburijeva mlena
okolada, 28 g
okoladni sirup,
2 supene kaike
okoladni miks u punomasnom
mleku (2 do 3 pune kafene kaike
u 225 g punomasnog mleka)
44 mg
89 mg
120 mg
31
32
Duvan
Alkohol
Viak masti
Meso:
Zasiene masne
kiseline
Nitrozamini
Viak gvoa
- Toksini:
Benzopiren (prenjem)
PCB, DDT, DDE
PREVENCIJA RAKA:
ODELJAK II
Agensi koji deluju smanjujui
rizik od raka
U velikom broju svojih prvobitnih prezentacija o raku, nazvao sam ovaj odeljak Poveajte
faktore za jaanje svog imunog sistema.
Meutim, obimno istraivanje o predmetu raka
je otkrilo da faktori naina ivota koji nas tite
od raka imaju daleko vie uticaja od znaajnih
efekata na imuni sistem. Postoji niz naina na
koji nam zdravi izbori pomau da odloimo rak.
33
nekada ranije puili bili izloeni etiri puta
veem riziku od razvijanja najeeg raka plua
povezanog sa puenjem, ako je njihovo
unoenje vitamina A bilo slabo.
Novo japansko istraivanje je takoe utvrdilo da su niski nivoi vitamina A u krvi poveali
rizik od raka plua. Oni sa nivoima vitamina A u
serumu u najnioj treini, imali su skoro est
puta vei rizik od raka plua u odnosu na one
sa nivoima u gornjoj treini.180 Ne razvija se
svaki rak plua samo kod puaa. Do 15%
sluajeva raka plua se moe javiti kod onih koji
ne pue aktivno, ali mogu biti izloeni razliitim
nivoima pasivnog puenja. Ti nepuai sa
povienim unoenjem beta karotina iz voa i
povra su imali samo 70% rizika od raka plua
u odnosu na one koji su jeli manje beta karotina.181
Veliki broj drugih jedinjenja slinih beta
karotinu se javlja kod biljaka. Oni se nazivaju
karotenoidi i takoe se mogu pretvoriti u vitamin A.182 Meu neke od njih spadaju beta kriptoksantin, lutein i likopen. Likopen daje crvenu
boju jagodama i paradajzu. Hrana koja je
naroito bogata likopenom je bila povezana sa
prevencijom raka prostate. Harvardsko istraivanje praenja zdravstvenih radnika je pronalo da su mukarci koji su jeli sos od paradajza
samo jednom sedmino, imali 23% manji rizik
od raka prostate od onih koji ga nikada nisu
jeli.183 Oni mukarci koji su jeli proizvode zasnovane na paradajzu deset ili vie puta sedmino imali su do 35% manje ansi da obole od
raka prostate. Vodei autor istraivanja dr
Edvard ovanui (Edward Giovannucci) veruje
da likopen moe da bude kljuni sastojak koji
prouzrokuje smanjenje rizika.
Oni sa najniim nivoima likopena u krvi su
takoe znaajno poveali rizik od raka pankreasa.184 Likopen se, kao i veina korisnih jedinjenja srodnih beta karotinu, ne moe nai u
tabletama ve samo u vou i povru.
emu jedinjenja srodna vitaminu A duguju
svoje zatitne kvalitete? Prvo, ona deluju kao
antioksidansi.185 U ovoj ulozi pomau da se telo
oslobodi hemikalija koje se zovu slobodni
radikali, a koje mogu genetiki da otete normalne elije i da postave osnovu za rak.
(Slobodni radikali su objanjeni u sledeem
poglavlju.) Drugo, izgleda da su jedinjenja srodna vitaminu A sposobna da stimuliu imuni sistem. Mievi kojima je davana dodatna koliina
vitamina A imali su poboljano funkcionisanje
T-limfocita, koji predstavljaju raznovrsna bela
krvna zrnca koja unitavaju elije raka.186
Tree, jedinjenja vitamina A pomau tkivima
34
tela da se diferenciraju, to jest, da se razviju na
normalan nain i po pravilnom redosledu. Poto
je rak okarakterisan nedostatkom diferencijacije, neki smatraju da vitamin A moe da
pomogne preokretanju ranih kanceroznih
promena pomaui tim abnormalnim tkivima da
prolaze kroz pravilnije stupnjeve rasta.187
Hrana
Veliina obroka
%RDA
1 olja
1 olja
1 olja
1/2 olje
436%
383
309
271
1 srednji
1 komad
polovina
1 olja
1/2 olje
1/2 olje
1/2 olje
3 komada
1 olja
1 porcija
1/2 olje
5 listova
249
135
86
78
74
48
40
28
22
18
18
10
* Kuvanjem argarepe razlau se nesvarljive vlaknaste membrane ostavljajui vie dostupnog vitamina A za apsorpciju.
Preporuena dnevna koliina (Recommended Daily Allowance,
RDA) za vitamin A ili karotin, ene 800 RE, mukarci 1000 RE
(1 retinolski ekvivalent = 10 IU)
35
Hrana
Koliina
mg
1 srednja 141
1 olja
124
1 olja
98
1 komad 94
1 olja
82
1 komad 75
1 srednja 70
1 srednja 66
1/2 olje 41
1 olja
31
1 olja
30
1 srednji 28
1/2 olje 27
1 komad 24
1 olja
23
1 srednji 16
1 srednja 10
Redovna ishrana sa
dodatnom koliinom
vitamina C i E
36
Hrana
Koliina
1 supena
1 supena
1 supena
1 supena
1 supena
10 kom.
1 supena
1 supena
1 supena
1 supena
1 olja
1/2 olje
1/2 olje
1/2 olje
1 supena
%RDA*
83,0
42,4
42,4
31,6
30,3
27,2
23,5
18,2
16,2
15,6
14,5
14,1
12,6
11,7
11,2
* Za mukarce
Preporuena dnevna koliina za vitamin E je 8 mg TE (ekvivalenata tokoferola)
(Za IU, dodajte jednu treinu TE vrednosti, na primer, 1 supena kaika putera od badema 3,3 TE = 4,4 IU)
37
Voe
Povre
1. Jagode
2. ljive
3. Narande
4. Crno groe
5. Kivi
6. Grejpfrut
7. Belo groe
8. Banane
9. Jabuke
10. Paradajz
1. Beli luk
2. Kelj
3. Spana
4. Prokelj
5. Izdanci lucerke
6. Brokule
7. Cvekla
8. Crvena paprika
9. Crni luk
10. Kukuruz
Fitohemikalije
Prirodne hemikalije pronaene u prirodnoj
hrani se nazivaju fitohemikalije. U jednom
pogledu, vitamini ili bilo koji drugi sastojci koji
su pronaeni u biljnim proizvodima mogu se
oznaiti na taj nain. Meutim, izraz se
najee koristi za hemikalije iz hrane koja
dolazi iz biljnih izvora, koje se ne mogu dobiti iz
ivotinjskih proizvoda. Postoji doslovno na hiljade fitohemikalija, od kojih mnoge verovatno
imaju ulogu u borbi sa rakom. Mnoge od ovih
hemikalija su tek od nedavno poele da se
cene. Nema sumnje da mnoge druge fitohemikalije tek treba otkriti.
ak i pored toga, sve to pronaete u pilulama-dodacima hrane, predstavlja jueranju
(lou) nauku. Bez obzira ta e postati najprodavanija fitohemikalija sledee godine u prodavnicama, moete da budete razumno sigurni
da e oni koji jedu obilje biljne hrane ve dobijati dareljive doze tog jedinjenja. Sa druge
strane, oni koji izbegavaju voe i povre morae
da ekaju da se kompanije za proizvodnju vitamina prvo uvere u korist i mogunost prodaje
Fitohemikalija
Namirnica
Sinigrin
Sulforafan
Ditioltioni
Rezveratrol
PEITC
Limonin
Alil sulfidi
Izoflavoni, saponini
Inhibitori proteaze
Elagijska kiselina
Kafena kiselina
Pitska kiselina
Prokelj
Brokule
Brokule
Crno groe
Potoarka
Juno voe
Beli luk, crni luk, praziluk
Soja, mahunarke
Soja, mahunarke
Groe
Voe
itarice
38
34.000 subjekta, oni koji su jeli voe dva puta
dnevno smanjili su svoj rizik od razvijanja raka
plua za izvanrednih 74% u poreenju sa
onima koji su jeli voe manje od dva puta sedmino. Rak stomaka i drugi tipovi raka su
takoe bili drastino smanjeni.219 Preko 90% od
34.000 ispitanika bili su nepuai, to znai da
su svi imali nizak rizik od razvijanja raka plua
od samog poetka. Meutim, nepuai neretko
dobijaju rak plua. Ovo istraivanje pokazuje da
se njihov rizik moe jo vie umanjiti ukljuivanjem obilja voa u ishranu.
Soja je jo jedna namirnica koja je visoko
cenjena zbog svojih osobina koje tite od raka.
To je istinski zlatni rudnik fitohemikalija koje
uvaju od raka. Dr Mark Mesina (Messina) je
saeo preko 30 razliitih epidemiolokih istraivanja soje i raka u svojoj knjizi: Obina soja i
vae zdravlje (The Simple Soybean And Your
Health).220 On istie da rezultati ukazuju da su
oni koji su konzumirali najvie sojine hrane
imali najmanje sluajeva raka. Ova istraivanja
ukazuju da soja umanjuje rizik od raka na
mnogim mestima ukljuujui dojku, debelo
crevo, zadnje crevo, plua i stomak.
Veliko istraivanje iz Holandije je ukljuilo
vie od 120.000 mukaraca i ena. Istraivai
su pokuali da uoe vezu izmeu druge namirnice bogate fitohemikalijama - obinog luka, i
prevencije od raka. Rak koji je luk spreavao
bio je rak stomaka. Oni koji su jeli najvie luka
(jedna ili vie glavica luka svakog drugog dana)
imali su polovinu rizika od raka stomaka u
odnosu na one koji nikada nisu jeli luk.221
Pokazano je da beli luk titi od raka u razvoju; kod mieva je efektivan u leenju raka.
Koliina od 50 mg belog luka, dodatog u 85 g
vode i datog mievima sa rakom beike dovelo
je do znaajnog povlaenja raka, dok 500 mg
luka ne samo da je umanjilo veliinu tumora
ve je i smanjilo stopu smrtnosti od raka.222 Sve
ovo se odigravalo bez sporednih efekata.
Istraivai veruju da je beli luk mogao da stimulie imuni sistem mieva, pomaui im da se
bore sa rakom.
Poruka na osnovu ovih nekoliko izabranih
primera nije da bi trebalo da jedemo sendvi od
soje, kupusa i luka svakog dana. Umesto toga,
navodim ova istraivanja samo da bih ilustrovao
obilje naunih informacija koje govore o
raznovrsnom vou, itaricama i povru. U
stvari, neka od najuzbudljivijih istraivanja posmatraju sve ove tipove hrane zajedno. Na
primer, dr Volter Vilet (Walter Willett) sa
Harvarda je zapazio da postoji obilje doslednih
naunih dokaza koji prikazuju da veliko
39
raka debelog creva. Posebno, kada su istraivai podelili ljude u pet grupa na osnovu nivoa
unosa vlakana, oni sa najniim unosom vlakana
imali su najvei rizik od raka debelog creva. ak
i oni sa sledeom najniom grupom potroaa
vlakana su i dalje imali 21% manje sluajeva
raka debelog creva u poreenju sa osobama
koje su jele najmanje vlakana. One u grupi sa
prosenim unosom vlakana imale su 31%
manji, one sa unosom vlakana donekle iznad
proseka imale su 37% manji, a osobe sa
najveim unosom vlakana imale su skoro 50%
manji rizik od ovog estog raka.
Istraivai su zakljuili da kada bi prosean
ameriki graanin jednostavno poveao
unoenje vlakana za 70% (poveavajui u
odnosu na trenutni prosek od oko 18 g na dan,
do oko 30 g na dan) umanjili bismo nacionalnu
stopu raka debelog creva za 31% i sauvali
bismo nekih 50.000 sluajeva raka debelog
creva godinje.231
Ranije u ovom poglavlju razmatrali smo
podatke harvardskog istraivanja praenja
zdravstvenih radnika. Istraivai su prouavali
odnose naina ivota i oteenja koja prethode
raku debelog creva, poznatih kao kolorektalni
adenomi. Pored pronalaenja veza sa alkoholom, harvardska grupa je dokumentovala
odnose izmeu ovih adenoma i velike potronje zasienih masnih kiselina, kao i malog
unoenja vlakana. Jasno je navedeno da su oni
sa velikim unoenjem zasienih masnih kiselina
imali dvostruko vei rizik od ovih oteenja.
Mukarci sa najslabijim unoenjem vlakana su
imali skoro tri puta vei rizik od kolorektalnih
adenoma u poreenju sa onima koji su redovno
koristili vlakna. Kada su uoili grupu mukaraca
koji su jeli velike koliine zasienih masnih
kiselina i malo vlakana, otkrili su da se kod njih
javljao priblino etiri puta vei rizik u odnosu
na one sa ishranom siromanom zasienim
masnim kiselinama i bogatom vlaknima.232
Vlakna u ishrani pruaju zatitu i u vezi sa
drugim tipovima raka. Na primer, pokazano je
da ishrana bogata vlaknima umanjuje pojavu
raka dojke za vie od 50%.233 Dr Dejvid Rouz
(David Rose) iz Amerike zdravstvene fondacije
veruje da dokazi ukazuju da vlakna mogu
povoljno da izmene poveani rizik od raka dojke
povezan sa tipinom amerikom ishranom
bogatom mastima i siromanom vlaknima. On
ukazuje da vlakna mogu da deluju na niz naina kako bi se umanjio rizik od raka dojke, ali je
prvenstveni efekat verovatno preko delovanja ili
na aktivnost, ili na metabolizam estrogena. Sa
biljnim vlaknima su povezani biljni estrogeni
Selen
Selen je mikromineral koji se nalazi u integralnim itaricama, kao to je penica uzgajana
u severnoj i Junoj Dakoti na zemljitu bogatom
selenom. Ishrana bogata selenom (priblino
200 do 400 mikrograma dnevno) umanjuje rizik
od raka plua, debelog creva i prostate.235
Meutim, jo jedna re opreza za one koji
koriste dodatke: prevelika koliina selena je
toksina i prouzrokuje gubitak kose i noktiju,
zadah, ili druge simptome.
Pre menopauze
Posle menopauze
Rizik
Rizik
Vitka
Sa vikom kilograma
2x
5x
Gojazna
3x
12 x
U ovoj tabeli, kategorija sa vikom kilograma predstavljala je ene sa do oko 20% iznad
gornje granice normalne teine; gojazna je
svaka teina iznad opsega kategorije sa
vikom kilograma. Uoite da su gojazne ene
imale trostruko vei rizik u grupi ena koje jo
uvek nisu prole kroz menopauzu, ali je rizik
porastao na 12 puta vii nivo za one koje su bile
u menopauzi.
Drugi nain za posmatranje faktora koji predispozicioniraju ene ka raku dojke je istraivanje onih koje su imale vie od jednog raka
dojke koji se nije rairio od prvobitnog raka.
Takva istraivanja su vana jer bi se od njih
oekivalo da prepoznaju grupu ena koja pose-
40
Poveanje
rizika
od
smrti
(%)
60
Mukarci
50
ene
55
40
33
30
20
10
14
9
0
20-30%
30-40%
23
19
preko 40%
41
Obroka na
dan
Rizik od raka
rektuma
Rizik od raka
debelog creva
2 ili manje
1,0
1,0
1,7
1,4
4 ili vie
1,9
1,9
42
da su oni koji su vebali umereno imali samo
oko 3/4 rizika od raka prostate u odnosu na
svoje neaktivne suispitanike. Grupa veoma aktivnih vebaa je prola daleko najbolje: imali
su samo oko 30% od rizika onih koji su vebali
malo ili ni malo.258
Zatitni efekti vebanja se odnose i na ene.
Jedno novije istraivanje je utvrdilo da su ene
koje su vebale u proseku 4 sata sedmino,
tokom godina odgajanja dece umanjile svoj
rizik od raka dojke za skoro 60%. ak su i one
koje su vebale samo jedan do tri sata sedmino umanjile svoj rizik za 30% u poreenju
sa nevebaima.259,260
Zato vebanje umanjuje rizik od raka?
Postoji nekoliko moguih razloga mnogi od
njih su skoncentrisani oko imunog sistema. Na
primer, naporno, neprekidno vebanje stimulite bela krvna zrnca na oslobaanje jedinjenja zvanog interleukin-1.261 Mogli bismo da prihvatimo da bilo kakva napornija aktivnost ostvaruje taj efekat, bez obzira da li je to batovanstvo, ustro hodanje ili desetine drugih
aktivnosti. To su dobre vesti jer je interleukin-1,
sam po sebi, prirodan agens koji jaa imunitet.
Pored toga, interleukin-1 stimulie oslobaanje
interleukina-2 koji takoe pomae imunom sistemu. Ove interleukinske hemikalije iz naih
belih krvnih zrnaca slue kao modulatori celokupnog imunog sistema.
Drugi nain na koji naporno vebanje
pomae imunom sistemu je udvostruenje
nivoa interferona u krvnoj plazmi.262 Interferon
je jo jedan hemoterapeutski agens koji deluje
protiv odreenih tipova raka kao to je leukemija prstastih elija. Takoe se bori sa hroninim
virusnim infekcijama kao to su hepatitis B i
hepatitis C.
Vebanje takoe poveava druge neophodne imune supstance, elije roene ubice.263
elije roene ubice predstavljaju odreeni tip
belih krvnih zrnaca koje verovatno imaju prirodan instinkt da detektuju abnormalne elije i da
ih unite. One su izgleda naroito vane u naoj
odbrani od raka.264 Konano, broj krvnih limfocita, koji predstavljaju iroku grupu belih
krvnih zrnaca, koja je ukljuena u sam imuni
sistem, poveava se vebanjem.265
Vebanje takoe ima sposobnost da modulira hormonalne mehanizme. To moe da bude
znaajno za oba pola i za sve starosti, ali je
naroito naglaeno za mlade ene koje naporno
vebaju. Opte je poznato da hormonalne
promene usled vebanja u toj grupi mogu da
budu toliko duboke da menstrualni ciklusi mogu
da se zaustave.
Umereno sunanje
Najvei deo panje medija bio je usmeren
na sunevu svetlost kao uzrok raka, kao to i
jeste u prevelikoj koliini, kako je spomenuto
ranije u poglavlju. Meutim, manjak izlaganja
sunevoj svetlosti poveava rizik od raka dojke,
debelog creva i prostate, verovatno usled
manje koliine cirkuliueg vitamina D3 i njegovih derivata.266 Autori ovog otkria zakljuuju da ne treba da se javlja iroka osuda umerenog izlaganja suncu.267
Izlaganje suncu u stvari moe da pomogne
u spreavanju raka debelog creva. Istraivai sa
Univerziteta u Vaingtonu su prouavali stope
raka u devet oblasti Sjedinjenih Drava. Otkrili
su da su mukarci iz junih drava daleko ree
imali rak debelog creva od severnjaka.268 Kada
se uporedi sa stanovnicima Novog Meksika,
ljudi u Miigenu, Konektiketu i Vaingtonu su
imali vie stope raka debelog creva za 50 do
80%. Efekat je takoe izgledao taan za ene,
iako nije bio toliko naglaen. Jedno objanjenje
za ovo umanjenje rizika od raka debelog creva
u junim dravama je poveano izlaganje
sunevoj svetlosti uz rezultujui porast nivoa
vitamina D. Vitamin D je izgleda u stanju da
sprei rast kanceroznih elija.
43
Kao to smo videli, otkriveno je da antioksidansi, selen, vitamini A, C i E, i mnoge fitohemikalije imaju posebne kvalitete koji
spreavaju rak. Voe i povre koje sadri jednu
ili vie ovih supstanci u dovoljnoj koliini navedeno je u tabeli 21.
Voe
Povre
Borvnice
Jagode
ljive
Pomorande
Groe
Juno voe
Kajsije
Sok od pomorande
Grejpfrut
Kivi
Maline
Kupine
Banane
Kelj, spana
Salata, lisnati kelj
Prokelj, kupus
Karfiol, brokule
argarepa, cvekla,
krompir
Potoarka, slaica
Beli luk, crni luk,
praziluk
Repa, keleraba
Paradajz
Jam, batata (slatki
krompiri)
Meano povre
Bundeva
Dinja, lubenica
Paprika
44
kada znamo koje koristi mogu da nastanu iz
toga. Lini ulozi su veliki to je pitanje ivota i
smrti mog ivota, vaeg ivota i ivota vae
dece i vaih voljenih. Poruka je jasna i poziva na
delovanje. Vreme za delovanje je sada.
3. poglavlje
Srana oboljenja:
Savladavanje ubice broj 1
Svetski problem
Sara se nikada nije previe brinula o bolestima srca. Svakako, njen otac je umro sa 45 godina od infarkta, ali svi znaju da e je enski
hormoni zatiti od sranih problema bar dok ne
proe kroz menopauzu. Meutim, preko noi se
vratila u realnost. Sa 40 godina njena mlaa
sestra je umrla od svog prvog sranog udara
pre nego to je prola kroz ivotnu promenu.
Odjednom je Sara bila suoena sa onim ega se
duboko u sebi sve vreme bojala: postojao je
rizik od sranog udara.
Skoro svaki Amerikanac zna nekoga ko je
umro od infarkta. Kao i Sara, i vi ste moda prerano izgubili bliskog roaka od ovog stranog
ubice. Moda ste imali susede, prijatelje ili
saradnike kojima je srana bolest oduzela ivot.
Kao rezultat vladavine ovog ubice, veina od
nas se bar ponekad upitala: Da li u ja biti
sledei sa infarktom? Takve brige su opravdane. Bolesti srca su ubica broj jedan u industrijskim zemljama, kao to je oznaeno u tabeli
1.1,2
Tabela 1. Bolest srca je broj jedan
- Bolest srca je najvei ubica na celom svetu.
- U razvijenijim zemljama, proporcija ukupnog
broja smrtnih sluajeva raste na vie od 50%.
- Verovatno e nadmaiti infektivne bolesti koje
su glavni uzrok smrti u mnogim zemljama u
razvoju.
- irom sveta, infarkti i logovi predstavljaju
25% smrtnih sluajeva.
46
koje druge arterije), telo reaguje kako bi spreilo formiranje krvnog ugruka. Ono prekriva te
masne naslage debelim, fibroznim omotaem
(kapom), kao to je prikazano na slici. To je
znaajan odgovor, jer ako se dopusti da masni
materijal doe u direktan kontakt sa krvlju, on
moe da stimulie zgruavanje krvi. Fibrozni
omota titi od tog smrtonosnog zgruavanja. U
stvari, ovaj dvostruki proces daje aterosklerozi
svoje ime. Atero se odnosi na kaastu masu
masnog materijala koji se nagomilava unutar
arterija. Skleroza opisuje tvrdi fibrozni materijal koji je telo proizvelo kao odgovor.
Naalost, na aterosklerotinoj plaki moe
doi do ulceracije (razjedanja), prouzrokujui
pucanje zatitnog omotaa kao to je pokazano
na slici. Kada se to desi, kombinacija firboznog
i masnog materijala se oslobaa u krvotok.
Sada manja, erodovana masna naslaga, zvana
ulcerozna plaka (ponekad zvana lezija), ostaje zakaena za arterijske zidove i osloboen
masni materijal i ulcerozna plaka mogu da
aktiviraju krvne ploice, elije tela za zgruavanje krvi. To esto pokree niz dogaaja koji
mogu potpuno da zakre arteriju koja je ve
znaajno suena aterosklerozom.9 Ukoliko ovaj
ili drugi proces rezultuje potpunim zakreenjem
srane arterije, srani mii koji je bio zavisan
od protoka krvi u arteriji e umreti. Ova smrt
sranog tkiva se naziva infarkt miokarda (MI) ili
srani udar. Ateroskleroza napreduje razliitim
stopama kod razliitih ljudi. Promena tokom
vremena u arterijama osobe koja e sa 60 ili 70
godina starosti doiveti srani udar je prikazana
na slici 2.10
Zapazite da je rana ateroskleroza prisutna
sa 20 godina starosti, kako je prikazano u dnu
slike. To je uobiajeno u zapadnim zemljama. U
stvari, moe da bude prisutna ve sa 10 ili 15
godina starosti. Do vremena kada osoba napuni
Slika 2. Napredak bolesti sranih
arterija
Degeneriue
elije
Arterijski Mast
zid
Srana
insuficijencija
(angina
pektoris)
Deo arterije koji ostaje otvoren (%)
Ulceracija
Fibrozna kapa
Glatke miine
elije
Kristali holesterola
100
70
40
20
10
Ishemijska
kardiomiopatija
MI
Bez simptoma
Simptomatino
Srani udar zbog zakreenja
Starost
10
20
40
60
70
SRANA OBOLJENJA
20 godina, masne trake mogu biti toliko istaknute da su jasno vidljive kada se srana arterija presee. Ako se nezdravi nain ivota nastavi, do 30. godine plake napreduju i postaju jo
izraenije. Do 40. godine, nije neobino da se
jave znaajne blokade srane arterije koje smanjuju prenik arterije na manje od polovine.
ak e i tada, efekat 30-ogodinjeg razvoja arterioskleroze verovatno biti tih. Veina osoba
nee imati nikakve simptome, kako je istaknuto
na slici u oblasti oznaenoj kao bez simtoma.
Ukoliko simptomi zaista nastanu, mogu da
budu nejasni ili atipini, ili mogu da se jave u
obliku klasine angine pektoris, to je
prikazano na slici kao prvi simptom u napredovanju ka infarktu (prikazano sa MI na slici).
Angina pektoris oznaava bol u grudima pri
vebanju ili snanom emocionalnom stresu koji
se obino opisuje kao teina, pritisak ili
skuenost skocentrisana u sredini ili na levoj
strani grudnog koa. Bol moe da putuje do
vrata ili vilice, ili niz bilo koju ruku. Povremeno
se javlja bol u leima ili stomaku. Veliki obrok ili
hladno vreme takoe mogu da izazovu taj
bol.11 Simptom bola je prouzrokovan nedovoljnom dostavom krvi sranom miiu, to je
na slici oznaeno kao srana insuficijencija.
Trenutno, priblino 6.750.000 ljudi u
Sjedinjenim Dravama pati od angine pektoris.12 Naalost, mnogi nemaju takve simptome sve do svog prvog sranog udara. ak i
pod uslovima znaajnog vebanja, srana arterija mora da ima najmanje 50 do 60% svog
prenika blokirano pre nego to srani mii
pone da pati od nedostatka dotoka krvi, to
prouzrokuje bol.13 Mnoge osobe sa suenjima
ak i do 70% ili vie nemaju prepoznatljive
simptome.
Kao rezultat nedostatka simptoma, bolest
srca se esto ne registruje u svojim ranim stupnjevima. Osoba moe da se osea sjajno, da
radi puno radno vreme, a da opet bude na ivici
velikog sranog udara i moda ak iznenadne
smrti. Priblino 60% smrtnih sluajeva od
infarkta se javlja iznenada ili van bolnice pre
nego to se leenje moe primeniti.14 Vie od
polovine svih iznenadnih smrtnih sluajeva
(skoro 2/3 iznenadnih smrtnih sluajeva kod
ena) javlja se kod osoba kojima prethodno nije
utvrena bolest sranih arterija. alosna realnost je da je za mnoge ljude njihov prvi srani
udar takoe i njihov jedini. Iznenadna smrt ne
prua drugu ansu.
ak i kada ljudi preive infarkt, preko dve
treine se ne oporavi potpuno, ostajui sa
nekim oblikom bolesti i trajno umanjujui
47
kvalitet ivota.15 Posle infarkta srce je slabije
zbog gubitka miinog tkiva.
Ova slabost moe biti znaajna naroito ako
je srani udar bio veliki. U takvom sluaju, srce
moda nee moi da na odgovarajui nain vri
ak ni rutinske funkcije pumpanja. To je primer
onoga to se naziva ishemijska kardiomiopatija
koja je oznaena na slici 3. Izraz se odnosi na
srani mii (kardio-mio), bolest ili patologiju
(patija) koja je prouzrokovana nedostatkom
dotoka krvi (ishemija). Kada takvo obolelo
srce nije u stanju da odrava telesne funkcije,
lekari koriste izraz insuficijencija srca. U takvoj
situaciji pogoena osoba moe lako da ostane
bez daha, da doivljava oticanje stopala ili
lanaka, ili da bude konstantno umorna.
Kako bi se spreilo da ovi progresivni koraci
dovedu do smrtonosnog sranog udara ili onog
koji e dovesti do invalidnosti, nije mudro odlagati preglede srca dok se simptomi ne razviju.
Dostupan je itav niz testova za dijagnozu
bolesti srca pre smrtnog dogaaja, kao to su
elektrokardiogram (EKG), sa ili bez testa pri
naporu. EKG meren pri odmoru moe da otkrije dokaze o prethodnim sranim udarima, ali je
slabo sredstvo za otkrivanje blokada koje jo
uvek nisu proizvele gubitak sranog miia.
Jedan znaajan izuzetak predstavlja pojava
bola u grudima. U toj situaciji, ako srani problem prouzrokuje nelagodnost, EKG e, kada se
vri dok se bol javlja, esto prepoznati potencijalu sranu blokadu.
Kod osobe bez simptoma, EKG test pri
naporu je daleko moniji u registrovanju suenja sranih arterija od obinog EKG-a. ak e se
i blokada od samo 50% jedne arterije ponekad
pokazati na testu pri naporu. Meu-tim, ak i
test pri naporu moe da promai znaajan broj
obolelih osoba. I do 35% onih koji imaju znaajne blokade sranih sudova imae normalan
EKG meren pri naporu.16 Broj pogreno
uverenih osoba se moe znaajno smanjiti
upotrebom radioaktivnog elementa za praenje
zvanog talijum, ili vrenjem testa pri naporu u
spoju sa ehokardiografijom (test srca ultrazvukom koji se vri neposredno pre ili posle
testa pri naporu). Davanje injekcije talijuma pri
maksimalnom nivou napora prilikom testa
uoie sve osim oko 8% osoba sa blokadom
sranih arterija i sve osim 4% ako se koristi
ehokardiogram.17 Poto su bolesti sranih arterija i bol u grudima toliko esti, kao aktivni lekar
vrim jedan ili vie ovih testova dnevno.
Najbolji test koji se moe izvriti je istraivanje srca i krvnih sudova bojom. Veoma je
dobar za uoavanje blokada koje e verovatno
48
Mesto
Posledica
Modane arterije
Karotidne arterije
Srane arterije
Aorta
Butne arterije
Bubrene arterije
log
Srani udar
Angina pektoris
Aneurizmi
Gangrena
Intermitentna
klaudikacija
49
SRANA OBOLJENJA
500
Irska
Maarska
400
Fokusiranje na holesterol
I puenje i povieni krvni pritisak su
povezani sa toliko razliitih zdravstvenih problema da zahtevaju pojedinana poglavlja.
Ispitaemo ih detaljnije kasnije u knjizi.
Holesterol je, sa druge strane, veoma znaajan
zbog svoje specifine uloge u sranim bolestima; zbog toga emo ga ovde obraditi.
Meutim, pre nego to ostavimo utisak da je
holesterol predmet rasprave samo u vezi sa
poveanim rizikom od bolesti srca, moram da
naglasim da je holesterol vano i neophodno
prirodno jedinjenje. Ova bela, votana mast se
proizvodi u naim telima i koristi za izgradnju
elijskih zidova i proizvodnju odreenih hormona. Meutim, previe holesterola u krvotoku
(zvanog serumski holesterol) moe da doprinese aterosklerozi. Zbog toga je povieni nivo
holesterola u krvi, kao poseban faktor, u jakoj
vezi sa stopom smrtnosti od infarkta.
Preporuuje se da svi Amerikanci stariji od 20
godina znaju svoju ukupnu koliinu holesterola
i HDL-a u krvi.19 to je vei nivo holesterola, to
je vea stopa smrtnosti, kako je prikazano na
slici 3.
Ovaj grafikon pokazuje da je prosean nivo
holesterola u krvi u 19 zemalja pokazatelj rizika
od sranih bolesti meu mukarcima u tim
zemljama.20 Uoite da je Finska na vrhu skale,
sa veoma visokim prosenim nivoom holesterola i veoma visokom stopom smrtnosti. Sjedinjene Drave su takoe relativno visoko na obe
skale. Irska i Engleska su iznad Poljske,
Jugoslavije i Japana.
Engleska
Novi Zeland
Danska
Nemaka
300
Australija
SAD
Kanada
vedska
Izrael
Belgija
Poljska
200
Jugoslavija
vajcarska
Italija
Francuska
Japan
100
0
200
225
250
275
Rizik od smrtnosti
183
150
140
100
80
55
58
50
0
200
200-219
220-239
240-259 Vie od 260
Nivo holesterola
50
50
160
180
200
220
240
260
280
300
Holesterol u krvi
40
30
20
10
0
110
140
170
200
230
Serumski holesterol
51
SRANA OBOLJENJA
74-65
64-55
54-45
44-35
34-25 manje od 25
- NCEP je prvobitno preporuio da osobe sa ukupnim holesterolom od 200 ili manje ne moraju da
se testiraju na nivoe podtipova holesterola HDL i
LDL.
- Osoba sa 160 LDL ili 35 HDL bi bila u kategoriji
visokog rizika za infarkt, ali bi mogla da ima laan
oseaj sigurnosti ako bi znala samo svoj ukupni
nivo holesterola.
- Meu osobama sa ukupnim holesterolom ispod
200, 21% ima visok nivo LDL-a, a 66% ima nizak
nivo HDL-a.
200
150
100
50
0
75+
74-65
64-55
54-45
44-35 manje od 25
52
Prosean odnos
Potpuni vegetarijanci
2,8
Bostonski maratonci (lekari)
3,4
Prosean rizik (ene)
4,4
Prosean rizik (mukarci)
5,0
Prosene rtve od infarkta (mukarci) 5,5 - 6,1
Prosene rtve od infarkta (ene)
4,6 - 6,4
(mg)
Voe
itarice
Bademasto voe
Povre
0
0
0
0
Mleko, nemasno
1 olja
Mleko, 2 % masti
1 olja
Mleko, punomasno
1 olja
Belance
0
Majonez
8
Sladoled, 1/2 olje
29
Maslac, 1 sup. kaika 31
Jaje, 1 veliko
213
4
18
33
Namirnice (85 g)
Tuna
koljke
Rak
Pilee grudi
bez koice
Svinjetina
Govedina
Pilee grudi
sa koicom
Ostrige
Sardine
Raii
Govei bubrezi
Govea jetra
Kavijar
Govei mozak
(mg)
26
57
64
73
76
80
82
84
120
165
329
410
500
1697
53
SRANA OBOLJENJA
bubrezi predstavljaju neke od najbogatijih izvora holesterola, kao to slika pokazuje, mnogi i
dalje ne shvataju osnovno preovladavanje
holesterola u hrani ivotinjskog porekla. Oni
misle da nee dobiti holesterol ako jedu piletinu, uretinu ili ribu. Sasvim suprotno, vidimo
da svi ivotinjski proizvodi sadre holesterol.
Takoe, zapazite da piletina sadri priblino istu
koliinu kao i svinjetina i govedina. Ove loe
vesti o belom mesu nisu dobile veliki publicitet. tavie, veliki broj vrsta ribe ima visoki
sadraj holesterola.
Do koje mere nae uzimanje holesterola
utie na nivo holesterola u krvi? to vie holesterola jedemo, to nivo holesterola u krvi tei da
bude vii, kao to je pokazano na slici 8.37
Slika 8. Unoenje holesterola ishranom
poveava nivo holesterola u krvi
Holesterol iz
ishrane (mg/dan)
1600
1200
800
400
20
40
60
80
35,0%
6,0%
35,0%
16,0%
8,0%
54
ivotinjske
P/S odnos
Orah, crni
10,33
Orah, engleski 6,90
Orah, ameriki 3,11
Pekan (orah)
3,08
Badem
2,21
Brazilski orah
1,49
Lenik
1,30
Pistai
1,20
Indijski orah
0,86
Palmino ulje
0,20
Kokosov orah
0,01
55
SRANA OBOLJENJA
1,2
1,0
Smrtonosni MI
1,0
1,0
0,8
0,74
0,73
0,6
0,62
0,52
0,4
0,2
0
Manje od
jednom
sedmino
1 do 3
puta
sedmino
Preko 5
puta
sedmino
56
jui u vidu izjavu koju sam proitao o jezgrastom vou, a koja je bila napisana skoro pre sto
godina u jednoj klasinoj knjizi o principima
zdravlja, i koja je navedena u tabeli 11.44
Tabela 11. Bademi su poeljniji od kikirikija
Sa jezgrastim voem se mogu kombinovati
itarice, voe i odreene vrste korena, kako bi se
pripremila hrana koja je zdrava i hranljiva.
Meutim, mora se paziti da se ne koristi prevelika koliina jezgrastog voa.
...Neki jezgrasti proizvodi nisu toliko poeljni kao
drugi. Bademi su poeljniji od kikirikija, ali je i
kikiriki u ogranienim koliinama, korien zajedno sa itaricama, hranljiv i svarljiv.
Margarin
Prvo se smatralo da je margarin koristan jer
je imao vei sadraj polinezasienih masnih
kiselina od maslaca. Neke vrste margarina
imaju P/S odnos vei od 4,0. Meutim, veina
57
SRANA OBOLJENJA
Zamene za masti
Ljudi uvek pokuavaju da pronau naine
da bi izbegli menjanje svojih navika ishrane.
Proizvoai hrane su sasvim svesni tog elementa ljudske prirode i spremni su da profitiraju na
njemu. Trenutno, kompanije za proizvodnju
hrane testiraju razliite zamene za masti. Neki
su primetili da Uprava za hranu i lekove (Food
58
- Zatvor
- Zapaljenje slepog
creva
- Divertikularna bolest
- Kila
- Varikozne vene
- Hemoroidi
Rak creva
Polipi debelog creva
Srana oboljenja
log
Dijabetes
Oboljenje une kese
Mukarci
1
0,8
0,6
0,4
ene
0,33
0,37
0,2
0
Potronja vea od
16 g na dan
Potronja manja od
16 g na dan
kod onih koji su dnevno koristili bilo 28 g brana, 56 g ovsenih mekinja ili 85 g ovsene kae.57
Poto neki skeptici i dalje nisu eleli da veruju
da ovas moe da umanji holesterol, kompjuterska procena (meta-analiza) dvadeset paljivo
izvrenih istraivanja ovsa je zavrena 1992.
godine. Rezultati su prikazali da proizvodi ovsa
u ishrani znaajno umanjuju nivoe holesterola.58 Jo jedna itarica koja ima korisne efekte
na nivoe holesterola u krvi je heljda.59 Istraivanja iz Kine su pronala da heljda umanjuje i
ukupan holesterol i LDL holesterol; u isto vreme
umanjila je odnos ukupnog holesterola prema
HDL-u.
ivotinjski proizvodi (meso, mleko, jaja i sir)
ne sadre ni malo vlakana. Mnogi se pitaju
zato, poto ivotinje esto konzumiraju velike
koliine vlakana. Na primer, krava, koja je u
potpunosti vegetarijanac, jede vlakna ceo dan.
Pomislili biste da ete ako jedete meso od krave
obezbediti obilje vlakana, ali se to ne deava.
Razlog je taj to kada krava jede, ona crpi i
apsorbuje veliki broj hranljivih materija, ali
vlakna u njenoj hrani imaju drugaiju sudbinu.
Neka od ovih vlakana krava zaista moe da
svari (iako ih ljudi ne mogu variti). Ostatak
vlakana prolazi kroz crevni sistem krave i
izbacuje se na panjak. U bilo kom sluaju, u
meso ili mleko krave ne ugrauje se ni malo
korisnih vlakana. U stvari, kada ljudi jedu meso
krave ili druge ivotinje, jedu hranljive materije
iz druge ruke. Naalost, oni ne dobijaju ni malo
vlakana, poto je ivotinja preradila hranu
kroz svoj proces varenja. Ako elimo obilne
koliine vlakana, odabraemo da jedemo
itarice, voe, povre i jezgrasto voe, i to
direktno. Hrana koja predstavlja dobar izvor
vlakana je navedena u tabeli 15.60
59
SRANA OBOLJENJA
Tabela 15. Uobiajeni izvori vlakana
Porcija je jedna olja ili jedno pare ukoliko nije
drugaije naznaeno
Namirnica
Vlakna (g)
Hleb od integralne
penice
2,1
Bagel, integralna
penica
4,3
Pita hleb, integralna
penica
6,3
Kokice (4 olje)
Ovsena kaa
pagete, integralna
penica
Biskviti od penice
Granola
Jabuka, sa korom
Pomoranda, svea
Kupine, sirove
5,2
4,1
4,5
2,2
6,6
2,8
3,1
7,2
Namirnica
Vlakna (g)
60
Meavina za krem
Meavina za palainke
Parmezan
Svinjska mast
Najtetnija
kombinacija
oksidacionih
proizvoda holesterola je pronaena u meavini
za krem u kojoj su kombinovani eer, mleko i
jaja. Suva meavina je oigledno bila izloena
vazduhu znaajan vremenski period usled svog
dugog boravka u pakovanju.
Pre vie od sto godina jedan autor je uvideo
opasnosti od kremova i pudinga. Njegovo upozorenje je navedeno u tabeli 18.69
Tabela 18. Naroito tetno
Naroito su tetni kremovi i pudinzi u kojima su
mleko, jaja i eer glavni sastojci. Treba izbegavati veu upotrebu mleka i eera zajedno.
SRANA OBOLJENJA
61
sopstvenih tela. U stvari, gvoe je dobro
utvreni stimulans (katalizator) oksidacije.
Oksidovanja jedinjenja kao to je oksidovani
holesterol mogu da otete omota krvnih sudova i da stimuliu nastanak ateroskleroze.
Gvoe takoe doprinosi viem nivou
hemoglobina. Iako se nekada smatralo da je
povien hemoglobin poeljan, preveliki nivo
hemoglobina moe da predstavlja problem.
Vie hemoglobina znai vie kiseonika u krvi.
Hemoglobin koji nosi kiseonik moe, zauzvrat,
da obezbedi gorivo za oksidaciju koju gvoe
stimulie. Prema tome, prevelika koliina
gvoa moe tetno da deluje na dva naina u
naoj krvi: prvo, znai da je vie kiseonika
prisutno, i drugo, stimulie kiseonik da se kombinuje sa holesterolom i formira oksidovani
holesterol. Trei tetni rezultat povienog nivoa
hemoglobina je da krv postaje gua i lake se
moe formirati ugruak i zapoeti infarkt.75
Vano je shvatiti da nam je gvoe potrebno, ali da je viak gvoa izgleda problem. Na
sreu, osoba moe da odrava dovoljne nivoe
gvoa, a da nema viak gvoa usvajanjem
potpune vegetarijanske ishrane. Istraivanje sa
Harvarda dokazuje te odnose.76 Harvardski
istraivai su analizirali navike u ishrani skoro
45.000 mukaraca, a zatim su ostali u kontaktu
sa njima 4 godine. Otkrili su da su mukarci koji
su jeli najvee koliine ivotinjskih izvora
gvoa (zvanog hem gvoe) imali najvee
stope infarkta. Ovaj odnos se ne moe objasniti razlikama u koliini masti ili holesterola koje
su jeli. Ti isti mukarci sa poveanim uzimanjem
gvoa iz ivotinjskih izvora su takoe imali
poviene nivoe feritina u krvi, to je znailo da
su imali vie gvoa uskladitenog u telima.
62
su ivotinjski proizvodi siromani vitaminom E,
to nas dovodi do odluke uzimanja dodataka ili
preuzimanja znaajno obimnijeg izbora vegetarijanske hrane. Iako ne postoje poznati toksini efekti, takoe ne postoji ni medicinsko
opravdanje za upotrebu velikih doza dodataka
vitamina E za spreavanje sranih oboljenja,
naroito poto je on iroko rasprostranjen u
obinoj hrani.78 Dobri izvori vitamina E su
penine klice, biljna ulja, mahunarke, jezgrasto voe (naroito badem), integralne itarice, i
zeleno, lisnato povre.79 Kao to smo ve
napomenuli, zatita od sranih oboljenja koju
obezbeuje vitamin E verovatno nastaje usled
spreavanja oksidacije holesterola u telu.
Namirnice sa beta-karotinom
poboljavaju nivo holesterola
Harvardsko istraivanje je utvrdilo da
korienje hrane koja sadri beta karotin umanjuje smrtne sluajeve od infarkta. Tokom perioda od skoro 5 godina, u ovom istraivanju je
uestvovalo oko 1300 osoba. Rezultati su pokazali da je porast korienja voa i povra
bogatog beta karotinom umanjio broj smrtnih
sluajeva od kardiovaskularnih oboljenja.80
Zanimljivo je da uzimanje dodataka beta karotina ne smanjuje rizik od sranih oboljenja.81
Prema tome, druge antioksidativne hranljive
materije u vou i povru mogu da dodaju zatitni efekat krvnim sudovima.
Beta karotin se obilno nalazi u argarepi,
paradajzu, prokulama, jagodama i zelenom
povru kao to je kelj. Takoe se nalazi u
lubenicama, ananasu i utom tipu tikve. U
istraivanju, pri korienju ovih namirnica, bez
obzira koliki je bio nivo holesterola kod uesnika, javljao se nezavisan odnos u sniavanju
rizika od infarkta.
SRANA OBOLJENJA
Tabela 22. Dobri izvori vitamina B6
Peena govedina
0,15
Paprike, seckane
0,25
Slatki krompir (batata), peen 0,25
Engleski orah
0,28
Prokelj, zamrznut
0,45
Banana
0,66
Naut (leblebije)
1,07
Seme suncokreta
1,08
Seme susama, celo
1,14
Pirinane mekinje
1,69
63
Tabela 23. Faktori koji poveavaju
nivo HDL-a
- Vebanje
Tranje, dogiranje, brzo hodanje, vonja bicikla,
skijako tranje, plivanje, rehabilitacija srca
- Lekovi
Fibratni lekovi, nijacin, estrogen, dilantin, gemfibrozil, alkohol
- Namirnice
Lecitin, ginseng, beli luk, crni luk, pivski kvasac,
hrom, vitamini C i E
- Prestanak puenja
- Hlorisani pesticidi
64
300
320
Trigliceridi u krvi
170
165
235
120
LDL+VLDL
83%
84%
72%
17%
16%
28%
(% od ukupnog)
HDL
(% od ukupnog)
Trigliceridi
Naziv triglicerid se odnosi na jedinjenje
koje je sainjeno od tri masna (tehniki, masnih kiselina) lanca. Ta jedinjenja predstavljaju
glavni prenosni oblik masti u krvotoku. tavie,
mast u hrani je obino u obliku triglicerida.
Povieni nivo triglicerida takoe predstavlja faktor rizika za srana oboljenja.
Godinama se znalo da to je vii nivo
triglicerida, to nivo HDL-a tei da bude nii. Nije
jasno da li trigliceridi smanjuju nivo HDL-a, ali
bi to mogao da bude sluaj. U svakom sluaju,
sniavanje visokog nivoa triglicerida e
bezuslovno poveati nivo HDL-a.
Kako moemo da umanjimo trigliceride?
Pregled nekih od kljunih preporuka za nain
ivota prikazan je u tabeli 25.
Jedan korak je smanjenje teine. Mnogi
ljudi sa visokim koliinama triglicerida imaju
viak kilograma. Sputanje na vau idealnu
teinu moe da dovede trigliceride u idealan
opseg (manje od 150 mg/dl). Drugi korak je
vebanje. Vebanje, kao to smo ve
napomenuli, takoe poviava nivo HDL-a. Trei
navedeni korak je ishrana sa manje masti. Kao
Smanjenje teine
Vebanje
Ishrana sa manje masti
Smanjenje stresa
Prestanak puenja
Uzdravanje od alkohola
Izbegavanje eera
Genetika i holesterol
Neke osobe genetiki imaju sklonost ka
niim nivoima holesterola. Meutim, ako
upranjavaju lo nain ivota, ipak mogu da
dobiju infarkt. Druge osobe imaju loe gene
koji ih predodreuju za visoke nivoe holesterola. Meutim, ako je njihov celokupni nain ivota dobar, mogu definitivno da odloe, ako ne i
potpuno da izbegnu infarkt. Postoje osobe koje
su genetiki sklone da imaju visok nivo
ukupnog holesterola, ali ne moraju da pate od
rizika od infarkta jer ive zdravim stilom ivota i
imaju visok HDL nivo.
Vana poruka je sledea: moramo da posmatramo izvan onoga to predstavljaju nai
nivoi holesterola, izvan onoga to su nai nivoi
HDL-a i izvan naih nivoa triglicerida. Linija
odbrane broj jedan je zdrav nain ivota. Tu
spada naroita panja pri unosu hrane, to je
ishrana koja je zasnovana u velikoj meri na
biljnoj hrani bez holesterola, bogatoj vlaknima,
kakvu smo prouavali u ovom poglavlju. Takoe
smo prepoznali druge aspekte reima prevencije sranih oboljenja ukljuujui i redovno
vebanje, prestanak puenja i kontrolu krvnog
pritiska. Meutim, postoje i drugi faktori u stilu
ivota koji je zdrav za srce, a koje moramo da
65
SRANA OBOLJENJA
Za ljude sa povienim holesterolom i dodatnim problemom kao to je povieni krvni pritisak ili puenje, godinja cena spasenih ivota je
relativno manja.
Lekovi nisu stvarno najbolji odgovor za
amerikog ubicu broj jedan srana oboljenja.
Prepisani lekovi imaju svoje mesto, ali u
sveukupnoj prevenciji sranih oboljenja
najbolji, najjeftiniji i najefektivniji nain je jo
uvek zdrav nain ivota. Zdrava ishrana nije
skupa, a koristi su dalekosene. ak i
proizvoai lekova, koji piu reference prepisivanja lekova lekarima, uvek spominju da je
ishrana prvi i osnovni korak terapije sniavanja
holesterola. ak je i za one na lekovima dobra
ishrana i dalje neophodna. Osoba e imati vei
66
efekat sniavanja holesterola ako pored uzimanja pilula izvri izmene naina ivota.
67
SRANA OBOLJENJA
Mukarci
Preventivne mere
Umanjenje rizika
Prestanak puenja
Umanjenje holesterola
u krvi
Redovno vebanje
Odravanje idealne
teine
50-70% za 5 godina
2-3% sa svakim
procentom umanjenja
45%
35-50% nii rizik kod
osoba sa vikom kilograma od 20% ili vie
2-3% za svako
umanjenje dijastolnog
pritiska od 1 mm
Sniavanje krvnog
pritiska
ene
210
200
190
180
170
1960- 1971- 1976- 19881962 1974 1980 1991
Godine
68
14%
39%
56%
Nula holesterola
Malo zasienih masnih kiselina
Mnogo vlakana
Bez ivotinjskih belanevina
Bez hem gvoa
Mnogo antioksidansa
Mnogo folne kiseline i vitamina B6
Pomae kontroli teine
Vie hranljivih materija za uloeni novac
69
SRANA OBOLJENJA
Zakljuak
Dokazi su zaista jasni. Moemo drastino da
umanjimo rizik od sranih oboljenja primenjivanjem optimalnog naina ivota. Moramo da
nainimo te promene kako poznate bolesti koje
se mogu spreiti ne bi vie vodile na listama
amerikih ubica. Svestan sam da vi verovatno
neete promeniti svoj nain ivota samo da
biste izmenili optu statistiku o smrtonosnom
uticaju sranih oboljenja u Americi. Meutim, ja
sam zabrinut za pojedince, stotine hiljada onih
koji e nepotrebno otii u grob samo ove
godine zato to nisu nainili odgovarajue
korake u pogledu stila ivota na vreme. I znam
da ste vi bar donekle zabrinuti za sebe.
Pri riziku da zvuim stereotipno ili izvetaeno, moram iskreno da kaem da oseam
odgovornost za svakog od vas koji itate ovo
poglavlje. elim da uinim sve to mogu da
70
pomognem kako bih spreio da tragedija
sranih oboljenja dodirne va ivot. Video sam
previe ljudi koji su povreeni, ubijeni ili su
postali invalidi od strane ovog ubice da bih
nepristrasno govorio o ovom problemu. Sa tog
gledita dopustite mi da iznesem zakljunu
molbu: ako vas je ovo poglavlje ubedilo u
oblasti koje morate da promenite u svom ivotu, nemojte da odlaete. Sada je najbolje
vreme da poboljate vau ishranu i druge ivotne navike. Nemojte ekati znake upozore-nja
ili prvi srani udar pre nego to postanete
ozbiljni u vezi sa promenama naina ivota. Do
tada moe da se ve razvije nepovratna bolest.
4. poglavlje
Blokirane arterije:
Oistite ih prirodno
Kardiolog je uao u ordinaciju sa smrknutim
licem. Poto je izmenjao nekoliko formalnih
rei, doao je do glavnog razloga za konsultaciju. Marko, ponovo sam pregledao vae
angiograme, i nema druge mogunosti. Morate
da idete na operaciju ugraivanja bajpasa.
Marko je bio oevidno potresen. Ali doktore, da li ste sigurni? Zamalo da umrem na
operacionom stolu poslednji put kada sam imao
operaciju, zar nema drugih mogunosti? ta je
sa tom procedurom sa balonom, ili novim
lekovima?
Marko, zaista mi je ao. Znam koliko se
uasavate pomisli na operaciju, ali jednostavno
nema druge mogunosti.
72
73
BLOKIRANE ARTERIJE
Posle 3 godine
41% je imao
napredak bolesti
Posle 7 godina
77% je imalo
napredak bolesti
Posle 5 godina
65% je imalo
napredak bolesti
Posle 10 godina
85% je imalo
napredak bolesti.
74
200-250 mg holesterola u ishrani, kao to su to
inila dva prethodna istraivanja, ovo istraivanje je dozvoljavalo samo 5 mg holesterola na
dan. Umesto 25-26% kalorija iz masti, ovo
istraivanje je dozvolilo samo 10% masti u
ishrani. Meutim, ukupna koliina kalorija nije
ograniena. U osnovi, ishrana je bila skoro potpuno vegetarijanska (voe, povre, integralne
itarice i mala koliina jezgrastog voa) bez ivotinjskih proizvoda, osim belanaca i do jedne
olje nemasnog mleka ili nemasnog jogurta
dnevno. (Nemasno mleko ili nemasni jogurt
sadre 5 mg holesterola.) Rezultati ovog istraivanja su navedeni u tabeli 4. Ova ishrana je
znaajno bolja u svakom pogledu. Zapazite
veoma veliko smanjenje i ukupnog holesterola i
loeg LDL holesterola. Ovo snienje je daleko
vee u odnosu na ono koje se javilo u prethodna dva istraivanja. Naroito je vredna panje
injenica da su te osobe ve bile na programu
koji je bio blizak onome koji je zastupao
Nacionalni program za obrazovanje o holesterolu pre nego to je istraivanje poelo. Pre
nego to su poeli da sarauju sa dr Orniom i
njegovim saradnicima, uesnici su u proseku
konzumirali samo 31,5% kalorija iz masti i 213
mg/dan holesterola.
Tabela 4. Rezultati ishrane sa 10% masti i
5 mg holesterola u istraivanju Procene
uticaja naina ivota na srce
75
BLOKIRANE ARTERIJE
76
Eksperimentalna grupa
245
Kontrolna grupa
232
227
220
200
180
171
160
140
120
Pre poetak
Eksperimentalna grupa
Kontrolna grupa
180
166
160
157
151
140
120
95
100
80
Pre poetka
77
BLOKIRANE ARTERIJE
Tabela 10. Sniavanje LDL-a preokree
srana oboljenja
Sniavanje LDL-a kod pacijenata sa sranim oboljenjima sa visokim nivoom LDL-a je efektivnije od
konvencionalne terapije:
- Uestalost progresije umanjena na polovinu
- Uveana uestalost regresije za 200%
- Umanjenje pojave napada za 75%
Eksperimentalna grupa
Kontrolna grupa
60
53
51
50
40
39
37
30
20
10
0
Pre poetka
78
Trigliceridi
Kontrolna grupa
270
256
250
230
210
210
216
199
190
170
150
Pre poetka
79
BLOKIRANE ARTERIJE
Uestalost
angine/sedmino
Kontrolna grupa
6,24
6
5,10
5
4
3
2,35
2
1
0,45
0
Pre poetka
80
sudove. Meutim, kada se povea nivo holesterola, krvni sudovi se ne oputaju dovoljno u
odgovoru na azot-monoksid. Promene u nivou
holesterola u krvi mogu veoma brzo da proizvedu znaajnu razliku u obimu oputanja.
Nedavno su istraivai izazvali povienje nivoa
holesterola pacijenata prestajanjem davanja
lekova za snienje holesterola. U toku dve sedmice dolo je do znaajnog opadanja odgovora
na efekte azot-monoksida, umanjujui tako
oputanje.36
Zato bi se povieni nivo holesterola meao
sa efektima azot-monoksida? Nedavno laboratorijsko istraivanje nam obezbeuje jedan
razlog za ovu povezanost. Istraivai su
zabeleili da je povieni nivo holesterola u krvi
prouzrokovao razaranje azot-monoksida.37
Endotelijalne elije pokuavaju da nadoknade
taj gubitak proizvoenjem vee koliina azotmonoksida.38 Meutim, usled brzog razaranja
azot-monoksida, te elije poinju da ispoljavaju
nedostatak L-arginina, osnovne sirovine koja je
neophodna za proizvodnju azot-monoksida.
Nedavno istraivanje je pokazalo da znaajno
snienje holesterola poboljava rezultate EKG
testa pri naporu (pokazujui poboljani protok
krvi do srca) u roku od etiri sedmice.39 U
skladu sa ovim odnosima, naunici su utvrdili
da dodavanje L-arginina pomae obnovi normalnog arterijskog oputanja ak i ako neko
ima povieni nivo holesterola.40 L-arginin se
nalazi u obilju u vegetarijanskoj ishrani, ali je
redak u mesu i mlenim proizvodima. Tabelarni
prikaz sadraja arginina u namirnicama je dat
na tabeli 11.
Zapazite da meso i mleni proizvodi imaju
daleko manje arginina u poreenju sa mahuTabela 11. Sadraj arginina u namirnicama
Vrsta hrane
Koliina
Arg (g)
Ameriki sir
Jaje
Nemasno mleko
Govei biftek
vrsti tofu
Engleski orah
Brazilski orah
Bademi
Crni orah
Lima pasulj
Crveni pasulj
Garbanzo pasulj/
naut (leblebije)
Soivo
Soja
Peeno seme bundeve
1 komad
28 g
1 olja
28 g
1/2 olje
1/2 olje
1/2 olje
1/2 olje
1/2 olje
1 olja
1 olja
0,2
0,2
0,3
0,5
1,3
1,3
1,5
1,6
2,3
2,4
2,6
1 olja
1 olja
1 olja
1/2 olje
3,6
4,2
5,3
6,2
nastim povrem, jezgrastim voem i semenjem, koje ima 3 do 35 puta veu koliinu.
Shodno tome, brza poboljanja od angine u
Proceni uticaja naina ivota na srce se moda
javljaju usled bar dva odgovorna efekta. Prvo,
umanjen nivo holesterola moe da pomogne
obnavljanju normalnih mehanizama oputanja
krvnih sudova. Drugo, porast unoenja arginina
koji se obezbeuje vegetarijanskom ishranom
e dalje pomoi oputanju arterija od samog
poetka, verovatno i pre nego to je nivo holesterola u krvi znaajno opao.
81
BLOKIRANE ARTERIJE
Tabela 12. Razlozi za brzo ublaavanje
angine sa promenama naina ivota
1. Oputanje krvnih sudova prouzrokovano umanjenjem holesterola u krvi poveava koliinu i
efektivnost azot-monoksida u krvi.
2. Dalje oputanje arterija usled vee koliine
arginina u povru se javlja pre nego to se nivo
holesterola u krvi snizi.
3. Smanjenje lepljivosti crvenih krvnih zrnaca,
poveavajui protok krvi do sranog miia.
82
popuni upitnik u vezi sa njegovim ili njenim psiholokim problemima. Upitani su da procene
svoj stepen teskobe, depresije, nesanice i
nemogunosti da osete zadovoljstvo (anhedonija). Ova etiri problema su sabirana kako bi se
dobio indeks nivoa nelagodnosti za svakog
uesnika. Proseni nivoi su prikazani na slici 8.
Slika 8. Promene HDL holesterola u istraivanju Procene uticaja naina ivota na srce
Indeks teskobe, depresije,
nesanice i anhedonije
30
25
Eksperimentalna grupa
Kontrolna grupa
27,2
23,9
24,1
19
20
4,5
15
10
5
2,2
Pre poetka
1,0
Zapazite da su oni koji su bili fiziki spremni i odravali svoju spremnost imali najmanji
rizik. Rizik je bio dvostruko vei za one koji nisu
uspeli da odre trajan program fizike spremnosti, i etiri puta vei za nevebae. Drugi
znaajni rezultat je da pored koristi za srce, oni
koji su odravali svoju spremnost su takoe
imali najnii rizik od smrti od svih faktora.
Lako je uvideti da nevebai poveavaju
svoj rizik od smrti od sranih oboljenja za otprilike istu koliinu kao i puai. Drugim reima, sa
stanovita sranih oboljenja, verovatno imate
malo prava da tapete sebe po leima zato to
ne puite, ako ne vebate redovno. Vebanje
razumljivo predstavlja veliki deo bilo kog programa za spreavanje ili preokretanje sranih
oboljenja.
83
BLOKIRANE ARTERIJE
Slika 9. tetni efekti ne pridravanja
programa u istraivanju Procene uticaja
naina ivota na srce
Rezultati angiografa
Procenat regresije
blokade krvnih sudova
6
Povienim holesterolom
Povienim krvnim pritisakom
Nedostatakom vebanja
Puenjem
5
4
3
2
1
0
Maksimalno
pridravanje
Umereno
pridravanje
Minimalno
pridravanje
Rezultati nisu bili iznenaujui. Unutar vegetarijanske grupe, oni koji su se u najveoj
meri pridravali programa su imali najveu
koliinu regresije; to jest, kod njih se javilo
najvee preokretanje. Svaki oboleli krvni sud se
poboljao preko 4% u proseku.48 Kod onih koji
su se umereno drali programa javilo se 2,5%
regresije oboljenja sranih arterija. Oni koji su
se u najmanjoj meri pridravali programa su
imali minimalno poboljanje, manje od 1%.
Stvar dranja programa pokazuje tri stvari.
Prvo, to se vie neko priblii optimalnom stilu
ivota, to je bolje. Oigledno, to blie sledimo
vegetarijansku ishranu, redovan program vebanja i mere kontrole stresa to e nae arterije biti bolje. Druga stvar je da nii stepeni
dranja programa mogu i dalje da proizvedu
izvesne koristi, iako rezultati nisu toliko drastini. Trea je da su promene naina ivota u
istraivanju Procene uticaja naina ivota na
srce bile od vee koristi nego to podaci prikazuju zbog slabog dranja programa od strane
nekih uesnika.
84
Moda bi bilo preciznije rei da se najvie plaimo procesa remodeliranja, izbacivanja iz
friidera i sa polica hrane koja je opasna za
nae zdravlje. Meutim, sa pozitivne strane,
pridruivanje asovima pripremanja vegetarijanske ili prirodne hrane vam moe pomoi da
uskoite u novi svet potpuno novih jela i namirnica koje su i zdrave i ujedno istinski zadovoljavajue. Ako kod vas ne postoje asovi kuvanja, nabavite nekoliko vegetarijanskih kuvara i
odvojite deo vremena za eksperimentisanje.
Lista dobrih vegetarijanskih kuvara je navedena
u dodatku II. Drite se njih, i ubrzo ete biti
iznenaeni kako brzo imate itav niz novih
raznovrsnih recepata kojima se moete radovati
i pored toga, verovatno ete se oseati daleko
bolje na vie naina, i fiziki i mentalno.
85
BLOKIRANE ARTERIJE
zdravstvenim radnicima je: Prenosite potencijalne koristi od zdravog naina ivota na jasan
nain. Zatim pustite da pacijent odlui za sebe.
Kao primer poreenja, kada bi postojao idealan, ali skup lek dostupan za leenje bolesti,
veina lekara bi, kao i ja, informisali pacijenta o
idealnom leku, i saoptili pacijentu cenu. Na
pacijentu bi onda ostalo da li da uzme lek.
<100
<28%
>2 : 1
3%
12%
58%
<50
>30
0
<25%
>3 : 1
0
15%
60%
0
>40
5. poglavlje
Istina o ribi
Dr Riardson je bio zapanjen. ta je moglo
da krene pogreno? Posle vie godina uspene
kontrole holesterola u njenoj ishrani, Dejnin
holesterol je ponovo poeo da raste. U stvari, u
toku otprilike tri meseca njen nivo LDL-a je
porastao 50 poena. Kao i svaki dobar doktor,
Riardson je pokuao da pronae objanjenje
za ovaj zbunjujui porast. Izgledalo je da se
nita znaajno nije promenilo. Dejnina teina
nije bila problem; u stvari, izgubila je 2,5 kilograma od svoje poslednje posete lekaru.
tavie, nisu postojale promene u lezdama ili
drugim organima koji mogu da utiu na nivo
holesterola, kao to su tireoidea i jetra. Konano je, pri daljem ispitivanju, izvor problema
izbio na povrinu. Dejn je ula o korisnosti ribe
za srce i dodala je vee koliine ribe svojoj
skoro vegetarijanskoj ishrani. Dr Riardson je
otkrio da je to dodavanje ribe povealo njen
nivo holesterola.1
Ako vam takav scenario izgleda zbunjujui,
siguran sam da e isto tako zvuati i mnogim
lekarima koji su proitali taj istinit sluaj iz
1987. godine. Bio je ukljuen u poseban lekarski asopis koji je predstavljao deo obrazovnog
programa o holesterolu koji su sponzorisali
Univerzitet u Kolumbiji i Ameriko udruenje za
bolesti srca. Iako nam nije dato pravo ime pacijenta, opis je bio taan ena koja je prela sa
vegetarijanskog stila ishrane na ishranu zasnovanu na ribi i koja je doivela znaajan porast
nivoa holesterola. ta bi moglo biti objanjenje
za tetni efekat hrane o kojoj smo uli toliko
dobrih stvari?
Mediji su vie od decenije isticali prednosti
upotrebe ribe. Reklamirali su njenu sposobnost
da snizi holesterol i umanji rizik od sranih oboljenja. Tri istraivanja su 1985. godine izala
istog dana u prestinom asopisu New Englang
Journal of Medicine. U jednom od ovih istraivanja, istraivai su prouili 20-ogodinje
procene smrtnih sluajeva od infarkta meu
mukarcima u Holandiji. Oni su utvrdili da su
oni koji su konzumirali 30 grama ribe dnevno
smanjili rizik od smrti od sranih oboljenja za
87
ISTINA O RIBI
120
90
115
106
86
79
73
60
30
Govei
biftek
Ulje
haringe
Ulje
lososa
Ulje
sardine
Ulje jetre
bakalara
100 g
15 g
15 g
15 g
15 g
88
tih razloga, istraivanja na ivotinjama ukazuju
da ako se infarkt javi, omega-3 masne kiseline
mogu da umanje koliinu miinog oteenja
koje se javlja usled napada.16 Izgleda da ove
jedinstvene masne kiseline takoe umanjuju
verovatnou ponovnog blokiranja krvnih sudova
posle angioplastike (procedura sa balonom
koriena za otvaranje blokiranih sranih arterija),17 a takoe moe da umanji stopu zakrenih ugraenih bajpasa posle operacije ugradnje
bajpasa.18 Rezime korisnosti omega-3 masnih
kiselina prikazan je u tabeli 1.
Tabela 1. Omega-3 masne kiseline se bore
protiv sranih oboljenja
- Pomau smanjenju lepljivosti krvnih ploica,
krvnih elija za zgruavanje krvi.
- Tee da snize krvni pritisak.
- Tee da umanje trigliceride u krvi.
- Ako se infarkt javi, mogu da umanje miino
oteenje koje nastaje usled napada.
- Izgleda da umanjuju verovatnou ponovnog
blokiranja krvnih sudova posle angioplastike ili
operacije ugradnje bajpasa.
89
ISTINA O RIBI
Reumatoidni artritis
Primarna Rejnodova bolest
Psorijaza
eludani irevi
Ulcerativni kolitis
Kronova bolest (enteritis)
Depresija
Prekomerna agresivnost
Mogue spreavanje raka dojke i debelog creva
Mogua prevencija hronine blokade plua
Prvi test
Drugi test
EPA Placebo EPA Placebo
13
10
Broj sa poboljanjem 10
10
0
Broj sa pogoranim
stanjem
90
predstavljaju mone slobodne radikale. Za
svakog ko eli da izbegne slobodne radikale
odustajanje od ribe bi bio logini prvi korak.
Dodaci ribljeg ulja ne moraju da prue koristi za
srce i krvne sudove koje potroai oekuju.
Komitet za ishranu Amerikog udruenja za
bolesti srca je nedavno naveo: Kapsule ribljeg
ulja se ne mogu trenutno preporuiti... za
spreavanje bolesti sranih arterija.42
Postoji nekoliko potencijalnih problema pri
ishrani ribom i ribljim uljem. Ovi problemi nisu
bili dovoljno objavljivani. Navedeni su u tabeli 4.
Tabela 4. Problemi sa ribom i ribljim uljem
- Mogu da pogoraju nivo eera u krvi kod dijabetiara.
- Velike koliine mogu opasno da produe vreme
zgruavanja krvi.
- Riblje ulje je skupo.
- Velike koliine prouzrokuju viak vitamina ili
nedostatak vitamina.
- Mogu da dovedu do porasta telesne teine.
- Morska hrana je veliki rezervoar infektivnih
bolesti.
- Otrovne supstance unete zagaenom vodom se
nakupljaju u masnom tkivu ribe.
da velike doze ribljeg ulja mogu da prouzrokuju veoma visoke nivoe vitamina A i D toliko
visoke da mogu da budu toksini. Oba ova vitamina predstavljaju hranljive materije rastvorljive u mastima, koje su u odgovarajuim koliinama neophodne za ivot i zdravlje. Meutim,
oba vitamina mogu da prouzrokuju trovanje, i u
nekim sluajevima smrt, ako nivoi u krvi
postanu previsoki. Sa druge strane, ishrana
bogata ribljim uljem moe da prouzrokuje
nedostatak vitamina E.48
5. Velike koliine ribljeg ulja koje su
koriene u mnogim istraivanjima mogu da
dovedu do znaajnog poveanja telesne teine.
Ovi preparati su veoma bogati mastima i kalorijama.49 Jetiv je procenio da bi osoba mogla da
dobije do 11 kilograma godinje ako bi uzimala
onoliko ribljeg ulja svakog dana koliko su neka
istraivanja koristila.50
6. Morska hrana je rezervoar za infektivne
bolesti. Svake godine u SAD se prijavljuje oko
113.000 sluajeva trovanja kontaminiranom
morskom hranom.51 To je svakako potcenjena
brojka, poto mnogi sluajevi nisu prijavljeni.
Morska hrana doprinosi nesrazmerno velikim
pojavama trovanja hranom. Statistike predlau
da se prijavljene pojave trovanja (epizode
bolesti povezanih sa hranom kada je dvoje ili
vie ljudi pogoeno zajednikim izvorom) u vezi
sa morskom hranom mogu javiti i do 15 ili vie
puta verovatnije u odnosu na govedinu, piletinu
ili svinjetinu.52 Sirovi ljuskari naroito (kao to
su ostrige, koljke i dagnje) dre rekord. Oko 20
miliona Amerikanaca jede sirove koljke, koje
su odgovorne za vie od 90% sluajeva trovanja morskom hranom.53 Kada se sirova koljka
pojede, celo ivo stvorenje se potpuno pojede
sa svojim gastrointestinalnim sistemom. To bi
bilo jednako erupanju i jedenju celog ivog
pileta, sa sve crevima. tavie, koljke se hrane
filtriranjem 7,5 do 11,5 litara vode na as. To
znai da unose ta god plovi u vodi ne samo
plankton i drugu hranu, ve i viruse, bakterije,
ivu i ko zna ta drugo.
Naalost, koljke se obino skupljaju iz
obalnih voda koje su zagaene ljudskom kanalizacijom. Infekcije salmonelom, kampilobakterom, Norvolk virusom, vibrion bakterijama (koje
same ubijaju 10 do 15 ljudi svake godine) i
druge infektivne bolesti mogu da se jave. ak i
dobro kuvane koljke mogu ponekad da
prouzrokuju ozbiljne bolesti ili bolesti opasne po
ivot. Tu spadaju paralitino trovanje koljkama
i neurotoksino trovanje koljkama.54
koljke nisu jedina morska hrana koja predstavlja razlog za brigu. Na primer, preko 400
91
ISTINA O RIBI
Kanalizaciona voda
Neodgovarajuih septikih sistema
Otpada sa brodova
Otrovnih otpadnih voda sa farmi i gradskih ulica
Ako je plivanje u vodi tetno za ljude, ironija je da ljudi i dalje pecaju u tim oblastima.
Bolesti kao to su gastroenteritis, dizenterija,
hepatitis i druge, mogu da se dobiju plivanjem
u zagaenoj vodi.
Rizik provoenja vremena u vodama na
naoj planeti je istaknut zabrinjavajuim trendom meu ribama. Ribe imaju vei broj tumora
92
24
1
16
3
50
40
8
6
42
17
52
2
35
7
9
2
Montana
Nebraska
Novi Meksiko
Oklahoma
Oregon
Pensilvanija
Rod Ajlend
Juna Karolina
Juna Dakota
Teksas
Juta
Vermont
Virdinija
Zapadna Virdinija
Viskonsin
4
16
2
69
9
121
1
24
1
40
7
2
44
21
6
EPA priznaje da te cifre u velikoj meri potcenjuju stvarni broj uginulih riba, poto 15
drava nije izvestilo ili ne vodi praenje broja
uginulih riba. Takoe, javlja se veliki broj dodat-
93
ISTINA O RIBI
DDD (ppm)
0,02
5
40-300
vie od 2500
94
Delovanje ka istoj vodi sa seditem u Bostonu
je navela da 90% slatkovodne ribe uhvaene u
vodama Nove Engleske ima nivoe kontaminacije ivom, olovom, PCB-om ili dioksinima koji
nisu bezbedni kada se konzumiraju vie od jednom sedmino. Iako je grupa sakupila znaajno
manje podataka o ribama slanih voda i nije
mogla da iznese tako velike izjave, oni su upozorili da je kod testiranih riba slanih voda
utvren visok nivo PCB-a i ive.
Verovatno najire objavljivan sluaj trovanja tekim metalima u vezi sa ribom nije imao
nita sa kiselim kiama. On je bio u vezi sa traginim trovanjem ljudi metil ivom koja je
nastala usled jedenja ribe iz japanskog
Minamata zaliva (Minamata Bay). Izbacivanje
metil ive iz japanskih fabrika u zaliv je postavilo osnov problema. Biomagnifikacija koja se
odigrala kroz lance ishrane je izloila ljude koji
su jeli ribu opasnim organskim nivoima ive.88
PCB zagaenje voda je dobro dokumentovano. Dokazi o tetnim efektima PCB-a na ljudski reproduktivni sistem rezimirani su u tabeli
10.
Tabela 10. PCB i reproduktivni sistem
- Glavni izvor izlaganja PCB-u za optu populaciju
je konzumacija ribe.
- PCB moe da utie na broj spermatozoida kod
mukaraca i na plodnost.
- Ribe zagaene PCB-om, kojima su se hranile
trudnice, povezane su sa problemima pri poroaju, trajanju trudnoe i promenama u neonatalnom zdravstvenom statusu.
- Deca sa 11 godina, sa povienim izlaganjem
PCB-u pre roenja, pokazuju poremeen intelektualni razvoj.
95
ISTINA O RIBI
Koliina
1 supena kaika
1/4 olje
1 supena kaika
1/4 olje
1 supena kaika
1 supena kaika
1 olja
1 olja
1/4 olje
1/2 olje
1 olja
1 supena kaika
1 komad
1 komad
1 komad
1 komad
10 komada
1 komad
Omega-3 (mg)
7526
1703
1094
1034
938
927
637
353
136
99
74
55
38
38
25
17
12
11
96
moe da prouzrokuje log usled unutranjeg
krvarenja.
Jedno istraivanje ishrane obogaene alfalinoleinskom kiselinom je ve ukazalo da ta
mast ima ulogu u spreavanju sranih oboljenja.95 Srodnik alfa-linoleinske kiseline, poznat
kao gama-linoleinska kiselina, je izgleda efektivan u reavanju artritinih stanja.96
Povre i pesticidi
U vezi sa zagaenjem pesticidima, mnogi
ameriki potroai su uglavnom zabrinuti oko
kontaminiranog voa i povra. Tano je da su
akutni toksini iz pesticida pronaeni u kontaminiranim biljnim proizvodima. Izvetaj iz 1991.
godine je pregledao neke od klasinih
primera.97 Prilikom jednog sluaja 1962. godine, u Turskoj, 333 osobe je umrlo, a i do 3.000
je otrovano usled uzimanja itarica koje su
prskane heksahlorobenzenom. Ozbiljna trovanja i smrtni sluajevi su zabeleeni 1968.
godine kada su osobe jele pekarske proizvode
koji su bili kontaminirani parationom. Veliki broj
ljudi je takoe umro 1972. godine, u nesrenom sluaju u Iraku, kada su ljudi jeli
itarice prskane organoivinim fungicidom.
1987. godine, petnaest Peruanaca je umrlo, a
260 je obolelo kada su jeli hleb nainjen od
brana kontaminiranog oldrinom.
Akutna trovanja kao to su ova, iako ozbiljna i zastraujua, lako je spreiti u razvijenim
nacijama. Zbog akutne prirode ovih toksinih
materija, one su dobro istraene. Uvedeni su
zakoni koji tite potroae od izlaganja dovoljno
velikim toksinim nivoima koji mogu da
prouzrokuju akutne zdravstvene rizike kod ljudi.
Meutim, dugorone ili hronine efekte nije
lako spreiti, bez obzira da li zagaenje dolazi iz
povra ili ribe. U razloge za to spadaju: (1)
moe da bude potrebno vie godina kako bi se
dugoroni efekti ispoljili; (2) ak i kada se efekti pojave, moe da bude teko tano utvrditi
koji toksin prouzrokuje efekat; (3) ak ako se i
veza utvrdi, teko je odrediti koliinu izlaganja
koja je neophodna kako bi se proizveo efekat.
Hronini efekti, naroito rizik od raka,
obino zauzimaju centralno mesto meu problemima koji izazivaju zabrinutost od pesticida
kod Amerikanaca. Dok priam o pesticidima sa
prosenom osobom na ulici, izgleda da je
najvea briga rak. Obino, hrana za koju se
boje da je najzagaenija, po njima je voe i
povre, a ne ivotinjski proizvodi. Meutim, injenice priaju drugaiju priu.
Kada posmatrate potronju voa i povra,
to vie ove biljne hrane jedemo, to je manji
Nadahnuti uvidi
Poto redovno navodim nadahnute izvore i
verujem u tanost Biblije, esto mi se postavljaju biblijska pitanja o ribi. esto pitanje je:
Ako riba nije idealna hrana, zato ju je onda
Isus jeo? (U stvari, to je jedini ivotinjski
proizvod za koji Biblija izriito belei da ga je
Isus jeo.) Prvo, riba koju je jeo Isus u to doba
je nesumnjivo bila daleko zdravija od plodova
mora koji su nama danas dostupni. Industrijski
zagaene vode koje danas imamo nisu postojale u Isusovo vreme, a hemijski pesticidi su bili
nepoznati. Drugo, iako Biblija predstavlja Isusa
kao na primer, to ini sa gledita njegovog
karaktera a ne u pogledu sitnih detalja njegovog ivota. Isto to kao budite kao Isus ne
znai da se preselite da ivite u Izraelu, isto
tako ne ukazuje da emo jesti ribu kao to je to
on inio. Meutim, Bog je zapisao u Svetom
ISTINA O RIBI
Zakljuak
Kao lekar pronalazim duboko zadovoljstvo u
pomaganju bolesnim ljudima da povrate svoje
zdravlje i ivost. Meutim, postoji neto pod-
97
jednako, a moda i jo vie zadovoljavajue, a
to je pomaganje ljudima da shvate kako da
spree bolest. Na osnovu svih istraivanja koja
sada imamo o uzrocima sranih oboljenja,
zakljuak je jasan: srana oboljenja se u velikoj
meri mogu spreiti. Lekovi imaju svoje mesto,
ali u vezi sa prevencijom sranih oboljenja,
najbolja strategija je razumna vegetarijanska
ishrana korienjem raznovrsnog voa, itarica,
jezgrastog voa, semenja i povra. Dodajte toj
ishrani dosledan program vebanja, program za
kontrolu stresa i druge praktine preporuke o
nainu ivota u ovom i narednim poglavljima.
Takva kombinacija e vam dati najbolji program
za spreavanje sranih obo-ljenja ili reavanje
problema koji je ve nastao.
Zapamtite: za sve to je vredno u ivotu
potrebno je vreme. Mnogi ljudi su dali sve kako
bi doli do sree, ali su u tom procesu izgubili
ono to je najdrae i neprocenjivo: svoje zdravlje. Moja elja vama se moe najbolje izraziti
preko Biblije: Ljubazni! Molim se Bogu da ti u
svemu bude dobro, i da bude zdrav, kao to je
tvojoj dui dobro.102
6. poglavlje
99
Sistolni
Povieni krvni pritisak
(vei rizik od bolesti)
Krvni pritisak
koji poveava
rizik od oboljenja
Optimalni krvni
pritisak
Preko 140
Dijastolni
ili
Preko 90
Ispod 80
log
Srana insuficijencija
Infarkt
Ateroskleroza (otvrdnjavanje arterija)
Aneurizma
Bolest bubrega
Bolest mrenjae
Prskanje krvnih sudova
Oslabljeno pamenje i umne sposobnosti
log, prva bolest, prouzrokovan je hipertenzijom preko najmanje dva razliita mehanizma.
Prvo, povieni krvni pritisak ini da osobe
postaju sklone aterosklerozi (esto zvanoj
otvrdnjavanje arterija). U tom procesu, velike
i srednje arterije irom tela se suavaju
nagomilavanjem masti. Ateroskleroza obino
napada krvne sudove u glavi i vratu koji
prenose krv do mozga. Dokazi svedoe da
povieni krvni pritisak moe da oteti elije koje
oblau te krvne sudove. Ovo oteenje je izgleda jedan od naina da proces ateroskleroze
zapone ili da se produava.11
Telo ne sedi dokono dok se na sudovima
nagomilava mast. Ono odgovara prekrivajui
masne naslage vrstom fibroznom kapom. To je
znaajan odgovor. Ako masan materijal doe u
neposredan kontakt sa krvlju moe da stimulie
zgruavanje krvi. Fibrozna kapa pomae da se
takav dogaaj ne odigra. Taj dvojni dogaaj u
stvari daje ime aterosklerozi. Atero oznaava
kaastu masu masnog materijala, a skleroza
to znai tvrd, oznaava fibrozni omota ovog
materijala kojeg telo proizvodi.
100
Naalost, oblasti ateroskleroze, zvane
plake, mogu da budu nagriene. Kada se to
dogodi, fibrozna kapa se gubi ili oteuje.
Kombinacija fibroznog i masnog materijala se
oslobaa u krvotok. Sada manja, erodovana
masna naslaga ostaje na arterijskom zidu, i to
se naziva ulcerozna plaka. Ako se plaka u
krvnom sudu koji opskrbljuje mozak raspadne
na taj nain, rezultat moe da bude mini log
ili TIA (transient ischemic attack prolazna
ishemija). Ova stanja su veoma slina logu, ali
u potpunosti prolaze. Potpuni oporavak se javlja u toku nekoliko minuta ili sati.
Meutim, to je jo gore, ulcerozne plake
mogu da aktiviraju krvne ploice, telesne elije
za zgruavanje krvi. To esto pokree niz
dogaaja koji mogu u potpunosti da blokiraju
bilo koju arteriju koja je ve suena aterosklerozom. Ako se potpuna blokada javi u arteriji koja sprovodi krv do dela mozga, modano tkivo koje je zavisilo od te arterije e
umreti. Ova smrt modanog tkiva naziva se
log.
Drugi nain da povieni krvni pritisak
prouzrokuje log je izazivanjem veih oteenja
modanih krvnih sudova. Po ovom scenariju,
kumulativna teta arterija je toliko velika da sud
prska i krvari. Ovi takozvani hemoragini logovi su naroito opasni. Krvarenje esto traje
izvesno vreme. Poto je mozak zatvoren u
vrstoj auri zvanoj lobanja, nema gde da se
pomeri kada akumulacija krvi pone da se takmii sa njim za prostor. to se vie krvi
nagomilava, to vie raste pritisak unutar
mozga. Ako krvarenje ne prestane, deo mozga
se stvarno moe istisnuti niz mali otvor za prolaz kimene modine. To se naziva hernija
(kila) mozga i uglavnom brzo prouzrokuje
smrt.
120-129
Normalan
130-139
Poviennormalan
6-22 puta
vei
10
8
6
4
2
Jedanput
vei
2 puta
vei
3 puta
vei
0
120/80
130/85 do
140/90
140/90 do
160/100
Krvni pritisak
Preko
160/100
101
170
167
105
100
85
42
120
120-140
140-160
160-180
Preko
180
102
ivota dalje uslonjavaju sliku. U jednom istraivanju, lekari i pacijenti su smatrali da se kvalitet
ivota poboljao ili ostao isti dok su bili na
lekovima za snienje povienog krvnog pritiska.
Meutim, najblii roaci, pacijenata koji su
leeni lekovima, imali su drugaije gledite:
99% njih je bilo svesno znaajnih negativnih
promena kod svojih voljenih. Posebno su
iznosili probleme kao to su gubitak pamenja
(33%), razdraljivost (45%), depresija (46%) i
umanjena seksualna zainteresovanost (64%).19
103
ivota? Dobre vesti su da medicinska istraivanja pokazuju da taj pristup zaista deluje. tavie, u svojoj praksi sam video kako rutinski
deluje.
Logino pitanje je: Koliko snienje krvnog
pritiska mogu da oekujem ako sam voljan da
izvrim promene naina ivota? Odgovor zavisi
od toga kolike promene ste voljni da usvojite.
Priblino 80% osoba sa hipertenzijom e moi
da snizi krvni pritisak na bezbedan nivo, bez
lekova, ako prihvate sve promene iznete u
ovom poglavlju. Ostalih 20% e takoe moi da
snizi pritisak na bezbedan nivo kombinovanjem
tih promena naina ivota sa odreenom koliinom lekova. Koje promene naina ivota e
proizvesti snienje krvnog pritiska? Naveemo
tri istraivanja da bismo odgovorili na to znaajno pitanje?
Koliko god da su impresivni ti podaci, vrenje promene naina ivota u veoj meri od onih
u ovom istraivanju moe da proizvede jo
impresivnije snienje pritiska. Istraiemo te
dokaze kasnije.
1,57
Gojazni mukarci
4,6
104
mice; ak su i oni koji su ostali na lekovima
mogli znaajno da umanje svoju dozu.
Prosean efekat promena naina ivota u
ovom istraivanju je vei nego to je ukazano u
tabeli 9. Dva niza promena su izvrena istovremeno: promene u stilu ivota i smanjenje
upotrebe lekova za kontrolu krvnog pritiska.
Meutim, umanjenje upotrebe lekova bi normalno proizvelo prosean porast krvnog pritiska, ali se odigralo upravo suprotno. Zato?
Zato to su promene naina ivota imale tako
moan efekat da su inile vie od obinog zaustavljanja porasta krvnog pritiska koji bi nastao
smanjenjem uzimanja lekova.
Drugi zanimljiv rezultat je da se preko
polovine snienja krvnog pritiska javilo prve
sedmice. Nivo krvnog pritiska brzo reaguje na
promene naina ivota.
Gornja istraivanja su u skladu sa velikim
brojem drugih. Zajedno, ona vrsto pokazuju
da promene naina ivota predstavljaju monu
odbranu protiv povienog krvnog pritiska,
donosei brze i pozitivne rezultate. Fatalisti
neka zapaze: mit da vai geni u potpunosti diktiraju va nivo krvnog pritiska je potpuno
opovrgnut.
Do sada smo videli efekte nekoliko faktora
naina ivota u kombinaciji. Da li postoje neka
druga istraivanja koja pokazuju efekat pojedinanog faktora naina ivota na krvni pritisak?
Odgovor je da. Ostatak poglavlja razmatra
istraivanja o pojedinanim faktorima naina
ivota.
So znaajni krivac
So je prvi sastojak ishrane koji elimo da
istraimo, jer postoji mnogo dokaza da so
105
ili
Kukuruzne pahuljice
(1 olja)
Kikiriki
(1/4 olje)
ili
Supa od paradajza
(1 konzerva)
Kiseli kupus
(1/2 olje)
ili
Jelo od jaja
(Egg McMuffin)
ips od krompira
(1 kesica)
ili
Pomfrit
(1 porcija)
ili
Sladoled
(1 olja)
Govea supa
(1/2 olje)
ili
Krastavac iz turije
(1 veliki)
Graak, zamrznut
(1/2 olje)
ili
Graak, konzerviran
(1/2 olje)
Slanina
(2 odreska)
ili
Puter
(1 olja)
ili
Beli sir
(1 olja)
165
Kukuruzne pahuljice
(1 olja)
200
Kikiriki
(1/4 olje)
156
Supa od paradajza
(1 konzerva)
932
Kiseli kupus
(1/2 olje)
780
Jelo od jaja
(Egg McMuffin)
832
ips od krompira
(1 kesica)
180
unka, konzervirana
(85 g)
1119
Pomfrit
(1 porcija)
108
Sladoled
(1 olja)
Govea supa
(1/2 olje)
153
576
Krastavac iz turije
(1 veliki)
1266
Graak, zamrznut
(1/2 olje)
70
Graak, konzerviran
(1/2 olje)
340
Slanina
(2 odreska)
202
Puter
(1 olja)
257
Beli sir
(1 olja)
850
106
4000 mg/dan
Osobe sa normalnim
krvnim pritiskom
2400 mg/dan
Osobe sa povienim
krvnim pritiskom
2000 mg/dan
1000 mg/dan
250 mg/dan
Namirnica
Koliina
Natrijum (mg)
Sos od soje
1 supena kaika
1029
Krastavac iz turije 1 veliki
1266
Masline, zrele
10 velikih
392
Keap
1 supena kaika
202
Senf
1 kaiica
65
Preliv Thousand Island 1 supena kaika 110
Francuski preliv
1 supena kaika
188
Italijanski preliv
1 supena kaika
72
Preliv plavi sir
1 supena kaika
164
Majonez
1 supena kaika
105
Mortadela
1 odrezak
289
Slanina
2 odreska
202
Konzervirana unka
28 g
303
Virle
1
454-639
Usoljena govedina 28 g
285
Kobasica
1
168
Kiseli kupus
1 olja
1560
Perece
10 tankih
625
Konzervirana supa:
- orba od peuraka
1 olja
880
- Vegetarijansko povre 1 olja
860
- Govea
1 olja
1152
pagete u sosu
1/2 olje
618
Sir edar
28 g
176
Beli sir
1 olja
850
Puter
1 olja
257
Sok od paradajza 170 g
570
107
Prosean sadraj
natrijuma po porciji (mg)
Svee voe
itarice
Jezgrasto voe (neposoljeno)
Povre
Proizvod redud vit (28 g)
6
7
3
15
3
108
Smanjenje teine
Za osobe koje imaju viak kilograma zapoinjanje programa za smanjenje teine moe
znaajno da doprinese snienju krvnog pritiska.
Krvni pritisak e se obino spustiti koliko god ga
ishrana siromana solju spusti.49 Pacijenti sa
hipertenzijom ne moraju da ostvare optimalnu
teinu da bi dolo do snienja krvnog pritiska.
Samo zapoinjanje programa za smanjenje
teine i umanjenje teine za oko 2,5 kilograma
znaajno e sniziti krvni pritisak u veini sluajeva. Meutim, da bi se efekat odravao, osoba
mora da ostane na programu za smanjenje
teine dok se ne dostigne idealna teina.
Jednostavan plan od etiri koraka se prepisuje
veini pacijenata sa vikom kilograma kako bi
ostvarili svoju eljenu teinu:
1. Bez uina. Piti samo vodu izmeu obroka.
2. Jak doruak i umereni ruak. Odstranjivanje veernjeg obroka. Ako neto mora da
se pojede uvee, svee voe je sve to je
dozvoljeno.
3. Odstranite ili bar u velikoj meri umanjite
preraeni eer i slobodne masti ili masnu
hranu u ishrani, istovremeno istiui hranu
bogatu vlaknima.
4. Dnevno umereno vebanje priblino 45
min na dan.
Praktino svi moji pacijenti koji se dre ovog
jednostavnog programa ostvaruju dugotrajno
smanjenje teine.
Kofein i alkohol
Istraivanja pokazuju da kofein utie na
krvni pritisak. Jedna olja kafe na dan (ili ekvivalentna koliina pia tipa koka-kole) moe da
povisi dijastolni i sistolni krvni pritisak 5 do 6
poena.50 Otuda sledi da odstranjivanje napitaka
sa kofeinom ima potencijal da snizi krvni pritisak u istoj meri. Kofein ne samo da poveava
krvni pritisak pri mirovanju, ve ako se koristi
109
pre ili tokom vebanja, moe da povisi krvni pritisak i stopu sranog rada znaajno iznad nivoa
koji se inae ostvaruje tokom vebanja.51 To
moe da pretvori zdravu aktivnost u nezdravu,
poveavajui rizik od znaajnog kardiovaskularnog napada tokom vebanja.
Kakav je efekat alkohola na krvni pritisak?
Mnogi ljudi nisu svesni da alkohol poveava
krvni pritisak. Samo 30-60 g dnevno je dovoljno da prouzrokuje znaajnu hipertenziju.52 To
je jedan od razloga zbog koga umereni potroai alkohola imaju znaajno povean rizik od
loga. Imao sam neke ljude koji dolaze u moju
ordinaciju, primenjuju nau ishranu sa malo
natrijuma, primenjuju program vebanja i rade
sve prave stvari. Oni se vraaju i kau:
Doktore, moj krvni pritisak je i dalje povien.
esto kada postavim pitanje alkohola, oni tiho
izau. Meutim, ako su dovoljno odluni da prihvate moj savet, njihov krvni pritisak je obino
pod kontrolom kada se vrate. Odstranjivanje
alkohola je neophodan deo snienja krvnog pritiska na prirodan nain.
Vebanje
Vebanje koje aktivira srce i plua znaajno
sniava krvni pritisak kod pacijenata sa
hipertenzijom. U jednom istraivanju, 18 osoba
koje su se malo kretale i koje su imale povieni
krvni pritisak zavrile su 16-onedeljni program
vebanja. Tokom programa su vozili sobni bicikl
tri dana sedmino oko 45 minuta dnevno.
Vebali su umerenim intenzitetom (60 do 80
procenata od svoje predviene maksimalne
stope sranog rada). Posle etvoromesenog
programa, proseni sistolni krvni pritisak se
snizio 7 mm, a proseni dijastolni pritisak 5
mm. Program vebanja je takoe pomogao
spreavanju da njihov krvni pritisak poraste na
preveliki nivo tokom vebanja. Njihov proseni
sistolni krvni pritisak pri vebanju je bio 19 mm
110
nii, a dijastolni 10 mm nii nego pre uvoenja
programa vebanja.59
Rezime
U ovom poglavlju o hipertenziji, razmotrili
smo niz kljunih injenica. Neke od najznaajnijih stavki su navedene u nastavku:
1. Povieni krvni pritisak je opasan za vae
zdravlje; predstavlja uzrok mnogih invalidnosti i
fatalnih bolesti.
2. Optimalni krvni pritisak nee premaiti
120/80 pri odmoru.
3. Veina osoba sa povienim krvnim pritiskom moe da ga stavi pod kontrolu na prirodan nain, to jest, promenama naina ivota.
4. Uvoenje promena naina ivota je
najbolji i najbezbedniji pristup snienju krvnog
pritiska, nasuprot uzimanju lekova.
Ako elite da koristite nain ivota za sniavanje krvnog pritiska, eleete da nainite
sledee promene:
1. Uzimanje mnogo voa, povra, itarica i
neposoljenog jezgrastog voa u umerenim
7. poglavlje
je ishrane sa malo belanevina kakva je uobiajena u Kini. U izdanju njegovog pisma o zdravlju
Ishrana novog veka (New Century Nutrition) iz
jula 1996. godine, Kembel je podelio iskustvo i
istraivanje uvenog profesora sa Jejla, Rasela
itendena (Russell Chittenden).3 itenden je
bio meu prvima u savremenom dobu koji je
izazvao dogmu o ishrani koja je opstajala
vekovima. uo je standardnu tvrdnju da je
hrana zasnovana na velikoj koliini ivo-tinjskih
belanevina podsticala snagu i energiju zajedno
sa mentalnom i fizikom sposobnou.
Meutim, on se pitao da li je to stvarno bio
sluaj? Poetkom 1900-tih itenden je izvrio
najmanje tri istraivanja koja su istraila pitanje da li su zaista meso i mnotvo belanevina
neophodni za optimalno funkcionisanje. Temelj
njegovog istraivanja je bilo prouavanje dobro
uvebanih sportista. Na poetku svog istraivanja, svi ti sportisti su bili na tipinoj ishrani
mesom. itenden ih je zatim prebacio na
ishranu zasnovanu na biljnoj hrani u toku pet
meseci. Na kraju perioda istraivanja, kada je
njihov nivo fizike sposobnosti ponovo analiziran, sportisti su je poboljali zapanjujuih
35%. Kao to je Kembel komentarisao: Samo
promena ishrane je mogla da objasni te zadivljujue rezultate.4
Ono na ta je itenden ukazivao pre toliko
godina sada ponovo odjekuje stotinama glasova. Ishrana ivotinjskim mesom i ivotinjskim
belanevinama nije neophodna kako bi se ostvario unos belanevina optimalan za produktivnost i vrenje poslova. Odakle je onda nastao
taj veliki mit o mesu i belanevinama?
112
To nas vraa na osnovno pitanje: da li ivotinjski izvori hranljivih materija obezbeuju bolji
kvalitet belanevina od biljnih izvora? Ako raz-
Procenat variranja od
standarda Rouzove
isto vegetarijanska
Ne-vegetarijanska
28%
48%
isto vegetarijanska
Ne-vegetarijanska
Procenat variranja od
ljudskog mleka
13%
22%
Poruka ovog klasinog istraivanja je jednostavna. Ako posmatrate pojedinanu namirnicu, ivotinjski proizvodi imaju prednost u
obezbeivanju kvalitetnih belanevina. Meutim, ako posmatrate celokupnu ishranu onda se
ista vegetarijanska ishrana javlja kao nadmona po kvalitetu belanevina. Ne-vegetarijanska
ishrana se udaljava od oba standarda skoro
dvostruko u odnosu na isto vegetarijansku
ishranu.
113
razlike koliine belanevina u mleku kod razliitih vrsta sisara. One su navedene u tabeli 2.12
Ovo poreenje pokazuje da je ljudima u
stvari potrebno manje proteina nego ivotinjama na listi. Zapazite da je relativna stopa rasta
vea kod onih koje imaju vee koliine
belanevina u mleku, kao to bi se i oekivalo,
zbog veeg zahteva za belanevinama radi
izgradnje telesnog tkiva. Kada bi ovek koristio
mleko pacova od roenja, da li bi beba mogla
da udvostrui svoju teinu u roku od nekoliko
dana umesto u toku nekoliko meseci? Odgovor
je oigledno ne, poto je stopa rasta u velikoj
meri genetiki odreena. Viak proteina se ne
bi iskoristio i, kao to emo kasnije videti,
mogao bi u stvari da teti detetu u razvoju.
vegetarijanskoj ishrani. Naveli su: Stav Amerikog udruenja dijetetiara je da je vegetarijanska ishrana zdrava i odgovarajua u pogledu
hranljivih vrednosti kada se pravilno isplanira.13 U svom radu su obradili pitanje komplementiranja proteina. ...Nije neophodno da
komplementacija aminokiselina bude precizna u
tano istom obroku, kako je nedavno popularna
teorija kombinovanih proteina predlagala.
Stvarnost je da je vegetarijanska ishrana koja
sadri voe, itarice, jezgrasto voe i povre
potpuno odgovarajua po sadraju belanevina.
Bez obzira da li ste potpuni vegetarijanac ili
jedete meso, trebalo bi pravilno da isplanirate
ishranu izvan uskog sagledavanja aminokiselina. I druge hranljive materije moraju biti
ukljuene u planiranje. Niko bez odreenog
razmiljanja o svojoj redovnoj praksi ishrane ne
moe jednostavno da oekuje da dobija
uravnoteenu ishranu u pogledu hranljivih
materija, bez obzira da li je meso ukljueno ili
ne. Ne postoje dokazi da vegetarijanci moraju
da znaju vie od osoba koje jedu meso kako bi
bili na zdravoj ishrani. U stvari, dokazi se vrsto
oslanjaju u suprotnom smeru. Ako ne znate
nita o ishrani, verovatno ete biti zdraviji
izostavljajui meso iz ishrane, a ne ukljuujui
ga. Informacije u ovom poglavlju utvruju da
moete da dobijete sve neophodne aminokiseline ak i sa onim to bi moglo da izgleda kao
veoma neuravnoteena vegetarijanska ishrana, kao to emo videti.
Da li je komplementarna teorija
valjana?
1,2
2,4
3,3
4,1
7,1
9,5
11,8
120
60
47
19
8
7
4,5
114
Grama
12345678
12345678
12345678
12345678
12345678
12345678
Indijski
krompir
Peeni
krompir
Smei
pirina
Paradajz
Bundeva
Integralno
brano
12345678
12345678
12345678
12345678
12345678
Kukuruz
Ovas
Pasulj
Asparagus
Prokule
16
14
12
10
8
6
4
2
0
12345678
Preporueno
115
Osteoporoza i belanevine
Osteoporoza, stanje koje se odnosi na
smanjenje gustine ili mase kostiju, postala je
odomaena re u Americi. Meu komplikacijama ovog procesa stanjivanja kostiju, koje
najvie plae ljude, je i prelom kuka. Prelomi
kime i zglobova su takoe esto povezani sa
osteoporozom. Jedna od tri ene starije od 50
godina irom sveta ima osteoporozu.18 Iako ova
bolest najee pogaa belkinje posle
menopauze, pogaa i sve rase i oba pola.
Oko 70% svih preloma koji se javljaju kod
Amerikanaca starijih od 45 godina su bili
povezani sa osteoporozom.19 tavie, statistike
ukazuju da e preko polovine svih ena posle
menopauze doiveti prelom usled osteoporoze
u nekom trenutku svog ivota.20 Svake godine
u Sjedinjenim Dravama se javlja oko 1,3 miliona sluajeva preloma usled osteoporoze.
Godinji medicinski trokovi za prelome usled
osteoporoze meu odraslima starosti od 65
godina i navie su iznosili ukupno 13,8 milijardi
dolara 1995. godine.21 Ti prelomi mogu znaajno da umanje kvalitet ivota, a takoe mogu da
pripreme scenu za prevremenu smrt kao rezultat komplikacija kao to je upala plua. Na
primer, godinu dana posle preloma kuka, rizik
od smrti se poveava 15-20%.22
Sve vie istraivakih dokaza ukazuje da
viak proteina u ishrani (naroito ivotinjskih
proteina) poveava rizik od osteoporoze.
Istraivanje za istraivanjem ukazuje da konzumiranje mesa moe da prouzrokuje gubitak
kalcijuma iz tela. Istraivanje izvreno na
Univerzitetu u Viskonsinu je naroito dobro ilustrovalo tetne efekte vika proteina.23
Zdravim mlaim odraslim mukarcima je
davana paljivo kontrolisana ishrana u toku
skoro etiri meseca. Tokom tog celokupnog vremena unosili su 1400 mg kalcijuma dnevno
koliina koja je otprilike visoka onoliko koliko
danas svi preporuuju, a znaajno iznad amerike preporuene dnevne koliine (recommended daily allowance, RDA) od 1000 mg
dnevno za ene. Tokom istraivanja, istraivai
su takoe kontrolisali unose proteina ispitanika
na dva nivoa, to jest, na 48 g dnevno i 141 g
dnevno. Ova dva nivoa unosa belanevina su
ispod i iznad trenutno prosenog unosa u
Sjedinjenim Dravama od 105 g dnevno, po
poslednjim statistikama Amerikog ministarstva
poljoprivrede.24 Koliina porasta ili snienja
nivoa kalcijuma kod svakog ispitanika je merena na dva nivoa.
Rezultati su pokazali da kada su bili na
ishrani sa malo proteina, mladi mukarci su
svakog dana poveavali svoje telesne zalihe
kalcijuma za 10 mg. Na ishrani bogatoj
belanevinama, ti isti mukarci su gubili u proseku 84 mg svakog dana. Autori su zakljuili:
Gubitak kalcijuma od 84 mg dnevno, koji se
javljao kada je primenjivana ishrana bogata
belanevinama, znaajan je, i ako bi se to nastavilo tokom dueg perioda vremena rezultovalo bi znaajnim gubitkom telesnog kalcijuma.
Linksviler (Linkswiler) je sa saradnicima
1981. godine izvrio istraivanje sa nadgledanjem ispitanika.25 Istraivanje je bilo slino gore
navedenom, osim to su oni dodali trei nivo
unosa proteina od 95 g dnevno, to je bilo blizu
proseka amerikog unosa u to vreme (99 g).
Oni su podelili svoje ispitanike u tri grupe,
svaku sa razliitim nivoom unosa proteina. Sve
tri grupe su svojom ishranom unosile 1400 mg
kalcijuma dnevno, to je identino prethodnom
istraivanju. Istraivai su posmatrali porast ili
gubitak kalcijuma kod svake grupe merei kod
svakog uesnika koliinu kalcijuma izbaenu
urinom i stolicom. Rezultati ovog istraivanja su
prikazani na slici 2.
Slika 2. Ishrana bogata belanevinama
oduzima telu kalcijum
Unos 48 g
Unos
Unos 95 g
belanevina
dnevno
Unos 142 g
belanevina
dnevno
20
0
-20
-40
Gubitak
-60
-80
116
200
vedska
175
Danska
150
SAD
Novi Zeland
125
Engleska
100
Finska
Izrael
75
Holandija
Irska
Hong Kong
50
panija
Singapur
25
Juna Afrika
0
0
200
400
Jugoslavija
Nova Gvineja
600
800
1000
1200
1400
117
Osim kalcijuma, utvrdili su mnoge druge faktore koji su bili tetni. Oni su navedeni u tabeli
3.
Tabela 3. Faktori naina ivota i rizik od
preloma kuka
Promenljiva
Relativni rizik
2,8
2,1
2,0
1,8
1,6
1,3
1,0
0,9
0,7
0,6
118
Namirnica
Koliina
Ovsena kaa
Soivo
Kvinoa itarice
uta repa
Maslaak
Slaica
Peeni pasulj
Seme susama
Melasa od trske
Kelj
Repa
Lenik (sueni)
Soja
Smokve (suene)
Punomasno mleko
tir (amarant)
Nemasno mleko
Lisnati kelj
Brano od rogaa
Divlji spana
1 olja
1 olja
1 olja
1 olja
1 olja
1 olja
1 olja
2 supene kaike
1 supena kaika
1 olja
1 olja
1 olja
1 olja
10 komada
1 olja
1 olja
1 olja
1 olja
1 olja
1 olja
Kalcijum (mg)
19
38
102
115
147
152
154
176
176
179
249
254
261
269
290
298
301
357
358
464
41
198
279
237
43
234
239
238
57
34
91
36
44
36
81
46
0,1
0,1
0,1
0,1
0,1
0,2
1,1
1,2
1,6
2,4
3,0
4,2
4,4
4,9
5,7
7,8
119
26%
34%
2%
7%
5%
4%
19 %
3%
Zapazite da dve grupe, meso i mleni proizvodi, ine 60% naeg unosa fosfora. Da bismo
umanjili unos, najbolja strategija bi bila ograniavanje ili prestajanje uzimanja hrane iz ove
dve grupe namirnica.50
4,5
Novi Zeland
Danska
Kanada
4,0
Italija
vajcarska
vedska
Finska
Norveka
3,5
Engleska
3,0
Holandija
Belgija
2,5
Jugoslavija
2,0
Francuska
Japan
10
20
30
40
50
120
liitog od limfoma.54 Armstrong i Dol (Doll) su
utvrdili da je poveana potronja ivotinjskih
belanevina poveala rizik od raka dojke, debelog creva, prostate, bubrega i materice
(endometrijuma).55 Sa svim ovim vezama,
moglo bi se postaviti pitanje da li su ivotinjske
belanevine te koje su toliko loe, ili je vei
problem nedostatak odreenih hranljivih materija, a koje se obilno nalaze u ishrani zasnovanoj na biljnim namirnicama. U stvari, postoji
odreena istina u obe pretpostavke. Same ivotinjske belanevine zaista poveavaju rizik od
raka u poreenju sa belanevinama iz povra.
Pored toga, hranljive materije koje se nalaze u
mnogim biljnim namirnicima izgleda da
spreavaju rak. Prema tome, oni koji unose
velike koliine ivotinjskih proteina verovatno
sebe uskrauju za odgovarajui unos zdravih
biljnih proizvoda.
Soja obezbeuje primer koliko teko moe
da bude potvrditi razloge zbog kojih biljni proteini mogu da pomognu u smanjenju raka. Dr
Mark Mesina, istaknuti istraiva soje, naveo je
vei broj proizvoda od sojinih proteina koji
imaju ulogu u borbi protiv raka. Tu spadaju
izolovani sojini proteini, sojino brano, itd.56
tavie, istraivanja na ljudskim populacijama
ukazuju da soja ima ulogu u spreavanju raznih
vrsta raka ukljuujui rak debelog creva, rektuma, prostate, stomaka, plua i dojke.57 Mesina
objanjava da su prvenstveni razlog za
antikancerogene koristi ovih proizvoda verovatno u velikoj meri njihove velike koliine antioksidansa, koji predstavljaju hemikalije koje mogu
da blokiraju formiranje raka. Tako, primer soje
ilustruje da je esto teko utvrditi koliko koristi
dolazi od samih biljnih belanevina (i time izbegavanjem ivotinjskih), a koliko nastaje usled
drugih jedinjenja pronaenih u velikim koliinama u biljnoj hrani bogatoj proteinima. Dokazano je da biljni proizvodi esto sadre niz
osobina koje tite od raka koje mogu biti od jo
vee koristi u odnosu na njihov nadmoni tip
belanevina. Drugo poglavlje o raku potpunije
govori o ovim osobinama.
Meutim, specifina istraivanja raka identifikuju same ivotinjske belanevine kao faktore
koji stimuliu razvoj raka. Istraivai sa Kornel
univerziteta u Njujorku su obezbedili upeatljive
dokaze o odnosu izmeu unosa ivotinjskih
belanevina i raka jetre. Kod ljudi, dva glavna
uzroka raka jetre su genetike promene
prouzrokovane virusom hepatitisa B58 i izlaganje kancerogenu zvanom aflatoksin B1.59 (Aflatoksini su grupa hemikalija koje proizvode
odreene bui koje su sposobne da zaraze
121
Mogu da postoje i drugi razlozi za nadmonost biljnih proteina u vezi sa rakom. Efekti
imunog sistema mogu takoe da budu deo
objanjenja. Iako je istraivanje daleko od
zakljuenog, poinjemo da uimo o nekim zanimljivim odnosima izmeu ishrane i grupe elija zvanih elije roene ubice.
elije roene ubice predstavljaju poseban
tip belih krvnih zrnaca. Te elije imaju sposobnost da unite strane elije kao to su elije
raka.67 Sada postoje neki dokazi koji pokazuju
da korienje veih koliina belanevina, naroito iz ivotinjskih izvora, moe da umanji broj
elija roenih ubica. Unos vee koliine belanevina takoe moe nepovoljno da utie na
dve druge vrste belih krvnih zrnaca: T-elije
pomagae i citotoksine T-elije. Na primer,
jedno istraivanje je utvrdilo da je ograniavanje unosa dve aminokiseline, fenilalanina i tirozina, moglo da pobolja imuni sistem zdravih
ljudi.68 U toku 28 dana, ishrana istih ljudi je
promenjena ograniavajui ove dve aminokiseline, posle ega su njihove ishrane ponovo prebaene na tipinu ameriku ishranu sa veim
koliinama aminokiselina. Efekti ovih promena
prikazani su na slici 5.
Slika 5. Koristi po imuni sistem pri
umanjenju unosa dve aminokiseline
Broj elija
40
22
22
20
Citotoksine T-elije
13
10
5
Namirnica
Fenilalanin (mg) Tirozin (mg)
Biljna
Jabukov sos (1/2 olje)
6
4
Jabuka (2 komada)
14
11
Kupus (1 olja)
48
26
Lisnati kelj (1 olja)
61
47
Slaica (1 olja)
90
180
Smokve (10 komada)
138
247
Soivo (1 olja)
881
477
ivotinjska
Jaja (1 komad)
332
255
Mleko (1 olja)
388
388
Krabe (85 g)
799
632
Tunjevina (85 g)
970
836
Biftek (85 g)
1012
868
Pilee grudi (1 komad) 1147
960
30
15
T-elije pomagai
32
35
25
6
3
18
17
9
0
Dan 0
Dan 28
Dan 42
Tipina amerika
ishrana
122
meuvremenu, mievi na normalnoj ishrani
su brzo umrli od brzog rasta melanoma.
Ovo istraivanje izaziva ozbiljnu zabrinutost.
Mnogi bi smatrali da je ogranienje aminokiselina u ovim istraivanjima ekstremno. ak i na
tipinoj vegetarijanskoj ishrani, takvo sniavanje bi zahtevalo specifina ograniavanja vegetarijanske hrane. Tako, jedno pitanje koje se
javlja jeste: da li izmena ak i vegetarijanske
ishrane na odreene naine (kao to je ishrana
sa vrlo malo fenilalanina) u stvari pomae u
leenju raka raka? Odgovor na to pitanje jo
uvek nije pronaen.
100
80
60
50
50
40
20
Promenjena
ishrana
Godinu dana
nakon promene
ishrane
0
Normalna amerika
ishrana
Godinu dana
nakon promene
ishrane
Promenjena
ishrana
2
1
0
Jedna godina
123
Promenjena
ishrana
Godinu dana
nakon promene
ishrane
600
100
Jedna godina
124
Promena
holesterola
(mg/dl)
20
0
-20
ivotinjske
belanevine
ivotinjske
belanevine
-40
Belanevine
iz povra
-60
-80
Taka
ukrtanja
-100
-120
3 sedmice
3 sedmice
novanoj na mleku su preli na jelovnik zasnovan na soji i ostvarili dalje, i mnogo znaajnije
snienje holesterola od 80 poena u sledee tri
sedmice. Oni koji su zapoeli sa ishranom
belanevinama iz povra (soja) sada su preli
na reim zasnovan na nemasnom mleku. Kod
njih je holesterol porastao za priblino 40
mg/dl.
Sirtorijevo istraivanje nije usamljeno u
prikazivanju znaaja ishrane belanevinama iz
povra umesto ivotinjskih belanevina za
snienje rizika od bolesti sranih sudova.
Istraivai sa Univerziteta u Kentakiju su koristili napredne statistike kompjuterske metode
za analizu 38 odvojenih istraivanja u medicinskoj literaturi koja su razmatrala upotrebu
sojinih belanevina za snienje holesterola.
Njihova analiza je pokazala da u poreenju sa
ivotinjskim belanevinama, sojine belanevine
znaajno umanjuju nivo ukupnog holesterola,
LDL holesterola (loeg holesterola) i triglicerida u krvi.77
Dva istaknuta istraivaa po pitanju holesterola, K. K. Kerol (K. K. Carroll) i M. V. Haf (M.
W. Huff), izvrili su obimno istraivanje o tome
kako razliite biljne i ivotinjske belanevine
utiu na nivo holesterola. U svom istraivanju,
koristili su laboratorijsku ishranu koja je
sadrala malo masti i nije sadrala nimalo
holesterola. Jedina stvar koja je varirala od
jednog subjekta do drugog bio je izvor
belanevina u hrani, koji je bio iz ivotinjskih i
iz biljnih izvora. ivotinjske belanevine su
izolovane iz ivotinjskih proizvoda i zatim
dodate hrani, tako da je hrana ostala bez holesterola.
Pretpostavljam da je sve bilo prilino nerazluivo i izgledalo neodreeno - verovatno
slino hrani za pse. Niko nije mogao da oekuje da ljudi prihvate takvu ishranu tokom celih
etiri sedmice istraivanja. Istraivai su se zato
okrenuli novozelandskim belim laboratorijskim
zeevima, ivotinjama koje su imale ishranu i
odnos holesterola slian ljudima. Svaka od 11
posebnih ivotinjskih belanevina i 10 posebnih
biljnih je procenjena na 21 grupi od 5 do 6
zeeva, u svakoj grupi za celokupni period od
etiri sedmice.
Efekat na nivo holesterola u krvi ovih stotinak zeeva je bio upeatljiv, imajui u vidu da
ishrana nije sadrala holesterol i da se razlikovala samo po izvoru belanevina. Slika 10
uporeuje prosean nivo holesterola za zeeve
na belanevinama iz biljne hrane sa nivoima
holesterola onih na belanevinama iz ivotinjskih izvora.
Slika 10. Belanevine iz povra ostvaruju
nii nivo holesterola kod zeeva
Prosean holesterol (mg/dl)
200
175
150
100
67
50
Zeevi na belanevinama
iz biljne hrane
Zeevi na belanevinama
iz ivotinjske hrane
125
Zapazite da je na hrani od belanevina zasnovanim na biljnoj hrani, prosean nivo holesterola bio nizak, iznosei u proseku 67 poena;
meutim, na jelovniku sa belanevinama zasnovanim na ivotinjskim proizvodima njihove
vrednosti holesterola su bile vidljivo vee,
dostiui 175 poena. Meutim, setite se, u njihovom istraivanju je bila 21 grupa zeeva, pri
emu je svaka grupa uzimala proteine iz razliitog izvora. Tabela 9 prikazuje kako su vrednosti holesterola u krvi bile pod uticajem razliitih
tipova izvora biljnih belanevina.
Tabela 9. Deset biljnih belanevina
prouzrokuju nizak holesterol kod zeeva
Nivo holesterola
u krvi (mg/dl)
175
96
80
78
76
75
63
58
51
46
43
Belanevine umanceta
Belanevine nemasnog mleka
Belanevine urke
Kazein
Belanevine celog jajeta
Belanevine ribe
Govee belanevine
Pilee belanevine
Svinjske belanevine
Sirovo belance
Prosek biljnih belanevina
270
225
215
203
176
160
152
138
107
101
67
126
Zeleno povre
Proizvodi od soje
Indijski krompir
itarice
Preporuena
dnevna
koliina (g)
Dobijena
koliina
belanevina (g)
500
60
400
400
5
18
8
40
Ukupno
71 gram
127
Masti
ulja i slatkii
upotrebljavati retko
Mleni Meso, bademasto
proizvodi voe, jaja
2-3 porcije 2-3 porcije
Povre
3-5 porcija
Voe
2-4 porcije
itarice
6-11 porcija
Biljni
izvor
Belane- Biljni
vine (g) izvor
Jabuka
Banana
Naranda
Peeni krompir
Smei pirina
Kukuruz (zamrznut)
Integralna penica
Kupus
Leblebije
Pinto pasulj
0,5
1
2
2
2
4
4
4
5
6
Belanevine (g)
Punomasno mleko
Ameriki sir
Celo jaje
Svinjetina/unka
Nemasno mleko
Govei odrezak
Losos (konzerviran)
Pilee grudi
Tuna (konzervirana)
5
6
8
10
10
11
14
15
22
Vidimo da biljni izvori hrane sadre generalno daleko manje belanevina za dati sadraj
kalorija u odnosu na ivotinjske izvore.
Za one itaoce koji ele da znaju procenat
kalorija iz belanevina u navedenim namirnicama, pomnoite date vrednosti sa etiri.
Nadahnuti uvidi
Ako verujete u Bibliju, kao ja, biete zadivljeni dok itate delove u 1. Knjizi Mojsijevoj koji
se odnose na ishranu i dugovenost. U vreme
naih najstarijih predaka, ishrana je bila u pot-
128
punosti vegetarijanska, nesumnjivo ukljuujui
itav niz raznovrsnog voa, povra, itarica i
jezgrastog voa.90 U 1. Knjizi Mojsijevoj, u 9.
poglavlju, ishrana se promenila prilino
drastino. Dodati su meso i ivotinjski proizvodi. Na sreu, Biblija takoe belei ivotni vek
pojedinaca koji predstavljaju 10 generacija pre
poetka ishrane mesom i sledeih deset generacija poto je meso uvedeno u ishranu.
Grafikon o ljudskoj dugovenosti biblijskih
linosti prikazan je u tabeli 15.
Vidimo da su oni koji su iveli u prvih deset
generacija na vegetarijanskoj ishrani iveli u
proseku oko 900 godina. Nakon to su meso i
ivotinjski proizvodi uli u ishranu, zabeleen je
ivotni vek od 600 godina, a zatim nekoliko od
oko 450 godina. Postepeni pad se nastavio dok
nije dostigao nivo od 70 godina naveden u
Psalmima.
Jedan autor je 1800-tih godina ponovio
sutinu ovog biblijskog opisa. Pre vie od 100
godina, on je napisao: Sklonost ka bolestima
se konzumiranjem mesa poveava deset
puta.91 1800-tih vegetarijanizam nije dobio
popularnost koju ima danas. Meutim, danas sa
sigurnou znamo da ishrana mesom zaista
poveava rizik od itavog niza degenerativnih
bolesti.
Zakljuak
Krajnje je vreme da sklonimo u stranu veliki mit o mesu i belanevinama. Preokupiranost
mesom i njegovim belanevinama je, umesto
da pobolja zdravlje, doprinela mnogim degenerativnim oboljenjima kao to su srana oboljenja, rak, osteoporoza, bubrena insuficijenci-
Stvaranje
Adam
Sit
Enos
Kajinan
Maleleilo
Jared
Matusal
Lameh
Noje
Potop
Sim
Arfaksad
Sala
Ever
Falek
Ragav
Seruh
Nahor
Tara
Avram
1000 god. p.n.e.
930
912
905
910
895
962
969
777
950
600
438
433
464
239
239
230
148
205
175
70
(1. Knjiga Mojsijeva 5 i 11)
8. poglavlje
kontroliu svoj dijabetes bez lekova primenjujui ispravan nain ivota. Nemojte ekati dok
infarkt, amputacija ili slepilo poslui kao poziv
za buenje. Poziv za buenje bi trebalo da bude
taj prvi granini nivo eera u krvi najblai
nagovetaj dijabetesa.
U ovom poglavlju emo razmotriti znaajne
informacije o utvrivanju i reavanju problema
dijabetesa. ak iako nemate dijabetes, eleete
da obratite posebnu panju na zavrne odeljke
ovog poglavlja; tu se koncentriem na opasnosti korienja eera ak i za one koji nemaju problema sa dijabetesom. Nauiete o efektima eera na imuni sistem, njegovu ulogu u
dobijanju na teini, i druge fascinantne oblasti.
U ovom poglavlju takoe uporeujem eer sa
njegova dva srodna ugljena hidrata: sa sloenim
ugljenim
hidratima
i
vlaknima.
Razmotriemo neke od uzbudljivih korisnih
osobina ovih zdravijih ugljenih hidrata.
ta je tano dijabetes?
Dijabetes melitus ili eerni dijabetes je
stanje u kome nenormalan odgovor na insulin
i/ili neodgovarajua proizvodnja insulina
prouzrokuje povieni nivo eera u krvi. To se
obino definie nivoom eera u krvi merenim
pre uzimanja hrane veim od 125 pri dva
merenja,1 ili pozitivnim testom na toleranciju na
glukozu (osoba pije odreenu koliinu glukoze,
obino 75 g, a njen eer u krvi se meri tokom
perioda od dva sata). Vremenom, taj povieni
nivo eera u krvi i druge metabolike promene
koje nastaju zajedno sa dijabetesom postaju
veoma tetne za telo. Kao posledica toga, dijabetes drastino poveava rizik od smrti i invaliditeta.
Trenutna statistika je zabrinjavajua. U
Americi sada postoji tri puta vie dijabetiara u
odnosu na 1958. godinu.2 Procene su da sada
oko 16 miliona Amerikanaca ima to stanje, u
odnosu na 11 miliona iz 1983. godine. U zavisnosti od tipa dijabetesa i drugih karakteristika,
oni su izloeni od 2 do 12 puta veem riziku od
smrti u poreenju sa nedijabetiarima.3 Dija-
130
131
opasan sluaj nedovoljne proizvodnje insulina u
odnosu na one sa varijetetom tipa I. U stvari,
veina osoba sa potpuno razvijenim dijabetesom tipa II ima oba ova problema.23 Izgleda da
postoji mnogo razliitih uzroka dijabetesa tipa
II; veina izgleda ima genetiku osnovu. Veina
osoba sa ovim tipom dijabetesa ima lana
porodice kome je takoe ustanovljena ova
bolest. Na primer, mnogi ameriki uroenici
imaju ovu genetiku tenju; meutim, izgleda
da nisu imali dijabetes dok nisu usvojili zapadnjaku ishranu sa obiljem eera i masti.
Jednostavno reeno, obino je potrebna kombinacija dva faktora kako bi se razvio dijabetes
kod odraslih. Jedan je genetika, a drugi je loa
ishrana kao ona koju upranjava proseni
Amerikanac.
Mnoge osobe sa dijabetesom tipa II
proizvode obilje insulina, ali je njihovo telo
otporno na njega. Ovo stanje otpornosti na
insulin se moe ispraviti promenom naina ivota. Odravajui odlinu ishranu, ostvarujui
idealnu teinu i zapoinjui program vebanja,
mnogi dijabetiari tipa II mogu da kontroliu
svoj eer u krvi samo promenama svoga ivota. Nekima su potrebne pored promena u
ishrani i pilule za pomo u kontrolisanju eera
u krvi.
Zbog osetljivije prirode dijabetesa tipa II u
poreenju sa tipom I, on esto prolazi
neustanovljen. Osoba sa dijabetesom tipa II
moe da nema nijedan klasini znak dijabetesa
kao to je prekomerno mokrenje, prekomerna
e, prekomerna glad, zamor ili gubitak teine.
Procenjeno je da, u bilo kom trenutku, celih
50% dijabetiara tipa II ostaje neutvreno.24
Naravno, neutvreni dijabetes i dalje stvara
tetu postepeno i tiho. Oko 20% novoutvrenih
dijabetiara tipa II ve ima oteenja oiju
(retinopatiju).25 Ponekad e osobi koja nita ne
oekuje biti reeno da ima dijabetes kada rutinska kontrola krvi otkrije poveani nivo eera u
krvi. Ako je eer u krvi iznad 125 posle noi
bez jela, to ukazuje na dijabetes. Meutim,
osobe mogu da imaju dijabetes sa nivoom
eera u krvi ispod tog nivoa. Ako lekar sumnja
na dijabetes kod osobe sa relativno niskim
eerom, moe se izvriti naredno testiranje.
Oralni test tolerancije na glukozu proverava
dijabetes merei odgovor eera u krvi osobe
na proizvode sa eerom. Trudnice rutinski vre
takve testove kako bi se osiguralo da nemaju
dijabetes. Neki lekari preporuuju da drugi iz
opte populacije treba da se testiraju na toleranciju na glukozu. U zavisnosti od lekara, neki
e preporuiti test za one sa veom gojaznou
132
i/ili genetikom. Drugi preporuuju test tolerancije na glukozu svima iji je eer vii od
odreenog nivoa. Neki e proveriti sve one sa
eerom preko 105; neki veoma konzervativni
doktori e preporuiti test svim svojim pacijentima koji dugotrajno imaju eer preko 95,
poto to obino ukazuje da u najmanju ruku
osoba ima gen za dijabetes tipa II. Nivo
glikozilovanog hemoglobina (o kome se govori
kasnije u ovom poglavlju) bi mogao da zameni
test tolerancije na glukozu u registrovanju dijabetiara sa eerom u krvi manjim od 125.26
Iako se dijabetes tipa II moe otkriti takvim
testovima krvi za povieni eer, mnogi
Amerikanci ne poseuju zdravstvene radnike
radi takvih preventivnih usluga. ekaju dok se
ne razbole. To je teta. Kao rezultat toga,
mnogi dijabetiari tipa II postaju svesni svoje
bolesti tek kada doive potencijalno ireverzibilne probleme kao to su oboljenje oiju ili
bubrega, nervni problemi ili infarkt.
U vezi sa gestacionim dijabetesom,
pogoeno je 2-5% svih trudnih amerikih
ena.27 To znai da se svake godine oko
200.000 dece raa od majki sa gestacionim
dijabetesom.28,29 To je znaajno, zato to kod
te dece postoji poveani rizik od zdravstvenih
poremeaja kao to je poroajna trauma, nii
eer u krvi pri roenju (neonatalna hipoglikemija), a ak i prevremena smrt u ranom detinjstvu (perinatalna smrtnost).30 Poruka je
jasna: ako ste dijabetiar koji je u drugom stanju, ili ako obolite od gestacionog dijabetesa,
trebalo bi redovno da nadzirete eer u krvi.
Vaa ishrana i nain ivota moraju da budu
dobro regulisani. tavie, bilo koja ena koja
oboli od gestacionog dijabetesa ima genetiku
sklonost ka dijabetesu. Izloena je velikom
riziku da se kod nje razvije uznapredovali dijabetes kasnije u ivotu.31 Praktikovanje zdravih
navika tokom ivota postaje na taj nain
neophodno.
133
u kombinaciji sa oralnim lekovima.39 To u
velikoj meri zbunjuje mnogo ljudi u laikim krugovima. Oni pogreno misle da je neko dijabetiar tipa I samo zato to je na insulinu. U
stvari, ei je sluaj da dijabetiar koji je na
insulinu ima tip II dijabetesa. Na kraju, procenjuje se da u naoj zemlji postoji preko 3,5 miliona dijabetiara tipa II koji koriste insulin. To
se moe uporediti sa samo ukupno 800.000
dijabetiara tipa I.40 Sada kada smo zastali da
utvrdimo da mnogi dijabetiari tipa II koriste
insulin, moramo da razmotrimo jedan od najzabrinjavajuih problema sa ovom praksom. To
je ono to ja nazivam zaarani krug korienja
insulina. Krug zapoinje zabrinjavajuom injenicom: korienje insulina snano stimulie
poveanje teine. Na ispitivanju kontrole dijabetesa i komplikacija, proseni uesnik na
intenzivnom programu je posle pet godina teio
4,5 kilograma vie u odnosu na kontrolne subjekte.41 To je naroito kobno za dijabetiare tipa
II. Dijabetiari tipa I su esto vitkiji i otporniji
na dobijanje na teini u odnosu na dijabetiare
tipa II. Meutim, neki dobijaju na teini posle
poetka bolesti. Dijabetiari tipa II esto imaju
problema sa vikom kilograma na poetku dijabetesa, i prolaze kroz dalje poveanje teine
kako bolest napreduje.
U mom medicinskom iskustvu, kada me
pitaju da pregledam dijabetiare tipa II koji su
postavljeni na insulin da bi se poboljala kontrola eera u krvi, uglavnom oekujem da su
znaajno poveali teinu. To uvodi sledei deo
tog zaaranog kruga. Dobitak na teini doprinosi otpornosti dijabetiara tipa II na efekte
insulina; prema tome, kako se poveava teina
isto tako raste i potreba za insulinom. Ciklus
zatvara krug kada se doze insulina dalje
poveaju, samo da bi stimulisale dalje dobijanje na teini. Znaaj ove dileme je uvideo
Nacionalni institut zdravlja. Zbog tenje intenzivne insulinske terapije da stimulie poveanje
teine, oni su naveli: Intenzivan tretman ne
mora da bude odgovarajui za dijabetiare koji
imaju viak kilograma,42 to ukljuuje veinu
dijabetiara tipa II.
Stroga kontrola dijabetesa insulinom takoe
uvodi i druge probleme. Uesnici ispitivanja
kontrole dijabetesa i komplikacija su izloeni
mnogo veim rizicima od reakcija niskog nivoa
eera u krvi (hipoglikemija) u odnosu na one
koji ne primenjuju intenzivnu terapiju. Iako
hipoglikemija obino ne predstavlja nita vie
od fiziki neprijatnih smetnji, otre reakcije
mogu da ugroavaju ivot.
134
Na ovom mestu, neko bi mogao da istakne:
Da, postoje problemi sa insulinskom terapijom
za dijabetiare tipa II, ali da li je mogue da te
osobe odravaju eer u krvi u optimalnom
opsegu korienjem oralnih lekova bez svih
uboda prstiju i insulina? Tano je da je na
poetku bolesti esto mogue da dijabetiari
tipa II koriste lekove za optimalno kontrolisanje eera. Meutim, vremenom, oralni lekovi
esto postaju nedovoljni za odravanje eera u
krvi pod strogom kontrolom kako zahteva intenzivni tretman.
ak i ako bi se eer u krvi mogao kontrolisati pilulama, to ne dokazuje da ih je mudro
koristiti. Iako ja koristim oralne lekove kod
nekih svojih pacijenata dijabetiara, ovakva
praksa je deo jednog od najduih sporova u
medicini. Osnovni lekovi koji nastavljaju da se
koriste za kontrolu eera u krvi pripadaju klasi
zvanoj sulfonilureaze. Meu uobiajene lekove
u ovoj porodici spadaju dijabeta, mikronaza,
glukotrol, glinaza, amaril i dijabineza. Ako
danas potraite bilo koji od tih lekova na doktorskoj listi lekova, pronaiete podvueno upozorenje pod nazivom specijalno upozorenje o
poveanom riziku od smrti usled kardiovaskularnih oboljenja.43 To upozorenje nastavlja
objanjavajui nalaze istraivanja objavljenog
1970. godine, pod nazivom Program univerzitetske grupe o dijabetesu. Istraivai su
utvrdili da su dijabetiari koji su uzimali tolbutamid, oralnu pilulu korienu u istraivanju, bili
izloeni vie nego dvostruko veem riziku od
umiranja od sranih oboljenja u odnosu na one
koji su leili dijabetes samo ishranom. Danas
neki tvrde da su lekovi u ovoj porodici u velikoj
meri razliiti u odnosu na tolbutamid iz 1960-ih.
Meutim, FDA i dalje zahteva da ak i najnoviji
lekovi u ovoj klasi nose podvueno upozorenje
koje glasi: Iako je samo jedan lek u klasi sulfonilureaza (tolbutamid) bio ukljuen u ovo
istraivanje (Program univerzitetske grupe o
dijabetesu), potrebno je sa stanovita bezbednosti uzeti u obzir da se ovo upozorenje moe
takoe primeniti na druge oralne hipoglikemijske lekove u ovoj klasi, u pogledu njihove bliske
slinosti u nainu delovanja i hemijske strukture. Neki od novijih lekova za dijabetiare kao
to su prekoza, glukofag i rezulin nisu u istoj
klasi i imaju drugaije mehanizme delovanja.
Zbog toga je moda manje verovatno da e oni
poveati rizik od sranih oboljenja, iako nisu bili
dovoljno dugo u prodaji da bismo mogli da
imamo jasnu sliku u tom pogledu.
Moj zakljuak, zasnovan na objavljenim
medicinskim istraivanjima i sopstvenom linom
135
- Porodina bolest
- Gojaznost
1,00
0,75
0,52
0,50
500
3500
Kcal pri vebanju sedmino
136
napomenuli. To jest, ishrana sa mnogo
belanevina podstie razaranje bubrega. Sa
velikom potronjom mesa je takoe dolo i
poveano unoenje holesterola i zasienih masnih kiselina. Galopirajua ateroskleroza je bila
odmah iza. Proputanje da se vidi uma usled
drvea, je svakako bilo tano u ovom sluaju.
Drvee je predstavljalo visok eer u krvi, a
uma je bio ceo pacijent. Da, ishrana sa malo
ugljenih hidrata (bogata mesom) moe da kontrolie eer u krvi, ali je uzrok smrti broj 1
meu dijabetiarima oboljenje srca i krvnih
sudova. U stvari, Ameriko udruenje za bolesti
srca je zabeleilo da celih 80% dijabetiara
umire od nekog oblika oboljenja srca ili krvnih
sudova.53 Osnovni uzrok oboljenja srca i krvnih
sudova je ateroskleroza. Taj proces je, naravno, ubrzan mesom sa svojim velikim sadrajem
holesterola i zasienih masnih kiselina. Ironija
je da reavanjem svog problema sa eerom u
krvi, ishranom sa mnogo mesa, dijabetiar
moe lako da zameni kontrolu eera u krvi sa
ranom smru od sranog oboljenja. Poto je
naroito potrebno izbegavati komplikacije i
posledice dijabetesa (a ne samo kontrolisati
eer u krvi) ishrana mora biti skrojena kako bi
izbegavala ili leila te komplikacije pored kontrole eera u krvi.
Gojaznost esto predstavlja jednu od
glavnih odrednica otpornosti na insulin (prvenstveni uzrok dijabetesa tipa II). Zbog toga je
veoma znaajno da gojazni dijabetiar smanji
teinu ako kontrola bolesti treba da se ostvari
samo izmenama naina ivota. Meso je takoe
bogato kalorijama i usporava smanjenje teine.
Sa druge strane, svee voe, povre i itarice
(bez masnih dodataka) sadre manje kalorija,
omoguavajui na taj nain odlian program za
smanjenje teine.
Upotreba mesa
Odnos rizika
1,0
3,8 x
injenice o vlaknima
Vlakno je izraz koji se odnosi na biljne sastojke koji su otporni na ljudske enzime za
varenje.55 Gotovo svi od veeg broja tipova
vlakana su u stvari nesvarljivi ugljeni hidrati
(jedini izuzetak je vlakno zvano lignin).56 U
neke od drugih tipova vlakana spadaju celuloza,
hemiceluloza, pektini i smola.57 Vlakno se
uopteno klasifikuje ili kao rastvorljivo (rastvara
se u vodi) ili nerastvorljivo. Kao to emo ubrzo
videti, ova dva tipa vlakana ostvaruju razliite
korisne efekte. Jedan od korisnih efekata
uravnoteene ishrane prirodnom biljnom hranom je da obino dobijamo vee koliine i
rastvorljivih i nerastvorljivih vlakana.
Postoji mnogo namirnica koje su bogate
vlaknima. Veliki sadraj nerastvorljivih vlakana
se nalazi u penici (naroito u mekinjama) i
bananama. U namirnice bogate rastvorljivim
vlaknima spada veina voa, povra, mahunarki (sveih ili suenih), ovas, smei pirina i
jeam. Veina namirnica koja sadri mnogo
rastvorljivih vlakana ima takoe i dosta
nerastvorljivih vlakana. Namirnice bogate
vlaknima prikazane su u tabeli 5.58
137
138
Dijabetes melitus
Hemoroidi
Zatvor
Rak debelog creva
Zapaljenje slepog creva
Polipi debelog creva
Proirene vene
Srana oboljenja
Hijatus hernija
log
Divertikularna oboljenja
Oboljenja unog
mehura
to voe. Vlakna nisu prisutna ni u jednom ivotinjskom proizvodu. Nema vlakana u mesu,
mleku, jajima ili siru. Krava jede obilje vlakana
i vegetarijanac je po prirodi, ali ne zadrava
nikakva vlakna u svom mesu ili mleku.
139
85
80
75
Cela jabuka
70
65
Sos od jabuka
60
55
Sok od jabuka
50
30
60
90
120
150
180
Broj kafenih
kaika eera
0
6
12
18
24
Broj unitenih
bakterija
14,0
10,0
5,5
2,0
1,0
140
Rak
Rak
Rak
Rak
Rak
Rak
Rak
Rak
debelog creva
rektuma
dojke
jajnika
materice
prostate
bubrega
nervnog sistema
141
340 grama
340 grama
1 porcija
1 krika
28 grama
1 krika
1 kugla
1 komad
1 sup. kaika
42
10-12
8
8
7
7
5
4
3
Namirnica
Koliina
Makadamija
Badem
Hikori orah
Lenikovo ulje
Maslinovo ulje
Avokado
Seme bundeve
Seme susama
Masline
1/4 olje
1/4 olje
1/4 olje
1 supena kaika
1 supena kaika
Jedna polovina
1/4 olje
1/4 olje
10 komada
Masti (g)
19,5
12,0
11,4
10,6
10
9,7
7,4
6,8
3,8
142
ranije napomenuto, jedan od glavnih razloga za
neosetljivost na insulin, a koja karakterie dijabetes. U stvari, udbenik Doslinovog centra za
dijabetes navodi: Najei i najznaajniji uzrok
otpornosti na insulin je gojaznost.101 Moda je
zbog toga, koliko god da je vebanje znaajno
kod osoba sa vikom kilograma, smanjenje
teine izgleda jo znaajnije, bar u spreavanju
sranih oboljenja, poboljanju HDL holesterola
(dobrog holesterola) i snienju krvnog pritiska i
eera u krvi.102 Meutim, u Americi postoji
stari mit koji kae da ete ako jedete hranu koja
sadri skrob poveati teinu. injenica je da
namirnice koje sadre skrob u umerenim koliinama treba da budu deo ishrane za smanjenje
teine. Dodatne masti i kalorije koje dodajemo
hrani sa skrobom ine da ona goji.
Na primer, bilo bi potrebno 60 krompira da
se izjednai koliina masti sa onom u jednoj
kafenoj kaiici maslaca. Jedan krompir srednje
veliine sadri samo 145 kalorija i minimalnu
koliinu masti od 0,2 grama. Ako dodamo samo
1 kafenu kaiku maslaca, sadraj jednog krompira skae na 247 kalorija i 12 g masti.103
Ishrana voem, integralnim itaricama i
povrem, koja sadri dosta sloenih ugljenih
hidrata i vlakana, ostvarie mnogo korisnih
efekata pored poboljavanja eera u krvi. Kao
to smo videli, te namirnice imaju poeljni
kratkoroni efekat u smanjenju potreba za
insulinom, ali takoe ostvaruju i dugorone
korisne efekte jer formiraju optimalnu ishranu
za smanjenje teine. Kada se kombinuje sa
redovnim vebanjem i optimalnim vremenom
za obrok (ljudi gube vie na teini ako uvee
jedu lagan obrok ili ako uopte ne jedu), takva
ishrana moe da pomogne dijabetiaru sa
vikom kilograma da smanji teinu za vie kilograma. Kako se smanjuje teina, tako opada i
potreba za insulinom.
Vetaki zaslaivai
ta je sa vetakim zaslaivaima? Danas
mnogi veruju da su vetaki zaslaivai dobra
zamena za eer u svemu, od gaziranih pia do
kolaa i slatkia, jer sadre manje kalorija.
Nutrasvit, na primer, je naziv za vetaku
aminokiselinu zvanu aspartam. U malim koliinama moe da imitira ukus eera.
Da li gazirana pia sa malo kalorija zaista
deluju? Trenutna istraivanja kau ne. U
stvari, oni koji piju najvie dijetetskih pia imaju
najvie problema sa teinom. I izgleda da je to
problem kada tei ljudi biraju proizvode sa
manje kalorija. Jedno istraivanje na preko
75.000 ena starosti od 50-69 godina je utvrdi-
Bolja alternativa
Istraivake studije, kao i moje lino iskustvo kao lekara, daju jasan zakljuak: ako usvojimo nove i bolje naine ishrane i ivota, i drimo
se njih, verovatno emo razviti sklonost ka tom
novom nainu ivota. Drugim reima, umesto
da nastavljamo da jedemo hranu koja se karakterie vikom slatkog, bez obzira da li sladak
ukus dolazi od eera ili od vetakih zaslaivaa, zato ne dopustiti da se va ukus razvije
prema hrani koja je prirodno slatka? Pokuajte
da naete vie zadovoljstva u jabuci, zreloj
banani ili moda argarepi odgajanoj kod kue
ili sveoj tikvici iz bate. Na ukus se moe
izvebati.
Iako mogu da se setim mnotva primera
meu svojim pacijentima u vezi sa izvebanim
ukusom, postoji jedan primer nekoga ko nije
moj pacijent, a koji je naroito blizak domu
moj otac. Kada sam odrastao u Miigenu, moj
otac je, iako nije dijabetiar, patio od niza manjih zdravstvenih problema. Kao mainski
inenjer, nije bio upoznat sa medicinskim ili
zdravstvenim pitanjima. Sluajno je naiao na
knjigu zvanu eerni bluz i postao ubeen da
je njegovo stanje sa vikom kilograma i
zdravstvenim problemima bilo povezano sa njegovim velikim unosom eera. Oduvek je pio
dosta milk ejka i jeo mnogo trenji prelivenih
okoladom, izmeu ostalih namirnica sa
eerom. Jedne veeri je zaudio porodicu
objavljujui da je odluio da se u potpunosti
odrekne preraenog eera. Meutim, moja
majka je nastavila da kuva za nau porodicu na
143
Iznenaujua istina ak i za
nedijabetiare
Neki ljudi teko mogu da poveruju u ovu
jednostavnu istinu: nain ivota za dijabetiare
koji sam opisivao je takoe najbolji nain ivota
i za nedijabetiare. Bez obzira da li ste zabrinuti za spreavanje dijabetesa ili jednostavno
pokuavate da uinite vae zdravlje najboljim,
ovaj program e vam se takoe isplatiti. I
neete morati da rtvujete zadovoljstvo.
Skoro svakog dana u Amerikom centru za
poboljanje naina ivota u Oklahomi nai ete
dijabetiare upisane na na program radi
preokretanja procesa svog oboljenja. Takoe
ete pronai neke druge osobe iz okolnih
zajednica koje dolaze da uivaju u obroku u
naoj kuhinji. esto jedu isti obrok u kome dijabetiar sa druge strane prostorije uiva.
esto je na strah od promene u velikoj
meri proizveden neznanjem. Izaberite dobar
kuvar ili pronaite prijatelja koji moe da
pripremi neke ukusne obroke bez mesa i krenite danas na program vegetarijanskog tipa
ishrane. Lista kuvara koji su specijalizovani za
zdrav jelovnik se moe pronai u dodatku II.
Otkriete ono to su nai susedi u blizini
Amerikog centra za poboljanje naina ivota
utvrdili: hrana moe da bude ukusna, va ivot
moe da sadri zadovoljstva, a i dalje moete
da budete na najboljoj ishrani i nainu ivota za
preokretanje, kontrolu ili spreavanje dijabetesa, pored smanjenja rizika od mnogih drugih
oboljenja.
9. poglavlje
Melatonin: Faktor
odmora i podmlaivanja
Sve je bilo tiho u domu Markovih. Iznenada
je nastalo komeanje u spavaoj sobi. Petar je
protrljao oi i pogledao na sat: Oh, Ana,
uspavali smo se. 7:30 je. Ustani iz kreveta.
Probudi decu. Svi moramo da idemo. Iznenada
je nastala pometnja u kui.
ta je napravilo razliku za tih nekoliko
trenutaka? Svest o vremenu i urba usled
njega. Svi uopteno gledano uviamo da ivimo
u sredini koja nas pritiska vremenom, bez obzira da li smo se uspavali ujutru ili ne.
Jednostavno izgleda da nema dovoljno sati u
danu. Dolazimo u situaciju da nam je potrebno
vie energije kako bismo ostvarili sve to elimo
ili to moramo da uradimo. Ponekad izgleda kao
da se rvemo sa dva neprijatelja: frustracijom i
zamorom.
Zamor je veliki problem irom sveta.
Istraivanja iz Amerike i drugih zemalja ukazuju da u zapadnim zemljama milioni ljudi imaju
znaajne probleme sa zamorom. U Sjedinjenim
Dravama, zamor je jedan od deset najeih
razloga za posetu lekaru.1 Da bi stvari bile jo
gore, znaajan deo onih koji imaju problema sa
zamorom ne moe da zaspi kada legne da
spava. Novi ameriki podaci ukazuju da oko 3,3
miliona pacijenata svake godine poseuje
lekare samo zbog nesanice.2 Smatra se da su
starije osobe izloene najveem riziku od tog
problema. Do 34% Amerikanaca starijih od 65
godina ima probleme sa nesanicom.3
Novije istraivanje je utvrdilo da su problemi sa spavanjem esti ak i kod mladih osoba
izmeu 17 i 30 godina starosti. Istraivai su
posmatrali oko 3.000 osoba u vezi sa problemima sa snom kao to su: potekoe da osoba
zaspi, esto buenje, isprekidan san, dremanje tokom dana, none more i buenje prerano
ili uz oseaj umora. Samo 36% je reklo da
nemaju nijedan od ovih pokazatelja.4
U zapadnim zemljama, nesanica i problemi
u vezi s njom su registrovani kod predkolske
dece. Na primer, nemako istraivanje je utvrdilo da je 12% dece stare od 4 do 5 godina imalo
problema da se uspava.5 Istraivanje je jasno.
145
MELATONIN
Poboljanje sna
Izraelski istraivai predvoeni D. Garfinklom su posmatrali efekte melatonina na desetak osoba ija je prosena starost bila 76 godina.10
U toku tri sedmice polovini grupe je davano
dva miligrama melatonina dnevno, a drugoj
grupi je davan placebo. Posle pauze od sedam
dana, istraivanje je ponovljeno sa drugom
polovinom ispitanika koji su dobijali aktivan
melatonin, dok je ostatak dobijao placebo.
Rezultati su pokazali porast efikasnosti sna
dok su osobe na melatoninu. Efikasnost sna je
merila ukupno vreme sna kao procenat vremena provedenog u krevetu.11 Poboljalo se sa
75% bez dodataka melatonina na 83% uz dobijanje melatonina. Druga istraivanja12,13 su
takoe iznela dokaze da melatonin pomae
smanjenju vremena potrebnog da se osoba
uspava (19 nasuprot 33 minuta po izraelskim
podacima). Garfinkl je sa saradnicima zakljuio
da melatonin pomae poboljanju efikasnosti
sna iako nije poboljao ukupno vreme spavanja; to znai da je osoba troila manje vremena u krevetu da bi dobila datu koliinu sna.
120
100
80
60
40
20
10
20
30
40
50
60
70
80
Starost (godina)
146
ta su slobodni radikali?
Sve stvari su sainjene iz molekula.
Slobodan radikal je neobian molekul on je
neuravnoteen. Svaki molekul se sastoji iz jezgra od protona i neutrona koje je okrueno
elektronima. Ti elektroni krue po orbitama oko
jezgra neto kao zemlja koja putuje oko
sunca. U ivim organizmima, takvi elektroni se
obino nalaze u parovima. Meutim, neki
molekuli imaju elektrone koji nisu u paru, zvane
nespareni elektroni. Ti molekuli se zovu slobodni radikali.
Nespareni elektroni u slobodnim radikalima
imaju veliki znaaj. Oni poseduju snanu tenju
da steknu partnera. esto e u toku delia
sekunde, slobodni radikali ukrasti elektron iz
susednog jedinjenja. Za suseda koji je izgubio
elektron kae se da je oksidovan. tavie, to
oksidovano jedinjenje tipino postaje slobodan
radikal.
Poto mu sada nedostaje elektron, ima
snanu elju da ukrade jedan od nekog od svojih suseda i obino to ini veoma brzo.
Rezultat je lanana reakcija, u kojoj oksidacija i
oteenja mogu da se ire sa jednog molekula
na drugi dok neto ne zaustavi proces. Molekuli
koji mogu da zaustave tu lananu reakciju se
nazivaju antioksidansi.
Nisu svi slobodni radikali loi. U stvari, uz
odgovarajue vreme i mesto neophodni su za
zdravlje. Na primer, jedan od naina na koji telo
unitava otrove je preko sistema koji koristi
oksidacione reakcije i slobodne radikale.21
Slobodni radikali su takoe neophodni da bi
bela krvna zrnca efektivno unitavala klice.22 Sa
druge strane, slobodni radikali mogu da budu
veoma opasni kada su prisutni van odgovarajueg telesnog procesa razaranja. Utvreno je
da imaju ulogu u najmanje 50 bolesti.23 Od
naroitog znaaja je da je uoeno da oteuju
DNK i eksperimentalno su povezani sa rakom.
Supstance koje izazivaju rak, kao to je duvanski dim, vre deo svog prljavog posla delujui
kao slobodni radikali.
Mala koliina slobodnih radikala se takoe
proizvodi u vidu sporednih proizvoda u toku
normalnih ivotnih procesa. Elektrane naih
telesnih elija, zvane mitohondrije, mogu u
stvari po malo da cure. Umesto da otputaju
toksine hemikalije, one otputaju neke od svojih elektrona. Te elektrone moe da pokupi
kiseonik. Kao rezultat nastaju slobodni radikali
zvani superoksidi.24 Superoksidi takoe ulaze u
telo preko plua, jer je mali procenat kiseonika
koji udiemo u stvari u obliku superoksida.
MELATONIN
Pojaiva imuniteta
Dr Dord Maestroni (Georges Maestroni) je
sa saradnicima iz vajcarske izvrio zadivljujue
istraivanje koje je razmatralo kljunu ulogu
koju melatonin vri u pogledu imunog sistema.
Jedan od njegovih eksperimenata je ukljuivao
dve grupe mieva. Obe grupe su namerno
zaraene opasnim virusom, a zatim podvrgnute
stresnim situacijama. Jedina razlika je bila to
je jednoj grupi ubrizgan melatonin. Rezultati su
bili zadivljujui. Na kraju 30 dana, 92% mieva
koji nisu primili melatonin je uginulo. Od onih
koji su primili melatonin, uginulo je samo 16%.
Postojala je upeatljiva petostruka razlika u
stopi smrtnosti.32
Dalja istraivanja su osvetlila neke od naina na koje melatonin ispoljava svoje efekte
pojaavanja imuniteta. U drugom istraivanju
Maestronijeve grupe je pokazano da melatonin
moe da stimulie odreena bela krvna zrnca
zvana T-elije pomagai na proizvodnju imunostimulirajuih jedinjenja.33 Neka od tih jedinjenja imaju sposobnost da pomau regulisanje
kljune lezde imunog sistema, timusa. Takoe
pomau u reavanju problema nastalih stresom. Ukratko, ovi istraivai su utvrdili da su
mozak, imuni sistem i endokrini sistem meusobno delovali kada su bili izloeni stresu.
Pretpostavili su da je ovaj novoutvreni odnos
imao ulogu u pomaganju imunom sistemu da
se oporavi nakon to je oslabljen visokim
nivoom hormona stresa ili prekomernim zahtevima.
147
148
Zapazite da se u Engleskoj i Kanadi ovo jedinjenje legalno moe nabaviti samo preko
recepta.43 U Sjedinjenim Dravama, melatonin
se smatra dodatkom ishrani. Zakon zabranjuje
da FDA pregleda jedinjenja oznaena kao
dodaci ishrani u pogledu efektivnosti ili bezbednosti.44 Ovaj nedostatak nadgledanja izaziva
odreenu zabrinutost.
Pitanja o istoi
Jedan od najveih razloga za zabrinutost
predstavlja istoa jedinjenja reklamiranih kao
melatonin. U Sjedinjenim Dravama proizvoai
dodataka nisu obavezni da iznesu dokaze o istoi bilo kom nadzornom telu niti da identifikuju proizvoaa melatonina. Distributeri oigledno to smatraju informacijom o vlasnitvu.45
Zabrinutost u vezi sa ovom praksom je opravdana. Od est analiziranih proizvoda, utvreno
je da etiri sadre neistoe koje se, bar prvobitno, hemijski nisu mogle identifikovati.46
Imajui u vidu prethodni sluaj L-triptofana, to
je zloslutan scenario. Mnogi e se setiti kako je
L-triptofan, jedinjenje strukturno slino melatoninu, bio povezan sa preko 40 smrtnih sluajeva i oko 2.000 degenerativnih bolesti usled
neistoa u proizvodu.47
Prema sopstvenim etiketama, neki proizvodi melatonina su dobijeni iz ivotinjskih izvora
149
MELATONIN
150
nuto je da oni mogu da unite otrove ili neeljene strane materije. Poto melatonin uklanja
slobodne radikale, umanjie koliinu slobodnih
radikala u telu i mogao bi razarajue da pogaa
osobe na prepisanim lekovima. Razlog za to je
to veina onoga to danas nazivamo terapija
lekovima ukljuuje hemikalije prema kojima se
telo odnosi kao prema otrovima. Reakcije oksidacija i slobodni radikali pomau odstranjivanju
nekih od tih lekova iz sistema. Razlog za zabrinutost je da e se smanjenjem tog delovanja
nivoi odreenih lekova u krvi poveati
proizvodei potencijalno razarajue efekte. Na
primer, mevakor (lovastatin), popularni lek za
snienje holesterola, i koumadin (varfarin),
esti lek protiv zgruava-nja krvi, se oslanjaju
na slobodne radikale i oksidaciju koristei
uveni citohrom P450 sistem iz jetre. Pokazano
je da smanjenje te funkcije prouzrokuje otar
bol miia i stvarno razaranje miinog tkiva
usled prekomernog nagomilavanja lovastatina u
krvi. Jo gori su rezultati varfarina. Kada se ova
funkcija smanji, moe se razviti preterani nivo
leka. To zauzvrat moe da stvori sklonost ka
ozbiljnom ili smrtonosnom krvarenju usled
prekomernog razreivanja krvi. Veliki broj
uobiajenih lekova se oslanja na taj sistem i u
njih spadaju: antibiotik eritromicin, pilule za
krvni pritisak nifedipin (prokardija); kvinidin
(stabilizator sranog ritma); lek protiv gljivica
ketokonazol (nizoral); i pilule protiv alergije terfenadin (seldan).59
Rezime napomena i nepoznatih dejstava
melatonina je prikazan u tabeli 4.
Hipofiza
151
MELATONIN
Tabela 5. Sekreti pinealnog tela
Epitalamin
- Protein za koji se smatra da poveava kapacitet
uenja i usporava starenje
Serotonin
- Podie raspoloenje i utie na spavanje i bol
Arginin vazotocin
- Moan protein sposoban za brzo izazivanje
dubokog sna
Melatonin
- Noni hormon koji popravlja i podmlauje
Vee
2 ujutru
Vreme dana
7 ujutru
152
Melatonin (ng/l)*
4,0
Vetaki
Prirodni
3,5
3,0
2,5
2,0
1,5
1,0
0,5
0,0
10:00
14:00
18:00
22:00
2:00
6:00
10:00
Vreme dana
Postoji zanimljivo opaanje u vezi sa posebnim potrebama za vie sunevog svetla kako
starimo. Razmotrite ove tri injenice:
- Izgleda da melatonin usporava proces
starenja.
- to smo stariji to manje proizvodimo
melatonin.
- Izlaganje prirodnoj svetlosti tokom dana
poveava proizvodnju melatonina nou.
Zakljuujemo da u cilju usporavanja procesa starenja, moemo da poboljamo nau
proizvodnju melatonina veim izlaganjem
sunevoj svetlosti, to pomae odlaganju
prirodnog slabljenja proizvodnje melatonina.
Citirani autor je razumeo tu potrebu starijih da
dobijaju vie suneve svetlosti, shodno njegovoj izjavi prikazanoj u tabeli 9.75
Sjajna svetlost kao to je suneva, takoe
moe da povea proizvodnju serotonina tokom
dana to zauzvrat moe da sprei depresiju i
zamor.76
153
MELATONIN
Tabela 11. Namirnice bogate melatoninom
(Pikograma po gramu hrane)
Jeam
Banana
Paradajz
umbir
Pirina
Kukuruz
Ovas
378
460
500
583
1006
1366
1796
46
267
290
322
358
510
578
747
Pasulj
Soivo
Orasi
Banane
Seme susama
Seme suncokreta
Srce artioke
Slatke paprike
0,51
0,54
0,56
0,58
0,79
0,81
0,94
2,22
154
Ne samo da je uzdravanje od hrane korisno ve izgleda da samo gladovanje pomae
ouvanju funkcije pinealnog tela. Dr Gerald
Hojter (Gerald Huether) sa Psihijatrijskog univerziteta u Gotingenu u Nemakoj je sveobuhvatno razmatrao ovo pitanje.92 Gladovanje u
stvari sniava proizvodnju melatonina u pinealnom telu, ali poveava melatonin tokom dana
na nivo obino vien samo nou.93 Reenje
ovog paradoksa lei u injenici da su Hojter i
drugi uvideli da gladovanje poveava proizvodnju melatonina van pinealnog tela. Kljuno
mesto gde se to odigrava su specijalizovane
crevne elije zvane enterohromafine elije.
Njegova teorija je da gladovanje uva pinealno
telo doputajui mu da ne radi toliko naporno, i
dozvoljavajui da crevni sistem preuzme deo
rada pinealnog tela u proizvodnji melatonina.
Njegova teorija je ubedljiva ali ipak, veina
se pita kako uzdravanje od hrane moe da
pomogne crevnom sistemu da proizvodi vie
melatonina. Hojter pretpostavlja da je to usled
relativnog poveanja koliine triptofana u crevu
tokom gladovanja. Setiete se da je triptofan
kljuna aminokiselina (ili gradivni blok
belanevina) koji telo koristi za proizvodnju
melatonina. Mnogi ljudi misle da veina
belanevina koje nae telo vari dolazi iz hrane
koju jedemo. Meutim, u normalnim situacijama, dve treine belanevina koje vari crevo
dolazi iz samog tela. Na primer, crevne elije
imaju veoma kratak ivotni vek, i kada umru,
same budu svarene unutar creva. Znaajne
koliine sluzi bogate belanevinama se takoe
vare svakog dana. injenica je da su ova tkiva
bogata triptofanom u poreenju sa tipinim
namirnicama koje jedemo, a koje su relativno
siromaan izvor ove aminokiseline. Rezultat je
da stanje gladovanja obezbeuje laki pristup
triptofanu ovim specijalnim crevnim elijama,
na osnovu koga mogu da proizvode melatonin i
da oslobode pinealno telo dela njegovog rada.
Videli smo nekoliko naina ishrane i drugih
delovanja koja mogu da poveaju proizvodnju
melatonina u naem telu na prirodan nain.
Ove ivotne navike su saete u tabeli 14.
Neke navike e dovesti do sniavanja
proizvodnje melatonina. One su navedene u
tabeli 15.
Istraivanja ukazuju da stres i slabe vetine
izlaenja na kraj sa stresom umanjuju proizvodnju melatonina.94 Prema tome, pronalaenje
odgovarajuih mehanizama za izlaenje na kraj
i kontrolu stresa, kako je opisano u 14. poglavlju: Stres bez potresa, je neophodno za prirodno ostvarivanje najboljeg nivoa melatonina.
155
MELATONIN
kao to je propranolol i drugi znaajno umanjuju nivo melatonina.100 Oni blokiraju kljunu
hemijsku stimulaciju pinealnog tela nou.
Drugi lekovi mogu da smanje nivo melatonina. Lekovi za spavanje ukljuujui benzodijazepine predstavljaju problem u pogledu
ovoga.101 Psihijatrijski lekovi ukljuujui one
koji deluju poveavajui nivo serotonina mogu
da spree proizvodnju melatonina.102
Nesteroidni lekovi za spreavanje zapaljenja se esto koriste za leenje bolova i zapaljenja. Oni pronalaze svoj put kao lekovi za
glavobolju, za predmenstrualni sindrom, pa ak
i za prehladu i grip. Pokazano je da ak i samo
400 mg esto korienog ibuprofena umanjuje
pinealnu proizvodnju melatonina.103 Uoeno je
da dugodelujui oblik indometacina, kada se
uzima u dozi od 75 mg u 6 popodne, u potpunosti spreava rast melatonina koji se javlja
nou.104
ak i preterano unoenje vitamina B12 moe
da smeta proizvodnji melatonina. Jedno istraivanje je utvrdilo snieni nivo melatonina u vezi
sa unoenjem 3 mg vitamina B12 dnevno.105
Lekovi i dodaci koji smanjuju proizvodnju
melatonina su navedeni u tabeli 16.
Rezime
Melatonin je jedinjenje koje neverovatno
obeava. Meutim, tek poinjemo da uimo o
njegovim sporednim efektima. Korienje velikih koliina dodataka melatonina moe u nekim
sluajevima da izazove znaajnu tetu. Izgleda
da je najrazumniji pristup naglaavanje pristupa prirodnog naina ivota koji poboljava nivo
ovog izuzetnog hormona. Nekima ovo moe da
zvui previe jednostavno. Moe takoe jako da
podsea na one stvari koje su nae majke i
bake naglaavale: zdrava ishrana, redovno fiziko vebanje, redovnost u spavanju, izbegavanje kasno nonih aktivnosti, sunanje, itd.
Uprkos jednostavnosti ovih mera, medicinska
istraivanja pokazuju njihovu efektivnost.
Meutim, postoje neke stvari koje ak ni mama,
niti baka nisu uvidele: znaaj namirnica bogatih
triptofanom i melatoninom, i opasnost od lekova koji su nekada smatrani bezazlenim.
Nae rastue razumevanje melatonina
moe zaista da promeni nain na koji pokuavamo da odgovorimo na esto postavljeno pitanje: Zato sam toliko umoran? Kada se borimo sa linim zamorom, moemo da se naemo
u situaciji da u mislima pregledamo listu faktora koji utiu na nivo melatonina. Takav pristup
moe da pomogne veini ljudi da bezbedno
poveaju svoj nivo energije, svedu zamor na
najmanju moguu meru i iskuse itav niz drugih
dobrobiti.
10. poglavlje
Stoka
Vizon
Domaa maka
Noj
Ovca
Mula jelen
Gepard
Majmun
Svinja
Puma
Mievi
Koza
Los
Ocelot
Gemsbok
(junoafriki oriks)
Arabijski oriks
Nijala antilopa
Veliki kudu
Eland
Rogati oriks
157
BOLESTI IVOTINJA
158
159
BOLESTI IVOTINJA
Ove bolesti tipino poinju blagim simptomima, a zatim napreduju u roku od nekoliko
sedmica. Bolest zatim moe da napreduje do
trenutka kada pacijent vie ne moe sam da
funkcionie.
Ljudi
zaraeni
prionima
Britanija
Francuska
Italija
Domaa stoka
Uvezena stoka
zaraena
(iz Engleske)
prionima
zaraena prionima
Engleska
Irska,
Francuska
Portugalija
vajcarska
Nemaka
Italija
Danska
Kanada
Foklandska ostrva
Oman
160
nisu jeli meso krave za koju se znalo da ima
BSE. Meutim, sasvim je mogue da su jeli
meso stoke inficirane BSE-om koja je bila u
inkubacionom periodu i koja jo uvek nije
ispoljila bolest. Ve smo spomenuli neverovatne
koliine ljudskog izlaganja BSE-u. Najmanje oko
2 miliona zaraenih krava e biti pojedeno do
kraja ove decenije.34
161
BOLESTI IVOTINJA
162
meti kada je Velika Britanija poela da uvia
veliinu problema bolesti ludih krava. Delovanje
protiv mleka koje je preduzela britanska vlada
je objanjeno u tabeli 11.52
Tabela 11. Mleko stoke zaraene BSE-om
je zabranjeno
- Velika Britanija je zabranila prodaju mleka stoke
zaraene BSE-om 1988. godine.
- Osim bolesnih krava, bilo je potrebno da se
uniti i njihovo mleko.
BOLESTI IVOTINJA
163
vezi sa ljudima, postoje dokazi da je za bolest
kuru potrebno i do 30 godina da se ispolji.
Verovatno je isto i sa CJD-om. Kao to smo
videli sa BSE-om, moe da bude potrebno 6 do
8 ili vie godina pre nego to zaraene krave
pokau znake oboljenja. Ponovo, znaajna implikacija jeste da je hiljade ivotinja i ljudi moda
sada zaraeno, ali simptomi ne moraju da se
razviju vie godina. Meutim, zaraena krava
moe teorijski da prenese bolest bez obzira da
li su se pojavili simptomi bolesti ili ne. iroko
objavljivana zabrana o ishrani britanske stoke
delovima mrtvih ivotinja nije zaustavila epidemiju, iako ju je izgleda usporila. Kada su statistike ponovo pregledane u izvetaju iz 1997.
godine, 31.903 grla britanske stoke kod kojih se
javio BSE je roeno posle donoenja zabrane.59
Znaajna poruka je da mlade krave mogu biti
zaraene i mogu biti u stanju da prenesu bolest
na ljude.
164
teina iskljuivo iz svinjskih ili konjskih izvora u
vidu sastojaka stone hrane u Sjedinjenim
Dravama. Savetodavni komitet FDA je zatraio
od FDA da takoe izbaci elatin kao hranu, govorei da nema dovoljno podataka koji dokazuju da je elatin siguran, naroito elatin koji
dolazi iz Evrope. Od poetka pisanja ove knjige,
FDA jo uvek nije donela odluku po pitanju
elatina. Tek 1996. godine Velika Britanija je
zabranila ishranu drugih ivotinja svim ivotinjama ili ivotinjskim delovima.
Neki strunjaci su ukazali da odlaganje
amerike vlade da primeni zabranu preraenog
ivotinjskog tkiva ilustruje veoma realan sukob
interesa u organizaciji ministarstva. Kao i britansko telo istog karaktera, USDA ima dve
uloge: da nadgleda bezbednost dostupne hrane
u zemlji i da u isto vreme titi interese
poljoprivredne zajednice podstiui prodaju ivotinjskih proizvoda. Jasno je vidljivo da ovi
dvostruki ciljevi esto mogu da budu u sukobu.
ta bi trebalo da uradimo?
Navedeno je da Udruenje potroaa, nezavisna britanska posmatraka grupa kae da je
jedini nain da se izbegne rizik od BSE-a
prestanak ishrane govedinom. To se slae sa
preporukom istaknutog istraivaa po pitanju
BSE-a i profesora mikrobiologije na Univerzitetu
Mnogi ljudi u Velikoj Britaniji su primili njegov savet k srcu. U trenutku pisanja ovog
poglavlja, 47% domova ne kupuje govedinu u
Velikoj Britaniji.65
Drugi govore jo vie. Neki ukazuju da je
dolo vreme da su bolesti kod ivotinja postale
toliko rairene irom sveta da svi moramo
ozbiljno da razmotrimo da postanemo vegetarijanci. Oni istiu da je BSE samo jedna od
mnogih smrtonosnih bolesti povezanih sa ivotinjama. Doslovno je na stotine smrtnih sluajeva dokumentovano samo u Sjedinjenim
Dravama usled niza infekcija povezanih sa ivotinjama. Neki od najznaajnijih uzronika
moda jo uvek nisu postali opte poznati;
meutim, veina e prepoznati bar jedan od
njih, kao to je navedeno u tabeli 13.
Tabela 13. Drugi agensi u mesu i mesnim
proizvodima koji prouzrokuju bolesti
Salmonela
Listerija
Kampilobakter
Jersinija
Gore od side?
Uz umerene procene od nekih dva miliona
grla stoke zaraenih BSE-om koja su pojedena,
postoji potencijal za svetsku epidemiju velikih
razmera koja bi mogla da se takmii sa sidom u
pogledu broja pogoenih ljudi. Neemo zaista
znati do oko 2000. godine, da li e epidemija
koja se javila kod krava pogoditi u istoj razmeri
(u hiljadama) ljude.66 Meutim, CJD je sa
mnogih gledita izgleda jo gori od side. Kod
HIV-a moemo da utvrdimo infekciju na veoma
ranom stupnju. Tada se mogu primeniti far-
BOLESTI IVOTINJA
makoloke ili druge terapije kako bi se pokualo spreiti napredovanje infekcije do side. ak i
kada se sida i razvije, dostupne su opcije leenja. Meutim, u sluaju CJD-a ne postoji
mogunost za rano utvrivanje i ne postoje
tretmani na bilo kom stupnju bolesti. To je zastraujua bolest koja generalno napada brzo,
prouzrokuje simptome i onesposobljava esto
daleko gore nego sida, i neumoljivo napreduje
prouzrokujui smrt.
Da li je ve prekasno?
Da li je ve prekasno ako ste jeli govedinu i
godinama koristili druge ivotinjske proizvode?
Odgovor je jasno ne. Verovatno je da mnogi
ljudi jo uvek nisu izloeni prionima koji
prouzrokuju prenosive encefalopatije. Te osobe
mogu da odre svoj nizak rizik da ikada dobiju
bolest vezanu za prione time to e u potpunosti izbegavati ivotinjske proizvode.
Neki moda ne oseaju da su spremni da
usvoje vegetarijansku ishranu. Drugi smatraju
da nema razloga da to ine jer su verovatno do
sada ve bili izloeni infektivnim prionima. ak i
za te osobe postoje dobre vesti. U sluaju
prenosivih spongiformnih encefalopatija, dokazi
ukazuju da totalna koliina izlaganja prionima
utie na period inkubacije bolesti.67 Odreenije,
u testovima na ivotinjama, to je veem broju
priona organizam izloen, pre e teiti da oboli.
Naravno, nijedno takvo istraivanje ne moe
etiki da bude izvreno na ljudima. (Odgovor
takoe nije verovatan na osnovu istraivanja
posmatranjem jer nemamo naina da izmerimo
ili ak procenimo koliko je mesa zaraenog BSEom bilo koja data osoba pojela u toku svog ivota.)
Meutim, u skladu sa postojeim istraivanjima na ivotinjama oekuje se da e postojati
varijacije od osobe do osobe u vremenu kanjenja izmeu konzumiranja namirnica zaraenih prionima i ispoljavanja bolesti. Moda e se
kod nekog ko jede velike koliine hrane koja
sadri prione razviti bolest za 10 godina ili
manje, dok e se kod nekog sa umerenim, ali
ipak znaajno manjim izlaganjem moda razviti
stanje za 15 do 20 godina. Kod drugih osoba sa
jo manjim izlaganjem, bolest se moda nee
razviti za 30 ili vie godina.
Prema tome, ak iako je osoba osuena da
se kod nje razvije stanje kao to je CJD zbog
prethodnog izlaganja prionima, moda je
mogue znaajno odloiti poetak bolesti.68 I
ne zaboravite: ishrana koja se udaljava od ivotinjskih proizvoda moe drastino da obezbedi
dodatnu nagradu pomaui smanje-nju rizika
165
od drugih oboljenja kao to su srana oboljenja, dijabetes i rak. Epidemija BSE-a u Velikoj
Britaniji je prouzrokovala da se skoncentriemo
na etiri stvari koje su jo skuplje od same
bolesti. One su navedene u tabeli 14.
Tabela 14. Pitanja postavljena BSE
epidemijom
- Praksa ishrane ivotinja u poljoprivredi
- Bezbednost hrane
- Brzina kojom vlada reaguje na nove epidemije
- Sposobnost i posveenost vlade ljudskoj
bezbednosti
166
na za praktino hiljade sluajeva infektivnih
oboljenja svake godine. Oko 60.000 sluajeva
bolesti povezanih sa hranom se godinje prijavljuje centrima za kontrolu bolesti.70 Ovih
60.000 prijavljenih sluajeva znaajno potcenjuje pravi broj sluajeva. Trenutne procene
iznose zapanjujuih 80 miliona sluajeva
crevnih oboljenja svake godine usled kontaminirane hrane samo u Sjedinjenim Dravama.
Svaka drava u Americi je 1995. godine prijavila sluajeve masovnog izbijanja bolesti koje
je prouzrokovala E. coli. Tabela 16 prikazuje
broj sluajeva prijavljenih centrima za kontrolu
bolesti u svakoj dravi.83
Tabela 16. E. coli koja prouzrokuje bolesti
u Sjedinjenim Dravama
Ukupan broj prijavljenih sluajeva u
1995. godini 2.296
Ajdaho
Alabama
Arizona
Arkanzas
Konektiket
Florida
Dordija
Ilinois
Indijana
Ajova
Kalifornija
Kanzas
Kentaki
Kolorado
Luizijana
Masausets
Mejn
Merilend
Miigen
Minesota
Misuri
Misisipi
Montana
Nevada
63
16
26
15
37
46
29
126
64
66
118
29
19
93
3
118
65
8
75
199
48
3
60
23
Severna Dakota
8
Nebraska
42
Nju Hempir
21
Njujork
69
Nju Derzi
66
Nju Meksiko
10
Ohajo
107
Oklahoma
16
Oregon
89
Pensilvanija
44
Rod Ajlend
3
Juna Karolina
10
Severna Karolina
45
Juna Dakota
10
Teksas
38
Tenesi
23
Juta
29
Vaington
140
Vermont
20
Vaington D.C.
0
Vajoming
7
Virdinija
32
Zapadna Virdinija 3
Viskonsin
118
167
BOLESTI IVOTINJA
Listerioza
Listeria monocytogenes je bakterija koja
takoe moe da prouzrokuje bolest opasnu po
ivot. Simptomi bolesti su slini gripu. Iako
napredujemo u smanjenju broja sluajeva listerioze, ona i dalje prouzrokuje stotine smrtnih
sluajeva svake godine samo u Sjedinjenim
Dravama. Izvetaj asopisa amerikog medicinskog udruenja iz 1995. godine je ukazao da
oko 1.100 Amerikanaca svake godine pogaa
infekcija listerijom. Oko 250 njih umire od oboljenja.86 Ranija procena centra za kontrolu bolesti u pogledu ove bakterije je pokazala slinu
zabrinjavajuu stopu smrtnosti.87 U oba izvetaja, preko 20% onih kod kojih se infekcija
razvila je i umrlo od nje. Iako listerija predstavlja naroiti rizik za trudne ene i
novoroenad, samo 1/3 novijih sluajeva se
javila u tim kategorijama. Druge osobe sa
poveanim rizikom od ove infekcije su starije
osobe i one sa oslabljenim imunim sistemom
zbog stanja kao to su rak, dijabetes ili sida.
Kategorije namirnica povezanih sa najveim
rizikom su sir i nedovoljno kuvana piletina.88
Druge namirnice za koje je utvreno da nose
rizik su namirnice iz prodavnica. Veza sluajeva
listerije sa virlama i piletinom je navedena u
tabeli 17.89
Tabela 17. Bakterije listerije u virlama i
piletini
- 20% sluajeva listerioze je povezano sa nekuvanim virlama i slabo kuvanom piletinom.
- Ameriko ministarstvo poljoprivrede je testiralo
virle 19 razliitih proizvoaa i utvrdilo da je
20% testiranih bilo pozitivno na listeriju.
Kampilobakter
Campylobacter je vodei uzrok bakterijskog
trovanja hranom u Sjedinjenim Dravama, iako
se obino ne pojavljuje na naslovnim stranama.
Svake godine se preko 2 miliona Amerikanaca
zarazi ovim organizmom koji razvija simptome
kao to su bol u stomaku, groznica, munina i
povraanje. Kod do 20% sluajeva, oboljenje
moe biti produeno i ozbiljno. Svake godine i
do 200 smrtnih sluajeva u SAD se povezuje sa
kampilobakterom.90 Infekcija kampilobakterom
takoe moe da prouzrokuje Gilijan-Barov sin-
Salmonela
Meu bakterijama koje prouzrokuju znaajna oboljenja uz dijareju u Sjedinjenim Dravama, salmonela je druga jedino u odnosu na
kampilobakter prouzrokujui procenjenih 2 miliona sluajeva bolesti godinje.96 Postoji preko
2.000 razliitih varijeteta salmonele (oznaenih
kao serotipovi).
Jedan od najeih serotipova salmonele se
naziva Salmonella enteritidis. Svake godine ovaj
serotip prouzrokuje veliki broj masovnih izbijanja bolesti kada je vie ljudi zaraeno iz istog
izvora. Godinje se u proseku prijavljuje oko 55
takvih sluajeva masovnih izbijanja bolesti centrima za kontrolu bolesti cifra koja nesumnjivo znaajno potcenjuje broj pojava bolesti. Nedavno dobro poznati sluaj izbijanja bolesti je
ukazao da se samo tri od svakih hiljadu sluajeva ikada prijavi nadlenim zdravstvenim organima.
Kod veine rtava se razvija jednostavna
crevna infekcija sa dijarejom, groznicom i drhtavicom, ali je za preko 10% pacijenata neophodno bolniko leenje. Umre oko tri od svakih
100 pacijenata koji se lee u bolnici.98 U ozbilj-
168
ne ili ugroavajue komplikacije od infekcije
bakterijama iz porodice salmonele spadaju: infekcija opne mozga (meningitis), krvne infekcije (sepse) i hronini artritis, uz smrtne ishode u
nekim sluajevima.99 Ponovo su odojad, starije osobe i oni sa problemima imunog sistema
izloeni najveem riziku od opasnih oboljenja.
Salmonela izgleda lako prouzrokuje sluajeve izbijanja bolesti u velikim razmerama.
Jedan od najupeatljivijih pojedinanih izvora
masovnog izbijanja bolesti je prouzrokovao
skoro 200.000 ljudskih infekcija. Celokupna epidemija je povezana sa pasterizovanim mlekom
proizvedenim u samo jednoj mlekari.100 Drugi
veliki sluaj izbijanja koji je pogodio preko
200.000 osoba je povezan sa zaraenim komercijalnim sladoledom.101 Ovaj drugi sluaj je
prikazao mo relativno malog broja organizama
salmo-nele da prouzrokuju ozbiljna oboljenja.
Uprkos hiljadama zaraenih ljudi, zdravstveni
istraivai su utvrdili da su i najzaraeniji uzorci
sladoleda imali samo 6 bakterija salmonele na
pola olje sladoleda.102 Potencijal tako malog
broja bakterija da prouzrokuje ozbiljna oboljenja istie opasnost od tih organizama i prikazuje koliko teko moe da bude obezbediti njihovo potpuno odstranjivanje ak i samo iz jedne
namirnice. U druge namirnice koje su prouzrokovale sluajeve izbijanja infekcije salmonele
spadaju domai sladoled, okolada, jaja i
proizvodi od jaja.
Situacija sa jajima je uznemirila mnoge
potroae, poto jaja A kvaliteta savreno normalnog izgleda mogu da budu inficirana. ak i
kada su ljuske potpuno nedirnute i dezinfikovane, salmonela i dalje moe da boravi unutar
jaja. Razlog zbog koga se salmonela nalazi
unutar ljuske je to bakterije mogu neprimetno
da inficiraju organe za polaganje jaja zdravih
kokoaka. Poto se ljuska formira posle ostatka
jajeta, jaja mogu da postanu inficirana salmonelom pre nego to se ljuska uopte i razvije.103
ak i u regionu najveeg rizika u zemlji
severoistoku Sjedinjenih Drava, samo je priblino jedno na 10.000 jaja inficirano salmonelom. Zbog toga su neki potroai smatrali da
je rizik od jaja mali. U vreme porodinih farmi
kokoaka to je moda i bilo tano. Meutim, u
dananjem svetu masovne proizvodnje hrane,
rizici su umnoeni. Centri za kontrolu bolesti su
istakli da mnoga jela nainjena u restoranima i
komercijalnim ustanovama koriste pomeana
jaja. Drugim reima, sadraj vie stotina jaja
se spaja kako bi se pripremila velika koliina
jela. Centar za kontrolu bolesti iznosi sledee
opaanje: Ako se 500 jaja spoji zajedno, jedno
169
BOLESTI IVOTINJA
Leukemija od krava?
Mnogi ljudi smatraju da je rak bolest samo
odraslih. Nita ne moe biti dalje od istine. Rak
je drugi vodei uzrok smrti meu amerikom
decom.115 Samo nesreni sluajevi odnose vie
mladih ivota. Leukemija, rak krvi i tkiva koja
formiraju krv, predstavlja vodei uzrok smrtnih
sluajeva od raka kod dece u SAD, kao to je
navedeno u tabeli 19.116
Zato je ovo od posebnog interesa u
poglavlju o bolestima kod ivotinja? Zato to
postoji jo jedno oboljenje koje je esto u populaciji amerike stoke. Ovo oboljenje je virus
govee leukemije (bovine leukemia virus, BLV).
Mogua veza leukemije kod dece sa ovim oboljenjem stoke je objanjenja u tabeli 20.117
Tabela 20. Potencijalne opasnosti od
virusa govee leukemije
- Virus govee leukemije je prisutan kod i do 70%
amerikih grla stoke.
- Moe da prouzrokuje bolest stoke zvanu govei
limfosarkom.
- Veina krava inficiranih virusom govee
leukemije oslobaa infektivne viruse ili inficirane
limfocite u svoje mleko.
170
domai zec i maka.122 Firer (Ferrer) je sa
saradnicima pre vie godina naveo dokaze da u
laboratoriji ljudske elije postaju inficirane virusom govee leukemije.123 Pasterizacija ubija
viruse,124,125 ali smo ve videli da mleko moe
biti zagaeno kontaminacijom posle procesa
pasterizacije ili zbog mehanikih problema sa
opremom za pasterizaciju. Sluajevi izbijanja
infekcija kod ljudi prouzrokovanih pasterizovanim mlekom usled klica kao to su E. coli, salmonela i Yersinia, obezbeuju primer nedostatka pasterizacije. Ukratko, iako je pasterizacija
korisna procedura koja je poveala bezbednost
mleka, ni u kom sluaju ne sterilie mlene proizvode. ak i posle pasterizacije, mleko u stvari
sadri obilje virusa i bakterija. 11. poglavlje pod
nazivom: Mleko, prijatelj ili neprijatelj? sadri
vie informacija po ovom pitanju.
Na kraju se pitamo, da li virus govee
leukemije predstavlja opasnost po ljudsko
zdravlje? Odgovor do sada je da ne znamo.
Iako je samo jedno istraivanje pokazalo vei
broj sluajeva leukemije kod ljudi u oblastima
koje sadre vie stoke,126 druga istraivanja
koja je pregledao dr Redinald Donson
(Reginald Johnson) iz Amerike slube za
inspekciju zdravlja ivotinja i biljaka nisu utvrdila nikakav odnos izmeu virusa govee
leukemije i ljudskih oboljenja. Meutim, mora
se istaknuti da je virus govee leukemije veoma
slian virusu ljudske leukemije T-elija tipa 1
(HTLV-1).127 Oba spadaju u porodicu retrovirusa koja takoe ukljuuje i HIV. Sposobnost
ove porodice virusa da inficira elije, a zatim
prouzrokuje bolesti godinama kasnije predstavlja naroiti razlog za zabrinutost. Shodno
tome, izgleda da je prisutan rizik za ljude iako
trenutno nisam upoznat sa bilo kakvom definitivnom opasnou po ljude.
Ukratko, virus govee leukemije moe ili ne
mora da prouzrokuje zdravstvene probleme kod
ljudi. Meutim, BSE pria daje reiti primer
kako infektivna bolest moe na prvi pogled da
izgleda bezopasna za ljude samo da bi se kasnije ispostavilo da predstavlja ozbiljnu pretnju.
Vredno je napomenuti injenicu da i BSE i virus
govee leukemije mogu da inficiraju itav niz
vrsta. Izgleda razumno izbegavati bilo kakve
klice koje mogu da prelaze barijere izmeu
vrsta i prouzrokuju bolesti koje ugroavaju ivot
kod nesrodnih organizama.
171
BOLESTI IVOTINJA
Hokinova bolest
Multipli mijelom
Leukemija
Rak:
-- melanom
-- limfom
-- rak stomaka
-- rak prostate
- Padetova bolest
takvim zatvorenim zgradama (za svinje ili kokoke) ale na bronhitis, stanja nalik na astmu,
zapaljenje sinusa ili oboljenja nalik gripu.134,135
To je pripisano udisanju praine i gasova iz
svinjskog izmeta i urina. Radnici koji rade na
zatvorenim farmama ivine imaju sline disajne
probleme.136
Moda se oblast od najveeg razloga za
zabrinutost odnosi na one koji rade u klanicama
i fabrikama za pakovanje mesa. Novije istraivanje je razmatralo oko 10.000 takvih osoba
tokom perioda od 9 godina.137 Rezultati su
otkrili povean rizik od svih vrsta raka.
Odreeni broj specifinih tipova raka je takoe
povean. Tu su spadali: rak plua, rak usta i
grla, i rak jednjaka, debelog creva, beike,
bubrega i kostiju. Poveanje rizika je esto bilo
izrazito. Broj smrtnih sluajeva od Hokinove
bolesti je bio povean 6 puta, smrtnost od
drugih limfoma je utrostruena, a broj smrtnih
sluajeva od leukemije je vie nego udvostruen. Istraivai su postavili pitanje da li
takvi porasti mogu biti povezani sa izlaganjem
BLV-u i drugim virustima koji izazivaju rak.
Njihovo istraivanje nas ostavlja sa ozbiljnom
zabrinutou o mogunosti rizika za takve radnike.
172
- Hanta virus
- Valjkasti crvi
- Bruceloza
- Kuga (agens koji prouzrokuje bubonsku kugu)
- Svinjska pantljiara
(taenia solium)
- Govea pantljiara
(taenia saginata)
- Antraks
- Trovanje ciguaterom
- Prstenasti crvi
- Tularemija
- Kriptosporidioza
173
11. poglavlje
174
Kravlje mleko
Ljudsko mleko
84,7
1,5
175
MLEKO
90%
90%
90%
85%
85%
85%
80%
78%
78%
70%
70%
58%
50%
18%
2%
176
Alergije
Anemija usled nedostatka gvoa
Sniena inteligencija
Osetljivost na mleko
Rana arterioskleroza
Deji dijabetes
Akne
Reumatoidni artritis
Propadanje zuba
Infektivna oboljenja
Alergije na mleko
Prve na listi su alergije. Alergije i astma su
u drastinom porastu u Americi. Odojad koja
nisu izloena kravljem mleku razvijaju daleko
manje sluajeva alergija u poreenju sa onima
hranjenim kravljim mlekom.28 Ljudsko mleko
moe da pomogne spreavanju razvoja alergijskih oboljenja kasnije u ivotu poboljavajui
imuni sistem odojeta.29
Majino mleko ne samo da je korisno za
imuni sistem deteta, ve takoe izbegava ono
to je verovatno najei alergen u ishrani deteta - to jest, kravlje mleko. Nelsonov udbenik
pedijatrije je sasvim jasan u vezi sa ovim odnosom: Veina panje je skoncentrisana na
belanevine kravljeg mleka kao glavni uzrok
gastrointestinalnih alergija na hranu kod odojadi.30 Alergije su este kod dece i alergije na
hranu nisu izuzetak. Teko je utvrditi procene
broja pogoene dece, poto veliki broj moe da
ima manje izraene simptome, koji ne dobijaju
medicinsku panju. Meutim, jedno istraivanje
u vedskoj je procenilo da i do jednog na svakih 70-oro dece pati od alergije na hranu.31
Druge statistike ukazuju na jo obimniji problem u odreenim starosnim grupama. Alergije
na mleko ili kazein (mleni protein) se mogu
ispoljiti na nekoliko naina. U simptome spadaju groznice na ustima, dijareja ili zatvor,32 rektalno krvarenje, povraanje, povratni napadi
zaepljenja nosa, svrab koe i povratni bronhitis.33,34,35,36 Jedan od glavnih naina leenja
deijih alergija na hranu je odreeni period
uzdravanja od kravljeg mleka. Ako je alergija
nastala usled kravljeg mleka, akutni problemi
obino nestaju u roku od dva dana, dok
hronini problemi mogu da traju nedelju dana ili
due.37 Da bi njihovo dete ozdravilo, neke
majke koje doje decu ponekad moraju takoe
da odstrane kravlje mleko iz sopstvene ishrane.
Oigledno da belanevine iz kravljeg mleka koje
je unela majka mogu da pronau svoj put do
njenog sopstvenog mleka.38
Komar mnogih mladih roditelja predstavlja
kolika. Kolika se odnosi na epizode ekstremnog bola u stomaku kod odojadi. Napadi se
tipino javljaju bez upozorenja i mogu da traju
satima; esto su praeni neprestanim plaem.39
Kolika odojadi se javlja kod oko 20% od svih
odojadi. Istraivanja ukazuju da kod oko 1/3
odojadi sa kolikom koja se doje majinim
mlekom, simptomi nestaju kada majka usvoji
ishranu bez kravljeg mleka.40 To prua dalje
dokaze konceptu da bar neki sluajevi kolike
nastaju usled alergijske rekcije na sastojke
kravljeg mleka.
Sniena inteligencija
Ugledna Amerika akademija pedijatrije je
nedavno objavila jednu od veoma zabrinjavajuih poruka u vezi sa nedostatkom gvoa:
Nedostatak gvoa u ranom detinjstvu moe
da dovede do dugoronih promena u ponaanju koje se ne mogu preokrenuti ak ni uz
dodatak gvoa koji je dovoljan da izlei anemiju.45 Na primer, prevremeno roena odojad
177
MLEKO
Osetljivost na mleko
Jedna od najspornijih oblasti u medicini
predstavlja domen alergija i osetljivosti. Neki
lekari insistiraju da u vezi sa mlenim proizvodima postoje neki oblici netolerancije na mleko
koji nisu prave alergije, ali koji i dalje doprinose
irokom opsegu fizikih bolesti. Oni oznaavaju
te poremeaje zbirno kao osetljivost na
mleko. Problem sa navodnom osetljivou na
mleko je da se veruje da ona doprinosi relativno
estim stanjima, stanjima koja su esto
povezana sa vie faktora. Zbog toga se teko
moe ukazati na mleko kao na krivca. U neka
od tih stanja, koja se nalaze u medicinskoj literaturi, spadaju: sindrom hroninog zamora,52
glavobolje pri napetosti,53 miino-skeletni
bol,54 hiperaktivnost,55 pa ak i mokrenje u
krevetu.56 Ova lista poremeaja zajedno sa jo
dva je ponovljena u tabeli 8.
Tabela 8. Poremeaji usled osetljivosti
na mleko
-
Hronian zamor
Glavobolje pri napetosti
Miino-skeletni bol
Hiperaktivnost
Mokrenje u krevetu
Pogoranje alergija i kongestije
Astma i drugi disajni problemi
178
direktno iz bradavice do deijih usta. Postoji
znaajno manje mogunosti da se odigra oksidacija. U stvari, kada se naprave poreenja
izmeu zemalja u vezi sa sranim oboljenjima i
namirnicama koje se koriste u ishrani, mleni
proizvodi se pojavljuju kao najpouzdaniji indikator u vidu hrane za predvianje stope sranih
oboljenja.60,61,62,63
Akne i mleko
Akne su veoma poznata velika briga adolescenata. Iako su godinama majke davale
besplatne savete o ishrani svojoj deci kako bi
kontrolisala ovaj problem, veina lekara je
pribegavala medicinskom pristupu i retko je,
ako je uopte ikada, zastupala promene
ishrane. U svakom sluaju, istraivanja ukazuju
da ishrana igra odreenu ulogu. Odreene
masne kiseline (sa lancima srednje duine od 8
do 14 ugljenika) su identifikovane u Nelsonovom tekstu kao manji izazivajui faktor.66
Isti izvor spominje da masti mogu da imaju
ulogu u formiranju mitisera. Iako veina ljudi ne
smatra da je mleko namirnica bogata mastima,
oko 50% kalorija u mleku dolazi iz masti.67
Mnoge vrste sireva imaju vei sadraj od toga;
neki se, kao krem sir, pribliavaju koliini od
90% kalorija iz masti.68 (Uzgred, 15% do 20%
kalorija iz masti u mlenim proizvodima dolazi
uglavnom iz navedenih lanaca masnih kiselina
srednje duine od 8 do 14 ugljenika.)69 Bilo da
se radi o toj vezi sa mastima ili zbog nekih
drugih razloga, dr Frenk Oski je izvestio da se
179
MLEKO
Neuroloka oboljenja
Jedno veoma razarajue neuroloko oboljenje se naziva amiotrofina lateralna skleroza
(Amyotrophic Lateral Sclerosis, ALS). Poznato
je pod manje impozantnim imenom: Lu
Gerigova bolest (po uvenom igrau bejzbola
koji je dobio tu bolest). Ova bolest tei da
prouzrokuje progresivnu paralizu. Prosena
rtva umire u roku od 3 godine od dijagnoze.80
Iako se bolest retko moe naslediti, veina
sluajeva nije nasledna. Postoji odreena
zabrinutost na osnovu populacionih istraivanja
da neki sluajevi ove bolesti mogu biti izazvani
infektivnim agensima prenesenim preko mlenih proizvoda.81
Multipla skleroza (Multiple Sclerosis, MS) je
jo jedno potencijalno neuroloko oboljenje
koje izaziva invalidnost. Ovo stanje napada
tkivo (zvano mijelin) koje izoluje nervne elije u
mozgu, onim nervima i kimenoj modini.
Izgleda da oboljenje nastaje usled abnormalnosti imunog sistema koja prouzrokuju zapaljenje i razaranje mijelinskog tkiva.82 Jedno
istraivanje objavljeno u prestinom britanskom
asopisu Lancet je ukazalo da MS moe da ima
veze sa upotrebom mlenih proizvoda.83
180
181
MLEKO
Antibiotici u mleku
Danas se antibiotici esto nalaze u mleku.
Ovi lekovi dolaze iz raznih izvora. Od poetka
1950-ih godina su antibiotici kao to su penicilin
i tetraciklin dodavani stonoj hrani kako bi se
spreila infekcija i poboljao rast.100 Antibiotici
se takoe koriste za leenje bolesnih krava.
Iako se mleko ivotinja koje se lee lekovima
odbacuje u toku odreenog perioda vremena,
lekovi mogu i dalje da budu prisutni u kravljem
mleku ak i poto je zavrena terapija antibioticima.
Sa upotrebom antibiotika su se javila dva
velika razloga za zabrinutost u vezi sa mlenim
proizvodima. Prvo, postoji zabrinutost da rairena upotreba antibiotika kod stoke favorizuje
razvijanje organizama koji su otporni na uobiajene antibiotike. Drugo, postoji opravdani strah
da e izlaganje ostacima antibiotika u mlenim
proizvodima dovesti do bolesti.
Ve izvesno vreme je utvrena poveana
otpornost na antibiotike meu mikrobima.
Mnoge bolesti kao to su zapaljenje plua,
gonoreja ili salmonela, koje su ranije bile lako
leive odreenim antibioticima, sada su postale
otporne na te lekove.101 Neki naunici pripisuju
ovaj problem rastue otpornosti nepravilnoj
upotrebi antibiotika i kod ljudi i kod stoke.
Istraivanja ukazuju da je veza sa stokom
veoma verovatno faktor u ovom procesu.
Verovatnoa da bilo koje pakovanje mleka
ima jedan ili vie ostataka lekova je prilino velika. Mleko mnogih krava iz jedne oblasti se skuplja zajedno u rezervoar; na taj nain, mleko
koje stie do potroaa ima sastojke koji mogu
da dou od doslovno stotina krava. Istraivai
sa Roders univerziteta su utvrdili da je znaajna proporcija uzoraka mleka pokazivala vie od
jednog ostatka leka.102 Prisustvo ostataka lekova u mleku se pojavljuje kao faktor koji
favorizuje razvoj otpornosti na antibiotike.
U drugom istraivanju Roders univerziteta,
Staphylococcus aureus (uzrok ozbiljnih infekcija
koe i kostiju) je izloena manjim dozama od 6
antibiotika. Istraivanje je primenjivalo neke
antibiotike koji se esto koriste u stonoj industriji, ukljuujui eritromicin, tetraciklin i ampicilin. Lekovi su korieni u dovoljno malim
koliinama koje se mogu zakonito prodavati u
komercijalnom mleku (to jest, ispod su granice
onoga to FDA smatra bezbednom dozom).
Ovi lekovi su korieni pojedinano ili u kombinaciji tri leka. (Razlog za korienje kombinacije lekova je bilo njihovo saznanje o uestalosti
sluajeva da vie lekova pronalazi put do
mlenih namirnica.) Posle dve nedelje, merenja
182
183
MLEKO
izbegava davanje poruka koje preporuuju slobodnu upotrebu mleka. Naalost, trenutni
zakoni (verovatno delom usled uticaja industrije mlenih proizvoda) zahtevaju od dravnih
kola da obezbede itav niz mlenih proizvoda.
Sloenost ovog pitanja je prikazana u tabeli
12.109
Tabela 12. Nedoslednost vlade u vezi sa
mlekom
- Amerika vlada preporuuje da ishrana sadri
manje od 30% masti i da sadri malo holesterola
i zasienih masnih kiselina.
- Federalni zakoni zahtevaju da kole obezbeuju
punomasno mleko.
- kolski ruak sadri preko 40% masti.
- Izdaci za maslac i sir iznose i do 1/3 vladinih
trokova za kolski ruak.
- Samo 1% obezbeenog voa i povra je svee;
90% je konzervirano.
184
govorila da moram da posetim specijalistu kako
bih utvrdio ta nije u redu sa mojim imunim sistemom. Konano sam izvrio kontrolu krvi zbog
imunog sistema, ali nita nije bilo nenormalno.
Bio sam u iskuenju da zakljuim da sam
boleljiva osoba i da u uvek imati infekcije
gornjih disajnih puteva. Zatim sam tokom
specijalizacije iz interne medicine nauio o
nekim komplikacijama u vezi sa mlekom koje
sam opisao u ovom poglavlju. Odluio sam da
prestanem sa korienjem mleka, to je bilo
prilino teko poto sam navikao da ga koristim
u veim koliinama. Eksperimentisao sam sa
nekoliko vrsta sojinog, pirinanog i mleka od
jezgrastog voa koje je bilo u prodaji i utvrdio
da je prihvatljivo. ak je i sojin sladoled bio
dobar, a nije sadrao ivotinjske proizvode.
Kada sam prestao da koristim mleko, moje respiratorne infekcije su nestale i nisam se prehladio vie godina.
Citirani autor je upozorio pre vie godina:
Ako druge namirnice za obezbeivanje neophodnih elemenata nisu dostupne, mleko i jaja
ne treba u potpunosti odbaciti. Meutim, mora
se dobro paziti da se nabavi mleko zdravih
krava i jaja zdravih kokoaka, koje su dobro
hranjene i dobro paene.111
Naravno, ak i krave zdravog izgleda mogu
da budu danima bolesne pre ispoljavanja bilo
kakvih simptoma. Tokom celokupnog vremena
njihove neutvrene bolesti, ljudi mogu da piju
njihovo mleko. Isti autor je dao savet u vezi sa
tom mogunou: Ako se koristi mleko, mora
se temeljno sterilisati; uz tu predostronost,
postoji manje opasnosti od dobijanja bolesti
zbog upotrebe mleka.112
Takoe je napisao: Neka reforma ishrane
bude progresivna. Neka se ljudi naue kako da
pripremaju hranu bez upotrebe mleka ili maslaca. Uskoro e doi vreme kada vie nee biti
bezbedno korienje jaja, mleka, krema ili
maslaca, jer se bolesti kod ivotinja poveavaju
u srazmeri sa porastom iskvarenosti meu ljudima.113 Poto veina svetske populacije ivi
dobro i bez korienja mlenih proizvoda, verujem da Amerikanci takoe mogu da ive dobro.
Moje sopstveno lino iskustvo, rad sa pacijentima i medicinska istraivanja ukazuju u istom
smeru da e nam odluka da se odreknemo
mlenih namirnica verovatno obezbediti znaajne korisne efekte u pogledu zdravlja.
Mogao bih da poelim da mediji budu
objektivniji u izvetavanju o problemima sa
mlenim proizvodima. Poto nisu, verujem da je
moja odgovornost kao lekara da dozvolim ljudima da znaju o opasnostima povezanim sa
9
8
6
3
1
80
290
300
79
300
228
250
34
150
185
MLEKO
Zakljuak
Zakljuak mog istraivanja po pitanju mleka
je da ne postoji apsolutno nikakav razlog zato
bi bilo koja odrasla osoba oseala potrebu za
mlekom druge vrste radi zdravlja. Sve hranljive
materije koje su nam neophodne mogu se
obezbediti bez pribegavanja za mlenim
12. poglavlje
ponovo napolje. ipka je izala nekoliko centimetara iza njegove linije kose nakon to je
prola kroz Fineasovu lobanju, vrh glave i kosu
na svom putu napolje. Eksplozija je bila toliko
mona da je ipka jo uvek imala dovoljno
snage da izleti iz Finaesove glave i sleti nekoliko
metara dalje. Mesto Gejdove povrede je
prikazano na slici 1.
Slika 1. Nesrena lobotomija Fineasa Gejda
Pretpostavili biste da bi dramatina eksplozija okonala mladi ivot Fineasa Gejda. Ali
nije. Gejd je bio nakratko oamuen, ali je
ubrzo povratio potpunu svest i bio u stanju da
govori, i ak i da hoda uz pomo svojih kolega.
Uprkos tome to je prvobitno proao veoma
dobro, infekcija je ugrozila njegov ivot tokom
nekoliko sledeih sedmica. Zapanjujue je da u
tom dobu pre antibiotika, Fineas Gejd nije
dobio nikakvu smrtonosnu infekciju. Preiveo je
i doiveo skoro potpuni oporavak to se njegovog fizikog zdravlja tie. Jedini fiziki tragovi
koji su ostali bili su gubitak vida levog oka, oiljak ispod leve jagodice na mestu gde je ipka
ula i oiljak na vrhu glave gde je izala.
Postojao je samo jedan veliki problem: on vie
nije bio Fineas Gejd.
187
EONI REANJ
188
33 %
25
20
15
17 %
10
Temeni reanj
7%
3,5 %
eoni reanj
Make
Psi
impanze
Ljudi
Potiljani
reanj
Slepooni reanj
189
EONI REANJ
Posle lobotomije:
- Izgubila najvei deo ambicije
- Izgubila interes za posao i naklonost prema
pacijentima
- Mogla da vri samo podreene poslove. Njen
stav: Nije me briga ako napravim greku; na
kraju e sve dobro ispasti.
- Izgubljena sklonost ka knjigama
190
Manija
Opsesivni kompulsivni poremeaj
Poveani apetit
Nedostatak panje uz hiperaktivnost
Depresija
EONI REANJ
191
uklanjanja. Po mom miljenju, efekti naina ivota i ishrane na nae eone renjeve su na
kraju krajeva daleko znaajniji od njihovih
efekata na bolesti srca, rak, osteoporozu,
bubrenu insuficijenciju i sve druge degenerativne bolesti zajedno. Mozak zasluuje prvenstvo u zatiti kada shvatite da je to mesto iz koga
potie na kvalitet ivota.
Kao to izbori naina ivota tite eoni
reanj, zdrav eoni reanj nas stavlja u najbolju
poziciju za preuzimanje kontrole nad svojim ivotom. To znai da kako inim zdravije izbore,
moje sposobnosti eonog renja se poboljavaju inei dalje promene naina ivota jo
lakim. Moda nijedna funkcija eonog renja
nije toliko kljuna za lake vrenje promena
naina ivota od moi volje. Mo volje moda
ne izgleda toliko znaajno u naim svakodnevnim ivotima, ali je u stvari sutinska. Video
sam da mnogi pacijenti umiru zbog nedostatka
snage volje. Ja ne govorim o osobama koje
gube volju za ivotom, koja je toliko znaajna,
govorim o sluajevima hiljada osoba koje umiru
zato to su osetile da nemaju snagu volje da
izmene svoj nain ivota pre nego to bude
prekasno. Danas na desetine hiljada ljudi slabi
u svojim samrtnim posteljama zbog nedostatka
snage volje. Postoje dijabetiari koji godinama
nisu imali snagu volje da vebaju, pravilno jedu
ili paljivo nadgledaju eer u krvi. Oni su sada
u poslednjim fazama bolesti srca i bubrega.
Postoje puai koji nisu mogli da ree da
prestanu zauvek. Sada umiru od zavrnog
stadijuma raka. Postoje druge osobe koje nisu
imale volju da izvre neophodne promene naina ivota zbog svojih problema sa krvnim pritiskom. Sada lee paralizovani kao posledica
onesposobljavajuih logova.
Ovi i mnogi drugi sluajevi svedoe o
velikom nedostatku snage volje u Sad. U stvari,
jedan od mojih najveih razloga za zabrinutost
prilikom pisanja ove knjige je da mnogi znaajni uvidi, koji menjaju ivot, o kojima govorim,
nikada nee ui u ivote mnogih italaca.
Razlog? Nedostatak snage volje.
Sa ovog gledita, podvlaim injenicu da je
jedna od najvitalnijih funkcija eonog renja volja. Naunici su pokazali da ono to nazivamo
snaga volje boravi u eonom renju.29 Dr
Bernel Boldvin (Bernell Baldwin), neuropsiholog
sa Vajldvud instituta u Dordiji, saeo je deo
znaajne literature o volji u lanku upuenom
voama verskih zajednica. Boldvin je istakao da
je istraivanje veterana iz I svetskog rata ranjenih rapnelima otkrilo nedostatke snage volje
meu onima koji su povredili prednji deo moz-
192
ga. Meutim, oni koji su zadobili povrede zadnjeg dela glave nisu imali poremeaj volje.30
Blisko povezana sa voljom je i naa sposobnost da vidimo gde se bitka zaista odvija. Ako
ne vidimo stvari jasno, verovatno neemo
uvideti da moramo da ispoljimo svoju volju
kako bismo nadvladali izazov. Da bi to ilustrovao, dr Boldvin je naveo istraivanje ruskog
naunika A. R. Lurije (A. R. Luria). Lurija je
utvrdio da su osobe sa normalnim eonim renjevima imale sposobnost da donose brze
zakljuke o znaenju paljivo dizajniranih slika.
Osobe sa poremeajima eonog renja su precizno mogle da opisuju komponente slike, ali su
bile sklone da ne vide veliku sliku, ire
znaenje iza detalja. To je veoma znaajno u
areni promene naina ivota. Nedostaci uvida
nas ostavljaju osuenim da zanemarujemo uticaj kljunih pojmova naina ivota na nae sopstvene ivote. Nedostaci volje, sa druge strane,
proizvode sklonost da ne uspemo ak i u oblastima u kojima jasno prepoznajemo da imamo
problem. Ukratko, dve funkcije eonog renja:
razumevanje stvari u ivotu i volja su nezamenljivi za uspenu primenu celokupnog
materijala koji sam predstavio u ovoj knjizi.
Postoji poslednji savremeni razlog zato je
obraanje panje na eoni reanj toliko znaajno. Danas su popularni, a nekada i korisni, psiholoko savetovanje i bihejvioralna terapija.
Meutim, neki zdravstveni radnici u oblasti
mentalnog zdravlja zanemaruju injenicu da
trenutne navike naina ivota mogu da predstavljaju znaajne faktore koji doprinose psiholokim bolestima. Ako bi oni koji oseaju
potrebu za takvim savetovanjem usvojili zaista
zdrav nain ivota obraajui naroito panju na
ono to unose u tela i emu izlau umove,
mnogi bi iskusili sreniji, ispunjavajui ivot.
ODELJAK II
Poremeaji eonog renja usled
droge, lekova, nikotina, alkohola,
kofeina i toksinih hemikalija.
Koji faktori naina ivota utiu na nae
eone renjeve?
Da bismo poveali efikasnost naih eonih
renjeva, moramo da se usredsredimo i na pozitivne stvari koje bi trebalo da radimo, kao i na
negativne stvari koje bi trebalo da izbegavamo.
U stvari, uviajui u potpunosti naine na koje
esto oteujemo nae eone renjeve, moemo bolje da shvatimo kako nam zdravi faktori
mogu pomoi u proirenju modanih kapaciteta. Sa ovog gledita, poeu razmatranjem iv-
193
EONI REANJ
194
Tabela 10. Nain ivota nasuprot terapiji
lekovima
1. Mnogi ive suprostavljajui se zakonima
zdravlja i nisu svesni povezanosti njihovih navika
ishrane, pijenja i rada sa zdravljem.
2. Nisu svesni svog stanja dok se bolest ne pojavi.
3. Ako bi, u tom trenutku, osoba izvrila odgovarajue promene naina ivota: ...Pacijent bi se
generalno oporavio bez nastanka poremeaja.
4. Meutim, umesto menjanja naina ivota,
uglavnom se koriste lekovi. Jetra, srce i mozak
su esto pogoeni lekovima, i esto su svi ti
organi optereeni boleu.
EONI REANJ
Tabela 11. Neroena deca su pogoena
roditeljskom upotrebom alkohola
- Deca osoba koje piju alkohol ili koriste duvan
imaju pojaane izopaene apetite i strasti.
- Ova deca esto primaju taj ig karaktera pre
roenja.
- Na taj nain su neroene generacije pogoene
upotrebom duvana i alkoholnih pia.
- Roditelji (i otac i majka) koji slobodno koriste
vino i druga alkoholna pia ostavljaju svojoj deci
zavetanje slabe konstitucije, mentalnih i moralnih poremeaja, neprirodnih apetita, razdraljivog
ponaanja, i sklonosti ka porocima.
195
remeenju ravnotee uma. Kofein je povezan
sa teskobom, anksioznom neurozom, psihozom
(stanjem u kome osoba gubi dodir sa
stvarnou) i izofrenijom, takozvanim poremeajem podeljene linosti.46 Drugi istraivai
dodaju toj listi bunilo izazvano kofeinom i
gubitak apetita.47
Nivo treeg neurotransmitera zvanog
dopamin se takoe poviava kada pijete
proizvode koji sadre kofein.48,49
To je veoma zabrinjavajue. Izgleda da
neke od najdramatinijih psihijatrijskih bolesti
delom nastaju usled vika dopamina. U stvari,
standardna terapija lekovima za te ozbiljne
mentalne poremeaje ukljuuje upotrebu agensa koji blokiraju dejstvo dopamina.50 Shodno
tome, ne izgleda iznenaujue da kofein
agens koji poveava nivo dopamina poveava
rizik od odreenih mentalnih bolesti, iako na
povrini moe da izgleda bezazlen.
Druge psihijatrijske bolesti, sa velikim efektima na eoni reanj, mogu da se jave usled
neuravnoteene komunikacije u mozgu zbog
kofeina. To je naroito tano u sluaju depresije. Smanjenje funkcije eonog renja i toka krvi
je izgleda karakteristino za depresiju.51,52
Istraivanja ukazuju da te promene delom
mogu biti povezane sa nivoom dopamina u
eonom renju.53 Uviajui da se kofein suprotstavlja ulozi adenozina u obezbeivanju dobrog
protoka krvi do mozga i da remeti fiziologiju
dopamina, prirodno se moemo zapitati da li
postoji veza izmeu upotrebe kofeina i depresije.
Meunarodno cenjeni norveki istraivaki
projekat, poznat kao Tromzo istraivanje srca,
obezbedio je bar delimian odgovor. Skandinavski istraivai su ispitivali 143.000 mukaraca i ena i utvrdili znaajan porast depresije kod
ena koje su koristile dosta kafe (ali ne i kod
mukaraca koji su koristili sline koliine kafe).
Nalazi su prikazani na slici 4.54
Pored veze sa depresijom, ene koje su
koristile vie kafe su takoe imale vie problema u izlaenju na kraj sa stresom. Razlog zato
se ovi efekti nisu ispoljili kod mukaraca nije
jasan. To moe da ukazuje da su ene podlonije kofeinu, ili moe da odraava veu
potronju kofeina kod ena koje su sklonije
depresiji.
196
16
Vie od 8
14
8 ili manje
12
10
8
6
4
2
0
Depresija
Psihiki problemi
Nesanica
Praktino reeno, poremeaj modane hemije usled unosa kofeina postavlja pozornicu i
za druge probleme pored problema usled
prestanka korienja kofeina, kao i za psihijatrijske bolesti koje smo ve pomenuli. Takoe
moe da oslabi fizike i mentalne sposobnosti
kod osoba koje nemaju nikakve psihijatrijske
simptome i ne prolaze kroz period odvikavanja
od kofeina. Efekti kofeina na smanjenje sposobnosti su dokumentovani. Iako ova droga tei da
pomae ljudima da bre izvre jednostavne
zadatke, postoje dokazi da je tetna za
sloenije zadatke motornog vremena reakcije i
finiju motornu koordinaciju.57 Smanjena proizvodnja acetilholina koja nastaje usled redovne
upotrebe kofeina moe takoe da ima ulogu.58
Istraivai neprestano utvruju da je smanjenje koliine modanog acetilholina povezano sa
poremeenim mentalnim funkcionisanjem.59,60
tavie, uprkos estoj zabludi, autori obimnog
medicinskog pregleda o kofeinu nisu pronali
nikakve dokaze da je ova droga pomagala
poboljanju intelektualnog kapaciteta.61 Saetak nekih efekata kofeina na mozak je naveden
u tabeli 12.
Tabela 12. Kofein teti mozgu na 8 naina
- Tei da proizvodi zavisnost
- Moe da prouzrokuje rekacije odvikavanja od
droge
- Moe da prouzrokuje ili pogora psihijatrijske
bolesti
- Smanjuje fizike i mentalne sposobnosti
- Remeti san
- Moe da utie na rizik od drugih bolesti koje
zauzvrat ispoljavaju efekte na eoni reanj preko
fizikog ili mentalnog stresa
- Moe da ispolji efekte koji utiu na duhovne i
drutvene dimenzije naeg karaktera
- Moe da prouzrokuje trovanje, pa ak i smrt
197
EONI REANJ
ODELJAK III
Efekti ishrane na funkciju eonog
renja
Do sada smo videli tetne efekte droga,
lekova, alkohola, nikotina i kofeina na eoni
reanj. Neki od tih faktora ispoljavaju prvenstveni ili glavni efekat na eoni reanj. Sa druge
strane, veina stvari koje poboljavaju funkciju
prednjeg mozga esto pruaju korisne efekte i
celom mozgu. Klasian primer je ishrana. to
vie uimo o ishrani, to vie uviamo da je optimalna ishrana neophodna za najbolje funkcionisanje mozga. Videemo da nai izbori
198
ishrane mogu ili da poboljaju modane
sposobnosti, ili da ih onesposobljavaju.
EONI REANJ
199
onda ishrana sa mnogo eera da teti modanim funkcijama? Dopustite mi da vam dam
najbolje objanjenje koje sam pronaao za ovaj
paradoks. Naa tela su stvorena da jedu hranu
kao to su voe i itarice u prirodnom, nepreraenom stanju. Ove namirnice pomau odravanju eera u krvi na prilino konstantnom
nivou. Meutim, kada namirnice sa preraenim
eerom uu u sistem za varenje, nivo eera u
krvi se drastino poveava, a telo reaguje kao
da je upravo izloeno velikoj koliini prirodne
hrane. Kao odgovor, pankreas proizvodi velike
koliine insulina. Meutim, brz rast eera u krvi
je obmanjujui. Rezultat je da je brz porast
eera u krvi kratkotrajan. Uz insulin koji je i
dalje prisutan i bez nadolazeeg eera kroz sistem za varenje, nivo eera u krvi moe
drastino da se spusti. Nije neobino da se nivo
eera u krvi spusti daleko ispod nivoa koji je
postojao pre nego to je pojedena namirnica
bogata eerom. Ako nivo eera u krvi
dovoljno opadne, funkcije eonog renja mogu
da pate usled neodgovarajueg dotoka goriva.
Da bi stvari bile gore, verovatno je najei
odgovor na hipoglikemiju uzeti jo jednu uinu
sa eerom. Iako e to ponovo brzo poveati
eer, istraivanja pokazuju da je mozgu
potrebno jo 45 do 75 minuta pre nego to
povrati normalne intelektualne funkcije nakon
to se eer u krvi vratio na normalu.93,94
Poruka koju ja izvlaim iz ovog istraivanja je da
odrasli, kao i deca, moraju da vre pravilan
izbor ishrane ako ele da funkcioniu uz maksimalnu mentalnu efikasnost. Svaki dan bi trebalo da zapone sa visoko kvalitetnim dorukom
koji ukljuuje uravnoteeni izbor biljnih izvora
hranljivih materija. Ja najvie volim raznovrsno
voe i integralne itarice zajedno sa malom
koliinom jezgrastog voa. Te namirnice tee da
odravaju eer u krvi u odgovarajuem opsegu
tokom celog jutra bez potrebe za uinom.
Potpunije objanjavam znaaj upranjavanja
kvalitetnog doruka u prvom poglavlju: Principi
za optimalno zdravlje.
Vea koliina voa, povra i itarica
obezbeuje najbolju ishranu za eoni reanj.
Sve ove namirnice sadre zdrave koliine
ugljenih hidrata. Sa druge strane, u sutini
nijedna vrsta mesa ne sadri ugljene hidrate.
Ako pogledate tabele namirnica, videete rezultat koji se ponavlja: bez obzira da li je u pitanju crveno meso, riba ili piletina sve vrste
mesa dobijaju veliku 0 (ili veoma blizu nje) u
kategoriji ugljenih hidrata.95 Te namirnice
uglavnom sadre mnogo masti i belanevina, ali
im nedostaju ugljeni hidrati, to moe da bude
200
jedan od razloga zato je meso izgleda
povezano sa tananim poremeajima eonog
renja.
Meutim, postoji ironija u svim ovim
podacima. Poto je mozak veoma prilagodljiv i
navikava se na nain ivota kojim ivite, ak i
zdrave promene mogu da prouzrokuju kratkoroan pad modane efikasnosti pre nego to se
javi bilo kakvo poboljanje. To se moe uporediti sa situacijom sa nikotinom koju sam opisao
u 16. poglavlju o ostavljanju navike puenja.
Uprkos tetnim efektima nikotina na mozak,
kada osoba prestane sa puenjem, kvalitet sna
i mentalne sposobnosti tee da se pogoraju
pre nego to postanu bolje. Isto je verovatno
tano i sa ishranom. Istraivanja ukazuju da kada ljudi drastino poveaju unos masti ili ak
ugljenih hidrata, mentalne sposobnosti mogu
da pate kratkorono gledano. Meutim, nastavljanje sa boljim nainom ivota e vremenom
doneti oekivane koristi. Poruka je: bez obzira
koliko teko to moe da bude kratkorono,
razvijte nove zdrave navike i drite ih se.96
201
EONI REANJ
202
Neumerenost je obino povezana sa korienjem alkohola, a opasnosti su dobro utvrene. U ovom poglavlju smo razmotrili dodatne
opasnosti od neumerenosti u jelu i njenog
ozbiljnog uticaja na eoni reanj. Iako je autor
ove izjave opseno pisao o zdravlju, prvenstveno je bio zainteresovan za teoloka i duhovna pitanja, kao to je ukazano konanom
izjavom: To je bogat izvor rasprava meu religioznim ljudima. Glavni uzrok rasprave, ak i
ODELJAK III
Efekti hipnoze, televizije i muzike
na eoni reanj
203
EONI REANJ
Molitva
ak i iskreni skeptici uviaju da je
neizbeno da molitva prua jedinstvene koristi
koje istona meditacija ne moe da obezbedi.
Sluaj za to prua dr Leri Dosi (Larry Dossey),
lekar iz Teksasa. Dr Dosi je odgajan u konzervativnoj hrianskoj tradiciji biblijskog kaia;
meutim, postaje samoprozvani agnostik tokom koleda.138 Nekoliko godina kasnije, postao je zainteresovan za istonjake filozofije
kao to su budizam i taoizam, i poeo je da
upranjava meditaciju. Meutim, njegova duhovna gledita su rasturena kada je utvrdio da
postoji itav niz naunih istraivanja koja su
pokazala da je molitva proizvodila razliku u
zdravlju pacijenata za koje se molilo. Kako je
Dosi opisao svoju prvobitnu reakciju na
ubedljive podatke, nije eleo da ima nita sa
razgovorom sa Bogom. Meutim, na kraju je
doao do zakljuka: Odluio sam da je ne primenjivati molitvu sa svojim pacijentima bilo
jednako neukazivanju na moan lek ili hirurku
proceduru.139 Dosi, ubeen u mo molitve,
vie nije bio zadovoljan samo meditacijom;
pretvorio je komunikaciju sa Apsolutnim
izvorom moi u dnevnu praksu.
204
Ono to sam izneo o Dosijevom iskustvu jo
uvek ne govori o efektu molitve na eoni reanj.
Meutim, pokazuje da sa gledita naunika,
molitva prua koristi koje se prostiru iznad
obine meditacije. Meutim, Dosi prua duboku
vezu izmeu molitve i eonog renja u svojoj
knjizi: Isceljujue rei: mo molitve i medicinska praksa (Healing Words: The Power of Prayer
and the Practice of Medicine). Knjiga je moda
jo monija jer Dosi nije religiozni fanatik koji
pokuava da promovie odreenu sektu. On se
pojavljuje kao iskreni naunik koji je bio prinuen da prizna mo molitve uprkos svojim
ranijim predrasudama. Iako se moje shvatanje
molitve delimino razlikuje od Dosijevog, verujem da je izneo neke vredne uvide koji su
znaajni za ovo poglavlje.
Jedna od najznaajnijih veza sa eonim
renjem se javlja kada Dosi povezuje molitvu sa
jednom od najtajnovitijih pojava za svetovne
lekare, spontanom regresijom raka. Kod spontane regresije, osoba sa smrtonosnim rakom
preivljava bez podvrgavanja bilo kakvom
leenju. Osoba moe u stvari da bude izleena
i potpuno osloboena raka ili jo uvek mogu da
postoje dokazi prisustva raka, ali da on ne
uzima nikakav danak osobi. Dosi navodi istraivanje Judiro Ikemija (Yujiro Ikemi) iz Japana o
regresiji raka. On zatim daje sledee opaanje:
esto molitva, stav posveenosti i prihvatanja
nalik molitvi, a ne samo gruba, agresivna molitva za odreeni ishod ukljuujui odstranjivanje
raka, prednjai nad lekom.140 Zanimljivo je da
je moda veza eonog renja sa viom silom
kroz molitvu i rezultujue prihvatanje bolesti,
ono to pomae poploavanju puta ka isceljenju. Kasnije u svojoj knjizi kada Dosi ponovo
govori o Ikemijevom istraivanju, istie da su se
svi pacijenti (koji su doiveli spontanu regresiju raka) totalno predali Boijoj volji poto su
saznali da imaju rak.141
U stvari, postoje dokazi da tipina meditacija ili trening oputanja mogu da zaobiu ovaj
proces i da budu tetni. Istraivanje hormona
stresa pre, neposredno posle, a zatim dva dana
posle operacije izgleda da podupire te
zakljuke. Dosi istie da su britanski istraivai
utvrdili da su se hormoni stresa koji slabe imunitet znaajno poveali samo kod onih koji su
imali formalni trening oputanja. Oni koji su se
suoili sa svojom nervozom i strahovima bez
korienja tehnika oputanja, nisu pokazali rast
hormona stresa.142 Koncentracija molitve nije
negiranje bolesti ili bavljenje simptomima ve
dovoenje osobe koja se moli u dodir sa
Bogom.
Kuni hipnotizer
U vaem domu moe da postoji neto to
vas nesvesno uvodi u odreeni tip hipnotikog
transa. Ako ste kao proseni Amerikanac, nekoliko soba u vaoj kui je opremljeno neim to
fokusira vae oi, treperi svakih nekoliko sekundi i to moe da proizvede trans nalik hipnotikom. To je jedan od najpopularnijih ureaja naeg vremena: televizor. Vie od 96% amerikih domova ima bar jedan.144 Iako postoji
mnogo naina da se neko hipnotie, Deri
Mender (Jerry Mander) je utvrdio da je niz
strunjaka za hipnozu definisao taj proces na
takav nain da se televizija sasvim lepo uklapa
u opis. Klasini uslovi za posmatranje televizije
su slini tipinoj sredini za izazivanje hipnoze:
zamraena soba, svetlo koje treperi (televizor) i
koncentracija na jednu stvar, i sloboda od svih
spoljanjih ometanja.145 Ljudi gledaju program
koji emituju TV stanice, kablovske kompanije i
satelitske mree ili gledaju video snimke. Opseg
EONI REANJ
205
potpunim kapacitetom. Mozak belei informaciju; vid, pamenje i emocije funkcioniu dobro;
ipak, mozak vie ne analizira kritiki informaciju. Mogu se prikazivati uasne scene, ali gledalac tei samo da se smeje ili da slee ramenima promatrajui ih. Normalno, ako bi se takva
vrsta dogaaja deavala u stvarnom ivotu,
osoba bi bila uasnuta. (Meutim, ak se i to
postepeno menja kako ljudi postaju sve
neoseajniji tokom godina.) Uprkos tome kako
neko reaguje bez obzira da li se smeje,
apatino zuri, skree pogled sa gaenjem, ili na
stotine drugih naina, te scene su neizbrisivo
utisnute u na um. Kada vidite reprizu, im
zapone, znate da ste to ranije ve videli.
Pamenje je tu, iako poslednji put kada ste to
gledali va eoni reanj nije bio ni malo aktivniji nego ovog puta.
Alvin Tofler (Alvin Toffler), autor bestselera
1970-ih godina: Budui ok (Future Shock), dao
je naroito slikovit opis efekata vetake stimulacije. Njegove rei me i dalje pogaaju kao
jasan opis televizijskih tananih efekata. Njegova
opaanja govore vie od samog predmeta hipnoze: Konstantna stimulacija ula gasi analitiki proces uma i na kraju gasi sposobnost miljenja i racionalnog suoavanja sa ivotom. To
dovodi do tehnika beanja i prilagoavajuih
odgovora koji tee da ukljuuju povlaenje,
apatiju i odbacivanje disciplinovanog miljenja
prilikom suoavanja sa tekim dunostima i
odlukama.150
ak je i pre vie od decenije postojalo vie
od 3.000 objavljenih naunih istraivanja u vezi
sa efektima televizije na um.151 Istraivanja se
nastavljaju po pitanju ovog odnosa. O ovom
predmetu je napisano preko 500 knjiga. To je
jedan od najistraenijih problema u naoj kulturi, pa ipak je veina ljudi malo svesna o
posledicama gledanja televizije. Televizijske
vesti esto objavljuju nauna istraivanja u vezi
sa nainom ivota, ali ih ne ujemo mnogo o
istraivanjima vrenim po pitanju efekata televizije na um. Ne bismo oekivali da televizijski
mediji priznaju bilo ta, ali ne moramo da
ostanemo neinformisani.
Primeri na kraju ovog poglavlja obezbeuju
itav niz izvora koji se bave televizijom. Veina
biblioteka ima knjige koje objanjavaju efekte
televizije na um, a univerzitetske biblioteke su
obino povezane sa izvorima naunih podataka
koji vas mogu povezati sa stotinama lanaka
napisanim po ovom pitanju. est decenija poto
je Dejvid Sernof (David Sarnoff), predsednik
RCA, predstavio prvu televiziju na svetskom
sajmu 1939. godine, dolo je vreme da se zapi-
206
zemlji?
- Stopa metabolizma dece od 8 do 12 godina starosti je tokom gledanja televizije bila znaajno
nia nego kada su se deca odmarala ne inei
nita.
- Nii metabolizam u kombinaciji sa uinama sa
mnogo masti, koje se pojedu tokom asova provedenih ispred televizora, izlau decu povienom
riziku od gojaznosti.
- Deca u proseku gledaju televiziju 26 sati sedmino.
- Gojaznost kod dece sada pogaa svako etvrto
dete.
Gledanje televizije ne zahteva fiziko ukljuivanje, pa ipak zauzima u proseku 26 sati sedmino veini dece. Oni troe veliki broj sati bez
bilo kakve znaajne mentalne ili fizike aktivnosti.156 Pored poveane pasivnosti na taj nain,
sam medijum televizije moe da snizi metabolizam u veoj meri nego kada biste samo sedeli
u sobi odmarajui se.157 To obezbeuje jo
argumenata u korist izmenjenog stanja nalik
na trans koje televizija moe da izazove. Svi
ovi faktori doprinose porastu gojaznosti kod
dece, koja je postala epidemija u Sjedinjenim
Dravama, pogaajui preko 25% nae
dece.158 Gojazna deca esto postaju gojazne
odrasle osobe. Da bi stvari dalje postale slo-
207
EONI REANJ
ene, gojaznost poveava rizik od zastoja disanja u snu159 uz poremeaj eonog renja i
celog mozga. Kada se osoba sa zastojem disanja u snu odmara tokom sna, preoptereeni
putevi vazduha se esto zatvaraju, prouzrokujui zastoj disanja i do jednog minuta, doslovno
bez disanja, to dovodi do drastinog pada
zasienosti kiseonikom. Takve osobe ne samo
da buno hru, ve ne dobijaju odmor u snu, i
zbog toga se esto nenamerno uspavljuju
tokom dana. Ako osoba smra, zastoj disanja u
snu se esto lei i sposobnosti mozga i eonog
renja se poboljavaju.
nje najtanijih izvetaja vesti, kom obliku medija biste najvie verovali. Da li bi to bila televizija, novine ili radio? Kao deo psiholokog eksperimenta istaknuti britanski komentator je namerno dao suprotne odgovore u dva odvojena
televizijska intervjua. Njegova televizijska prevara je obmanula oko polovine gledalaca.
Njegova obmana je bila manje uspena kada su
osobe itale tekst njegovog intervjua u novinama ili ga ule na radiju.
U eksperimentu je objavljeno da e dobro
poznati politiki komentator, Robin Dej (Robin
Day), imenovati svoj omiljeni film u intervjuu od
25 sekundi, a zatim imenovati drugi film kao
svoj omiljeni u narednom intervjuu. Gledaocima
je reeno da je on namerno lagao u jednom od
intervjua; to jest, jedan od navedenih favorita
je zaista bio njegov omiljeni film, dok drugi nije.
Ta dva intervjua su takoe objavljena u velikim
novinama i emitovana preko radija. TV gledaoci, itaoci novina i sluaoci radija su pozvani da
pogode koji je intervju laan i da glasaju pozivajui jedan od dva broja telefona. Dolo je
preko 41.000 poziva. Glasanje je navedeno u
tabeli 21.167
Tabela 21. TV gledaoci nisu uspeli da
utvrde la
- Televizijski gledaoci 52% je utvrdilo la (slino
bacanju novia)
- Novinski itaoci 64% je utvrdilo la
- Radio sluaoci 73% je utvrdilo la
Zapazite da su ljudi koji su posmatrali intervju preko televizije mogli da prou skoro podjednako dobro i da su bacali novi. Ali, oni koji
su itali isti intervju ili ga sluali preko radija
imali su znaajno veu verovatnou da budu u
pravu. Eksperiment je ukazivao da je nekada
tee razlikovati istinu od lai kada se neto
predstavi na televiziji u odnosu na pojavljivanje
na radiju ili u tampi.168
208
tarnim organizacijama (koje mogu ili ne moraju
da reavaju problem), ali e veernje vesti
sledeeg dana predstaviti istu tragediju za koju
ste upravo dali neto novca kao pomo. Moda
jo gore, dva dana kasnije ete verovatno videti drugi okantan dogaaj koji bi, da smo prisutni na mestu dogaaja, ponovo traio nae svesrdno ukljuivanje. to vie tragedija vidimo na
koje ne moemo da odgovorimo, to emo
manje teiti da reagujemo: uimo da ne reagujemo. Bez obzira da li je na vestima, u serijskom programu ili dugometranim filmovima,
kada vidimo patnju koja se iznova prikazuje, ali
ne moemo da uinimo nita kako bismo je
ispravili, postajemo neosetljivi. Posledice treniranja ljudi za nereagovanje se mogu videti pri
zloinima prilikom kojih oevici pasivno posmatraju, i niko ne mrda ni prstom kako bi se umeao. Televizija i njeno zavetanje nereagovanja
mogu da navedu gledaoce da olako gledaju na
zloin.
tivan uticaj na eoni reanj. Meutim, ovde vidimo indikacije da su efekti MTV-a jo gori.
Televizija i seks
Televizija takoe efektivno poveava seksualnu aktivnost kod tinejdera i mlae dece.
Istraivanja pokazuju da ona znaajno smanjuje starost kod prvog seksualnog odnosa. to se
vie televizije gleda, to je manja starost pri
prvom seksualnom kontaktu.172 Ne samo da to
istraivanja pokazuju, ve sama deca izjavljuju
da ih televizija ohrabruje da prerano uestvuju
u seksualnoj aktivnosti.173 tetni efekti tinejderskog seksa su izneti u tabeli 23.
EONI REANJ
209
gledanje televizije radi protiv nas, a ne za nas.
Ovo istraivanje u stvari obezbeuje letimian
pogled na jo jednu opasnost od gledanja televizije: uticaj roditelja se u velikoj meri smanjuje kada televizija postane glavni prijatelj dece
kod kue. Nedostatak ukljuenosti roditelja u
ivote dece ima direktne veze sa jo jednim
poremeajem eonog renja: upotrebom alkohola i duvana. Istraivai sa Medicinskog centra
u Nju Orleansu, Dravnog univerziteta u
Luizijani su to pokazali kada su istraivali preko
2.000 uenika 5. i 6. razreda u roku od tri do
etiri godine.174 Kod dece koja su izjavila da su
njihovi roditelji provodili vie vremena sa njima
i imali vie komunikacije sa njima bilo je manje
verovatno da e koristiti alkohol i duvan.
Takoe je bilo manje verovatno da e odabrati
prijatelje koji koriste te supstance. Naalost,
istrivanje pokazuje ono to bismo svi oekivali:
uz vie gledanja televizije, koliina vremena
provedenog u aktivnom razgovoru sa lanovima
porodice se znaajno smanjivala. Ako nam
gledanje televizije uskrauje aktivno vreme koje
kao porodica zajedno treba da provodimo,
roditelji mogu veoma lako da poanju gorku
etvu.
210
do vremena kada zavri srednju kolu, potroilo je vie vremena ispred televizora nego to je
potroilo tokom 13 godina u uionici.177,178
Mnogi ljudi veruju da su hiljade tih asova
nasuminog izlaganja televizijskom programu
duboko uticali na nau zemlju. Oni krive televiziju da je jedan od glavnih razloga za pad moralnih vrednosti u naoj zemlji. Neki kritiari bi
voleli da koriste zakone za reavanje problema,
ali mi ne bi trebalo i ne moemo zakonom da
odreujemo ta ljudi ine u svojim domovima.
Porodice bi trebalo da postavljaju sopstvena
pravila. Meutim, kako porodica moe da bude
motivisana da postavlja pravila ako nije informisana na odgovarajui nain o tetnim efektima
televizije? Nekako bi precizna informacija koja
je prikazana u ovom poglavlju trebalo da ode
do svake porodice kako bi se mogle doneti
odluke na osnovu informacija. Ako jednostavne,
zdrave i prijatne porodine aktivnosti bez televizije postanu osnov porodinog ivota, verujem da bi bilo malo aljenja za naputanjem
biveg ivota u kome je televizor drao punu
kontrolu.
Ako se neki jo uvek dvoume da li bi televizija trebalo da bude manje naglaena u njihovom domu, dopustite mi da rezimiram 17
tetnih efekata gledanja televizije o kojima sam
govorio u ovom poglavlju. Nabrajanje redosledom kojim su predstavljeni je dato u tabeli 24.
Tabela 24. Rezime 17 tetnih efekata
gledanja televizije
1. Proizvodi hipnotiki efekat, zaobilazei
filtriranje kroz eoni reanj
2. Umanjuje zainteresovanost za itanje i uenje
3. Slabi modane sposobnosti
4. Ohrabruje loe ivotne navike
5. Ohrabruje gojaznost
6. Pojaava matanje
7. Slabi kreativnost
8. Moe da umanji nae sposobnosti rasuivanja
9. Podstie nereagovanje
10. Utie da gledaoci olako gledaju na nasilje
11. ini decu razdraljivijom
12. Poveava agresivnost
13. Preuranjuje seksualnu aktivnost
14. Stvara zavisnost
15. Smanjuje rasploivo vreme za produktivna
dostignua
16. Krade vreme od porodinih odnosa
17. tetno utie na duhovna traganja
Ovi tetni efekti zajedno izgrauju vrst sluaj za lino delovanje danas. Na kraju, i sama
moralna svesnost vas i vae porodice, koja
boravi u vaim eonim renjevima, je moda na
EONI REANJ
211
U istraivanju uticaja Mocartove muzike,
deca od 3 do 5 godina starosti koja su imala 8
meseci grupnog pevanja i uenja sviranja na
klavijaturi su daleko bolje prola na zadatku
slaganja objekta (preureivanja delova slagalice kako bi se formirala smisaona celina, to
zahteva funkciju eonog renja) u poreenju sa
decom iste predkolske starosti koja nisu imala
lekcije iz muzike.185 Drugo istraivanje je pokazalo da su muziari koji su posedovali savreni
sluh bili veoma izloeni muzici pre 7 godine
starosti.186
Uticaj muzike na oblikovanje karaktera (i
otuda na eoni reanj) je utvren pre najmanje 23 veka. Aristotel, grki filozof iz IV veka
pre nove ere, uvideo je da muzika moe biti ili
korisna ili tetna po na karakter, u zavisnosti
od vrste muzike kojoj se izlaemo. On je
napisao: Muzika direktno predstavlja strasti ili
stanja due: nenost, bes, hrabrost, umerenost, i njihove suprotnosti i druge kvalitete;
otuda, kada neko slua muziku koja imitira
odreeno oseanje postaje proet istim oseanjima, i ako tokom dugog perioda iz navike
slua vrstu muzike koja proizvodi neplemenita
(degradirana ili vulgarna) oseanja, njegov
celokupni karakter e biti oblikovan u neplemenit oblik. Ukratko, ako neko slua pogrenu
vrstu muzike postae pogrena vrsta osobe. Ali,
suprotno tome, ako slua pravu vrstu muzike
bie sklon da postane prava vrsta osobe.187
Aristotel je nesvesno govorio o eonom renju,
za koji sada znamo da predstavlja sedite
naeg karaktera.
Ranije pominjani autor je napisao rezimiranu izjavu opisujui efekte odreenih zabava
na eoni reanj: Neprijatelj pravednosti ima
raznovrsna zadovoljstva pripremljena za mlade
u svim stanjima ivota, a ona nisu predstavljena samo u gusto naseljenim gradovima, ve na
svakom mestu koje naseljavaju ljudi. Sotona
voli da dobije mlade za vojnike u svojim redovima. Stari neprijatelj dobro zna kakvim materijalom mora da se bavi; pokazao je svoju paklenu mudrost izmiljajui obiaje i zadovoljstva
za mlade koji e odvojiti njihove naklonosti od
Boga.188 Dalje je naveo: Razliite zabave
drutva bile su propast hiljada i desetina hiljada
onih koji bi, da nije bilo tih zabava, bili posluna deca, puni potovanja prema roditeljima,
ispravni, isti i plemeniti u svojim tenjama u
ivotu i svom karakteru.189
Svakako bi se na osnovu istraivanja koja
smo pregledali najvei deo televizijskog programa, ukljuujui MTV i muziku nalik na rok
muziku uopte, uklapao u kategoriju koju
212
spominje. Kada bi nai mladi ljudi mogli da
odrastu u pozitivnoj sredini uz njenu podrku,
zamislite koliko mnogo njih bi postalo zdrave,
moralne osobe koje bi bile ubrajane meu
najvee mukarce i ene naeg vremena.
ODELJAK V
Saeta lista sedam delovanja koja
treba preduzeti za poboljanje
funkcije eonog renja
Saeta lista delovanja koja moemo da
preuzmemo kako bismo poboljali funkciju
eonog renja je prikazana u tabeli 26.
Tabela 26. Odnosite se prema prednjem
mozgu brino
1. Zatitite ga od mehanike povrede.
2. Spreite ili kontroliite bolesti koje mogu da
budu uzrok oteenja eonog renja.
3. Pruite mu odgovarajui dotok kiseonika iz
krvi.
4. Obezbedite ga dobrim hranljivim materijama
jedui pravu hranu i izbegavajui pogrenu.
5. Obezbedite odgovarajuu koliinu suneve
svetlosti.
6. Vebajte ga.
7. Obezbedite odgovarajue unose kontroliui
ono to vidite i ujete.
213
EONI REANJ
Tabela 28. Hipertenzija i skupljanje mozga
funkcionisanje eonog renja. Totalna vegetarijanska ishrana koja je osloboena svih stimulirajuih agenasa je izgleda najbolja ishrana za
poboljanje sposobnosti naeg prednjeg mozga. Hrana za odojad bi trebalo da bude majino mleko.
Suneva svetlost moe da povea proizvodnju serotonina tokom dana. Tako, zauzvrat,
moe da pomogne spreavanju depresije i
zamora.197 Bavim se nekim od tih veza u kontekstu uloge sunca na poboljanje sna u 9.
poglavlju o melatoninu. Dalje pojedinosti korisnih efekata suneve svetlosti na celokupno
zdravlje osobe su navedeni u 20. poglavlju:
Iznad vodeih uzroka smrti.
214
ljude. Znaajan zakljuak je da sredina koju
obezbeujemo naoj deci i tinejderima moe
da utie na njihov broj modanih elija i
sposobnost uenja.
Ve citirani autor je opisao efekte izazova za
mozak kao to je navedeno u tabeli 29.200
Tabela 29. Vebanje mozga e ga proiriti
Razumevanje se prilagoava dimenzijama stvari
kojima se mora baviti. Ako je zaokupljen samo
beznaajnim, uobiajenim stvarima, nikada pozvan na iskreni napor da shvati velike i vene
istine, postaje patuljast i oslabljen. Otuda vrednost Biblije kao sredstva intelektualne kulture.
Upotrebio sam dosta prostora u ovom poglavlju ukazujui da su pravilne fizike i mentalne
navike znaajne za optimalno funkcionisanje
eonog renja. Jasno je da prave mentalne
navike doprinose odlinim umnim sposobnostima. U isto vreme prave fizike navike doprinose mentalnoj nadmonosti.202 To su zakoni
prirode, zakoni koje je Tvorac uneo u nae bie.
Intelektualna mo, fizika snaga i dugovenost
zavise od nepromenljivih zakona. Ne postoji
sluajnost po ovom pitanju. Nebo se nee
umeati da sauva ljude od posledica krenja
prirodnih zakona.203
Zakljuak
Bog je svakom od nas dao mo slobodnog
izbora kako emo iveti i obino se ne mea,
ak ni kada inimo loe izbore. Zaista, postoji
mnogo istine u izreci da je svaka osoba graditelj
sopstvene sudbine.204 Imajui u vidu ovu
ogromnu mo koja vam je data da uobliavate
sopstvenu budunost, zar neete danas izdvojiti neto vremena da biste ponovo ozbiljno razmotrili svoj nain ivota? Pozivam vas da razmislite o svojim trenutnim zdravim navikama i da
se upitate ta moete da uinite kako biste iskoristili ono to ste nauili iz ovog poglavlja.
Pokuajte da utvrdite neke konkretne korake
koje moete da preduzmete u toku sledee sedmice kako biste pomogli zatiti i poboljanju
svog eonog renja i naravno sa njim, celog
tela. Zdrav nain ivota ima smisla. Nemojte
jednostavno slediti svoje stare naine ivota
samo zato to su udobni, ili zato to svi drugi
tako ine. Kao to Biblija kae: I ne vladajte
se prema ovome veku, nego se promenite
obnovljenjem uma svojega, da biste mogli videti koja je dobra i ugodna i savrena volja
Boija. (Rimljanima 12,2)
13. poglavlje
216
Ubistvo
Samoubistvo
Napad (esto sa orujem)
Zlostavljanje suprunika
Silovanje i seksualni napad
Zlostavljanje dece ukljuujui seksualno
zlostavljanje dece
- Zlostavljanje starijih
- Pljaka (kraa direktno od osobe)
- Podmetanje poara
217
218
izgledaju toliko potovane i tako dobro prihvaene da su sposobnije da navedu ljude da
padnu pod njihov uticaj. Prvi od tih uticaja je
televizija.
U Notelu, u Kanadi:
1. Udaranje, guranje i tua se poveala za 160%
kod uenika prvog i drugog razreda u roku od 2
godine.
2. Zloini su imali spektakularan porast, naroito
meu mladima.
U Junoj Africi:
1. U vremenskom rasponu od 30 godina pre nego
to je televizija uvedena, stopa ubistava se smanjila 7%.
2. Stopa ubistava je skoila 130% u periodu od
12 godina posle uvoenja televizije (1975. do
1987. godine).
3. Ovaj skok je vei od onoga koji se javio u
Sjedinjenim Dravama 12 godina posle uvoenja
televizije (1945. do 1957. godine).
4. Televizija je bila nasilnija u periodu od 1975. do
1987. godine, nego u periodu od 1945. do 1957.
godine, to moe da objasni vei skok ubistava u
Junoj Africi.
219
je potpunije mogue. U kanadskom istraivanju, ne samo da su procenjivana deca iz Notela
ve su deca iz dve sline zajednice takoe podvrgnuta merenjima ponaanja. Ove uporeene
zajednice su bile sline, osim injenice da
odreeno vreme nisu imale pristup televiziji.
tavie, oni koji su merili agresivno ponaanje
kod dece su bili zavezanih oiju. Drugim reima, nisu znali koja su deca dobijala prvo izlaganje televiziji, a koja su je gledala godinama.
Fizika agresija se nije promenila u dve pratee
zajednice, ali je skoila zapanjujuih 160% u
Notelu.
Junoafriko istraivanje je takoe koristilo
paljivi istraivaki plan. Autor istraivanja je
poredio tri sline kulturne grupe kako bi procenio uticaj televizije. Grupe koje su prouavane
su bili belci u Sjedinjenim Dravama i Junoj
Africi, i svi Kanaani (od kojih su priblino 97%
bili belci u vreme prvobitnog fokusa istraivanja). I u Kanadi i u Sjedinjenim Dravama, stope ubistava su se skoro udvostruile u roku od
10 do 15 godina posle uvoenja televizije. Do
1974. godine obe zemlje su videle godinju
stopu smrtnih sluajeva usled ubistava koja je
bila dvostruko vea u odnosu na stopu iz 1945.
godine. Zanimljivo je da je tokom tog istog vremenskog perioda Juna Afrika zabranila emitovanje televizije u celoj zemlji. (Belci iz Afrike
nisu eleli da engleski belci dobiju nepotenu
kulturalnu prednost koristei medijum kojim je
dominirala amerika i britanska proizvodnja.)
Zabrinutost u vezi sa nasiljem nije uticala na
odluku.
Dok su druge zemlje videle kako stope ubistava rastu, Juna Afrika je videla kako njene
stope ubistava padaju 7% izmeu 1943. i 1974.
godine. Poto je televizijska zabrana ukinuta u
Junoj Africi, njihova stopa ubistava je vie
nego dvostruko porasla za 13 godina. Tokom
tih godina, zavravajui se 1987. godine, stope
u Sjedinjenim Dravama i Kanadi su ostale u
sutini iste kao i 1974. godine. Paljiva analiza
drugih faktora koji su mogli da utiu na te trendove je ostavila dr Sentervola samo sa zakljukom da je televizija krivac.
ta jo moemo da nauimo na osnovu tog
fenomena? Sentervolovo obimno istraivanje
predmeta televizije i nasilja ga je dovelo do
zakljuka da televizija ima svoj najvei efekat
na decu pre adolescencije.27 Iako ujemo da
nasilne zloine vre deca, veinu ubistava vre
odrasli ljudi. Zbog toga bismo oekivali da mnogi televizijski efekti na nasilje budu odloeni
nekih 10 do 15 godina. Na kraju, bilo bi potrebno toliko vremena da preadolescentno dete
220
dovoljno odraste kako bi izvrilo te gnusne
zloine kao odrasla osoba.
Ova istraivanja utvruju bez ikakve
razumne sumnje da je gledanje televizije
istaknuti osnovni uzrok agresivnog i nasilnog
ponaanja. Kanaani i Junoafrikanci su utvrdili
da je njihov nedostatak pristupa televiziji
nesvesno predstavljao korist za njihove zajednice, odravajui nasilje na niem nivou nego
to bi to inae bilo.
Istraivanje koje je naizgled protivreilo
iskustvima u Kanadi i Junoj Africi je zakljuilo
da televizija poveava agresivnost kod samo
8% populacije. G. Sentervol je ispitao to istraivanje i utvrdio da ne postoji protivrenost.
Njegov saetak je prikazan u tabeli 8.28
Tabela 8. Male promene u proseku ukazuju
na velike promene u krajnosti
Agresivni impulsi, kao veina ljudskih fenomena,
rasporeuju se du zvonaste krive, i na ivicama
se moe zapaziti znaajan efekat: svojstvena
osobina takvog rasporeda zvonaste krive je da
male promene u proseku ukazuju na velike
promene u krajnostima. Prema tome, ako izlaganje televiziji prouzrokuje da se 8% populacije
pomeri sa agresije ispod proseka na agresiju
iznad proseka, sledi da e stopa ubistava biti
dvostruko vea.
Statistika istraivanja veze izmeu agresivnosti kod mladih i televizije mogu da obmanjuju ako se koncentriu na sveukupni proseni
odgovor koji zaista izgleda ukazuje na sumnjivu povezanost. Meutim, mali procenat porasta cele populacije koja postaje agresivnija,
kao to je 8%, u stvari predstavlja dvostruko
veu stopu ubistava, jer je samo mali procenat
populacije taj koji vri vie nasilnih dela od
poetka.
Druga istraivanja su uspostavila vezu
izmeu ranog iskustva sa televizijom i nasiljem
u odraslom dobu. Obimno istraivanje je prvo
razmatralo koliko i koju vrstu nasilja na televiziji su posmatrali osmogodinji deaci. Posle 22
godine, istorija ovih deaka je procenjena u
pogledu krivinih dosijea. Rezultat: televizijsko
nasilje gledano sa 8 godina starosti je zastraujue predvialo ozbiljnost zloina koje su izvrili
do 30 godina starosti.29
Bez tih istraivanja, mnogi bi teko poverovali da gledanje nasilja tokom detinjstva moe
da utie na zloine u odraslom dobu. Ipak, injenice govore same za sebe. Vidim slinu paralelu sa efektima puenja. Kada mlada osoba
pone da pui, teta koja se proizvodi nije
odmah vidljiva, ali sada znamo da na kraju
moe da prouzrokuje znaajne posledice, ak
ugroavajue po ivot. Da bi se spreili problemi godinama kasnije, sa pravom pokuavamo
da utiemo na nau decu da izbegavaju puenje. Zar ne bi trebalo da preduzmemo isti prilaz
i u vezi sa gledanjem televizije?
221
zijskih scena. Odrasli ljudi mogu slino da reaguju, ali uz mentalni napor mogu da se podsete
da se ono to vide ne odigrava stvarno. Deca,
sa druge strane, veruju u ono to vide uprkos
onome to im moda kaete. Don Oldenberg
(Don Oldenberg) je 1992. godine objavio svoj
saetak izvetaja Amerikog psiholokog
udruenja iz asopisa Washington Post. Tu je
izneo zabrinjavajue statistike: dete koje tipino
gleda televiziju 2 do 4 sata dnevno e videti
8.000 ubistava i 100.000 drugih nasilnih dela
pre zavretka osmog razreda.35
Kao to smo videli, kritini period u kome
televizija uzima najvei danak predstavljaju
preadolescentske godine. Ako su u tim najpodlonijim godinama deca bila pod uticajem fiktivnih opisa nasilja, onda su nezakoniti seks i
drugi zloini neizbrisivo utisnuti u njihovim
umovima. Bie im tee kasnije u ivotu da se
odupru odreenom uticaju tih mentalnih slika.
Takvo mentalno zagaenje moe da ima trajne efekte. Kada odrastu i suoe se sa moralnim
izborima, naroito dok su pod stresom, da li e
te slike izbiti na povrinu i oblikovati njihovo
ponaanje? Kao i kod svih nas, osnovni lini
izvor koji svako poseduje je tvrava nae due,
ljudski um. Zar je onda uopte udno da je
nasilje dramatino poraslo u naem drutvu
danas, dok je moralnost znaajno opala?
Meutim, posledice gledanja nasilja u detinjstvu se ne ispoljavaju samo u odraslom
dobu. Kao to je pokazano u Notelovom istraivanju predstavljenom ranije u ovom poglavlju,
nekoliko godina gledanja televizije moe da
prouzrokuje drastian porast u agresivnom ponaanju kod dece. Druga istraivanja prikazuju
istu injenicu.36 Desetine istraivanja su dosledno pokazala da deca imitiraju nasilje koje su
upravo gledala na televiziji.37 Na primer, deca
od 5 do 9 godina starosti koja su izloena svega
3,5 minuta nasilnom televizijskom programu
(Nesalomivi), su bila spremnija da povrede
drugo dete u odnosu na decu koja su gledala
nenasilan program.38
Da bi stvari bile gore, televizijski programi
za decu sadre vie nasilja u odnosu na televizijski program za odrasle. asopis Televizijski
vodi, koji obino podrava televizijsku industriju, nedavno je sadrao iznenaujui lanak pod
nazivom: Da li nasilje na televiziji napada nau
decu?39 Jedan od stavova u tom lanku je utvrivanje najnasilnijeg oblika programa: crtanih
filmova. To nije bilo iznenaenje za naunike
koji prouavaju medije. Raniji podaci koji su
poredili gledanje televizije kod dece i odraslih
222
ta se moe uiniti?
Uz tako razoran uticaj televizije na nae
drutvo, mnogi pogreno smatraju da moramo
da molimo Holivud i televizijsku industriju da
voljno smanje prikazivanje nemorala i zloina.
Mnoge pozive su ve uputili kongresmeni,
ameriki predsednici i raznovrsne dobrotvorne
ogranizacije, ali uzalud. Dr Sentervol je izloio
pogrenost takvog razmiljanja. On ga poredi
sa pozivanjem duvanskih kompanija da voljno
smanje prodaju cigareta kako bi Amerikanci
imali bolje zdravlje.
Njegovo poreenje odgovara. Objavljeni
izvetaj naelnika sanitetske slube o televiziji i
socijalnom ponaanju iz 1972. godine je
zakljuio da je gledanje televizije bilo povezano
sa nasilnim ponaanjem. Pod uticajem te objave, zvaninici televizijskih mrea su obeali da
e smanjiti nivo nasilja u svojim programima.
Meutim, kada je praksa industrije 10 godina
kasnije analizirana, oni nisu ispunili svoja
obeanja.48 ta je moglo da sprei televizijske
magnate da smanje nasilni program? Jednostavna injenica: to se vie nasilja i grotesknih
scena prikazuje na televiziji, to je vii Nilsonov
rejting, koji diktira zaradu od reklamiranja.
223
vizijskih vesti. ak moete i da preuzmete nove
fotografije i video snimke po vaem izboru
preko kompjutera.
ivimo u vremenu u kome najbolji izvori
informacija nisu obezbeeni televizijom. Viler
(Wheeler) istie tu injenicu: ...Tekst celokupnih veernjih vesti ne iznosi vie od polovine
jedne strane izvetaja u novinama.50 tavie,
praene su nizom reklama koje rasteu vreme
gledanja koje se moe daleko bolje iskoristiti.
Televizija je zapravo - kutija za zabavu. ak su
i sami producenti televizijskih vesti otvoreno
naveli da smatraju da su televizijske vesti zabava. Shodno tome, moraju da budu fotogenine
i uzbudljive kako bi bile prihvatljive za gledaoce.
Ako program nije osmiljen da bude zabavan,
veina gledalaca prelazi na drugi kanal.
Televizijske vesti imaju sopstvenu koliinu
prikazivanja nasilja. Nasilje sada preovladava
TV programom do te mere da se uvuklo u televizijske vesti lokalnih stanica u sve veoj koliini. Kompanija Detroit News je istraila 40 televizijskih emitovanja vesti na etiri stanice u
decembru 1996. godine i januaru 1997. godine,
i utvrdila da je zloin bio daleko najei tip
prie na svakoj stanici.51 Takoe su otkrili da
su pria o katastrofama: nesreni sluajevi,
poplave, meave bile na drugom mestu. U
velikoj meri na sve etiri stanice uopte nije bilo
pria o lokalnim politiarima i vladi, obrazovanju, itd. Vie ne moemo pobei gledanju nasilja prebacujui program na vesti.
Sada su dostupni kontrolori kanala koji e
blokirati izabrane kanale. Kontrolori se takoe
mogu programirati da blokiraju sve kanale u
odreenim intervalima vremena. Govori se o
drugim tehnologijama koje mogu da obezbede
zabrinutim roditeljima nain za kontrolu.
Meutim, postoje problemi. Novija istraivanja
u vezi sa V-ipom otkrivaju zabrinjavajuu injenicu: bez obzira koliko su prefinjene naprave
za ograniavanje televizijskih programa, one su
od ograniene koristi ako ne postoji nekakav tip
jasnog i jednolinog sistema procenjivanja koji
dozvoljava roditeljima da odaberu koje e emisije zabraniti. ak i kada bi se pitanja procene
reila, roditelji moraju da urade domai zadatak
i iskoriste tehnologiju to bi moglo da bude
preveliko oekivanje od mnogih ljudi u naem
drutvu. Najjednostavniji, najjeftiniji, najpozitivniji i najefektivniji metod kontrole je verovatno onaj koji smo mi upotrebili u svojoj porodici
potpuno uklanjanje televizora. To u potpunosti odstranjuje problem jednom zauvek.
Pre nekoliko godina vesti su prenele priu o
nekim stanovnicima Bombaja, u Indiji, koji su
224
se na drastian nain pobunili protiv televizije.
Stotine ljudi kojima je bilo dosta televizijskog
nasilja i seksa su izbacili svoje televizore kroz
prozore, decembra 1994. godine. Danas nijedan od 1.200 stanovnika ovog uvenog bombajskog susedstva ne poseduje televizor. Oni
izjavljuju da su se kao rezultat toga poboljali
njihovi porodini ivoti.
Mnogi oseaju da ne bi mogli da se izbore
sa promenama u svom nainu ivota koje bi bile
prouzrokovane odricanjem od televizije. ime bi
mogli da ispune svo to vreme? Postoji niz
porodinih aktivnosti, hobija, poboljanja
doma, i drugih aktivnosti spomenutih pred kraj
ovog poglavlja koja mogu korisno da ispune
vreme. U 12. poglavlju o eonom renju navodim istraivanje koje je izvrila novinska kompanija Detroit Free Press. Kada je ljudima
plaeno da se odreknu televizije mesec dana,
neki su provobitno imali velike potekoe, ali su
do kraja istraivanja pronali obilje konstruktivnih aktivnosti. U stvari, ako smo zainteresovani za izgradnju karaktera i spreavanje nasilja, najbolja stvar koju moemo da uinimo sa
vie slobodnog vremena je planiranje aktivnosti koje pomau koncentrisanju naih umova na
moralne misli.
Ve citirani autor je bio vrst zastupnik ovog
koncepta dok je govorio o uenjima Biblije.
Njegova opomena u pogledu ovoga je navedena u tabeli 15.52
Tabela 15. Menjamo se u skladu sa onim
to posmatramo
Posmatrajui postajemo izmenjeni. Ako dopustite svom umu da se bavi razmatranjem nesavrenosti i moralnih deformiteta drugih, biete promenjeni u isto oblije. Postaete deformisani po
karakteru, i mentalno jednostrani i neuravnoteeni. Neka se va um bavi savrenim ivotom
Isusa Hrista. Ako su misli skoncentrisane na
Njega, i ako je razgovor o nebeskim temama,
onda moemo da se preobraavamo u to isto
oblije iz slave u slavu. Imaete deo u Boijoj
prirodi, ako uteknete od telesnih elja ovoga
sveta.
225
226
Ovi nalazi su slini malopreanjem istraivanju sportova i istraivanju hokeja. U sreditu takmiarskih sportova, negativne karakterne
crte imaju potencijal da se razvijaju.
Uprkos ovim istraivakim dokazima, Mirikl i
Ris ukazuju da je trenutna saglasnost meu
sportskim strunjacima za mlade da takmiarski sportovi generalno ne ispoljavaju negativan
efekat na uesnike. Meutim, ako smo zabrinuti za tanane efekte na karakter, mislim da postoji veliki razlog za zabrinutost. Smanjena
portvovanost za druge ili poveano rivalstvo
moda izgledaju beznaajni i bez bilo kakvog
vidljivog uticaja na drutvo; ipak, ta se deava
nekoliko godina kasnije kada se te tenje ispolje prilikom gubitka posla praenog upozorenjem o isterivanju iz kue? Da li je takva osoba
sklonija nasilju u odnosu na osobu bez sportskih iskustava? Neki strunjaci mogu da kau
da odgovor lei u oblasti pretpostavki. Meutim, ja bih odgovorio: da li moemo da priutimo da rizikujemo kada itav niz istraivanja
pokazuju da uestvovanje u sportovima ima
tetne efekte, i da smo u agoniji epidemije
nasilja? tavie, zbog zvonastih karakteristika
ljudske agresije, kao to je ranije naznaeno u
tabeli 8, mali porast prosene agresije rezultuje
velikim promenama na krajnostima ljudske
agresije i zbog toga e imati znaajan uticaj na
statistike o nasilju. Dovoljno sam proitao da
bih zakljuio da takmiarski sportovi ne izgrauju karakter kod dece u osnovnoj koli ili u 8.
razredu; sasvim suprotno, oni tete karakteru.
Otar porast uestvovanja kolske dece u takmiarskim sportovima moe veoma lako da
bude jo jedan razlog zato nasilje u naem
drutvu nastavlja da raste meu mladima.
ta je sa starijim sportistima koji se takmie
na koledu? Da li sportovi izgrauju njihov
karakter? Istraivai su nedavno razmatrali
preko sto sluajeva silovanja, pokuaja silovanja i seksualnog zlostavljanja na NCAA koledima.62 Na deset ispitanih kola, 19% napada
227
Sport
Ime
Krivino delo
Boks
Majk Tajson
Koarka Skoti Pipen
Silovanje
Maltretirao verenicu
gurajui je na kola
Bejzbol Deril Stroberi Nekoliko kunih
prebijanja
Bejzbol Vil Kodero
Prebijanje svoje ene
Hokej
Mark Ficpatrik utiranje svoje trudne
ene
Golf
Don Dejli
Prebijanje svoje ene
Ragbi
Den Vilkinson Udaranje svoje trudne
devojke u stomak
Ragbi
Voren Mun
amaranje i davljenje
svoje ene
Ragbi
Doni er
Napad na svoju enu
Ragbi
Teko Braun
amaranje devojke,
bacio je na zemlju
Ragbi
3 SMU igraa Teak seksualni napad na
devojicu od 16 godina
Ragbi
Rahsetnu Denkins Silovanje
Ragbi
Volter Smit
Napad na svoju devojku
Ragbi
3 igraa Ajdaha
Silovanje
Ragbi
Nilo Silvan
Napadanje i silovanje
devojice od 17 godina
Ragbi
O. D. Simpson Ubistvo svoje ene i
njenog pratioca
(Mike Tyson, Scottie Pippin, Darryl Strawberry, Will Codero,
Mark Fitzpatrick, John Daly, Dan Wilkinson, Warren Moon,
Johnnie Church, Teako Brown, Rahsetnu Jenkins, Walter
Smith, Nilo Silvan, O.J. Simpson)
U stvari, takvi primeri verovatno predstavljaju samo vrh ledenog brega. Pre nego to se
O. D. Simpson pojavio na suenju zbog ubistva, dobro poznata istorija njegovih navodnih
dugoronih zlostavljanja ene ukazuje da
mnogi sportisti esto prolaze olako kada je
zakon u pitanju. Mirikl i Ris su izrazili istu
zabrinutost: Mogue je da se (zakonski)
autoriteti ponaaju drugaije prema sportistima, popustljivije, u odnosu na nesportiste
slinih socijalnih pozicija.68
tavie, mnogi se pitaju kako takvi istaknuti i disciplinovani sportisti mogu da budu toliko
228
ipak, mnogi ga pozdravljaju. Na primer, ne tako
davne sezone, koarkaki igrai Detroit Pistonsa
su dobili neobino veliki broj kazni zbog svog
nesportskog ponaanja. Meutim, veliki broj
njihovih navijaa je bio ponosan na to i nazvao
lokalne heroje: Detroitski loi momci. Te rei
su se pojavile na nalepnicama i majicama, i
pronale svoj put do novina i sportskih
asopisa.
Amerika javnost je u velikoj meri verovatno nesvesna to se tie dva zakljuka koji su
izgleda jasni na osnovu naune literature o
sportu: 1. Ideja da sport izgrauje karakter
predstavlja mit. 2. Istina je da sportovi u stvari
imaju tenju da prouzrokuju pad karaktera.
Dr Mirikl i Ris u svojoj knjizi Lekcije iz
svlaionice navode to na sledei nain:
Rezultati duboke analize moralnog razmiljanja kod sportista su pokazali da sportisti imaju
tenju da zanemare moralne odluke smatrajui
da one nisu njihova odgovornost, a takoe
ispoljavaju i egoistinu predrasudu kada procenjuju koje je nasilno ponaanje odgovarajue. tavie, sportisti su skloni da usvoje
manje napredan oblik moralnog razmiljanja
kako bi opravdali agresivno ponaanje u odnosu na nesportiste. Verovanje da uestvovanje u
sportovima dovodi do razvoja crta linosti korisnih po drutvo, da proizvodi bolju osobu i da
izgrauje karakter u srednjoj koli ili u bilo kom
drugom kontekstu, nije ni na jedan nain
opravdano. Sasvim suprotno, istraivanja moralnog razmiljanja sportista tee da proizvedu
negativnu, a ne pozitivnu sliku.71
Dok mi kao nacija ne uvidimo te probleme i
ne donesemo odluke u skladu sa njima, sportisti e i dalje dobijati velike koliine novca. Ti
dolari uloeni u sportiste u osnovnoj, srednjoj
koli i na koledu e nastaviti da troe fondove
obrazovnih aktivnosti. tavie, te investicije govore naoj omladini o prestiu i privilegijama
koje se dobijaju bavljenjem sportovima umesto
znaaja vetih, produktivnih radnika. Veliki up
sa zlatom u zemlji profesionalnog vrhunskog
sporta e nastaviti da privlai veliki broj mladih
ljudi u oblasti takmienja koje e na kraju pokvariti njihove osobine.
Svestan sam da je to veoma osetljiva tema.
Sportovi imaju snaan uticaj na iroke segmente naeg drutva, ali svi moramo da budemo svesni koliko takmiarski sportovi utiu na
nau omladinu. Mnogi roditelji veruju da pozitivno utiu na svoju decu ohrabrujui ih da se
takmie u sportovima. Troe vreme i napore
kupujui im opremu i vozei ih na treninge i
utakmice. Naalost, mnogi su u velikoj meri ili
potpuno nesvesni tete koju mogu da proizvedu kod svoje dece. Istina je da postoje neki
sportisti koji, zbog svog okruenja i drugih svojih crta karaktera, nikada nee imati problema
usled tih uticaja. Meutim, mnogi drugi hoe.
Takoe bih morao da naglasim da postoje
drugi uticaji na nau omladinu koji su gori od
sporta. Ako bih morao da biram izmeu toga da
moje dete igra u veernjoj bejzbol ligi ili da
bude lan neke bande, bez razmiljanja bih
izabrao ovo prvo. Iskreno, mislim da je to jedan
od razloga zbog koga sportovi tee da izgledaju dobri. Ako uporedimo mladog sportistu sa
njegovim vrnjakom koji koristi droge ili je lan
neke bande, sportovi izgledaju kao zdrav uticaj.
Iako sportovi mogu da imaju vrednost u dranju nekoga dalje od loijih aktivnosti, moramo
uvek imati na umu da postoje uroeni problemi
sa takmiarskim sportovima. Bolje alternative
zaista postoje, kao to emo videti.
229
230
Izgledalo je da je skoro svako pogoen plimom
kvarenja. Iako ne verujem da je Amerika jo
uvek dola do take do koje je doao taj grad,
postoje neke upeatljive paralele. Grad koji je u
pitanju je Sodom, sa drevnog Bliskog istoka.
Ceo svet je uo za Sodom. Njegova istorija
je dokumentovana u Bibliji. Re sodomija je
izvedena iz imena ovog grada; ona oznaava tip
zloina koji je redovno vren u Sodomu. Nasilje
i seksualni zloini su izgleda bili na vrhu liste u
toj drevnoj gradskoj oblasti. Zanimljivo je da
Biblija obezbeuje etiri razloga za te zloine,
kao to je navedeno u tabeli 26.
Tabela 26. Grenost u Sodomu
Evo, ovo bee bezakonje sestre tvoje Sodoma: u
ponosu, u izobilju hleba i bezbrinom miru bee
ona i keri njezine, a ne pomagahu siromahu i
ubogome. (Jezekilj 16,49)
231
doma. Danas u Americi, uprkos nedavnim reformama, socijalna pomo i dalje obezbeuje
vie od osnovnih potreba za mnoge graane sa
niskim prihodima. Amerikanci koji ive u siromatvu poseduju vie maina za pranje sudova po glavi od svih ljudi u Holandiji, Engleskoj i
Italiji; vie maina za suenje vea od svih ljudi
u vedskoj; vie video rekordera od svih ljudi u
zemljama zapadne Evrope bez Britanije; i vie
mikrotalasnih penica od svih ljudi u bilo kojoj
evropskoj zemlji.78 Naa zemlja zaista ima obilje hleba kao to je imao i Sodom.
ak i kada bi bilo tano da mnogi ive u
istinskom siromatvu, ono nije uzrok nasilja i
zloina kao to bi mediji voleli da verujemo. Ako
bi siromatvo prouzrokovalo nasilje, najvee
nasilje kod nas bi trebalo da bude u vreme
Velike krize. Iznenaujue je da je stopa zloina bila daleko manja u vreme Krize nego to je
danas. Ljudi su gladovali na ulicama, gladovali
u svojim domovima. Hrana je bila oskudna; bilo
je malo novca; sve to je imalo vrednosti je bilo
retko u vreme Velike krize, pa ipak se nai graani nisu meusobno ubijali kao rezultat toga.
Obilje hleba umesto da bude blagoslov za
Sodom, postaje kletva. Blisko je povezano sa
treim uzrokom koji je naveo prorok Jezekilj obiljem dokonosti. Dokonost esto nastaje
direktno od obilja hleba. Oigledno da u
Sodomu veliki broj ljudi nije morao da radi kako
bi stalno imao hleb na stolu. Mi imamo mnogo
dokonosti u naoj zemlji zbog slinih razloga.
Svakako je vredno razmotriti da dokonost, a ne
samo siromatvo, moe da bude jedan od razloga zato u Americi najsiromanije klase imaju
nesrazmerne stope zloina. Kada ljudi primaju
pomo ili ekove za nezaposlene, po definiciji
oni ne rade, otvarajui na taj nain mogunost
za dokonost. Stara izreka navodi da je dokon
um avolje igralite. Kasnije emo u ovom
poglavlju videti vie o dokonosti.
etvrti razlog identifikovan za zloine u
Sodomu je nepruanje pomoi siromanima. A
ne pomagahu siromahu i ubogome. Oigledno
je bilo nekih, ak i u Sodomu, koji su bili istinski siromani. Nae drutvo danas ima isti problem. Mnogi su postali bezoseajni u vezi sa
onima kojima je potrebna pomo. Oni oekuju
da se vlada pobrine o siromanima i nesrenima. Ako je nekome neophodna pomo, oekuje se od vlade da obezbedi smetaj i potporu.
Izgleda da mnogi oseaju da ako oni kojima je
potrebna pomo ne mogu da se kvalifikuju da
je dobiju od vlade, onda je ni ne zasluuju;
prema tome, ja im neu pomoi. Dakle, u
naem velikom drutvu postoji velika nezainteresovanost za siromane i uboge.
232
Tabela 27. Porodine i drutvene aktivnosti
-
Porodina okupljanja
Uite decu da izraavaju zahvalnost
Pozivajte u goste svoje prijatelje
Specijalno pripremljeni obroci za vikend
Posebne prilike okupljanja ire porodice
Odravanje kontakta telefonom
Davanje potpisanih knjiga na poklon
Pravite i prikazujte kune video snimke
Neka deca danas odgovaraju tupim pogledom kada ih upitaju koji je njihov hobi. Za decu
bez hobija se nije ulo pre nastanka televizije.
Usmeravanje dece ka zanimljivim i zdravim
aktivnostima koji se slau sa njihovim linostima i sklonostima nee samo stimulisati kreativnost, ve e proizvesti i trajno samopotovanje.
Izgleda da postoje neiscrpni izvori u
lokalnim bibliotekama koje bi deca trebalo da
znaju da iskoriste. Kada vam deca postave pitanje na koje ne moete da odgovorite, odvedite
ih u lokalnu biblioteku ne samo kako bi mogla
da potrae odgovor, ve im pomognite na zanimljiv nain kako bi pronali odgovore na sopstvena pitanja. esto e se pronalaenjem odgovora na sopstvena pitanja ispoljiti mnogo
razumnijih pitanja i biblioteka e postati
zabavno mesto na kome se pronalaze odgovori.
Pletenje se moe ugraditi u porodino
naslee i tradiciju, i ovu aktivnost kao i ivenje
mogu upranjavati i mladi i stariji.
Deca kao i odrasli mogu lake da naue da
sviraju na jednom ili vie muzikih instrumenata u domu bez televizora. Niz naunih istraivanja ukazuje da razvoj naroito klasinih
muzikih vetina moe da povea inteligenciju
kao i sposobnosti pamenja. O ovome se vie
govori u 12. poglavlju o eonom renju mozga.
Bez televizije imaete vremena da upranjavate fizike aktivnosti koje e ojaati um i
telo. Neki predlozi su navedeni u tabeli 29.
Tabela 29. Fizike aktivnosti
-
233
dana, moja ena priprema listu dnevnih poslova koje nai deaci stari 5 i 4 godine treba da
izvre narednog dana. Kada se probude, idu do
kuhinje da bi videli za koje dnevne poslove su
odgovorni tog dana, kao to je pomonik
kuvara, postavljanje stola, pomaganje oko
sudova posle obroka, bacanje smea, brisanje
praine, rad u dvoritu i pospremanje igraaka;
takoe mogu da budu ukljuene stavke kao to
je muzika praksa, kola, itd. U vreme ovog
pisanja, oni dobijaju etiri ili pet poslova
dnevno koje treba da izvre. Svakog dana kada
uspeno zavre svoje kune poslove bez prigovora ili prisiljavanja, dobijaju zvezdicu koja se
stavlja ispod njihovog imena na friideru. Kada
se skupi pet zvezdica dobijaju iznenaenje
koje moe da predstavlja vreme od nekoliko
asova u parku sa mamom u vonji bicikla,
bojanka, posebna igraka, knjiga, itd. Iako postoji mnogo naina da se deca naue znaaju
kunih poslova, znaajno je da se naue.
Dom treba da bude mesto koje je udobno i
s vremena na vreme dovoljno tiho kako bi
omoguilo kreativno miljenje. uvanje deijih
slika, kao i posedovanje slika prirode, koja se
mogu prouavati i u kojima se moe uivati bez
ometanja televizije, donee veliko zadovoljstvo.
Doputanje deci da pomau u okviru svojih
mogunosti u ureivanju stana stvorie dodatno interesovanje kod njih.
Deca moraju da naue koliko je blagotvorno
pomagati onima kojima je pomo neophodna.
U svakoj zajednici postoje ljudi kojima je potrebna pomo. Pomaganje invalidima, koji ive
sami, u kunim poslovima ili poslovima u dvoritu, kao i ukljuivanje mladih u zdrave projekte zajednice nauie decu da trae ta osveavajua i vredna iskustva.
Provodite vreme u povezanosti sa porodicom u cilju razvijanja porodinih vrednosti. Neki
od predloga u tabeli 30 mogu da budu od
koristi.
Bez televizije u domu bie daleko lake rutinski upranjavati te rekreativne aktivnosti koje
e verovatno biti i prijatne i ujedno vredne
seanja.
Zakljuak
Nasilje e ostati ako se ne izvre neke
drastine promene. Nisam pokuao da definiem celokupan opseg problema, niti da
opiem sve neophodne promene za potpuno
reavanje ovog drutvenog parazita. Meutim,
verujem da moemo da uinimo mnogo kako
bismo pomerili teite od rastueg problema
nasilja linom posveenou na tri zadatka koja
su naznaena na poetku poglavlja:
- Izbegavanje supstanci koje menjaju svest,
ukljuujui alkohol.
- Preispitivanje vrednosti i usvajanje visokih
moralnih principa.
- U svoje slobodno vreme birajte zdrave
aktivnosti koje istinski izgrauju karakter istovremeno izbegavajui aktivnosti povezane sa
razvojem nepotrebne agresivnosti.
Uz posveenost svih nas ovim zadacima,
preokrenuemo trenutni trend poveanog nasilja, i okrenuti ga u smeru zaustavljanja njegove
plime.
14. poglavlje
Pritisci spolja
Stres je va odgovor na stresore
Zagaenje
Krajnji rokovi
Vruina
Preoptereenost
Porodini odnosi
Finansije
Smrt
Bolesti
235
Koristi od stresa
Neki odgovori na stres mogu da budu korisni. Iako veina razmilja o stresu kao neem
negativnom, dr Seli (Selye) je uvideo i dobar i
lo tip stresa. Sili je definisao potres kao stres
koji je tetan ili neprijatan,2 dok je stres koji
rezultuje prijatnim ili zadovoljavajuim iskustvima nazvao eustres.3 Dr Filip Rajs (Phillip Rice)
je istakao da eustres moe da pobolja na
oseaj svesnosti, unapredi budnost, i moe da
pobolja sposobnosti. Njegovi primeri su stres
pri sportskom takmienju, pozorinom izvoenju ili venanju.4 Ovu vezu su prvi put objavili
1908. godine, R. M. Jerkes (R. M. Yerkes) i D.
D. Dodson (J. D. Dodson).5 Jerkes-Dodsonov
zakon ili kriva opisuje odnos izmeu stresa i
radnih sposobnosti. Njihova kriva je prilagoena i ilustrovana na slici 1.
Jerkes-Dodsonov grafikon poredi pritisak na
poslu i radne sposobnosti. Umesto pritiska na
poslu mogli bismo podjednako lako da stavimo
izraz stresor. Bez obzira na izraz koji koristimo, pritisak na poslu moe da utie na radne
sposobnosti na negativan ili pozitivan nain. Na
Dodatni
pritisak
na poslu
Premali
pritisak
na poslu
Preoptereenje na
poslu
Nizak
Niska
Visok
Pritisak na poslu
krajnjoj levoj strani grafikona na kojoj je pritisak na poslu nizak, radne sposobnosti su
takoe niske. Osoba nije dovoljno podstaknuta
da bude veoma produktivna. Kreui se udesno, kako pritisak na poslu i podstaknutost rastu,
radne sposobnosti takoe rastu dolazei do
maksimalne vrednosti. To je oznaeno kao
optimalni pritisak na poslu. Kada osoba
dostigne taj optimalni nivo sposobnosti, dodavanje pritiska e prouzrokovati da se radne
sposobnosti umanjuju. Na kraju, veoma visok
pritisak/visoko stresno okruenje rezultuje krajnje siromanim radnim sposobnostima. Ako je
cilj maksimalna delotvornost, ni prekomeran,
niti mali pritisak nisu optimalni.
Ta opaanja ilustruju da su, suprotno popularnom miljenju, stres i stresori neophodni elementi u naim ivotima. U stvari, oni su
neophodne komponente efikasnog, korisnog,
produktivnog i zadovoljavajueg ivota. Ovi
uvidi obezbeuju objanjenje za osobe koje
izgleda napreduju, suoene sa mnogo spoljanih pritisaka. Ne samo da su produktivne i
pozitivne, ve se takoe ne razboljevaju i imaju
zdrave odnose sa drugim ljudima.
U ivotu, svako od nas ima sopstvenu
Jerkes-Dodsonovu krivu. Nekima je potreban
veliki radni pritisak, izazov ili stres, kako bi ostvarili optimalni nivo radnih sposobnosti. Taj isti
nivo stresa bi nadvladao druge. Svejedno, princip je isti za sve. Svako od nas postie najbolje
rezultate uz odreeni nivo stresa. Premalo ili
previe stresa je kontraproduktivno.
Odreeni nivo stresa je takoe neophodan
u naim drutvenim meuodnosima i drugim
aspektima naih ivota. Ne bismo eleli da izbegnemo pritiske i stresove ivota. Oni obezbeuju motivaciju i pomau nam da ostvarimo
236
vie nego to bismo inae ostvarili. Svima nama
je potrebno da imamo dobre razloge da ujutru
ustanemo. Ako su nai mehanizmi za izlaenje
na kraj sa stresom nedirnuti, esto emo moi
da podnesemo i ak da napredujemo pri veem
pritisku i da postanemo efikasniji i produktivniji.
Jedan od ciljeva ovog poglavlja je da
ponudimo monije mehanizme za izlaenje na
kraj sa stresom. To moe da dopusti itaocima
da podnesu vie stresora, tako da e poveanje stresa raditi za njih, a ne protiv njih. Kao to
je Rajs to izneo: Cilj upravljanja stresom nije
da se stres u potpunosti odstrani, ve da se
kontrolie kako bi optimalan nivo probuenosti
bio prisutan.6
237
238
ju vakcinisani od duhovnih potresa zbog sistema verovanja koji usvajaju. Poto sam ja biblijski religiozan, veina mog iskustva sa snanim duhovnim sistemima verovanja dolazi sa biblij-ske take gledita. Zapazio sam da postoje
neke osobe koje nikada ne izgledaju potresene
bez obzira sa ime su suoene. Uopteno, usvojili su biblijske principe kao to su: A znamo da
onima koji ljube Boga sve ide na dobro.
(Rimljanima 8,28) ak i kada se stvari koje
izgledaju loe dese takvim osobama, oni veruju
da e to na kraju dovesti do neeg dobrog.
Sa druge strane, postoje ljudi, ukljuujui
one koji se izjanjavaju da su biblijski religiozni,
koji su usvojili druge duhovne principe, a koji
nisu ni od pomoi, niti su biblijski. Jedan od
takvih principa je takozvana doktrina napretka. Ona ui da ako je osoba dovoljno dobra (ili
ima dovoljno vere), onda e on ili ona imati
koristi kao to su finansijski napredak ili izleenje od bilo koje fizike bolesti. Kada duhovni
sistem ne moe da ugradi potekoe u pozitivan
pogled na ivot, hronini stres moe da proizvede neke uznemiravajue duhovne efekte.
Neki primeri su navedeni u tabeli 7.
Tabela 7. Duhovni efekti prisutnog stresora
-
239
Glavne bolesti
Druge bolesti
- Kardiovaskularne
bolesti (npr. bolest sranih
- Stanja povezana sa
miiima (npr. glavobolje
arterija i log)
Rak
Depresija
Angina pektoris
Diabetes mellitus
Tubekuloza
Reumatoidni artritis
Hipertenzija
irevi
Sida
240
Prve epizode velike depresije su se istorijski javljale u srednjem dobu. Sada esto vidimo
te prvobitne epizode sa 25 godina starosti ili
manje. tavie, oni koji su trenutno u srednjem
dobu izloeni su veem riziku od doivljavanja
velike depresije sada nego u prethodnim generacijama. Koji su razlozi za taj porast? Neki su
ukazali da postoji vie razloga za depresiju u
naem drutvu. Drugi su tvrdili da je danas
manje ljudi razvilo odgovarajue mehanizme za
izlaenje na kraj sa stresom.
Do sada smo ispitali neke od rairenih fizikih, mentalnih, drutvenih i duhovnih efekata
Zdrava prilagoavanja
Prva kljuna mera za kontrolu stresa je ono
to ja nazivam zdravo prilagoavanje. Da bih
to ilustrovao, razmotrite sledeu situaciju: spavate nou pored otvorenog prozora, i budite se
u etiri ujutru jer vam je hladno to je fiziki
stresna situacija. Kakve su vae mogunosti?
Jedna je da ustanete i da uzmete jo jedno
ebe. Druga je da ukljuite grejanje. Trea
mogunost je da ustanete i zatvorite prozor.
etvrta bi bila da prvo zatvorite prozor, a zatim
se obuete i pripremite za dnevni posao
naroito ako ste sasvim budni i oseate se
osveeni. Ako izaberete poslednju mogunost,
stresori su se moda zapravo preokrenuli u
prednost. Ako ste zaista imali odgovarajui san,
stresori su radili za vas umesto protiv vas.
Ustajete ranije i ostvarujete vie nego to biste
inae uradili. Na kraju, to ustajanje u etiri sata
ujutru vam je verovatno pomoglo da se oslobodite stresa. Pomoglo vam je da otklonite
potencijalne stresore: moda ste platili neke
raune, oistili kuhinju, ili zavrili projekat koji
ste sa posla doneli kui. Iako bismo mogli da
razmatramo vrednosti svake od 4 razliite
mogunosti za reavanje problema hladne
sobe, sve one u stvari predstavljaju primere
zdravog prilagoavanja. U svim tim scenarijima
reili ste problem stresora i nastavili sa ivotom.
ta bi onda bila ilustracija nezdravog
odgovora? Jedan primer bi bio pokuaj da se
stresor ignorie, da se nastavi leanje u krevetu i da osoba pokua da se ponovo uspava.
241
242
ka ukazuje da postoje merljive koristi po zdravlje od ovakvog pristupa kakav nalae i Biblija.
Jedan nain posmatranja ovog pitanja je
prouavanje medicinske literature o predmetu
volonterizma. Uopteno gledano, ovakva
istraivanja prouavaju ljude koji su se posvetili
pomaganju onima oko sebe pruajui im
besplatne usluge. U nedavnom istraivanju na
penzionerima, oni koji su volontirali vie od 10
sati sedmino pokazivali su vei oseaj smisla
to je potvreno znaajno boljim rezultatima na
specifinom testu svrhe ivota.21 Pomaganje
drugima obezbeuje oseaj smisla ili svrhe u
ivotu koji je sutinski u izlaenju na kraj sa
odreenim stresorima. U jednom istraivanju
lekara, oni koji su imali vei oseaj svrhe u ivotu imali su manje izraenu teskobu u vezi sa
smru strah od nje moe biti veliki stresor.
Utvreno je da uestvovanje u ivotima
drugih na socijalnoj osnovi ostvaruje znaajne
fizioloke koristi. Na primer, u jednom istraivanju pacijenata koji su nedavno podvrgnuti
operaciji srca, vii nivo drutvenog uestvovanja je bio povezan sa boljim zdravljem 6 meseci posle operacije.23 Ovi kumulativni dokazi u
istraivakoj literaturi jasno ukazuju na koristi u
smanjivanju stresa koje nastaju usled ukljuenosti u ciljeve koje potuju i Bog i ovek. Dobro
je utvreno da oni koji prolaze kroz ivot ispunjavajui sopstvene elje, ali ne obazirui se na
potrebe drugih, u stvari uskrauju sebi koristi
po zdravlje koje prua portvovanost. Svako od
nas treba u stvari da postane lino ukljuen u
ciljeve koje odobrava Bog, i koji pomau
oveanstvu.
Knjiga proroka Isaije u 58. poglavlju iznosi
dalje uvide koji se odnose na lino zdravlje
usled vrenja dobrih dela. Zapazite odeljak
naveden u tabeli 11.
Tabela 11. Poboljanje imunog sistema
I ako otvori duu svoju gladnome, i nasiti duu
nevoljnu; tada e zasjati u mraku videlo tvoje i
tama e tvoja biti kao podne. Jer e te Gospod
voditi vazda, i sitie duu tvoju na sui, i kosti
tvoje krepie, i bie kao vrt zaliven i kao izvor
kojemu voda ne presie.
(Isaija 58,10, 11)
Kada nasitimo duu nevoljnu, doivljavamo Boije specijalno vostvo i blagoslov. Dok
prolazimo kroz line periode krize, duhovno
moe da izgleda kao da se nalazimo u periodu
sue odseeni od svake duhovne i emocionalne hrane. Meutim, ak i u tim situacijama,
Bog obeava da e da zadovolji nae due ako
243
Planirajte pravilno
etvrti kljuni pristup za kontrolu stresa je
izdvajanje vremena za pravilno planiranje i
organizovanje. Mnogi ljudi pate od problema
vezanih sa stresom jer se nisu dobro organizovali. ivot postaje zbunjujui i nesiguran bez
reda i organizacije. U Jevanelju po Luci, u 14.
poglavlju, Isus je postavio pitanje koje rasvetljava ovu temu. Njegove rei su navedene u
tabeli 12.
Pravilno planiranje i organizacija su potrebni pre poetka posla, da bi se utvrdilo ta je
neophodno da bi se ostvario zadatak. Svi moemo da se setimo primera u sopstvenim ivo-
244
marljivo ui ne treba da se brine da e nastavnik nainiti ispit previe tekim, ili da uenje
nee pomoi, ili da e neprolazna ocena biti
rezultat.
Zabrinutost i teskoba oko stvari koje ne
moemo da promenimo su samoporaavajue.
Niko danas ne moe da kae ta e se sutra
desiti. Meutim, ako problem postoji danas i
treba ga danas reiti, onda bismo morali da se
pozabavimo njime danas. Za to je potrebno
planiranje, organizacija i motivacija. Meutim,
pre nego to budemo imali vremena ili prilike
da reimo neko pitanje, ne bi trebalo da se
brinemo o njemu. Isus nas poziva da izvrimo
rad koji god je potreban ili planiranje koje je
neophodno za danas. U isto vreme savetuje nas
da ne patimo zbog budunosti. Takva zabrinutost e uvek biti izvor znaajnog stresa i bie
kontraproduktivna.
Dimenzija osloboenja od zabrinutosti ne
mora samo da donosi korist u vezi sa upravljanjem stresom, ve takoe moe da ima duboke fizioloke koristi u vezi sa naim telesnim
funkcijama. Kao to sam istakao u poglavlju o
eonom renju, spontana regresija raka moe
biti povezana sa mentalnim stavom koji je
osloboen brige. Kod spontane regresije, osoba
sa smrtonosnim rakom preivljava nezavisno od
bilo kakvog leenja. Na osnovu istraivanja
Judira Ikemija, dr Leri Dosi je zapazio: esto
stav posveenosti i prihvatanja nalik molitvi, a
ne gruba agresivna molitva za odreeni ishod,
ukljuujui uklanjanje raka, prethodi izleenju.24 On dalje istie: Svi pacijenti (koji su iskusili spontanu regresiju raka) su se u potpunosti predali Boijoj volji nakon to su saznali
da imaju rak.25 Veza sa Bogom kroz molitvu i
spremnost da se prihvati ak i loe zdravlje i
bolest mogu najbolje da poploaju put ka isceljenju.
tavie, teskoba ima sposobnost da zaobie
jedan od najznaajnijih izbora naina ivota za
otklanjanje stresa, to jest odgovarajui odmor.
etiri dimenzije odmora su predstavljene u 20.
poglavlju: Iznad vodeih uzroka smrti. Dva
zapaanja u vezi sa odmorom su ovde primenljiva. Prvo, san je neophodan obnavljajui
proces koji je potreban za odravanje naih
maksimalnih izvora mehanizama za izlaenje na
kraj sa stresom. Drugo, strunjaci koji se bave
snom identifikuju stres i teskobu kao kljune
uzroke nesanice. Dr Dejms Perl (James Perl) u
svojoj knjizi: Spavajte pravilno za pet noi
(Sleep Right in Five Nights) opaa da je bes,
jedan od najuobiajenijih ljudskih odgovora na
stresore, uzrok nesanice kod velikog broja
245
Neke porodice formalno izraavaju zahvalnost i slavu Bogu u vreme obroka. To je dobar
poetak, ali duh zahvalnosti i hvale ide iznad
nekoliko kratkih molitvi svakog dana. On ukazuje na neprestani stav zahvalnosti za sve dobre
darove koje nam je Bog dao. Takvo uvianje
Boijeg blagoslova e veoma doprineti otklanjanju potresa.
Duh zahvalnosti i hvale bi trebalo da se
probudi u svima nama u SAD zbog mnogo
blagoslova koje nam je Bog dao. Postoji otar
kontrast izmeu mnogih povoljnosti koje prosean Amerikanac ima u ivotu i ivota sa
nedostakom takvih pogodnosti u mnogim
drugim delovima sveta. Ozbiljnost stresora u
ivotu prosenog Amerikanca je mala u
poreenju sa tim.
Na mojim seminarima za kontrolu stresa
dajem i drugi zadatak uesnicima koji, kao za
ironiju, oni isprva obino smatraju stresnim.
Zadatak je da se uzdre od izgovaranja bilo
kakve kritike o bilo kome ili bilo emu u roku od
najmanje dve sedmice. Nijedna re kritike nije
dozvoljena. Tokom tih etrnaest dana, ako njihova deca urade neto dobro, ohrabruju se da
ih pohvale za to, ali ako urade neto loe, ne
sme se davati nikakva kritika. Na poslu i drugim
delatnostima, uslovi su isti. Uesnici seminara
mogu da kau samo dobre ili neutralne stvari.
Kritika je strogo zabranjena. tavie, ako
uhvate sebe kako govore bilo ta to je kritika,
proces od dve sedmice mora ponovo da
otpone. Na sreu, seminar traje osam sedmica
poto praktino svako mora da pone iz poetka drugog dana. Nekima je potreban trei ili
etvrti poetak. Prvih nekoliko dana su veoma
stresni. Meutim, kada se dve sedmice uspeno
zavre, niko do sada nije izrazio aljenje u vezi
sa zadatkom. Uopteno gledano, uesnici smatraju da je to bilo korisno iskustvo koje im je
pomoglo da promene pogled na ivot i koje ih
je ohrabrilo da se koncentriu na dobro.
Biblijska duhovnost
Sedma mera za kontrolu stresa je biblijska
duhovnost. Verujem da imamo izuzetnu potrebu za duhovnou i molitvom svakog dana. To
je oblik odmora i podmlaivanja koji mali broj
ljudi shvata u svom potpunom obimu. Ova tema
se objanjava potpunije u poglavlju o eonom
renju i u zavrnom poglavlju ove knjige. Meutim, znaaj ovog pitanja opravdava opis i na
ovom mestu.
Duhovnost i molitva pruaju najvee koristi
kada obezbeuju odmor od stresnih misli i oseanja, kao i priliku da se pronae reenje za
izlaenje na kraj sa najteim ivotnim stresorima. Da bi se takvi procesi odigrali, moi razmiljanja mozga moraju da budu aktivne tokom
procesa molitve i razmiljanja. Nae najvie
intelektualne sposobnosti, ukljuujui duhovno
razmiljanje, nalaze se u delu mozga zvanom
eoni reanj. Kao to je opisano u poglavlju o
eonom renju, kada je ovaj region mozga blisko ukljuen u nae razmiljanje, tip modanih
talasa zvan beta talasi dominira. Ako bi trebalo
da merite modanu aktivnost elektroencefalogramom (EEG) i ako on pokae beta talase, to
bi ukazivalo da se odigrava zdravo razmiljanje,
246
okarakterisano dinaminom aktivnou eonog
renja.
Istraivanja ukazuju da biblijska duhovnost
ukljuuje eoni reanj i beta aktivnost. To je
ono to bi se oekivalo. Na kraju, molitva sa
biblijskog gledita je krajnje aktivan proces. Bez
obzira da li razmiljamo o Boijoj dobroti, da li
mu se zahvaljujemo jer nam je pomogao na
specifine naine, da li traimo da saznamo njegovu volju u sloenim situacijama, ili se molimo
za osobe koje imaju specifine potrebe, biblijska duhovnost i molitva ukljuuju aktivan eoni
reanj.
Iako mogu da ukljue visok nivo mentalne
aktivnosti, biblijska duhovnost i molitva su takoe veoma odmarajue. Monitor sa povratnom
spregom moe biti korien za utvrivanje oputanja svojstvenog takvom vidu duhovnosti. Za
one koji nisu upoznati sa ovim procesom, povratna sprega je jednostavno nain da se
unutranji procesi ljudskog tela naine vidljivim
spolja, korienjem ureaja za praenje.29
Jedan metod utvrivanja napetosti je merenje elektrine otpornosti koe.30 Kada je
osoba emocionalno napeta, tei da se javi pad
otpora. Koa lake provodi elektrinu struju to
se moe izmeriti ureajem.31 Poznati detektor
lai radi na tom principu. Kao deo medicinske
nastave, nosio sam prenosni monitor sa povratnom spregom koji je vrio merenja dok sam se
ja bavio dnevnim poslovima. Bio sam impresioniran time to je pokazivao najoputenije
stanje kada sam se aktivno molio Bogu.
Meutim, nije svaki oblik duhovnosti okarakterisan beta aktivnou i ukljuenou eonog
renja. Nasuprot biblijskoj duhovnosti stoje
procesi duhovnosti koji su popularizovani u
istonom delu sveta, zvani istona meditacija.
Izgleda da njena efektivnost nastaje iz jednog
oblika beanja. Druga istraivanja su pokazala
naglaavanje onoga to se zove alfa modani
ritam, umesto beta ritma kada osoba upranjava takve istonjake prakse kao to je joga
ili transcedentalna meditacija.32 Alfa talasi su
modani talasi nie frekvencije (8 do 13 ciklusa
u sekundi)33 u odnosu na beta talase. Alfa talasi
ukazuju da je osoba ula u stanje nalik na trans
u kome je aktivnost eonog renja slaba. Kada
mozak ima alfa ritam, ne moemo kritiki da
analiziramo nadolazeu informaciju. Sa stanovita ovog alfa modanog ritma i naina da se
izazove stanje meditacije, istona meditacija je
upeatljivo slina hipnozi.
Hipnoza, po svom obliku, zaobilazi eoni
reanj dok pomae subjektu da ue u stanje
nalik na trans. Istone religije koriste princip
247
Hiljade, moda milioni vernih ivota svedoe o Boijoj pouzdanosti i razumnosti predavanja naeg celokupnog poverenja Njemu.
Imamo veliki broj dokumentovanih primera u
Bibliji o osobama koje su, kroz svoju ivu veru
u Boga, ostali staloeni uprkos tome to su bili
suoeni sa snanim stresorima. Hrist stoji kao
model za pokazivanje moi vere usred stresnog
okruenja. Ko se suoio sa veim stresorima od
Isusa? Njegov 40-odnevni post praen iskuenjima u pustinji, izdaja, njegova agonija u
Getsimaniji, naputanje od najbliih prijatelja, i
njegovo strano muenje neposredno pre i
tokom raspea, sve to grafiki ilustruje tu tvrdnju.
Uprkos svojoj borbi, Isus je ostao u veri
Svog Oca i u ljubavi prema ljudima. ak i poto
je prikovan za krst, rekao je te besmrtne rei:
Oe! Oprosti im, jer ne znadu ta ine. (Luka
23,34) Zaista, u poslednjim asovima pre smrti,
Isus nije izneo nijednu re kritike. Nije izrazio
gorinu prema onima koji su zabijali klinove u
Njegove ruke, onima koji su ga lano optuili, ili
onima koji su ga osudili na smrt i pripremili
Njegovo pogubljenje. Ispoljio je nadmonu
kontrolu stresa dok je stajao pred svojim
tuiocima kao ovca voena na klanje.
Bio je nepravedno kanjen za neto to nije
uinio. Njegova kontrola stresa je bila mogua
zahvaljujui Njegovoj nepoljuljanoj veri u svog
nebeskog Oca. On je divan uzor za one koji ele
da kontroliu svoje rei i dela umesto da stres
kontrolie njih. Bilo bi dobro da itamo, i iznova
da itamo o Njegovom ivotu i Njegovom bavljenju mnogim stresorima na koje je naiao.
Znanje o Hristovom ivotu obezbeuje snaan
izvor ohrabrenja za nas danas.
Apostol Pavle je jo jedna biblijska linost
koja je bila podvrgnuta neverovatnom stresu.
On je takoe mogao da se izdigne iznad stresora koji su povremeno pretili da ga progutaju.
U drugoj poslanici Korinanima, Pavle je saeo
neke od stresora koji su ga muili, kao to je
navedeno u tabeli 17.
Tabela 17. Potekoe apostola Pavla
Primio sam pet puta etrdeset manje jedan udarac, triput sam bio iban, jednom su kamenje bacali na me, tri puta se laa sa mnom razbijala,
no i dan proveo sam u dubini morskoj. Mnogo
puta sam putovao, bio sam u strahu na vodama,
u strahu od hajduka, u strahu od rodbine, u strahu od neznaboaca, u strahu u gradovima, u strahu u pustinji, u strahu na moru, u strahu meu
lanom braom; u trudu i poslu, u mnogom nespavanju, u gladovanju i ei, u mnogom poenju, u zimi i golotinji. (2. Korinanima 11,24-27)
248
Uprkos stresorima kojima je Pavle bio podvrgnut, nije bio nadvladan. Mogao je sa uverenjem da kae: Jer se ja navikoh biti dovoljan
onim u emu sam. (Filibljanima 4,11)
Otkrio je rezultate vere u Boga u vezi sa kontrolom stresa, kao to je navedeno u tabeli 18.
Tabela 18. Vera u Boga i kontrola stresa
U svemu imamo nevolje, ali nam se ne dosauje; zbunjeni smo, ali ne gubimo nada; progone
nas, ali nijesmo ostavljeni; obaljuju nas, ali ne
ginemo.
(2. Korinanima 4,8.9)
Zakljuak
Da bismo zakljuili ovo poglavlje, treba da
navedemo osam kljunih mera za kontrolu stresa koje smo ispitali. Saeta lista je prikazana u
tabeli 20.
Tabela 20. Kljune mere za kontrolu stresa
- Zdravo prilagoavanje
- Zdrav nain ivota ukljuujui zdravu ishranu i
vebanje
- Posveenost uzvienom cilju koji pomae drugima i koji odobrava Bog
- Pravilno planiranje i ogranizovanje
- Razmiljanje o dobru
- Biblijska duhovnost
- Nemojte biti uznemireni u vezi sa sutranjicom
- Verujte u Boga
Ovih 8 kljunih principa za upravljanje stresom su bili neprocenjivi u mom ivotu. Takoe
su pomogli mnogim ljudima koji su ili na seminare o stresu. Mogu da zvue previe jednostavno, ali to ne umanjuje njihovu mo. Ubeen
sam da postoje dva razloga zato veliki broj
ljudi koji pokuava da kontrolie stres ne uspeva u tome. Prvo, ne razumeju osnove procesa
stresa i zbog toga ne uspevaju da se okrenu
stresorima sa kojima su suoeni. Drugo, ak i
kada pokuaju da se suoe sa stresorima, ne
koriste osnovne kljune principe koje sam
nabrojao kao osnov za uspenu kontrolu stresa.
Iznova bih postavio izazov pred vas da otvoreno
procenite svoje stresore i primenite principe
predstavljene u ovom poglavlju. Lako moete
biti iznenaeni koliko e daleko oni otii u
pomaganju da savladate stres umesto da
dopustite da stres vlada vama.
15. poglavlje
Definicije side
Sida oznaava sindrom steene imunodeficijencije. To ime opisuje mnoge kljune aspekte tog stanja. Prvo, sida ukljuuje imunodeficijenciju. To znai da oboljenje prouzrokuje
slabljenje imunog sistema. Zbog tog oslabljenog stanja imuniteta, oboleli od side mogu da
dobiju razorna stanja kao to je rak i zaraze
koje ugroavaju ivot.
Drugo, sida se pravilno definie kao sindrom. Re sindrom oznaava ideju da se
usled ovog stanja moe javiti niz simptoma ili
problema. To je naroito odgovarajua odrednica za sidu u kojoj crevni efekti, promene nervnog sistema, i itav niz drugih problema mogu
pratiti rak i infekcije. Tree, ovaj sindrom sa
svojom slabou imunog sistema je steen.
Osoba prelazi iz situacije normalnog imunog
statusa na poremeen, kao rezultat neega to
je stekla. Jednu stvar koju je stekla je, naravno,
virus zvan virus ljudske imunodeficijencije ili
HIV. Osoba ne moe da dobije sidu ako nije
zaraena HIV-om. Meutim, nee se kod svih
osoba zaraenih HIV-om obavezno razviti sida
sa izraenim slabostima imunog sistema i
prateim simptomima. ak i posle deset godina,
250
Polni:
- heteroseksualni (sa mukarca na enu i
obrnuto)
- homoseksualni (sa mukarca na mukarca)
Preko zaraene krvi:
- transfuzija krvi i krvnih proizvoda
- deljenje igle meu intravenoznim narkomanima
- zdravstveni radnici ubod iglom, otvorena rana,
izlaganje sluzokoe
- ugriz oveka
- dobijanje injekcije nesterilisanim iglama
Novoroenad:
- u materici
- u poroajnom kanalu
251
SIDA I HIV
20
10
Mukarac koga
je zarazila ena
1
252
27.316
30.000
20.000
10.000
3.299
0
Hetero-
Homo-
Nije pokazano da se bliskim linim kontaktom (iskljuujui ranije spomenut tip izlaganja)
prenosi bolest. Kontakt sa osobom zaraenom
HIV-om u kui, na radnom mestu, u koli, na
javnom mestu, ili ak u bolnici nema nikakve
posledice.35 Razlog za to je to virus side ne
moe da preivi dugo u spoljnoj sredini van
ivog organizma. Virus se takoe lako unitava
uobiajenim dezinfekcionim sredstvima. tavie, izgleda da ne postoji rizik od prenosa insektima kao to su komarci.36 Ako elimo da drastino smanjimo stopu HIV infekcije u svetu,
moramo da se koncentriemo na poznate faktore rizika.
40
20
38
15-38%
u zavisnosti
od starosti
i drugih
faktora
15
0
Posle 3 godine
Posle 10 godina
253
SIDA I HIV
Loa ishrana
Viestruke infekcije:
- herpes
- sifilis
- hepatitis B
- citomegalovirus
- toksoplazmoza
- turbekuloza
Postoje i drugi faktori koji tete imunom sistemu, a pri tom izgleda stimuliu aktivnost HIVa, kao to je navedeno u tabeli 9.51,52
Tabela 9. Faktori koji izgleda stimuliu
HIV aktivnost
Upotreba kokaina
Virusi:
- Hepatitis B
- Epstajn-Bar (EBV)
- Herpes simpleks, tip 6
- Limfotrofini virus ljudskih T-elija, tip 1
- Citomegalovirus
254
Upotreba alkohola predstavlja dvostruku opasnost, kao to je prikazano u tabeli 10.
Alkohol teti eonom renju mozga seditu moi procenjivanja i razmiljanja. Ovo smanjenje funkcije proizvodi rizik od prenosa HIVa. Pod uticajem ak i drutveno prihvatljivih
nivoa alkohola, verovatnije je da e osoba slediti impuls umesto principa, i moe da vri aktivnosti koje bi bile izbegnute da je potpuno trezna.
Milioni ljudi koji piju alkohol nisu svesni njegovog efekta na smanjenje funkcije imunog sistema ak i kada se koristi u drutvenim ili
umerenim koliinama. Ve izvesno vreme
postoje dokazi koji povezuju alkohol sa HIV
infekcijom. U jednom istraivanju, istraivai su
pokazali da pijenje samo u drutvu moe da
povea verovatnou da ete postati zaraeni
HIV-om ako ste izloeni virusu side. U svom
eksperimentu, dr Omar Bagasra je sa saradnicima utvrdio da je pijenje etiri piva uinilo ljudska bela krvna zrnca podlonijim HIV infekciji.
Alkohol je prouzrokovao merljivu tetu T-elijama kod osoba koje piju samo u drutvu. Te elije su, naravno, od kljunog znaaja u HIV infekciji. ak i sedam asova nakon to je sav alkohol uklonjen iz krvi, testiranje je i dalje otkrilo
poremeaj imunog sistema.53 Drugo istraivanje ukazuje da pored toga to alkohol pomae
izazivanju HIV infekcije, moe takoe tetno da
utie na imuni sistem osobe nakon to je ona
postala HIV pozitivna.54 Na taj nain, efekti
slabljenja imuniteta usled navika pijenja samo u
drutvu mogu da poveaju verovatnou da e
HIV pozitivna osoba dobiti potpuno razvijenu
sidu.
Naalost, mediji su u velikoj meri ignorisali
uticaj upotrebe alkohola i drugih faktora naina
ivota na HIV. Moda bi poruka o nainu ivota
koji pojaava imunitet mogla da uini vie za
spreavanje brzog irenja side od popularnije
poruke o upotrebi kondoma.
side. Moda nije uvek mogue kontrolisati stresore u neijoj sredini, ali razvijanje mehanizama
za izlaenje na kraj sa stresom moe biti kljuno
za HIV pozitivnog pacijenta. Naini na koje se
to moe ostvariti su detaljnije opisani u 14.
poglavlju: Stres bez potresa.
Osim izbegavanja faktora koji tete naem
imunom sistemu, postoje pozitivne stvari koje
moemo da uinimo kako bismo pojaali nae
imune mehanizme. Jedan primer mere naina
ivota za poboljanje imuniteta je fiziko vebanje. Kod osoba sa HIV infekcijom, umereno
vebanje moe da umanji verovatnou napretka side.56 Istraivanja su pokazala da osobe sa
najviim nivoom vitamina E u krvi (koji se ostvaruje ishranom bogatom ovim vitaminom, a ne
dodacima) imaju 34% manji rizik od dobijanja
side u poreenju sa onima sa niim nivoom vitamina u krvi.57 Biljne namirnice, zato to su
bogate korisnim fitohemikalijama, imaju mnogo
teorijskih prednosti nad dodacima vitamina E.
Drugo poglavlje: Dobre vesti o raku moe se
spreiti, navodi namirnice bogate vitaminom E.
Drugi nivoi vitamina u krvi kao to su nivo vitamina B12 su takoe znaajni. HIV pozitivne
osobe sa niskim nivoom vitamina B12 imaju dva
puta vei rizik od napredovanja side u poreenju sa onima sa visokim nivoom u krvi.58 Iako
biljne namirnice obino nisu bogate vitaminom
B12, on se proizvodi od strane bakterija u naem organizmu, a nekada se mogu uzimati
dodaci vitamina B12. Ishrana bogata biljnim namirnicama moe takoe da povea nivo glutationa u krvi, monog antioksidansa koji se
proizvodi u telu. Visoki nivo glutationa moe da
ima vodeu ulogu u usporavanju napretka HIV
infekcije. Ljudi sa HIV-om koji imaju nizak nivo
glutationa imaju daleko manju verovatnou za
preivljavanje tokom perioda od 3 godine u
odnosu na ljude sa normalnim nivoom glutationa.59
Postoji mnogo drugih naina za poboljanje
imunog sistema. Krajnja poruka je da jai imuni
sistem ini da je manja verovatnoa da emo
postati zaraeni HIV-om, i da e se razviti sida
ako smo ve HIV pozitivni. Vie informacija o
tome kako se imuni sistem odrava jakim i
zdravim predstavljeno je u poglavlju o raku (2.
poglavlje).
Stres i sida
255
SIDA I HIV
54%
27%
5%
11%
1%
1%
<1%
- Hepatitis B
hronina infekcija jetre
rak jetre
20 miliona inficiranih
270.000 novih sluajeva
godinje
- Gonoreja
2 miliona novih
sluajeva godinje
- Sifilis
35.000 novih
sluajeva godinje
problemi sa srcem
oboljenje mozga
oboljenje nervnog sistema
- Hlamidija
2 miliona sluajeva
godinje
256
15.000 novih sluajeva i priblino 5.000 smrtnih
sluajeva.63 irom sveta, rak grlia materice je
drugi najei rak (posle raka dojke) i pogaa
471.000 ena svake godine.64 Iako postoji itav
niz faktora naina ivota koji utiu na to da li e
se kod nekog razviti rak grlia materice ili nee,
postoji jedan faktor koji je skoro uvek prisutan
ako se ovaj rak razvije. Taj jedinstveni faktor je
infekcija papiloma virusom. Nedavni skup
nacionalnih instituta zdravlja je naglasio
upeatljivu vezu izmeu ove infekcije raka:
Rak grlia materice je jedinstven po tome da je
prvi iz grupe solidnih tumora za koga je
pokazano da je virusno izazvan u gotovo
svakom sluaju. DNK ljudskog papiloma virusa
(HPV) se pronalazi kod gotovo svih sluajeva
raka grlia materice... irom sveta.65 Znaajno
je naglasiti da je HPV polno prenosivo oboljenje. ene dobijaju ovu infekciju koja izaziva rak
preko seksualnih odnosa sa nekim ko ima virus.
Dr Patricija S. Breli (Patricia S. Braly), ginekoloki specijalista za rak sa dravnog
Univerziteta u Luizijani i jedan od predsedavajuih na strunom skupu nacionalnih instituta o
raku grlia materice, utvrdila je zapanjujue
preovladavanje ove infekcije koja prouzrokuje
rak. Istakla je da e jedna od svake etiri ene
koje postanu seksualno aktivne tokom studiranja postati zaraena HPV-om u roku od jedne
godine. To se javlja ak iako takva ena u proseku ima samo dva muka partnera. Na osnovu
uestalosti sa kojom se HPV javlja, dr Breli je
zabeleila da jedino ene koje nisu izloene
velikom riziku od ovog razarajueg raka jesu
one koje ispunjavaju svaki od tri kriterijuma,
kako je navedeno u tabeli 14.
Tabela 14. ene sa malim rizikom od raka
grlia materice
- Bez seksa pre 18 godina starosti.
- Ne vie od dva seksualna partnera tokom ivota.
- Svaki partner tokom ivota je smeo da ima seks
samo sa jo jednom partnerkom.
257
SIDA I HIV
258
sedma zapovest toliko iroka da se prostire ak
i na nivo misli. Ovaj novozavetni navod pobija
mit da samo Stari zavet, ali ne i Novi poziva na
seksualnu istotu.
Na drugom mestu u prvih pet knjiga Biblije
nalazimo jo vie o visokim standardima seksualne istote koji su obuhvaeni sedmom zapoveu. Tri dodatna vida seksualne istote su
izneta u tabeli 16.
Tabela 16. Tri biblijska propisa koji tite
od side
S mukarcem ne lezi kao sa enom, gadno je.
(3. knjiga Mojsijeva 18,22)
Prostitucija je strogo zabranjena.
(5. knjiga Mojsijeva 23,17)
Seks sa ivotinjama je strogo zabranjen.
(2. knjiga Mojsijeva 22,19)
vesti. Umesto toga, ovaj uvid obezbeuje monu silu za kontrolisanje ponaanja koje je izgleda najtee obuzdati. Ako nikada ne nainimo
prekid u ponaanju na nivou svojih misli,
osueni smo ili da podleemo iskuenjima ili da
ivimo u neprestanom stanju frustracije. Na
primer, ako eznete ili sanjate o zabranjenim
aktivnostima, na kraju ete ili zgreiti ili se oseati veoma uskraenim. Ako, sa druge strane,
odaberete da prihvatite biblijski savet da je
neodgovarajue ak i misliti o takvim delima (a
kamoli vriti ih), onda ete ostvariti istinski
napredak.
Ako sam iskuan da zgreim u svojim mislima, mogu da preusmerim svoj mentalni fokus
i razmiljam u drugom smeru. Sama ova praksa e uskoro postati navika, i moj um e razviti
tenju da misli u drugim smerovima. Biblija
nam kae: to je god istinito, to je god
poteno, to je god pravedno, to je god preisto, to je god preljubazno, to je god slavno, to
mislite.80 Umesto da doprinose nelagodnosti i
oseaju uskraenosti, te nove mentalne navike
e mi pomoi u odupiranju iskuenju. Pomoi e
mi da iskusim slobodu usled sposobnosti kontrole od strane moje volje, umesto da emocionalni nagoni kontroliu mene. Uspeh u ovome
e zahtevati da osoba izbegava itanje i gledanje filmova ispunjenih seksom, video kaseta,
knjiga, asopisa koji su potpuno suprotni od
istote misli. Put ka uspehu e biti vrlo blizu
napora uvanja puteva ka dui.
259
SIDA I HIV
Tabela 17. O homoseksualnosti se govori u
Novom zavetu
Zato ih predade Bog po udnjama srca njihovih
u neistotu, tako da oni sami oskvrnjuju svoja
sopstvena telesa...
Zato ih predade Bog sramnim slastima, jer
ene njihove pretvorie prirodne odnose u protivprirodne, a isto tako i mukarci, napustivi
prirodne odnose sa enskim rodom, raspalie se
pohotom jedan na drugoga, inei mukarci sa
mukarcima stvari sramotne, i primajui na sebe
same platu dostojnu svog zastrajnivanja.
(Rimljanima poslanica 1,24.26-27)
Gore od side?
ta bi moglo da bude gore od dobijanja
side? Ovo upozorenje Biblije predstavlja misao
da su vene posledice seksualnog ina koji
prouzrokuje sidu gore od zemaljskih patnji usled side.
260
(Jovan 10,10)
I zapovedi nam Gospod da vrimo sve ove uredbe bojei se Gospoda Boga svojega, da bi nam
bilo dobro svagda i da bi nas sauvao u ivotu,
kao to se vidi danas.
(5. Knjiga Mojsijeva 6,24)
Ispitajte i vidite kako je dobar Gospod; blago
oveku koji se uzda u Njega.
(Psalam 34,8)
Povrno praenje principa iz Biblije nas moe ostaviti sa oseajem uskraenosti. Meutim,
iskusiemo blagoslov istinskog oseaja slobode
ako prihvatimo celokupnu biblijsku poruku koja
ukljuuje svesnost o Boijoj ljubavi, kajanje za
prole grehe, opratanje i posveenost nainu
ivota koji je ispravan iz Boije perspektive. I
poznaete istinu, i istina e vas izbaviti. (Jovan
8,31-32) Daleko od toga da ograniava nae
slobode i uivanja, sleenje Boijih puteva nas
oslobaa od tiranije loih navika i drugih tetnih
naina ivota. Osloboeni smo da ivimo ivotom bez krivice koji najvie zadovoljava i ispunjava. Zaista, za osobu koja se boji dobijanja
side Biblija ukazuje na put ka bezbednosti. Za
osobu koja pati od bolesti i koja je suoena sa
krivicom, ista Biblija prua kljueve za reavanje one iste krivice za koju mnogi optuuju da
je Biblija prouzrokuje.
U medicinskoj literaturi postoje naznake da
osobe koje veruju u Boga ive due. Na primer,
dr Deremi Kark (Jeremy Kark) je sa saradnicima nedavno uporedio dve etnike jevrejske
grupe koje su izgleda bile veoma sline osim
religijskih pogleda.87 Meu lanovima svetovne
zajednice, rizik od smrti u bilo kojoj starosnoj
grupi je bio skoro duplo vei u odnosu na
lanove religiozne zajednice, to jest, one koji su
imali religiozne poglede. U slinom istraivanju,
nedavni stresni dogaaji u ivotu su poveali
rizik od zdravstvenih problema u svetovnoj
zajednici. lanovi uporeene religiozne zajednice su izgleda bili zatieni od negativnih
efekata stresa. Tim dr Karka je predloio neke
razloge zbog kojih su lanovi religioznih zajednica ispoljavali ublaavanje stresa i poveanu
duinu ivota. Oni su navedeni u tabeli 20.
Tabela 20. Razlozi za bolje zdravlje meu
ljudima sa religijskim pogledima kako su
to predloili naunici
- Emocionalna dobrobit podstaknuta oseajem
pripadanja religijskoj zajednici
- Vera u Boga
- Oputajui odgovor izazvan estom molitvom
- Veoma stabilne brane i porodine veze
- Drutvena potpora koja obezbeuje branik od
stresnih dogaaja u ivotu
Moda je podjednako znaajno kao i Karkovi razlozi da istinski vernici imaju uverenje da
ako znaju ta je ispravno i ako veruju u Boga,
On e im dati snagu da ine ono to je dobro,
to e ih onda potedeti brojnih bolesti.
Bolesti oveanstva su se umnoile od
poetka ljudskog grenog postojanja. Meutim,
261
SIDA I HIV
262
Veoma znaajno praktino razmatranje nastaje iz naeg shvatanja sklonosti HIV-a ka mozgu. To jest, oni kojima je utvreno da su HIV
pozitivni morali bi da srede svoj ivot. ak i
ako osoba moe da preivi ozbiljne infekcije i
druge poremeaje koji prate HIV infekciju,
funkcija mozga moe brzo da propada usled
AIDS demencija kompleksa. Drugim reima,
kada se jednom osobi utvrdi sida, nema garancija koliko je vremena ostalo pre gubitka mentalne sposobnosti. asovi koji ostaju su zlatni.
Lini odnos sa Bogom bi trebalo da predstavlja
prvi prioritet, pre nego to prilike skliznu u
SIDA I HIV
Zakljuak
Bilo da pokuavate da izbegnete HIV infekciju ili da se suoite sa ve utvrenom infekcijom, ne mogu vas usmeriti na monije odgovore od onih koji se nalaze u Bibliji. U stvari,
kada mislimo o trezvenim realnostima side, niko
od nas nema vremena za gubljenje. Oni koji
nisu HIV pozitivni mogli bi da postanu zaraeni
kao rezultat samo jedne nesree ili krenja
Boijih zapovesti. Oni sa infekcijom se moda
ve kreu niz klizavu padinu AIDS demencije.
Ubeen sam da Bog nikada nije eleo da
sida hara oveanstvom. On je ukazao na nain
ivljenja koji bi spreio da ova nesrea ikada
kroi meu ljude. Ipak, nije previe kasno
ponovo otkriti mo Boijih zapovesti i Boijih
263
obeanja. Mi, kao pojedinci, kao nacija, i kao
svetska zajednica moemo da savladamo epidemiju side. Moemo da je savladamo bez obzira da li se vakcina ili arobni lek ikada pronae ili ne. Verujem da moemo da zaustavimo
prenos HIV-a vraajui se Bibliji, biblijskom
Bogu, i njegovim nadahnutim pravilima za
ivot. Ne samo da e prenos HIV-a drastino
biti zaustavljen, ve e 40.000 ivota biti spaseno svake godine u Americi, a da ne spominjemo umanjenje neizrecive patnje i finansijski
gubitak usled bolesti prenosivih polnim putem.94
Sada je zaista vreme da iskoristimo prednost Boije milosrdne ponude opratanja. Sada
je vreme da se oslonimo na Njega i traimo
snagu da ivimo ivotom koji je u skladu sa
Njegovim zapovestima. Takav ivot e pojaati
na imuni sistem, drati nas dalje od visokorizinih aktivnosti, i to je najznaajnije, spremiti
nas za venu radost sa Njim.
16. poglavlje
Umirete za cigaterom?
Odbacite naviku i ivite
Nije trebalo da se desi na taj nain. Svakako, Marija je znala da je skraivala svoj ivot
puenjem. Ali koga je briga, razmiljala je, da
li u iveti do svojih 70-ih ili 80-ih godina. Pored
toga, uvek mogu da prestanem daleko pre
toga. Meutim, niko je nije pripremio za ovo.
Sa samo 42 godine starosti ula je te strane
rei: rak plua i poslednji stupanj. Kao i kod
veine puaa koji dobiju rak plua, Marijina
bolest se ve rairila daleko van plua.
Marija nikada u stvari nije elela da pui.
Poela je u osnovnoj koli jer su sve druge devojice to radile. Navika je bila popularna i u
srednjoj koli takoe, tako da je ostala sa njom
samo u drutvu. Znala je da moe da
prestane kada god to poeli. Nikada ne bi
postala zavisna. Ali, godinu dana nakon
zavretka srednje kole strana realnost je
postala oigledna: kao i preko 95% osoba koje
pue samo u drutvu, Marija je postala zavisnik.
Posle nekoliko neuspenih pokuaja prestajanja, razmiljala je da je ionako uivala u navici
i da e saekati dok ne postane starija, ili dok
se ne pojave zdravstveni problemi, pre nego to
ponovo pokua da prestane. Naalost, njen prvi
zdravstveni problem povezan sa puenjem je
bio zavrni stadijum raka plua. Na kraju jeste
prestala. Oko 4 meseca posle dijagnoze raka,
Marija je umrla.1
Zavisnost od duvana. To je vodea zavisnost u Americi imajui u vidu tetnost po zdravlje amerike nacije. Meutim, duvan ne mora
da ima taj nezavidni poloaj. Milioni Amerikanaca potvruju da se ta navika moe ostaviti, jer su to i uradili. A najbolje vesti od svih su
da ako ste pua, moete da budete uspeni u
ostavljanju navike. Ovo poglavlje je podeljeno
na 8 odeljaka:
Odeljak I istrauje oteenja koja proizvodi
puenje.
Odeljak II istrauje razliite vrste raka
povezane sa puenjem.
Odeljak III govori o sranim bolestima i
bolestima krvnih sudova.
ODELJAK I
Kumulativni uticaj puenja
Iako veina puaa izraava elju da prestane sa puenjem, samo manjina ima stvarne
planove za preduzimanje tog koraka u bliskoj
budunosti. Koji su faktori koji navode nekoga
da konano kae: Vreme je da ostavim ovu
naviku? I to je podjednako znaajno, koji e
faktori pomoi osobi koja donese tu odluku da
bude uspena? Ovo poglavlje je posveeno
pomaganju nepuaima da ostanu nepuai,
pomaganju puaima da vide da je najbolje
vreme za prestajanje danas, i pruanje informacija svima da se oslobode duvana u svim
svojim oblicima.
Motivacija za prestajanje
Nema sumnje da saznanje o tetnim fizikim efektima puenja moe nekome da obezbedi najmoniju motivaciju za prestajanje. Takva
informacija je pomogla motivisanju mnogih da
ostave ovu naviku, kao to je prikazano u tabeli
1.2
Trendovi koji su usledili posle objave naelnika sanitetske slube obezbedili su vrst dokaz
da saznanje o opasnostima puenja moe da
pomogne puau da odlui da prestane. U
ovom poglavlju e biti iznete neke informacije o
fizikim tetnostima puenja koje su svima poznate. Meutim, veliki broj informacija mnogima
265
UMIRETE ZA CIGARETOM?
Tabela 1. Informacije o opasnostima od
puenja pomau puaima da ostave
ovu naviku
1. Potronja duvana po glavi stanovnika u SAD je
1963. godine dostigla vrh, uz procenjenih 42%
puaa od ukupne populacije.
2. Naredne godine, naelnik sanitetske slube je
objavio da puenje prouzrokuje rak plua.
3. Od tada je postojao stabilni pad broja puaa
za oko 1% na svake dve godine.
4. Samo 25,5% populacije je puilo 1990. godine
u poreenju sa 40,4% 1965. godine.
5. Preko 44 miliona Amerikanaca je prestalo sa
puenjem nakon 1964. godine.
6. Stabilan pad stope puenja nakon izvetaja
naelnika sanitetske slube iz 1964. godine je
dokaz da saznanje o tetnosti puenja daje snagu
za ostavljanje navike.
468.000
107.000
90.000
60.000
40.000
35.000
25.000
20.000
266
naina ivota koji proizvodi masovno ubistvo,
ali je daleko vie publiciteta dato drugim uzrocima smrti, kao to su droga ili sida. Razmotrite
sav novac koji se daje agencijama za spreavanje trgovine zabranjenim narkoticima, kao i
sve meunarodne pokuaje nae vlade da doe
do centara kartela droge i svih informacija o
prodaji droge o kojoj ujemo svakog dana.
Ipak, svake godine se javlja oko 20 puta vie
smrtnih sluajeva usled puenja u poreenju sa
drogom. Novinsko izvetavanje o tetnosti duvana na nae zdravlje je malo u poreenju sa
veliinom nesree koju prouzrokuje. Puenje
tiho vri svoje podmuklo razaranje, dok su hapenja zbog droge daleko dramatinija i uzbudljivija za potroae vesti.
Slino tome, veliki publicitet je dat sidi koja
prouzrokuje neto preko 40.000 smrtnih sluajeva godinje,9 to predstavlja samo oko devet
procenata od broja smrtnih sluajeva prouzrokovanih puenjem. Mediji koji prenose vesti
iznosili su obimne line intervjue rtava side
koje se prikazuju kako propadaju. Da li ste
ikada videli novinski intervju puaa koji propada usled smrtonosne bolesti prouzrokovane puenjem? Mnogo puta susedi pogoenog puaa
ak i ne znaju da je puenje bilo uzrok bolesti.
Da je ta osoba imala sidu to bi bilo vredno vesti.
267
UMIRETE ZA CIGARETOM?
Tabela 4. Evropljani umiru od puenja
Istono-evropski mukarci
- Polovina umire u srednjem dobu
- Polovina smrtnih sluajeva od raka je usled
puenja
- Imaju najveu stopu smrtnosti od puenja u
svetu
Zapadni Evropljani
- Jedna treina mukaraca umire u srednjem
dobu
- Pola miliona umire od puenja svake godine
Zapazite da polovina ne oekuje da e puiti naredne godine. Drugim reima, mnogi mladi
ljudi koji tek poinju da pue veruju da u roku
od jedne godine nee vie puiti, i da nee vie
imati nameru da ponovo zapoinju. Smatraju to
za trenutni fenomen, neto to se radi trenutno,
moda jer oseaju da situacija to zahteva, zbog
pritiska vrnjaka, ili zbog nekog drugog razloga.
Oni ne shvataju da zapoinju doivotnu naviku.
Ne shvataju da je 75% onih koji pokuaju da
prestanu - neuspeno. Iako veina misli da e
prestati, najvei deo nee uloiti napor u
prestajanje ak iako to eli. Statistika je tana i
nadalje, tokom ivota puaa 75% onih koji
pokuaju da prestanu svake godine je neuspeno. Ova niska stopa uspenog ostavljanja navike se moe poveati, kao to emo videti u 8.
delu; ovu naviku moe da ostavi svako ko primenjuje odgovarajuu proceduru. Ako se procedura ne izvri pravilno, napori nee uspeti.
268
1. Lake je da mladi ljudi nikada ne ponu
da pue nego da se odviknu kada jednom postanu zavisnici.
2. to ranije osobe ponu sa puenjem, to
su vie godina izloene tetnim efektima duvana, i to je vei rizik od ozbiljnih bolesti.25
3. Puenje ima trenutne fizike i drutvene
efekte koji potkopavaju zdravlje, umanjuju
sposobnosti i slabe poslovne mogunosti.
4. Industrija duvana aktivno cilja na mlade
ljude kao svoju nadu za budunost;26 moramo
se aktivno skoncentrisati na tu starosnu grupu
kako bismo im pomogli da odrede sopstvenu
budunost.
5. Ako stvarno verujemo u prevenciju, zapoeemo sa grupom koja jo uvek nije stekla
naviku to je najbolji nain da se zdravstveni
rizici od puenja umanje na najmanju moguu
meru.
Sve u svemu, od tih 3.000 mladih ljudi koji
danas zaponu sa puenjem, najmanje 750 njih
e prevremeno umreti od neke bolesti povezane sa puenjem.27 tavie, svaka od tih 750
rtava e u proseku izgubiti 21 godinu ivota.
To predstavlja cifru od 15.750 izgubljenih godina ivota to predstavlja 5 do 6 puta veu
cifru u odnosu na broj saobraajnih nesrea i
ubistava zajedno.
Opasnosti od puenja u mladosti nisu samo
u vezi sa tetama koje nanosi niz otrovnih
hemikalija u duvanskom dimu. Mnogi strunjaci
gledaju na duvan kao na kapiju za narkotike.
To znai da puenje (i drugi oblici upotrebe
duvana), esto otvaraju vrata upotrebi zabranjenih narkotika kasnije. Istraivanje ukazuje
da e deca koja koriste duvan verovatnije nastaviti i koristiti alkohol, marihuanu, a zatim i
druge zabranjene narkotike.28
Naglasak kroz celu knjigu je na spreavanju bolesti nasuprot njihovom leenju nakon
to su nastali problemi. Pristup ovom poglavlju
se ne razlikuje. Najbolji nain da se sprei
bolest prouzrokovana puenjem je da se na
prvom mestu pomogne osobi da izbegne zavisnost od nikotina. Ta injenica nije zaboravljena
u zajednici zdravstvenih radnika. U svakom sluaju, postoje naznake da moda gubimo rat.
Novije statistike ukazuju da je puenje meu
starijim srednjokolcima u porastu, penjui se
sa 17% na 22% za 4 godine (1992. do 1996.
godine).29 Trenutno oko 30% amerike omladine odustaje od kole pre nego to postanu stariji srednjokolci, a 3 do 4 puta je verovatnije da
e oni koji odustaju biti puai u odnosu na
svoje vrnjake koji zavravaju srednju kolu.30
Sve u svemu, vie od tri miliona amerike dece
ispod 18 godina starosti su redovni korisnici duvana. Vie od dva miliona drugih aktivno eksperimentie sa proizvodima duvana.31
Ulozi su veliki. Ne samo da su ivoti u pitanju, ve se takoe radi i o neverovatnoj sumi
novca. Procene iz 1989. godine ukazuju da su
duvanske kompanije zajedno uzimale nekih
1,25 milijardi dolara godinje od prodaje svoje
robe mladima.32 Duvanska industrija troi 265
miliona dolara (statistika iz 1988. godine) dajui
besplatne uzorke cigareta preko kupona. To je
efektivan nain da se cigarete stave u ruke
mladih ljudi bez trokova po njih, i uz malo
ansi da budu uhvaeni. Novija reklama Kamela
je oigledno bila usmerena na mlade. Zajedno
sa kuponom je ukazivala da imate prijatelja ili
dobronamernog stranca koji e otkupiti va
kupon ako vam je neprijatno.33
Strategija besplatnog uzorka deluje. Razmotrite sluaj ina Marsija. Ovaj mladi iz
Oklahome je prvi put osetio duvan kao mladi tinejder kada mu je predstavnik duvanske kompanije dao besplatno pakovanje burmuta na
rodeu. Meutim, inova navika je imala veliku
cenu. Sa 18 godina starosti je umro od raka
usta prouzrokovanog bezdimnim duvanom.34
Oni koji su prouavali marketing bezdimnog
duvana ne sumnjaju da je industrija duvana ciljala na mlade prilikom osmiljavanja reklama,
kao i raspodeljivanja besplatnih uzoraka.35
Kako moemo da pomognemo naim tinejderima i mlaoj deci da izbegnu tu smrtonosnu naviku? Za decu od 3 do 11 godina, zadatak
moe biti jednostavan u obliku ubeivanja da je
puenje opasno za zdravlje.36 Meutim, veina
istraivaa smatra da, do vremena dok stignu u
pubertet, saznanje o zdravstvenim posledicama
nije dovoljno. Deo problema predstavlja tenja
mladih ljudi da smatraju sebe besmrtnim. ak
i ako priznaju da je puenje tetno, esto to ne
vide kao lini rizik.37
Izgleda da itav niz faktora igra ulogu u
puenju kod mladih, kao to je uticaj prijatelja,
loi rezultati u koli, itd. Neki strunjaci smatraju da su napori koji se koncentriu samo na duvan osueni na propast kod ove starosne grupe. Oni tvrde da e poruke za prestajanje puenja biti efektivnije samo ako su deo sveobuhvatnih napora za reavanje nekih od drutvenih stanja koja dovode do navike puenja.
Roditelji koji pue su takoe jedan faktor
koji utie da deca ponu da pue. Roditelji
predstavljaju uzor bez obzira da li to oni uviaju ili ne.38 U stvari, dr Flej (Flay), u obimnom
poglavlju o puenju kod mladih, kae da mnoga
istraivanja ukazuju da su roditelji koji pue
269
UMIRETE ZA CIGARETOM?
zavisnosti od duvana. Novije istraivanje potvruje da mladi ljudi koji pue svakog dana tee
da pue iz istog razloga zbog koga i odrasli jer
su zavisni. tavie, statistike ilustruju obmanjujue moi cigareta. Mnogi mladi puai izgleda
usvajaju ovu naviku mislei da to mogu da kontroliu.46 Meutim, tu su obmanuti. Ta mala koliina duvana zamotana u papir sadri nikotin
monu hemikaliju koja izaziva zavisnost. Dr Luis
Salivan (Louis Sullivan), bivi ameriki sekretar
zdravlja, saima vezu izmeu tinejdera i
puenja kao to je navedeno u tabeli 8.
270
Tabela 10. Trokovi zdravstvene brige za
doivotne puae
Sve u svemu, doivotni medicinski trokovi za sve
koji danas pue u Americi e iznositi priblino 500
milijardi dolara.
To predstavlja 50 milijardi dolara godinjih medicinskih trokova za puae.
Izraeno na drugi nain, svake godine vie od milion mladih osoba poinje da pui, dodajui procenjenih 10 milijardi dolara tokom svog ivota
trokovima zdravstvene zatite u SAD.
271
UMIRETE ZA CIGARETOM?
od nikotina koji su daleko jeftiniji i imaju potencijal da im sauvaju jo vie novca, naroito ako
se ima u vidu broj pogoenih radnika?
Statistike ukazuju da bi poslodavac u stvari
utedeo novac finansirajui program za prestajanje puenja za svog radnika. U poreenju sa
nepuaima, puai na radnom mestu imaju
skoro dva puta vei broj prijema u bolnicu i
troe preko dva puta vie dana u bolnici.
Njihova godinja zdravstvena nega je skuplja
od nege nepuaa u proseku 400 do 500 dolara
godinje, i u proseku izostaju vie dana sa
posla.50 Drugi izvori ukazuju da ukupni godinji
trokovi za zaposlenog puaa mogu da dosegnu 1.200 dolara.51 Drugi podaci ukazuju da bi
tokom ivotnog veka puaa koji koristi dve
pakle dnevno u svojim ranim 40-im godinama
poslodavac mogao da utedi oko 30.000 dolara
ako bi ta osoba prestala da pui. Trokovi jednosedminog programa za prestanak puenja
predstavljaju samo deli te sume. Poruka poslodavcima je jasna: iskoristite svaku priliku da
pomognete svojim radnicima puaima da
ostave naviku.
ODELJAK II
Puenje i rak
Kao to je ranije navedeno, naelnik sanitetske slube je 1964. godine precizno i nedvosmisleno izjavio da duvan prouzrokuje rak
plua. Teko je danas pronai puaa koji ne
prihvata tu injenicu. Puai su jasno i glasno
uli poruku o raku plua. Ono to nije objavljeno je da puenje poveava rizik od mnogih
Usne
Usta (oralne upljine)
Grla (farinksa)
Grkljana (larinksa)
Traheje (dunika)
Jednjaka
eluca
Jetre
Pankreasa
Mokrane beike
Bubrega
Grlia materice
Leukemiju
Debelog creva
Koe
Penisa
272
lje od plua. Funkcioniu kao vesla na brodovima pri emu sve zamahuju u jednom smeru od
plua prema ustima. Dok zamahuju u skladu,
sloj sluzi se pomera navie uz glavnu cev za disanje i konano u region usta i grla odakle se ili
iskaljava ili guta. Ovaj proces obezbeuje znaajnu zatitu plua. Veina stranih estica se
utapa u sluz.
Meutim, naalost, cilije puaa su paralizovane. Zbog slabog delovanja tih siunih dlaica, kada je pua izloen hemikalijama koje stimuliu rak, manje je verovatno da e ih se telo
reiti. Neki od ozloglaenijih agensa koji se
nalaze u duvanskom dimu, a koji su direktno
otrovni za cilije su: formaldehid, cijanovodonik,
azot-dioksid i amonijak.63 Ugljen monoksid koji
stvaraju cigarete takoe moe da ometa funkcije ienja plua i disajnih puteva.64 Prema
tome, vidimo da agensi kao to je formaldehid
u dimu cigarete mogu u stvari da postave pozornicu za vee injenje tete od strane drugih
sastojaka duvana.
Rak plua
Na ovom mestu emo se skoncentrisati na
rak, ubicu amerikih puaa broj 1: rak plua.
Rak plua je vodei rak ubica u Americi i za puae i za nepuae, i za mukarce i za ene.74
Pre nekoliko godina, rak plua je nadmaio rak
dojke koji je bio vodei smrtonosni rak kod ena. To je dugo bio vodei rak ubica mukaraca.
Svake godine vie od 100.000 Amerikanaca
umre od raka plua koji je prouzrokovan puenjem.75 Smrtnost od ovog raka je proporcionalna broju cigareta koje se dnevno popue, po
istraivanju koje je izvrilo Ameriko udruenje
za spreavanje raka u 25 drava, kao to je
prikazano u tabeli 13.76
Zapazite da to je vie cigareta popueno
na dan, to je vei rizik. Oni koji pue dve ili vie
273
UMIRETE ZA CIGARETOM?
Tabela 13. Smrtnost od raka plua na osnovu
broja cigareta koje se dnevno popue
Broj popuenih
cigareta na dan
Stopa
smrtnosti
Nepuai
1-9
10-19
20-39
40 i vie
1
4,6
8,6
14,7
18,7
Rak beike
Nedavno istraivanje ukazuje da i cigarete i
kafa poveavaju rizik od raka beike, organa
koji skladiti urin pre njegove eliminacije. Rak
mokrane beike moda nije opte poznata
re, ali je meu prvih pet tipova raka koji ubijaju starije mukarce u SAD.80 Teki puai utrostruavaju svoj rizik od ovog opasnog raka.81 Sa
druge strane, osobe koje piju mnogo kafe, a
koje se definiu kao one koje koriste 2 ili vie
olja dnevno, udvostruuju svoj rizik od dobijanja raka beike. Poto se materije koje izazivaju rak beike, a koje su povezane sa cigaretama zadravaju u beici, oekuje se da e
puai koji piju vie vode i koji je ee prazne
moi donekle da umanje rizik od ovog raka.
Meutim, najbolja preventiva je ostaviti cigarete i kafu.
274
Zato efekat puenja na rizik od raka debelog creva nije ranije utvren? Autori pretpostavljaju da se zbog podmukle prirode hemikalija u
duvanu rizik od raka debelog creva poveava
nekoliko decenija nakon izlaganja. Jednostavno
reeno, istraivanje ukazuje da hemikalije u dimu cigarete imaju kancerogen efekat na sluzokou debelog creva. Ipak, izgleda da efekti
nisu dovoljni da sami po sebi prouzrokuju potpuno razvijeni rak debelog creva. Otrovi iz cigareta podstiu debelo crevo na razvoj raka vie
godina nakon izlaganja. Zbog toga va rizik od
raka debelog creva danas ima vie veze sa vaim navikama puenja pre 35 godina nego sa
koliinom koju ste puili jue. Prema tome,
puenje moe da ima efekte na izazivanje raka
daleko u budunosti. to manje puite sada, to
e manji biti va rizik. Ovaj dokaz ilustruje da je
danas najbolje vreme za ostavljanje puenja. U
trenutku kada dobijete rak debelog creva, to
samo ukazuje da je davno trebalo da prestanete sa puenjem. tavie, dugotrajan efekat puenja na rak debelog creva jo vie opravdava
potrebu da se mladim ljudima ukae da puenje
u mladosti moe da im kodi 35 ili vie godina
kasnije.
275
UMIRETE ZA CIGARETOM?
Tabela 17. Pet marlboro mukaraca
loe sree
Ime
Vejn Meklaren
Duvanska
kompanija
Sudbina
Marlboro
samo oko 55% od rizika od raka plua u odnosu na one koji su jeli malo beta karotina.94
Meutim, zatitni efekti su bili najkorsniji kod
onih koji nikada nisu puili, i kod bivih puaa.
Alister Mudi (Alistair Moodie), u svom odlinom
pregledu uloge ishrane kod puaa, uoio je
obilje znaajnih istraivanja o ovoj temi. On
iznosi podatke koji ukazuju da puenje sniava
nivoe vitamina koji tite od raka u krvi kao to
su beta karotin, kao i vitamini C i E. tavie,
Mudi navodi naune dokaze koji povezuju niske
nivoe ovih vitamina sa brojem sluajeva raka
povezanih sa puenjem.95
Stav koji nastavlja da se pojavljuje u medicinskoj literaturi je da korienje vee koliine
voa i povra ima ulogu u spreavanju raka, ali
su koristi najvee ako je osoba prvo prestala sa
puenjem. tavie, uzimanje dodataka vitamina
nee obezbediti iste koristi kao ishrana biljnim
namirnicama koje su prirodno bogate ovim
zatitnim vitaminima. Primer za to je dalo finsko
istraivanje koje je razmatralo mukarce puae
neke koji su uzimali vitamine i druge koji nisu.
Mukarci puai koji su uzimali dodatke vitamina E i beta karotina nisu pokazivali nikakve dokaze o spreavanju raka plua.96 U stvari, izgleda da je uzimanje dodataka beta karotina
poveavalo rizik od raka plua.
Dr Robert Dejkob (Robert Jacob), hemiar
istraiva pri amerikom ministarstvu poljoprivrede, dao je izjavu koja povezuje medicinsku
literaturu o ishrani i puenju: Pored ostavljanja puenja, najkorisnija promena koju pua
moe da naini je poveanje unosa voa i
povra.97 Dr Dejkob je nastavio spominjui da
uzimanje dodataka nije jednaka alternativa:
mnoga korisna jedinjenja koja se nalaze u vou
i povru jo uvek nisu dostupna u pilulama.
Jasno je da ljudi koji jedu obilje biljnih
namirnica ostvaruju i druge korisne efekte u
zatiti od raka pored vitamina. Bilo bi mudro da
proseni Amerikanac, a naroito proseni ameriki pua ili bivi pua, jede vie voa i
povra. Meutim, iako dobra ishrana pomae,
nije ni blizu ponitavanju rizika od puenja.
Zaponite sa odbacivanjem navike. Zatim poboljajte svoju ishranu kako biste pomogli svom
telu da ispravi oteenja koja su naneta puenjem.
Zakljuak II odeljka
Informacije u ovom odeljku u vezi sa razaranjima koje donosi puenje su vrste. One su
dosledne nema protivrenosti u podacima.
Cigarete prouzrokuju bolest, razaranje i smrt.
Najmoniji nain da se sprei rak je biti
276
nepua. Ako puite, volite ivot i elite da
ivite; najbolja odluka koju moete da nainite
je da odmah ostavite ovu naviku.
ODELJAK III
Puenje, srana oboljenja i druge
bolesti krvnih sudova
Mnogi su svesni da duvan prouzrokuje rak,
ali malo mojih pacijenata izgleda uvia da
puenje prouzrokuje oboljenja srca i krvnih
sudova.98 Bolest sranih sudova (oboljenje srca
prouzrokovano blokadom sranih arterija) je
danas ubica broj 1 u Americi, delom zbog
velikog broja ljudi koji su zavisni od duvana.
Drugi vodei ubica, log, je takoe povezan sa
puenjem.99 Bolesti krvnih sudova nogu i ruku,
poznate kao periferna vaskularna oboljenja, su
takoe dramatino porasle puenjem.100 Zajedniki sadrilac u svim ovim bolestima je proces
koji se naziva ateroskleroza, a koji se veoma
ubrzava puenjem.101
Koliko Amerikanaca umire od bolesti srca i
krvnih sudova? Kada se saberu, log, bolest sranih sudova i periferna vaskularna oboljenja
odnose priblino milion ivota svake godine.
Blizu 300.000 smrtnih sluajeva su direktna
posledica puenja cigareta i njihovih efekata na
krvne sudove.102 Jednostavno reeno, da ti ljudi
nisu bili puai, verovatno bi danas i dalje bili
ivi.
Dobro je utvreno da je jedan faktor,
puenje, uzrok velikog broja smrtnih sluajeva
svake godine zbog njegovih efekata samo na
krvne sudove. Ceo svet bi trebalo da bude
upoznat sa ovim traginim vestima. Pre vie
godina, naelnik sanitetske slube je poslao
pismo svakom Amerikancu o virusu side. Ja
sam primio jedno, kao i svaki drugi Amerikanac
koji je imao potansku adresu. Pismo je posluilo svrsi: reklo nam je kako da izbegnemo umiranje od side. Meutim, ako se uporedi veliki
broj smrtnih sluajeva od sranih oboljenja
prouzrokovanih puenjem sa daleko manjim
brojem smrtnih sluajeva od side svake godine,
naelnik sanitetske slube bi trebalo da poalje
pet pisama svakom Amerikancu kako bi nas
upozorio na kardiovaskularne opasnosti od puenja.
277
UMIRETE ZA CIGARETOM?
Tabela 19. Puenje i infarkt
- Puenje cigareta je glavni uzrok bolesti sranih
sudova u SAD i za mukarce i za ene.
- Procenjeno je da prouzrokuje 30-40% svih
smrtnih sluajeva od bolesti sranih sudova u
SAD svake godine.
- Kod osoba mlaih od 65 godina, puenje je
odgovorno za 45% smrtnih sluajeva od bolesti
sranih sudova kod mukaraca, i 41% smrtnih
sluajeva kod ena.
Rizik
Nepuai, bez pilula
Nepuai, uz korienje pilula
Puenje > 25 cigareta/dan
bez pilula
Puenje > 25 cigareta/dan
uz korienje pilula
1
4,5
7
39
278
a na normalu u roku od samo nekoliko
dana.113 Poto prosena krvna ploica ivi samo
10 dana,114 za manje od dve nedelje imaete
potpuno novu populaciju normalnih krvnih ploica u telu. Izgleda da te promene igraju znaajnu ulogu u smanjenju rizika od sranih oboljenja za kratko vreme od prestajanja puenja.
injenice u vezi sa stabilizacijom sranog
ritma i normalizacijom funkcije zgruavanja krvi
bi trebalo da obezbede jo ohrabrenja puaima da ostave tu naviku. Brza promena rizika od
iznenadne smrti je samo jedan primer udesne
sposobnosti tela da popravi samo sebe i da se
vrati na normalno stanje funkcionisanja. Kasnije
u poglavlju u navesti jo primera kako telo
moe da se povrati od oteenja povezanog sa
puenjem.
279
UMIRETE ZA CIGARETOM?
Kategorija puenja
Nepuai
1-9 cigareta/dan
10-19 cigareta/dan
20-39 cigareta/dan
40 i vie cigareta/dan
Rizik od smrti
1,0
2,6
3,9
4,5
8,0
Zapazite otar porast rizika koji nastaje usled poveanog broja popuenih cigareta. Pri
dve kutije cigareta na dan, rizik od smrti od
ovog uzroka je povean 8 puta. ak i 1 do 9 cigareta na dan poveavaju rizik od umiranja od
ovog znaajnog uzroka iznenadne smrti vie od
2 puta. Vredi proceniti ta se stvarno deava sa
vaim telom svaki put kada povuete dim cigarete. Jasno je da duvanski dim moe da bude
razoran za krvne sudove irom celog tela.
46,2
43,9
40,9
59,7
55,2
51,1
ODELJAK IV
Opasnosti pasivnog puenja
Pasivno puenje poveava rizik od
sranih oboljenja
Dovoljno je loe to puenje pogaa puae. Pored toga, poveava rizik od smrti od
infarkta kod nepuaa za 20 do 30%. Dr Glanc
(Glantz) i Parmli (Parmley) sa Univerziteta u
Kaliforniji, u San Francisku, su utvrdili niz razloga za poveani rizik od bolesti srca kod
nepuaa u svom obimnom pregledu ovog
pitanja.128 Druga istraivanja su iznela dodatne
informacije.129,130,131 Pasivno puenje teti
nepuaima kao to je prikazano na sledeoj
listi.
280
281
UMIRETE ZA CIGARETOM?
282
Majke
od:
-
283
UMIRETE ZA CIGARETOM?
Potrebno je samo pola kutije cigareta dnevno da bi trudna ena otetila IQ svoje bebe.
Druga istraivanja su pokazala sline rezultate.167
Devet poena na IQ testu moda ne izgledaju mnogo, ali mogu da proizvedu znaajnu razliku. Za one koji se razumeju u statistiku, 15
poena predstavlja jednu standardnu devijaciju
na IQ skali. Klasifikacija inteligencije je prema
tome donekle proizvoljno nainjena na osnovu
kategorija od 15 poena, u kojoj se sredinje dve
kategorije od 15 poena smatraju prosekom.168
IQ skala je navedena u tabeli 33.
Tabela 33. Skala koeficijenta
inteligencije (IQ)
145-160 i vie
133-144
115-129
85-114
70-84
55-69
40-54
25-39
manje od 25
Veoma superiorna
Superiorna
Iznad proseka
Prosek
Granica
Blaga mentalna retardacija
Umerena mentalna retardacija
Ozbiljna mentalna retardacija
Duboka mentalna retardacija
Ova skala ukazuje da se dete moe prebaciti u potpuno drugu kategoriju inteligencije pomerajui se za samo 9 poena. Nije precizno
koristiti ovaj statistiki prosek od 9 poena iz
populacionih podataka kako bi se predvideo uticaj na bilo koje pojedinano dete. Jedno dete
moe biti oteeno padom od 15 poena u IQ,
dok drugi mogu da imaju samo blago oteenje. Meutim, bilo koje oteenje u detetovom
IQ-u je nepravedno.
Mentalni efekti puenja opstaju tokom detinjstva prouzrokujui da dete ima slabiji mentalni kapacitet nego to bi inae imalo. Koliko je
nepravedno da dete bude doivotno oteeno
niim IQ jer je majka puila!
284
loe ponaanje jo uvek nije utvren. U drutvu
u kome problemi ponaanja u detinjstvu esto
prouzrokuju veliku sloenost situacija, ponekada je moda pogreno kriviti za potekoe nain
roditeljskog odgajanja puenje kod roditelja
moe da bude krivac.
ODELJAK V
Hronine bolesti plua
prouzrokovane puenjem
Oko 60.000 Amerikanaca umire svake
godine od hroninih stanja plua kao to su
emfizem i hronini bronhitis prouzrokovani puenjem cigareta.175 Ta stanja plua se esto
zbirno oznaavaju kao hronine opstruktivne
plune bolesti (chronic obstructive pulmonary
disease, COPD). Po drugoj objavljenoj statistici,
puenje prouzrokuje 85.000 smrtnih sluajeva
godinje u SAD od razliitih plunih bolesti,
ukljuujui i COPD i upalu plua.176 itav niz
promena u telesnim funkcijama koje izaziva
puenje postavlja pozornicu za hronine probleme plua. Puenje prouzrokuje raireno
oteivanje odbrambenih sistema plua. Te
promene takoe postavljaju pozornicu za hroninu opstruktivnu plunu bolest.
285
UMIRETE ZA CIGARETOM?
ODELJAK VI
Puenje umanjuje kvalitet ivota
Kako Amerikanci stare, mnogi se vie plae
invaliditeta nego smrti. Dobre vesti su da su
medicinska istraivanja utvrdila da obraanje
panje na dobre zdravstvene navike u sadanjosti umanjuje na rizik od invaliditeta kasnije.
Jedan od kljunih faktora u spreavanju invaliditeta je izbegavanje puenja. Jedno od najubedljivijih istraivanja dolazi na osnovu ispitivanja osoba izmeu 60 i 94 godina starosti iz
okruga Alameda, u Kaliforniji.180,181 Istraivanja
koja se vre na toj populaciji su utvrdila da puenje cigareta znaajno poveava rizik od invaliditeta. Zdrave navike ishrane i redovno vebanje su takoe pomogle smanjenju verovatnoe
pojave invaliditeta pri starenju uesnika.182
Nema sumnje da puenje prouzrokuje
bolesti koje ugroavaju ivot. Ono takoe poveava na rizik od invaliditeta i smanjuje kvalitet
ivota na niz naina pored invaliditeta; oni su
navedeni u tabeli 35.
286
Ovo istraivanje o puenju i gustini kostiju
na blizancima je znaajno. Poto identini blizanci imaju identine gene, mogunost genetike razlike je uklonjena. Jedna kutija cigareta
dnevno je dovoljna da prouzrokuje opasno
slabljenje kostiju.
287
UMIRETE ZA CIGARETOM?
288
da stalno bude zatvoren osim kada hrana prolazi iz jednjaka u stomak. Obino se zatvara
neposredno posle prolaska hrane kako bi
spreio reverzan tok kiseline i drugog stomanog sadraja. Meutim, nikotin slabi mii
sfinktera, prouzrokujui da sfinkter ostaje
otvoren.201 To, zauzvrat, doputa da se stomana kiselina kree navie ka jednjaku. Kombinacija oslabljenog sfinktera uz veu koliinu
kiseline postavlja osnovu za podlone osobe.
Iako postoji itav niz lekova koji mogu da lee
ovo stanje, prestajanje puenja je najrazboritiji
prvi korak. Ostavljanje ove navike smanjuje
proizvodnju kiseline i doputa da sfinkter ojaa
i radi normalnije, esto prekidajui goruicu.
Takoe je veoma verovatnije da e se irevi stomaka javiti kod puaa. Neka istraivanja
ukazuju da puai imaju dva do tri puta vei
rizik od takvih problema.202 irevi mogu da
prouzrokuju krvarenje sa ili bez prateeg bola.
esto moe da bude teko izleiti ir i odravati
stanje da se ne bi povratio ako osoba nastavlja
da pui, ak i kada se moni lekovi kao to su
zantak, tagamet, prilosek i karafejt uzimaju.
Meutim, ako rtve od ira ostave ovu naviku,
izleenje esto nije teko.
Oblast zdravlja
Fiziko funkcionisanje
Bol
Opti oseaj zdravlja
Vitalnost
ikom funkcionisanju 50-ogodinjaka koji nikada nisu puili. Osobe koje su puile su preko 6
godina starije od svoje stvarne starosti u ovom
pogledu. U vezi sa bolom, sa optim oseajem
zdravlja i sa vitalnou, osobe koje su puile su
bile 14 do 15 godina starije od svoje stvarne
starosti. Kada bi ovo bili jedini tetni efekti
puenja, trebalo bi da budu dovoljni da
motiviu puae da prestanu, a da nepuae
dre podalje od duvana.
Lajonov rad obezbeuje reiti kraj ovog
segmenta poglavlja o puenju. Duvan nije
samo ubica. Moe da ini stvari koje su u neijim oima jo gore stvari koje oduzimaju
kvalitet ivota, razaraju sreu i izazivaju invaliditet. Svaki pua moe znaajno da povea
verovatnou za potpuni kvantitet i kvalitet ivota jo danas odluujui da postane nepua.
Mnogi ljudi ne uspevaju u svojim viestrukim pokuajima da ostave tu monu zavisnost jer ne koriste prave metode. Opis kljueva
da se postane uspeni bivi pua se nalazi u
Odeljku VIII. Meutim, tu se ne zaustavljam;
odeljak takoe sadri praktina reenja kako se
moete reiti nesree ostavljanja ove navike.
Pre nego to pokrijem taj kljuni materijal,
moramo da ispitamo jo jednu neizbenu temu.
Svi dokumentovani problemi sa puenjem cigareta su naveli neke ljude da ostave cigarete u
korist drugih duvanskih proizvoda ili drugih supstanci koje izazivaju zavisnost. Ako je zdravlje
va cilj, te alternative za cigarete ne predstavljaju opciju.
ODELJAK VII
Alternative za cigarete su takoe
opasne po zdravlje
Kada se ljudi odreknu duvana, postoji opasnost da e biti skloni alternativama koje smatraju bezbednijim, ali koje u stvari mogu biti
podjednako ili ak jo opasnije u odreenim
pogledima. Detaljni opis takvih alternativa je
van opsega ovog poglavlja. Meutim, znaajno
UMIRETE ZA CIGARETOM?
289
ena meta pri stanjima koja oteuje mozak
kao to je Alchajmerova bolest.212 Nova istraivanja ukazuju da veliki broj Amerikanaca kojima korienje marihuane predstavlja naviku
moda izlau sebe znaajno poveanom riziku
od propadanja mozga kako stare. Novije statistike ukazuju da 4,8% celokupne amerike populacije pui marihuanu najmanje jednom meseno. Vie od tri miliona osoba je koriste
dnevno ili skoro svakog dana.213
Kao to je izneto u 12. poglavlju: eoni
reanj: kruna mozga, marihuana takoe utie
na svakodnevne mentalne sposobnosti. Na
primer, nedavno istraivanje koje je finansirao
Nacionalni institut za ispitivanje zloupotrebe
droga je utvrdilo da su studenti koji su redovno
koristili marihuanu imali poremeaje panje,
pamenja i uenja ak i 24 sata posle poslednje
upotrebe ove droge.214 Upotreba marihuane je
merljivo uticala na sposobnosti mozga dugo
nakon to je korisnik mislio da su efekti proli.
Izgleda da marihuana takoe predstavlja
pretnju za srce i krvne sudove. Kada se kombinuje sa izlaganjem svakodnevnom stresu,
marihuana znaajno poveava stopu sranog
rada i odgovore krvnog pritiska na taj stres.215
Poto je krvni pritisak znaajan faktor rizika i za
bolesti srca i za log, prelazak sa cigareta na
marihuanu ne titi vae srce. Izgleda da marihuana takoe poveava rizik od raka. Utvreno
je da je kanabis (marihuana) izvor kancerogenih materija kao i da smanjuje aktivnost
imunog sistema.216 Novije istraivanje o ovom
pitanju je dolo sa Univerziteta u Kaliforniji, u
San Francisku, i iz drugih centara. Ti izvetaji
pokazuju da puenje marihuane i duvana
prouzrokuje sline promene na pluima uz
jednu razliku marihuana ima daleko snaniji
efekat. U pogledu oteenja plua, jedan doint
(cigareta marihuane) je ekvivalentan celoj pakli
od 20 cigareta duvana.
U poreenju sa duvanom, nacionalno iskustvo SAD sa marihuanom je relativno kratko, ali
trenutni rezultati ukazuju da tetno utie na
neroenu decu. Ova droga dovodi do kratkotrajnih i dugotrajnih mentalnih poremeaja.
Takoe je moan otrov za disajne puteve,
agens koji izaziva rak, slabi imuni sistem, i
droga koja verovatno poveava rizik od sranih
oboljenja. Jasno je da marihuana nije bezbedna alternativa za duvan.
Osobe koje pue cigare i lulu imaju poveani rizik od smrti.
Postoje druge navodne alternative za puenje cigareta. Postoji niz drugih proizvoda duvana koji su izgleda stekli reputaciju da predstav-
290
Infarkt miokarda na
1.000 mukaraca
Relativan
rizik
17
1,0
36
42
48
26
2,1
2,4
2,8
1,5
Tokom sedam godina, desilo se 170 infarkta u ovoj kombinovanoj grupi od preko 5.000
mukaraca. Rezultati su pokazali vie nego
dvostruko vei rizik za puae cigareta, cigara,
lula i eruta. Osobe koje su koristile lulu su
izloene riziku poveanom za 50%.
ODELJAK VIII
Kako ostaviti naviku puenja
Veina puaa pokua da ostavi puenje u
nekom trenutku u svom ivotu. Tuna injenica
je da veina pokuaja prestajanja zavrava neuspehom. Istraivanja vrena na mlaim puaima pronalaze da veina veruje da e u roku
od jedne godine prestati sa puenjem i da nikada nee ponovo poeti. Meutim, to je daleko
od istine. Statistike irom SAD u vezi sa pu-aima svih starosnih grupa prikazuju mranu sliku
kao to je ilustrovano u tabeli 40.224
Zato je stopa uspeha samo 8%? Postoji
mnogo razloga; hiljade strana naune literature
Tabela 40. Ostavljanje navike: mnogi
pokuavaju, ali malo njih uspe
- Preko 15 miliona puaa godinje pokuava da
ostavi naviku
- Samo 8% uspe
- Zabrane puenja na poslu i na javnim mestima
mogu da pomognu ljudima da prestanu
291
UMIRETE ZA CIGARETOM?
292
veina osoba koje su uspeno prestale sa
puenjem je koristila metod naglog prestajanja,
i ostvarila to bez pomoi klinike za odvikavanje
od puenja.232 Meutim, 12 meseci kasnije,
samo 8 do 25% i dalje nije puilo. Tree, osobe
koje su iskoristile prednost klinika za odvikavanje od puenja su imale veu verovatnou da
ostanu nepuai.
Prva reakcija mnogih puaa na pomisao o
iznenadnom prikidanju je: Potrebno je previe
snage volje da bi se prestalo metodom naglog
prestajanja. Nisam siguran da mogu to da
uradim. Bilo da se odvikavate postepeno ili
naglo, snaga volje je neophodna jer e svakako
biti simptoma krize prilikom odvikavanja.
Slabost metoda postepenog odvikavanja je da
je previe lako osloboditi se simptoma palei
cigaretu. Nikotin donosi olakanje, i ponovo se
oseate mnogo bolje. Oseate da e sve biti u
redu. Ali potreba se vraa, praena drugim
simptomima. Predajete se i uzimate jo jednu
cigaretu. Napredak ka cilju je minimalan.
Svakog dana se nadate da ete puiti malo
manje. Taj proces muenja se uopteno nastavlja dok konano ne prestanete metodom
naglog prestajanja ili se vratite svojoj nesputanoj navici.
elje/udnje za nikotinom
Glavobolje
Teskoba
Razdraljivost
Potekoe sa koncentracijom
Nemir
Frustracija ili bes
Potekoe sa snom
Glad/poveani apetit
traju i nekoliko nedelja. U neke od tih uznemiravajuih simptoma spadaju poveana nadraljivost i problemi sa koncentracijom. Za veinu
puaa, svi ti preostali efekti nestaju do kraja
meseca. Statistike ukazuju da je svaki pua
zavrio ak i sa najsuptilnijim efektima odvikavanja do kraja osme sedmice.
I druge smetnje su uobiajene kada osoba
prestaje sa puenjem. One se obino tehniki
ne klasifikuju kao simptomi odvikavanja; meutim, esto doprinose fizikim potekoama procesa odvikavanja. Neke smetnje se otklanjaju
usled drugih promena naina ivota i obino
traju samo veoma kratko vreme. Druge mogu
da traju neto due. Ovi efekti su navedeni u
tabeli 43.234,235
Tabela 43. Drugi fiziki efekti ostavljanja
navike
- Gastrointenstinalni problemi
kao to je zatvor
- Pojaanje kalja puaa
- Drhtavica
- Znojenje
- Nestrpljivost
- Vrtoglavica
- Munina
293
UMIRETE ZA CIGARETOM?
294
UMIRETE ZA CIGARETOM?
295
ili ak ako pada sneg ili kia, obucite se odgovarajue i odradite vae vebanje na otvorenom. Ako nije razumno ili praktino, vebanje u
zatvorenom je drugi najbolji izbor. Bez obzira na
nain, uvrstite vebanje u va dnevni raspored.
Preporuka broj pet je vie sna. Kada se
odvikavaju od stimulirajueg efekta nikotina,
puai obino zahtevaju vie sna. Dodatni san
e biti od koristi koja se prostire na itav dan,
naroito ako utie na simptome odvikavanja
koji su u vezi sa centralnim nervnim sistemom i
udnjama za hranom ili za cigaretama. Koliko je
dodatnog sna neophodno? Varira od osobe do
osobe. Onima koji su nedavno prestali sa puenjem preporuujem da urede svoj raspored
tako da mogu da potroe jo dva dodatna sata
dnevno u krevetu. To ne znai da moraju da
spavaju dva dodatna sata. To samo znai da im
je ta opcija dostupna ako im je potrebno dodatno vreme.
Potreba za dodatnim snom je najneophodnija otprilike prvih pet dana. Nekima moe da
koristi dremanje u toku dana. Drugi moraju da
legnu u krevet ranije. Umesto da ostanete
budni da biste gledali veernje vesti, bilo bi
dobro uukati se u krevet ranije. Dobijajui
dodatni san, obezbediete vie prilika svom
nervnom sistemu da bude u ravnotei. Odgovarajui odmor ini mnogo u spreavanju promena raspoloenja i tenje ka razdraljivosti, frustraciji i besu.
esto je unoenje vode. To znai da bi
trebalo da pijete dosta vode tokom dana.
Preporuujem najmanje 8 aa dnevno obine,
jednostavne vode. Izuzetke predstavljaju samo
osobe koje se zaista ne mogu prilagoditi
poveanom unosu vode kao to su one sa
odreenim sranim stanjima, bubrenom insuficijencijom, ili drugim fizikim problemima sa
ravnoteom tenosti. Drugi proizvodi nisu toliko
efektivni. Kofein je diuretik i prema tome podstie gubitak vode. Odgovarajui unos vode je
znaajan za odravanje odgovarajue hidriranosti. Izgleda da dehidracija pogorava niz
efekata odvikavanja. Unoenje vode je takoe
sredstvo za vraanje tela u ravnoteu. Telo je
pod znaajnim fizikim stresom tokom ranog
perioda odvikavanja. U tom stanju, oekujemo
da se tetni proizvodi normalnog metabolizma
stvaraju brom stopom nego u normalnim
uslovima. Odgovarajui unos vode pomae da
se obezbedi dobar protok krvi do bubrega i
optimalno izluivanje tetnih proizvoda. Neki
takoe smatraju da dobra hidriranost tela pomae broj eliminaciji nikotina poto se nikotin
prvenstveno odstranjuje urinom. U roku od 2
296
asa se odstrani polovina ukupne koliine nikotina u krvi osobe.246
Sedmi princip je voda spolja. Voda spolja
znai slobodnu spoljanju upotrebu vode. Ako
ste navikli da se kupate ili tuirate jednom
dnevno, eleete da poveate to na dva puta
dnevno, ili moda i ee. Razlog za esto
kupanje je to voda ima ogroman uravnoteavajui efekat na nervni sistem. Ako ste
letargini, hladan tu vas moe razbuditi. Ako
imate problema sa teskobom ili napetou,
toplije tuiranje vam moe pomoi u smirivanju. tavie, obilna spoljanja upotreba vode
pomae odravanju istoe. iste pore osiguravaju optimalnu eliminaciju toksina preko
koe. To je znaajan pomonik optimalnoj funkciji bubrega dok se vae telo bori sa poveanom koliinom toksina zbog stresa usled prestajanja puenja.
Koliko god izgledalo smeno, tuiranje je
takoe jedna od najbezbednijih luka za izbegavanje puenja. Naiao sam na hiljade puaa.
Moda sam samo u dva sluaja uo za nekoga
ko je tvrdio da je zaista puio prilikom tuiranja. Ako uskoite pod tu usled intenzivne udnje za cigaretom, verovatno ete se nai u
okruenju koje ne povezujete sa svojom nikotinskom navikom. Dok voda radi na neutralisanju efekata od odvikavanja, efektivno ste udaljeni od iskuenja.
Broj osam je lista drugih supstanci koje
treba izbegavati. Kao to je napomenuto u
naoj raspravi o vodi, kofein treba izbegavati.
Mnogi ljudi na ovom mestu kau: Pomaete mi
da ostavim duvan, i to je u redu. Ali zato da se
odreknem i kafe? ta pokuavate da mi uradite? Nalazim da je daleko lake da osobe
ostave svoju duvansku naviku ako takoe uklone kofein iz svoje svakodnevne rutine. Kofein
moe u stvari da potkopava najbolje pokuaje
osobe u odvikavanju od puenja. Neprekidna
upotreba kofeina pojaava intenzitet nekih
vidova simptoma odvikavanja od nikotina.
Razlog za to je to se odstranjivanje kofeina iz
tela smanjuje kada prestanete sa puenjem. To
doputa da se nivo kofeina u krvi povea. U
stvari, posle etiri dana od prestanka puenja,
nivo kofeina u krvi moe da poraste i do
50%.247 Kao rezultat toga, simptomi kao to je
teskoba, razdraljivost i potekoe u spavanju
e verovatno biti pogorani jer vae telo mora
da se izbori sa povienim nivoom kofeina.
297
UMIRETE ZA CIGARETOM?
298
pomo.250 Verujte da e Bog pruiti pomo
koju je obeao, predajui svoju volju Njegovoj.
Sve mogu u Isusu Hristu, koji mi mo daje.251
Bog moda nee otkloniti sve simptome odvikavanja za vas. Bog od nas ne trai da prolazimo
kroz ivot bez patnji; sasvim suprotno, upozorava nas da emo biti suoeni sa potekoama
i tekim trenucima. Bog je uvek voljan da nam
da snagu za prevazilaenje tih situacija. Na
deo je da budemo voljni da izdrimo sve to je
potrebno da bismo bili uspeni. Vie informacija o ulozi patnje i nevolja predstavljeno je u 18.
poglavlju: Izlaenje na kraj sa loim navikama
i zavisnostima.
Imate vie energije kada vebate; va oseaj ukusa i mirisa postaje otriji; vaa odea
gubi neprijatan miris; imate vie novca zbog
utede u osiguranju ivota i zdravlja, i to vie
ne morate da kupujete same cigarete. Za
mnoge je iznenaujue da puai imaju daleko
vee anse za uestvovanje u saobraajnim nesreama; kao rezultat toga neke kompanije ak
imaju odbitak stopa osiguranja automobila za
vozae koji ne pue.
Bolest
- Rak plua
Umanjeni rizik
30-50%
80-90%
50%
50%
Znaajno nii
- log
5-15 godina nakon
prestajanja
50%
Slino osobama koje
nikada nisu puile
Slino osobama koje
nikada nisu puile
Hronini bronhitis je esto potpuno reverzibilan, kao to smo videli naroito ako prestanete dovoljno brzo. Kaalj puaa nestaje.
Imate vei polet za sport i drugi miini rad.
Umanjenje rizika od sranih bolesti je navedeno u tabeli 46. Drugo istraivanje je razmatralo broj smrtnih sluajeva usled bolesti
sranih krvnih sudova meu bivim puaima
koji su ranije puili vie od jedne kutije cigareta dnevno. Slika 1 prikazuje rezultate.257
Zapazite da se najvee smanjenje anse od
umiranja od infarkta javlja u prvoj godini. Rizik
nastavlja da pada tokom perioda od 20 godina,
kada se spustio skoro na nivo koji bi se javljao
da nikada niste puili.
Puai trudnice koje prestanu sa puenjem
u bilo kom trenutku do tridesete sedmice trudnoe imaju odojad sa veom teinom pri
roenju u odnosu na ene koje pue tokom cele
299
UMIRETE ZA CIGARETOM?
Slika 1. Koristi od prestajanja: nii rizik od
smrtonosnog infarkta
0,5
1,5
2,5
Stopa smrtnosti
Da li u dobiti na teini?
Jedan razlog za zabrinutost kod mnogih koji
razmiljaju o prestajanju je: Da li u mnogo
dobiti na teini? Drugi koji su pokuali da prestanu odgovaraju: Znam da u dobiti na teini
jer se to desilo i ranije kada sam prestajao sa
puenjem. Tano je da 80% onih koji prestanu
da pue dobijaju nekoliko kilograma.258 Meutim, ta statistika je obmanjujua zbog stope pri
kojoj svi Amerikanci dobijaju na teini. Oko
56% onih koji nastavljaju da pue takoe dobijaju na teini.259 tavie, proseno poveanje
teine posle prestajanja je samo oko 2 kilograma.260 Takoe, osoba ne zadrava sve te kilograme. Veina puaa gubi deo dodatne teine
koju su dobili tokom rane faze odvikavanja.
Samo 40% puaa dobije i zadri vie od 2 kilograma. Negativan efekat ove koliine dobitka
na teini na zdravlje je zanemarljiv u poreenju sa ogromnim koristima od ostavljanja ove
navike. Neki strunjaci procenjuju da biste
morali da dobijete 45 kilograma da biste se
uopte pribliili do nekih od tetnih efekata po
zdravlje koje puenje proizvodi.261
Meutim, najbolje vesti su da 20% puaa
ne dobija na teini. Iako oni predstavljaju ma-
300
to je ranije napomenuto, ve takoe ubrzava
va metabolizam. To je znaajna taka poto
se, kao to smo videli, metabolizam usporava
kada ostavite puenje. Na taj nain isti tip programa vebanja koji e vam pomoi da ostavite
naviku pomoi e vam i da odrite teinu.
Druga taka istie alkohol. Ovaj proizvod
koji izaziva suptilnu zavisnost predstavlja problem na niz frontova. On pre svega predstavlja
znaajan izvor kalorija. Meutim, vie od toga,
smanjuje snagu volje i pokazano je da je na taj
nain lake prejesti se.
Trea i etvrta taka govore o izboru hrane.
Naglasak na namirnicama koje su siromane
mastima i eerom se najbolje ostvaruje ishranom koja ukljuuje vee koliine voa, integralnih itarica i povra. Data koliina tih namirnica
je daleko siromanija kalorijama u odnosu na
istu koliinu standardne hrane bogate eerom
i mastima. Kao rezultat toga, moete u stvari da
jedete vie hrane, a istovremeno da unosite
manje kalorija. To je jo jedan znaajan nain
za reavanje problema usporavanja metabolizma. Usput, takva ishrana takoe pomae reavanju zatvora, koji moe da predstavlja problem
kada neke osobe prvi put ostave naviku.263
Izbegavanje namirnica bogatih mastima i
eerom takoe odstranjuje najee izbore
namirnica koje ljudi koriste kao zamenu za
puenje. Jasno je da je najbolja opcija potpuno
izbegavanje zamene puenja hranom. Meutim, u trenutku slabosti, daleko je bolje zagristi
celer nego ponovo zapaliti cigaretu.
Krajnja poruka je jednostavna: nastavite sa
nainom ivota koji je preporuen za odvikavanja od puenja bez patnje i ne bi trebalo da
imate problema sa poveanjem teine. Za one
koji su zainteresovani za dalje putokaze ka
smanjenju teine, razmotrite poglavlje o hipertenziji (6. poglavlje: Jedan narod pod pritiskom).
Pre nego to napustimo ovo pitanje, morao
bih da spomenem da postoji veliki broj puaa
koji imaju manjak kilograma i u stvari treba da
dobiju nekoliko kilograma. Iznenaujue je da
mogu da dobiju na teini ostavljajui ovu
naviku i kombinujui to sa svakodnevnim vebanjem, to e dovesti do odravanja njihove
idealne teine. Vebanje pomae gubljenju ili
dobijanju na teini u zavisnosti od potrebe. Za
one koji imaju viak kilograma, pomae im da
smanje teinu; kod onih koji su idealne teine,
pomae im da odravaju teinu stabilnom. Za
one koji imaju manje kilograma, pomae im da
dobiju miinu masu i potrebne kilograme.
Zakljuak
Zapoeo sam ovo poglavlje mranom
priom o Mariji. Postoji doslovno hiljade Marija, oba pola, koje svake godine prerano odlaze
u grob zbog puenja. Takoe je to toliko tragino i toliko apsolutno nepotrebno. Pored toga,
krivica za svu tu patnju se esto suptilno
postavlja pred noge Tvorca. Jednostavno mora
da je bilo njeno vreme da umre, ujemo esto.
Meutim, Bog nema nita sa smrtima prouzrokovanim ovim otrovom. Meutim, Bog pun
ljubavi je decenijama sprovodio planove za
odravanje ljudi da nikada ne zapoinju tu
naviku koja razara zdravlje. Pre vie od 100
godina citirani autor je skrenuo panju ljudima
o opasnostima od ove navike i za sebe, kao i za
one koji su izloeni pasivnom puenju. Zapazite
njegove rei koje se nalaze u tabeli 49.265
Tabela 49. Upozorenja u vezi sa duvanom
Duvan je spor, podmukao, ali veoma opasam
otrov. U bilo kom obliku da se koristi, teti telu;
jo je tetniji jer su njegovi efekti spori i isprva
teko uoljivi... Njegove efekte je teko izbaciti iz
sistema.
UMIRETE ZA CIGARETOM?
Tabela 50. Drugi predvieni tetni efekti
duvana
- Lagani opaki otrov
- Truje atmosferu drugima
- Mentalna nesposobnost i fizika slabost mogu
da nastanu zbog roditelja puaa
- Razara modanu sposobnost i slabi mozak
- Stimulie oputene nerve, a zatim ima paralizirajui uticaj
- Prouzrokuje nesposobnost pravljenja razlike
izmeu dobrog i loeg
- Primer koji pruaju roditelji predstavlja razlog
zbog koga mnoga deca poinju da pue
- Vreme potroeno u puenju bi moglo da se potroi u najdragocenijem provoenju vremena sa
svojom decom
- Novac potroen na puenje uskrauje porodici
neophodnije stvari
- Zdravstveni radnici koji pue su napadni prema
svojim bolesnim pacijentima
301
ljene u ovom poglavlju; oni mogu da naine
razliku izmeu uspeha i neuspeha. Takoe,
svakako proitajte 18. poglavlje: Izlaenje na
kraj sa loim navikama i zavisnostima.
Ako ste pokuali sami da prestanete i
odustali, saraujte sa svojim lekarom ili drugim
zdravstvenim radnikom. Koristite materijal iz
ovog poglavlja kako biste lake prihvatili praktine savete i ohrabrenje koje ete dobiti kod
profesionalaca. Ako ta opcija ne zvui izvodljivo, razmotrite program Diite slobodno ili
druge programe za odvikavanje od puenja koji
se nude u vaoj zajednici. Grupna podrka
drugih puaa koji prolaze kroz isti proces
odvikavanja od puenja mogu zaista da ojaaju
sve to smo podelili u ovom poglavlju.
Ako ste proli kroz taj put i nedostaje vam
samopouzdanje, dopustite mi da iznesem jo
jedan predlog: uzmite sedmicu dana odmora i
astite se dobrim programom za poboljanje
naina ivota. Centri za kontrolu bolesti su
zabeleili: Ogranieno dostupno istraivanje
ukazuje da ti (programi za odvikavanje od
puenja) mogu biti prilino efektivni.266 U
stvari, mogu srdano da preporuim takav centar u svom regionu. Ameriki centar za poboljanje naina ivota u Sulfuru, u Oklahomi267
prima ljude irom zemlje kako bi iskoristili prednost njegovih programa u koje spada i program
za odvikavanje od puenja. Oni stvarno koriste
ovo poglavlje moje knjige kao prvenstveni
pisani obrazovni izbor za svoje uesnike. Bez
obzira kako koristite ovo poglavlje, bilo sami,
bilo uz pomo doktora kao uesnici programa,
ubeen sam da vam moe pomoi da konano
budete uspeni. Dobre vesti su da moete da
prestanete sa puenjem. Moete poeti ve
danas sa novim putem bez cigareta koji e vam
omoguiti da ivite daleko kvalitetnijim ivotom
i uivate u mnogim koristima koje smo predstavili u ovom poglavlju.
17. poglavlje
elite pie?
Dr Arnold je pozvan u operacionu salu.
Kada je stigao, pronaao je Kristinu Tomas,
letarginu 70-ogodinju enu koja je leala na
krevetu u sobi 3. Nakon kratkog pregleda,
uvideo je da sluaj nije kritian. Meutim, nije
bila u stanju da govori inteligentno morao je
na drugom mestu da potrai istoriju bolesti.
Njegova potraga ga je odvela do ekaonice u
kojoj je pronaao porodicu Tomas. Poto je dr
Arnold odveo Tomasovu porodicu do izdvojenijeg mesta, oni su mu izneli detalje tragine
prie. Ispostavilo se da je Kristina bila ena
dobrog zdravlja do svoje penzije. Meutim, od
pre nekoliko godina su zapoeli problemi. Njen
apetit nije bio dobar, i poela je da gubi teinu
iako je ve bila mrava. Lekar je predloio da bi
bilo dobro da uzima malo alkohola pre obroka.
To bi, rekao je Kristini, verovatno pomoglo stimulisanju apetita. Iako nikada nije pila alkohol,
Kristina je primila savet lekara. Lek je delovao!
Njen apetit se drastino poveao. Meutim,
nastao je veliki problem. Glavni apetit koji je
stimulisan je bio apetit za alkoholom. Kada je dr
Arnold sreo Kristinu u hitnoj pomoi, ona je bila
oamuena od alkohola.
Uprkos hiljadama sluajeva nalik Kristininom, u kojima su dobronamerne osobe postale
uhvaene u zamku alkoholne obmane i uprkos
procenjenih 100.000 Amerikanaca koji prerano
umiru svake godine zbog alkohola,1 postalo je
veoma popularno hvaliti koristi umerenog
pijenja. Odreeni deo novije popularnosti alkohola kao pia koje donosi zdravlje dolazi od
vesti koje pokuavaju da pokau koristi umerenog korienja alkohola u Francuskoj. Mediji su
bili zaokupljeni onim to su neki nazvali francuski paradoks.
Francuski paradoks
Iako Francuzi koriste vie alkohola od
Amerikanaca, imaju manje smrtnih sluajeva od
sranih oboljenja. Srano oboljenje je ubica
broj dva u Francuskoj, dok ostaje ubica broj jedan u Americi. Neki naunici veruju da je nia
stopa sranih oboljenja u Francuskoj rezultat
303
ELITE PIE?
304
hola, pribliavamo se dozvoljenoj prodaji alkohola od 100 milijardi dolara godinje. Samo
spominjanje zabrane me podsea da su, u
savremenoj istoriji, statistike o alkoholu skoro
uvek bile zaogrnute platom obmane. Na
primer, upitajte bilo kog uenika srednje kole o
dobu prohibicije u Americi. Oni e verovatno
moi da vam kau kakav je jadan neuspeh taj
eksperiment bio. Sasvim jasno e opisati da nije
spreio ljude da piju alkohol, niti je smanjio fiziku tetu od upotrebe alkohola. Do danas e
mnogi ak i u medicinskoj zajednici navoditi
prohibiciju kao osnov za legalizaciju svega od
marihuane do kokaina. Postoji samo jedan problem sa injenicama o neuspehu prohibicije:
one nisu stvarne. Posluajte neke od najautoritativnijih rei iz udbenika Zdravstvena zatita i
preventivna medicina (Public Health and
Preventive Medicine) koji su izdali dr Last (Last)
i dr Volas (Wallace): Uobiajeno gledite o prohibiciji u Sjedinjenim Dravama je da je ona
predstavljala neuspeh, ali postoje velika ogranienja ovog gledita, poto su tokom prohibicije
zdravstveni i drutveni problemi povezani sa
upotrebom alkohola svakako bili drastino
umanjeni.11
ta pia mogu da predstavljaju bilo koju kombinaciju standardnih aa vina, konzervi piva ili
meanih pia. Imajte to na umu tokom itavog
poglavlja. to se tie istraivanja, osoba koja u
proseku pije dva piva svake veeri, pije dva
pia na dan podjednako kao i osoba koja u
proseku pije dva meana pia, ili dve ae vina,
svakog dana.
Drugi mit koji treba razotkriti nastaje u
obliku zamerke. Osobe esto kau: Ja nisam
teki alkoholiar, pijem samo povremeno. Ne
moram da se brinem o tim problemima povezanim sa alkoholom. Postoje dve take koje su
ovde znaajne. Prva je da se mnoge bolesti
povezane sa alkoholom ne javljaju samo kod
tekih alkoholiara. Mogu takoe da se jave i
kod osoba koje piju samo u drutvu, koje
povremeno uzmu jednu aicu vie. ak su i
osobe koje dosledno upotrebljavaju alkohol u
umerenim koliinama i koje paze da nikada ne
popiju previe i dalje izloene riziku od nekih
problema povezanih sa alkoholom. Dr Renkin i
Eli su dali neka vredna zapaanja u svom odlinom poglavlju: Zdravstveni problemi povezani
sa alkoholom.15 Ona su saeta u tabeli 4.
Tabela 4. Gledita na opasnosti od
umerene upotrebe alkohola
1. Rizik od zdravstvenih problema povezanih sa
alkoholom je najvei kod onih koji su oznaeni
kao teki alkoholiari.
2. Meutim, poto osobe koje piju samo u drutvu nadmauju po broju teke alkoholiare,
veina problema povezanih sa alkoholom se javlja meu osobama koje piju samo u drutvu.
3. Akutno trovanje alkoholom ili trenutno niski
nivoi hronine upotrebe alkohola mogu da proizvedu ozbiljne tetne efekte kod osoba koje se
inae uklapaju u drutvene norme o upotrebi
alkohola.
4. Kako dobijamo vie informacija o tome kako
je alkohol tetan po zdravlje, nalazimo da smo
manje sigurni u definisanju ta predstavlja bezbednu koliinu. Umesto toga, upotreba alkohola
ukljuuje neprestani rizik.
Druga znaajna taka koja govori o umerenoj upotrebi alkohola dolazi od Svetske
zdravstvene organizacije. Oni su naglasili injenicu da svako ko danas pije samo u drutvu
potencijalno moe sutra da postane teki alkoholiar. Ako imate genetsku sklonost ka alkoholizmu, to jest nasleenu tenju da postanete
teki alkoholiar, taj potencijal e biti znatno
uvean. Meutim, ak i osobe bez vidljive porodine istorije problema sa alkoholom mogu da
postanu alkoholiari. Poruka je jednostavna:
305
ELITE PIE?
Ciroza jetre
Varikoziteti (proirene vene) jednjaka
Bolest gastroezofagnog refluksa (odliva)
Alkoholni hepatitis
Akutni pankreatitis (zapaljenje pankreasa)
Hronini pankreatitis
Gastritis
ir eluca
306
307
ELITE PIE?
na umerenog korienja alkohola kada postoji tako duga lista ozbiljnih problema koje prouzrokuje i umerena i velika upotreba alkohola.
Neki od problema navedenih u tabeli 8 se mogu
javiti i pri samo jednom alkoholnom piu sedmino. Izdvojimo malo vremena da potpunije
sagledamo ta stanja povezana sa alkoholom.
308
1
6,0 x
7,8 x
309
ELITE PIE?
310
predstavlja koncentrisani izvor kalorija, i ima
priblino dva puta vie kalorija od istog eera
na gram, po gram osnovu (sedam kalorija
nasuprot etiri kalorije po gramu). Kombinujui
to sa injenicom da je alkohol odgovoran za
10% od unosa kalorija kod odraslih osoba koje
piju u SAD,75 izgledalo bi da je pozornica postavljena za znaajne probleme sa teinom. I
jeste, ali zbog razloga koji su drugaiji nego to
biste vi pomislili. Kalorije u alkoholu se izgleda
ne skladite efikasno kao mast, tako da izgleda
da obilna upotreba alkohola ne doprinosi znaajnom poveanju teine iz tog razloga. Meutim, mnoge osobe koje su sklone viku kilograma e imati vee probleme sa odravanjem
teine ako koriste alkohol ak i umereno.
Ljudi sa vikom kilograma koji mudro prave
posebne planove za ograniavanje svog unosa
kalorija e biti skloni da jedu vie ako je alkohol
prisutan.76
Pijenje i moralnost
Poveani rizik od smrti od niza uzroka je
povezan sa upotrebom alkohola naroito kod
tekih alkoholiara. Meutim, umerena upotreba alkohola takoe poveava rizik od prevremene smrti. Ubrzo emo videti podatke koji
koliinski izraavaju poveani rizik od prevremene smrti usled upotrebe alkohola.
Meutim, jo nekoliko komentara je bitno u vezi
sa odnosom vee upotrebe alkohola i smrti.
Uobiajeno verovanje jeste da je rizik od
prevremene smrti ogranien na starije osobe
koje su pile godinama. To nije tano. Istraivanja pokazuju da smrtonosni efekti velike upotrebe alkohola ne prave razliku na osnovu starosti, ve su rizini i za mlae osobe.78 tavie,
ti efekti ne prave razliku ni meu polovima.
Izvrena su istraivanja na enama kao i na
mukarcima u vezi sa uticajem alkohola na
skraenje ivota.79 Ovaj poveani rizik je prikazan na slici 1.
Vidimo da meu ljudima u optoj populaciji
sa 40 ili manje godina starosti, upotreba 6 ili
vie alkoholnih proizvoda dnevno skoro utrostruava rizik od smrti. Takoe vidimo da je rizik
Slika 1. Velika upotreba alkohola je
naroito rizina za mlae ljude i ene
290%
200%
Mukarci
ispod 50
godina,
6 ili vie
pia dnevno
100%
0
ene
6 ili vie
pia dnevno
Prosena
osoba koja
ne pije
311
ELITE PIE?
10
20
30
40
50
60
70
80
90 100
60
70
80
90 100
ene
Velika
Umerena
Mala
Apstinenti
0
Ispod 45
10
20
45-54
30
40
50
55-64
65-74
75 i stariji
Zapazite da za oba pola svih starosnih grupa od detinjstva do 74 godine starosti, kako se
poveava upotreba alkohola, tako raste i rizik
od smrti.
312
ispravljanju mentalnog oteenja koje je izvreno obilnom upotrebom alkohola, ali osoba
nikada nee biti podjednako mentalno nadarena posle istorije teke upotrebe alkohola. Jo
vie zabrinjava da postoje dokazi da upotreba
alkohola (bez obzira na starost i koliinu) moe
takoe da ubrza cerebralnu atrofiju.87
Jo gore, velika upotreba alkohola moe
ponekad da dovede do dubokih i nepovratnih
neurolokih defekata. Periferna neuropatija,
bolno stanje stopala, nogu i aka koje napreduje do gubitka oseaja u udovima je esto meu
tekim alkoholiarima. Lekari su upoznati sa
dijagnozom psihoze Korsakova sa svojim gubitkom memorije i dezorijentacijom. To stanje se
javlja kod tekih alkoholiara kojima takoe
nedostaje B vitamin, tiamin; 30-40% osoba kod
kojih se javi ovo razarajue stanje propadanja
mozga se mora smestiti u ustanovu.88 Velika
upotreba alkohola potencira est uzrok napada,
napada usled odvikavanja od alkohola, kao i
strano stanje delirijum tremens (DT) koje
ugroava ivot i u kome se alkoholiar nekontrolisano trese i halucinira, i postaje opasnost
za sebe i druge.
tavie, nema sumnje da su psihijatrijski
problemi i upotreba alkohola povezani. Zloupotreba alkohola ili zavisnost su ei kod osoba
sa dijagnozama kao to su izofrenija, depresija, antisocijalna linost i poremeaji tipa teskobe.89 Ovi odnosi postavljaju pitanje tipa kokoka ili jaje: ta je nastalo prvo, psihijatrijska
bolest ili alkoholizam? Verovatno je da alkohol
poveava rizik za psihijatrijske bolesti zbog
nekog od ve spomenutih razloga, kao to su
mentalni poremeaji i poveani psihosocijalni
stresovi. Meutim, izgleda da isto vai i u
suprotnom smeru. Ljudi sa psihijatrijskim bolestima mogu da budu skloniji pribegavanju alkoholu u pokuaju da reavaju svoje probleme.
Sada imamo dokaz da zloupotreba droga ili
alkohola prouzrokuje specifino oteenje mozga koje se moe videti na novom visokotehnolokom modanom skeneru zvanom BEAM, koji
meri promene ili poremeaje elektrine aktivnosti u mozgu.90 U istraivanju na 111 ispitanika,
glavni abnormaliteti mozga su vieni na prednjem delu i na stranama mozga koji su se poveavali sa poveanjem zloupotrebe supstanci.
Neka istraivanja su pokazala da i do 90% osoba koje koriste razne supstance imaju psihijatrijske poremeaje. Neke osobe sa takvim poremeajima koriste alkohol ili druge supstance
kako bi dobili olakanje od svojih problema, ali
takvim nainom samoleenja u stvari ine svoje
probleme jo gorim na duge staze.
ELITE PIE?
Tabela 12. Efekti alkohola na druge pored
efekta na osobu koja ga koristi
- tetni efekti na fetus
- Nesreni sluajevi
- Drutveni problemi ukljuujui nasilje
313
grupe i drugih faktora rizika. Na primer, osobe
afriko-amerikog ili uroeniko-amerikog
naslea imaju dramatino poveane rizike. Sve
u svemu, procene su da se do 11.000 amerike
dece rodi sa fetalnim alkoholnim sindromom
svake godine, uz 30.000 ili vie koji imaju probleme povezane sa prenatalnom upotrebom
alkohola.97
to jedna ena vie pije, to je vei rizik za
njeno dete; meutim, nije potrebna velika
koliina alkohola da bi fetus bio pogoen. U
stvari, upotreba alkohola koja je u okviru
zakonskih granica za vozae moe da predstavlja ozbiljne pretnje za fetus. Naroito opasno vreme je period veoma rane trudnoe, pre
nego to ena uopte i prepozna da je trudna.
I do 1,7 miliona amerikih ena sposobnih za
poroaj su pile dva ili vie puta dnevno prilikom
ispitivanja 1988. godine.98 Ove ene bi suoile
svoju decu sa visokim rizikom kada bi postale
trudne. Takva tvrdnja nije samo pretpostavka.
Brojna istraivanja ukazuju da umerena upotreba alkohola, moda ak i pre zaea, moe da
utie bar na mentalne sposobnosti deteta.99,100
Istraivanje Univerziteta u Minesoti je pokazalo da leukemija moe da se javi kod odojeta ija je majka pila tokom trudnoe.101 ene
koje su koristile vie od dvadeset alkoholnih
pia tokom trudnoe su u odnosu na one koje
nisu pile imale tri puta veu ansu da imaju bebu sa odreenim tipom leukemije zvanim akutna mijeloidna leukemija (AML). Deca majki koje
su pile tokom drugog i treeg tromeseja su
imala deset puta vei rizik od AML i dva puta
vei rizik od drugog tipa leukemije, zvanog
akutna leukemija limfocita.
Istina je da je totalna apstinencija jedini
nain da se kod dece sprei pojava uroenih
mana povezanih sa alkoholom. Takav stav je
usvojio naelnik sanitetske slube, kao i Ameriko medicinsko udruenje.102 Takoe preporuujem da sve ene sposobne da imaju decu kod
kojih moe da se javi nenamerna trudnoa
ostanu u potpunoj apstinenciji. Slina preporuka je takoe opravdana: osim totalne histerektomije (uz uklanjanje jajnika), svi metodi kontrole raanja imaju neuspehe. Svaka ena koja
nije prola kroz menopauzu, ak i ona koja
koristi pouzdane mere za kontrolu raanja, bi
definitivno trebalo da razmisli o putu totalne
apstinencije bar za zdravlje neroenog deteta, ako ne za sopstveno. tavie, imajui u vidu
istraivanja koja povezuju oeve koje piju sa
poremeajima fetusa, takoe proporuujem da
bilo koji suprug ostane u potpunoj apstinenciji
ako bi njegova ena mogla da postane trudna.
314
ulozi alkohola u tim okolnostima. U jednoj proceni medicinskih dosijea za nesree nekomercijalnih aviona, 35% je testirano pozitivno na
alkohol iako je samo jedan od etiri onih kod
kojih je utvren alkohol imao nivo alkohola iznad zakonski dozvoljenog. Ovi rezultati se dobro slau sa drugim podacima koji procenjuju da
je alkohol ukljuen u do 30% fatalnih avionskih
nesrea.108 Jedan naroito zanimljiv aspekt istraivanja sposobnosti pilota i alkohola je da se
smetnje povezane sa alkoholom mogu registrovati ak i poto je sav alkohol odstranjen iz tela.109 Po Aeronautikom informativnom priruniku koji je izdala Federalna uprava za vazduhoplovne propise (Federal Aviation Regulations,
FAR deo 91,17) nije dozvoljeno da ijedan lan
posade, ukljuujui pilota, leti dok ne proe 8
sati nakon upotrebe bilo kog alkoholnog proizvoda. Poto pilot jo uvek moe da bude pod
uticajem alkohola nakon tog perioda, slubenici
za bezbednost savetuju pilotima da proe bar
24 sata izmeu boce i leta.110
Alkohol je takoe znaajan doprinosilac naoj trenutnoj nacionalnoj epidemiji nasilja i
zloina. Posveujem panju ovoj temi u 13. poglavlju: Savladavanje plime nasilja.
ELITE PIE?
Slika 15. Rezultati umerene upotrebe
alkohola
- Hipertrigliceridemija
- Hipertenzija
- log
- Umanjena funkcija imuniteta
- Nesreni sluajevi
- Samoubistvo
- Rak dojke
- Rak debelog creva
- Menstrualni bol
- Osteporoza
- Gojaznost
- Gastritis
- Giht
- Hronini zamor
- Cerebralna atrofija
- Fetalni alkoholni sindrom
- Leukemija kod potomstva
- Potencira veliku upotrebu alkohola
- Smanjuje rasuivanje, predvianje,
moralno razmiljanje
315
ernjeg slavlja. Kako tragino. Mogli su da odbiju da piju, ali nisu. I, kao to Prie Solomunove
kau, ludi idu dalje i plaaju. Ponaajmo se u
skladu sa znanjem koje imamo. inimo ono za
ta znamo da je pravo za nas same i za nae
porodice.
316
35 godina, proseni francuski graanin je smanjio upotrebu alkohola za 23%.114
Objanjenje koje su obezbedili ti istraivai
alkohola je prosvetljujue: Smanjenje upotrebe alkohola u Francuskoj je delom skoro sigurno bilo usled dravnih mera za smanjenje upotrebe, zbog zabrinutosti u ishode povezane sa
zdravljem, a u vezi sa najveom nacionalnom
potronjom po glavi.115 Prema tome, dok je
Francuska godinama radila na smanjenju svoje
upotrebe alkohola zbog danka koji je uzimao
zdravlju u njihovoj zemlji, amerika industrija
alkohola i mediji su veliali upotrebu alkohola u
Francuskoj. Ironija je da oni koji ive direktno
sa alkoholnim efektima vide to kao kletvu, dok
oni koji to gledaju sa daljine veliaju kao korisno.
ta je sa francuskim paradoksom? Ispitajmo nain ivota Francuza kako bismo videli
zato je stopa sranih oboljenja nia nego u
Americi. Zajedno sa poreenjem amerike i
francuske upotrebe alkohola, moramo da razmotrimo i druge faktore ishrane. To smo izvrili
u tabeli 18.116
Tabela 18. Poreenje naina ivota
Francuza i Amerikanaca
U poreenju sa Amerikancima, Francuzi
- jedu 3,8 puta vie maslaca
- jedu 2,8 puta vie svinjske masti
- imaju vii nivo holesterola u krvi
- imaju vii krvni pritisak
- imaju daleko vei unos crnog vina
- imaju srazmerne stope gojaznosti i
korienja cigareta
Ali oni
- piju veoma malo mleka
- jedu velike koliine povra i voa
- imaju manje smrtnih sluajeva od bolesti
sranih sudova
317
ELITE PIE?
Grupa jedan
Grupa dva
Grupa tri
Dati
proizvod
Crno vino
Belo vino
Sok od groa
Efekat na
protok krvi
Povean
Bez efekta
Povean
318
Voe
Groe
Jabuke
Trenje
Jagode
Borovnica
Grejpfrut
Povre
- Kelj (zeleno
povre)
- Korenje i
krtole
- Crni luk
- aj
itarice
- Integralne
itarice
Nazad na paradoks
Svi ovi dokazi nas dovode nazad do glavne
teme rasprave to jest, francuskog paradoksa.
Najbolji dokazi ukazuju da nie stope sranih
bolesti u Francuskoj nisu povezane samo sa
alkoholom. Suprotno od onoga to su mnogi
laiki informativni izvetaji naveli, alkohol u vinu
nije sastojak koji obezbeuje korist. Kao to
smo videli, veliki deo korisnih efekata pripisan
upotrebi vina bi morao biti pripisan glavnom
sastojku vina grou.
Izgleda da alkoholni proizvodi imaju tenju
da poveaju nivo HDL holesterola koji titi srce
kod ljudi koji su na loem nainu ivota. Meutim, nedavni izvetaj Tafts univerziteta o ishrani
je to objasnio: Iako alkohol poveava nivo HDL
holesterola, vebanje i gubitak vika kilograma
ga poveava jo vie.142 Istina je da niko nikada nije dokazao da osoba na odlinom stilu ivota dobija bilo kakve koristi od umerenog
korienja alkohola. Razmatrajui naroito HDL,
kao to smo videli, alkoholni proizvodi nisu jedini faktori ishrane koji su u mogunosti da poveaju HDL holesterol. Groe i sok od groa
mogu takoe da poveaju njegovu koliinu u
319
ELITE PIE?
320
ELITE PIE?
Tabela 29. Religijska odgovornost
Religiozne zajednice imaju znaajnu odgovornost
zbog neprocenjive ljudske i ekonomske cene
upotrebe alkohola, jer su kroz svoja verovanja,
uenja i propovedanja u stanju da utiu na
moralne vrednosti i prakse drutva verovatno vie
od bilo koje druge ustanove.
321
Zaista, saglasne su sa klimom koja podstie
ispravan i inteligentan razgovor, pri emu koristimo nae eone renjeve za nezamagljeno
razmiljanje. Koje su to alternative? One su
imenovane u tabeli 30.156
Tabela 30. Sluite svee voe pri sveanim
prilikama
Nauimo ljude da slobodno jedu svee groe,
jabuke, breskve, kruke, bobice, i sve druge vrste
voa koje se mogu nabaviti.
18. poglavlje
ta je zavisnost?
ta je uopte zavisnost? Iznenaujue je da
ak i strunjaci daju razliite definicije o tome
ta sainjava zavisnost. Na primer, Stedmanov
medicinski renik je definie kao psiholoku i
fizioloku zavisnost od supstance ili prakse koja
je van voljne kontrole.1 Ova definicija je dobar
poetak. Kako bi nam pomoglo da dobijemo
jasnije gledite o tome ta zavisnost sainjava,
razmotrimo pet obinih karakteristika zavisnosti, kao to su navedene u tabeli 1.2,3,4
Ne moraju se ispuniti svi kriterijumi da bi
navika bila klasifikovana kao zavisnost, ali je
korisno biti svestan ireg pregleda efekata koji
nastaju usled agensa koji izazivaju zavisnost.
Da li je navika klasifikovana kao zavisnost ili ne
Problem sa umerenou
Zato je ira definicija zavisnosti toliko
znaajna? Ona je sutinska imajui u vidu injenicu da se mnogi ljudi nikada ne oslobode
svojih najukorenjenijih navika zbog pogrenog
verovanja o umerenosti. Mislim da je to tano
naroito u oblasti problema sa hranom. Razmotrimo primer osobe koja ne moe da kontrolie
korienje okolade. Mnogi zdravstveni radnici
bi rekli da je fino koristiti okoladu ako se
koristi umereno. Ovaj savet ne uvia znaajnu
taku to jest, osoba koja ima nagonski odnos
prema hrani ne moe da je koristi nita
umerenije nego to se alkoholiar moe vratiti
umerenom pijenju, ili zavisnik od nikotina
umerenom puenju. U izlaenju na kraj sa
bilo kojom navikom zavisnosti neophodna je
totalna doivotna apstinencija.
323
okolada trajno napusti i misli usmere ka uivanju zbog osloboenosti od supstance, nee
se aliti za elementom okolade u ivotu. Ukus
postaje ponovo izgraen i elja je nestala.
ak iako nemate posla sa supstancom koja
izaziva zavisnost, njeno potpuno odbacivanje je
najbolja strategija. Razmotrite, na primer, osobu koja shvata da korienje crvenog mesa
doprinosi povienom holesterolu i sranim
problemima. Recimo da nije postojao element
primoranosti u ovoj navici ishrane kod osobe.
Mali komad nicle, svinjetine ili jagnjetine je
zadovoljavajui. Svejedno, ova osoba postaje
ubeena da ak i male koliine crvenog mesa
pogoravaju odreene zdravstvene probleme.
Obino e biti lake u potpunosti se naglo odrei crvenog mesa, nego postepeno smanjivati
korienje.
Mogao bih da pruim jo sto primera kao
ilustraciju da e naglo prekidanje drastino
poveati verovatnou uspeha. Na ovom mestu,
neko od vas bi mogao da kae da to zvui dobro
ali da nee reiti va problem. Moda je vaa
najgora navika prejedanje svakako, razmiljate da ne moete iznenada prekinuti sa tom
navikom. Kod takvih problema, preporuujem
da paljivo razmotrite svoj nain ivota i izvrite
promene u odreenom pogledu ponaanja. Na
primer, osoba koja previe jede moda nema
problema sa prejedanjem pri doruku ili sa previe uzimanja povra pri ruku ili veeri.
Meutim, moe da ima problem sa dezertima
nakon veere. Moda se treba nainiti nagli
raskid sa tim dezertima.
Premisa ovog poglavlja je da moramo da
izvuemo lekciju iz klasinih zavisnosti i primenimo je ne samo na oiglednu zavisnost u
svojim ivotima ve i na druge navike koje
zahtevaju promenu. Oni koji se bore sa puenjem, alkoholom, kofeinom ili supstancama koje izazivaju zavisnost su verovatno sasvim svesni da moraju da prestanu sa tom navikom u
potpunosti. Meutim, isto vai i za druge oblasti
zavisnosti i navika prihvatanje potrebe za
naglim prestankom vas moe osloboditi od kruga donoenja i krenja vaih najvrih odluka
jednom za svagda.
324
tak elje moe biti povezan sa zadovoljstvom
koje navika prua ili sa strahom od neuspeha.
Meutim, dok itate ostatak ovog poglavlja, nauiete da e vam menjanje ak i najomiljenijih
tetnih navika u stvari pruiti vie zadovoljstva
na duge staze. tavie, bez obzira na to koliko
puta niste uspeli u prolosti, materijal koji sledi
vam moe pomoi da ovog puta budete uspeni.
elim da vam pruim jo jedno ohrabrenje
dok razmiljate o reavanju oblasti koje se
moraju promeniti u vaem ivotu i osnovnim
uzrocima problema. Dozvolite mi da to ilustrujem primerom. Recimo da imate dva problema:
prejedanje i nedostatak vebanja. Dok analizirate te probleme, uviate da postoji trea zavisnost koja je osnovni uzrok koji doprinosi drugim
dvema. Uviate da ste jedna od osoba ija je
najvea prepreka izmeu vas i redovnog programa vebanja vreme potroeno uz televizor.
Takoe uviate da televizor obezbeuje sredinu
za va najvei problem sa prejedanjem. Va ivotni cilj moe u tom sluaju biti reavanje zavisnosti od televizije. Ako ste u potpunoj kontroli
u vezi sa vaim navikama gledanja, ree-nje
moe biti postavljanje nekih specifinih vodilja
o tome kada, ta i koliko ete gledati. Meutim,
ako je televizija uzela ulogu zavisnosti u vaem
ivotu, tu je neophodan odluan i potpun raskid. To bi vam pruilo vreme za dnevno vebanje i razorilo sredinu za prejeda-nje.
Nemojte potcenjivati elemente zavisnosti
od gledanja televizije. Oni koji su zavisni mogu
ili ne moraju biti svesni zavisnosti. Gledanje
televizije je povezano sa mnogim loim navikama i tetnim ponaanjem, ukljuujui i nasilje.
12. poglavlje: eoni reanj; kruna mozga i 13.
poglavlje: Savladavanje plime nasilja, pruaju
vie informacija o ovom pitanju. Televizija
takoe oduzima vreme. Mnoge osobe ne mogu
da u dovoljnoj meri kontroliu svoje gledanje
televizije kako bi obezbedili vreme za druge
oblasti ivota kojima se treba baviti. Za njih je
potreban beskompromisni raskid sa televizijom.
Za neke osobe, jednostavno uvianje potrebe za potpunim prekidom neke ivotne navike
je sve to im je potrebno. Kada jednom usvoje
taj koncept i sprovedu ga u delo, uspeh je
obezbeen. Meutim, zavisnosti i druge navike
esto imaju ogromnu kontrolu nad nama. Mnogi se oseaju nemonim da prekinu sa njima
iako znaju da je to neophodno. Uzmite primer
Ralfa Donsa,5 mog pacijenta koji je u svojim
ranim 50-im godinama. Ralf je zavisnik od
nikotina pua, i zna da je puenje loe za
njega. Ralf takoe ima ozbiljno oboljenje sra-
325
Rei apostola Pavla iz 1. Poslanice Korinanima otkrivaju konanu pobedu koju Bog
obezbeuje nad samom smru. Sa biblijskog
gledita, krajnji rezultat greha je smrt.7 Prema
tome, Boije obeanje o pobedi nad smru podrazumeva da e Bog obezbediti pobedu nad
grehom. Bilo da priznajemo to ili ne, veina
navika za koje vidimo potrebu da ih izmenimo
su zaista pitanje dobrog i loeg. Poslanica Jakovljeva iznosi to na sledei nain: Jer ko zna
dobro initi i ne ini, greh mu je.8 Ako tetimo
naim telima, Bog veoma jasno iznosi da je to
pogreno i greno.9 Sve to moe da zvui kao
nametanje krivice, ali ovaj stih nudi pobedu, a
ne krivicu. Bog obeava pobedu nad grehom i
smru. Prema tome, ako uvidimo da je loa
navika greh, imamo obeanje da e nam Bog
dati pobedu nad navikom. Sutina je da je
pobeda nad zavisnou dar od Boga koji je
obezbeen kroz Isusa Hrista. Moemo biti zahvalni to je pobeda naa ako samo verujemo u
naeg nebeskog Oca. Da, moete da mu zahvalite u veri za pobedu koju vam je dao, ak i
pre nego to vidite uspeh u svom ivotu.
Da bismo bili uspeni u oblasti promene
naina ivota nije neophodno uvideti da je
svaka loa navika greh. Meutim, kao to sam
istakao, u veini oblasti zavisnosti i nadmonih
navika zaista govorimo o grehu. Ne treba se
plaiti da nazivamo neku oblast svog ivota grehom ako je ona upravo to. Uvianje da je
neko ponaanje greh ne samo da nam daje
obeanje Boije snage i pobede, ve nas takoe
oslobaa od dvostruke obmane umerenosti i
postepenog smanjivanja. Biblija nigde ne daje
opravdanje za nastavljanje ivota u grehu.10
Mora se odstraniti iz ivota, podjednako kao to
hirurg odseca rak uklanjajui ga iz tela.
326
327
Poto je Hrist patio u telu, i mi treba da oekujemo da patimo u svojim telima i umovima
dok ostvarujemo pobedu nad zavisnou. Iako
postoje retke prilike kada Bog uklanja bilo kakvu borbu u pobeivanju odreene navike ili
zavisnosti, za veinu nas nema pobede bez
trpljenja. Mnogi religiozni ljudi su posrnuli pri
takvoj patnji.
Tragedija je pogodila Dejn Donson.14 U
mladom dobu od 44 godine doivela je svoj prvi
infarkt. Izgledi su bili jo straniji za nju nego za
veinu. Vidite, Dejn je dobila decu kasnije u
ivotu, tako da je jo uvek imala malu decu kod
kue. Infarkt je na taj nain ugrozio ne samo
njenu budunost, ve i budunost njene male
dece. Radio sam sa Dejn u bolnici kako bih joj
obezbedio pravilan oporavak i time smanjio rizik
od moguih novih infarkta. Jedna od mojih
prvih instrukcija je bila da obezbedim da Dejn,
koja je tada bila pua, razume da mora da
ostavi cigarete. Informisao sam je kako je
ostavljanje puenja sutinsko za spreavanje
narednog infarkta i dalje oteenje srca. Bilo mi
je drago da nije puila tokom sedam dana dok
je bila u bolnici. To je bilo lake poto je naa
bolnica, kao i veina, zabranjivala puenje.
Kada sam otpustio Dejn na kraju sedmice,
otila je kao nepua, sa novim ivotom. Jedna
sedmica bez puenja je bila dovoljna da se
prou svi simptomi odvikavanja i savlada zavisnost sa fiziolokog stanovita. Sve to je trebalo da uradi je da nastavi na dobrom putu na
kome je bila.
est sedmica kasnije Dejn se vratila u moju ordinaciju radi zakazanog pregleda. Bio sam
iznenaen kada sam saznao da je ponovo
poela da pui nakon to je napustila bolnicu. I
dalje je imala psiholoku zavisnost. Rekao sam:
Dejn, vi imate malu decu. Rekli ste mi kakvi
su vai planovi za njih, i koliko elite da vidite
kako uspevaju u ivotu. Kako e biti uspeni bez
vas? Ona je upitala: Kako to mislite? Rekao
sam: Vae puenje e spreiti da jo dugo
328
budete u blizini njih. Izloeni ste velikom riziku.
Ona je odgovorila: Znam da jesam. Zatim smo
ponovo razmotrili tetu koju puenje nanosi
njenom zdravlju, i uverio sam je da e joj Bog
dati pobedu ako veruje u Njega. Konano sam
rekao: Dejn, znam da ste religiozni. Recite mi
zato nastavljate da kupujete cigarete kada
znate da Bog ne eli da puite? Verujte u
Njega. Ona je rekla: Dr Nidli, verujem u Njega. Ali rei u vam zato nisam prestala sa
puenjem. To je zato to Bog nije otklonio moju
elju za cigaretama. Poto Bog nije otklonio
elju, nastavljam da puim.
Dejn je oekivala da e Bog nekako doi i
izvriti operaciju na njenoj volji, otklanjajui
elju tako da nikada vie ne bi poelela da pui.
Nastavie da pui dok se to ne desi. Znam neke
sluajeve u kojima je Bog uradio upravo to.
Meutim, znam daleko vie sluajeva u kojima
je Bog pomogao nekome da proe kroz teak
proces da kae ne i dao im pobedu usred patnje kroz bolove odvikavanja. Ako nismo spremni da proemo kroz odreeno trpljenje od simptoma odvikavanja od zavisnosti, neemo ostvariti pobedu. Mi moramo da preduzmemo prvi
korak. Boija volja, kroz veru i snagu koju nam
daje e zatim dovriti pobedu. Dao sam Dejn
ove tekstove o patnji i mislim da je sada to
videla u novom svetlu.
329
ku. Potpuna pobeda koja ukljuuje gubitak elje za tetnom supstancom nije bila trenutna
bilo je potrebno vreme. Postepeno, njegov apetit se promenio do te mere da ne samo da je
mogao da podnese hleb, ve je on bio i ukusan.
Zabeleio je poboljanje zdravlja nakon promene ishrane reima prikazanim u tabeli 10.20
Tabela 10. Bez mesa bolje zdravlje
Od kada sam shvatio pitanje jedenja mesa u vezi
sa zdravljem, ostavio sam upotrebu mesa. Koristim voe i povre u velikim koliinama. Moje
zdravlje nikada nije bilo bolje nego poslednjih 6
meseci.
Moji bivi oseaji slabosti i vrtoglavice su
nestali. Na naem stolu nemamo meso, nezdrave
kolae ili bilo koju masnu hranu. Moj apetit je
zadovoljen. Jedem hranu sa veim uivanjem
nego ikada pre. Imam vie snage nego to sam to
godinama mislio.
Njegovo zdravlje je bilo upadljivo poboljano. Obilato je koristio voe i povre; bogata
hrana vie nije bila deo njegove ishrane. Ranija
oseanja slabosti i vrtoglavice su nestala, njegova snaga se poboljala, a njegov apetit je bio
zadovoljen. tavie, hrana je bila ukusnija nego
ikada pre. Njegova patnja je na kraju proizvela
sve te pozitivne efekte. Izdravanje psiholokih
i fiziolokih patnji je dovelo do divnih poboljanja, veih nego to je oekivao.
Da li je ova radikalna promena bila trajna?
Da li je bio iskuan da se vrati starim navikama
ishrane? Njegov odgovor je naveden u tabeli
11.21
Tabela 11. Pobeda jednog oveka
Nisam ni malo promenio svoj pravac nakon to
sam prihvatio zdravu promenu. Nisam nainio
nijedan korak unazad od kada je svetlo o ovom
pitanju prvi put obasjalo moj put. Trenutno sam
prekinuo sa svim od mesa i maslaca... Pri vrenju tih promena u ishrani, odbio sam da popustim
pred ukusom i da dopustim da on vlada nada
mnom.
330
njenu naviku. Stvarne koristi od pobeivanja
tetne navike su esto daleko iznad bilo kakvog
teorijskog znanja o potencijalnim koristima.
Prema tome, patnja koja se mora izdrati kako
bi se pobedilo je daleko manja od patnje koja
e se na kraju iskusiti ako ne uspemo da izvrimo promene na bolje. Veliina i trajanje patnje
mogu biti vei. tavie, koristi i uivanje u novom poboljanom nainu ivota daleko nadmauju koristi ili trenutna dobra oseanja
koja se doivljavaju poputanjem tetnoj navici.
U svakom sluaju, svako iskustvo u pobeivanju zavisnosti i loe navike predstavlja bitku
koju treba dobiti. Bitka je intenzivnija za jedne,
a manje intenzivna za druge. Vera u Boga i
spremnost da se trpi i da se dua preda Bogu
e dovesti do pobede. to je bitka intenzivnija,
to je pobeda slaa. Zahvalite mu za pobedu i
odluite da nee biti vraanja unazad. Oseaete se mnogo bolje nego sada. Biete veoma
zahvalni Bogu za ono to je ostvario.
Najjaa iskuenja
U ovom poglavlju smo videli da je Hrist, na
Najvei Primer, zbog svoje ljudske prirode imao
elje koje nisu uvek bile u skladu sa Oevom
voljom. Pomenuti autor je istakao da je najkritiniji borbeni front u duhovnom ratu dovoenje nae volje u sklad sa Boijom voljom. Njegovi uvidi su navedeni u tabeli 12.22
Tabela 12. Najjaa iskuenja
Najjaa iskuenja religioznog oveka e doi
iznutra; jer se mora boriti protiv sklonosti prirodnog srca.
Pobeivanje apetita
U naim ivotima nam je potrebna boanska sila da bismo nadvladali neke od najsuptilnijih iskuenja: jake apetite za hranom koju
mnogi ljudi smatraju potpuno prihvatljivom, ali
koja nije u skladu sa Boijom voljom. To je ono
Neki ljudi koji uopte ne veruju u Boga mogu da se udalje od iskuenja poputanja apetitu. Mogu da prestanu sa puenjem, ili korienjem tetne hrane, ili korienjem kofeina samostalno sopstvenom snagom volje. Meutim, verujem da izjava koju smo upravo razmotrili vai za sve, to jest, ljudski je nemogue
ostvariti potpunu kontrolu nad apetitom u svim
svojim oblicima ako nemamo Boiju silu. Onaj
koji ne koristi Boiju mo moe da ostvari mnogo prividnih pobeda nad apetitom, ali e na
kraju biti drugih bitaka koje gubi zbog nedostatka boanske snage. Dobre vesti su da e
nam Bog pomoi. Ipak, da bismo primili tu
pomo moramo sami da koristimo Njegovu
snagu. Ve smo razmotrili zapis iz Biblije o jednom od Hristovih najjaih iskuenja po pitanju
apetita.24 On se pozvao na Boiju re kako bi
ostvario pobedu. Boija volja obezbeuje nain
za odolevanje svakom iskuenju. Prestanimo
onda da dajemo izgovore za svoje loe navike i
zavisnosti. Verujte mi, kao lekar, uo sam mnogo izgovora za nastavljanje sa nezdravim
navikama. Meutim, Bog ne prihvata takve
izgovore. On je obeao da e obezbediti snagu
za prevazilaenje iskuenja.
331
Posustajanje u borbi
Poputanje apetitu u ovom kontekstu
oznaava bilo koje ljudske udnje ili elje koje
nas navode da idemo nasuprot zadovoljenju
Boije volje. Takva poputanja imaju veliku cenu; udnja je zadovoljena na raun naeg tela i
due. Neobuzdani apetit obezbeuje osnov za
mnoge svetske probleme. Bilo da je to apetit za
novcem ili seksom, zemljom ili moi, ili jednostavno za hranom moe se utvrditi da najvei
broj svetskih najveih sukoba potie usled
pokuaja ispunjenja tih elja. To je tano i u
naim linim ivotima. Moe se utvrditi da
mnogi od problema sa kojima se suoavamo u
vezi sa naim zdravljem, meu lanovima
porodice ili pak na radnom mestu, potiu od
poputanja apetitu u nekom obliku ili nainu.
Prema tome, ostvarivanje potpune kontrole nad
apetitom bi reilo mnoge od naih linih
potekoa i spreilo mnoge od problema patnji
oveanstva. Mo apetita i mo naeg Tvorca su
dalje ilustrovani dok jo jednom razmatramo
Hristov sukob u pustinji u tabeli 15.26
Veoma smo ohrabreni za pobeivanje apetita kada razmotrimo da je Hrist izdrao
gladovanje pre nego to je iskuavan. Uprkos
Tabela 15. Mo apetita i mo Hrista
Mo iskuenja za poputanje apetitu se moe
izmeriti jedino neizrecivim patnjama naeg
Iskupitelja u tom dugakom gladovanju u pustinji. Znao je da bi poputanje iskvarenom apetitu
toliko umrtvilo ovekove sposobnosti opaanja da
se svete stvari ne bi mogle razaznati. Adam je
pao na iskuenju u vezi sa apetitom; Hrist je
pobedio negiranjem apetita. Naa jedina nada za
povratak raja je kroz vrstu samokontrolu.
332
zabranjene droge, ponovo bih vas podsetio na
vrednosti medicinske pomoi. Iako nije neophodna za zavisnost od duvana, jeste za druge
supstance sa liste. Pored te profesionalne
pomoi, preporuujem da proitate 16. poglavlje, odeljak VIII, o ostavljanju navike duvana.
Tu ete pronai 10 koraka za ostavljanje ove
navike bez patnje. Ovi koraci su osmiljeni da
obezbede pomo ka svoenju vaih simptoma
odvikavanja na najmanju meru. Tu spada fiziko vebanje, pomo ishranom i drugi znaajni elementi naina ivota. U stvari, mnogi prolaze kroz samo blage simptome odvikavanja, a
u nekim sluajevima i bez simptoma ako paljivo usvoje te vodilje. Oni sa psiholokim zavisnostima i drugim monim navikama kao to je
gledanje televizije mogu da vide ovih 10 koraka
kao veoma vredne dok se oslobaaju od ponaanja koja su ih drala u okovima.
postati nove, a stari ivot je prolost. Prihvatimo Hrista i itajmo o Njemu u Njegovoj Rei.
Prouavajte Njegov ivot svakodnevno. Ostvarite pobedu u Njemu, pobedu koju je On ve
ostvario. Ne ostavljajte mesta za neuspeh, jer
prava vera nee ostavljati takve mogunosti.
Kroz Boiju milost moemo da nadvladamo
svaku zavisnost i svaku tetnu naviku. Ponjeemo koristi u Boiju slavu tokom naeg ivota
na ovoj zemlji, i u ivotu koji e doi. Da, postoji posebno obeanje onima koji nadvladaju
zavisnosti, loe navike i probleme ovog ivota:
Koji pobedi, dobie sve, i biu mu Bog, i on e
biti moj sin. (Otkrivenje Jovanovo 21,7) Oni
koji nadvladaju doivee blagodeti venog ivota sa Bogom, ivota koji vi i ja ne moemo ak
ni da zamislimo. Biblija kae: to oko ne vidje,
i uho ne u, i u srce oveku ne doe, ono ugotovi Bog onima koji ga ljube (1. Korina-nima
2,9).
19. poglavlje
Ishrana i okruenje
Naizgled preko noi, pitanje je prelo sa
stvari linog zdravlja na pitanje drutvene pravde i odgovornosti. Puenje cigareta je ve dugo
poznato kao ubica. Srane bolesti, rak plua i
emfizem dobro su poznati rezultati duvanske
navike. Meutim, kada su opasnosti pasivnog
puenja postale ire shvaene, sagledavanje se
promenilo. Odluka da se pui vie nije bila samo
lina odluka, ve je imala posledice na saradnike na poslu, lanove porodice i druge nevine
posmatrae.
Svesnost o drutvenoj ceni puenja je prouzrokovala da puai ponovo procene svoju naviku. Trudne ene su ostavile naviku kada su
uvidele da izlau svoju neroenu decu riziku.
Roditelji su se oslobodili zavisnosti kada su
utvrdili da je bila povezana sa estim disajnim
problemima kao i drugim bolestima kod dece.
Muevi i ene su se udaljili od duvanske navike
kada su shvatili da su izlagali riziku svoje suprunike koji ne pue.
Iako milioni puaa sada uviaju da njihova
navika ima drutvene posledice, malo ljudi
uvia cenu koju drutvo plaa usled njihovog
izbora ishrane. Obilje dokaza jasno govori da
nai izbori hrane imaju dalekosene posledice
na nae susede, zemlju i svet. U ovom poglavlju
emo ispitati neke od ovih dokaza. Videemo da
je optimalna ishrana sa stanovita drutvene
svesnosti takoe i najbolja ishrana za zdravlje
pojedinca. Ova optimalna ishrana je potpuno
vegetarijanska ishrana. Njene dalekosene
koristi su detaljno opisane tokom cele ove knjige.
300% porast
0
1950
1990
334
Tabela 1. Uzgajanje stoke zahteva dosta
poljoprivrednog zemljita
- Ona jede velike koliine itarica, zahtevajui ogromnu koliinu poljoprivrednog zemljita za njihovu proizvodnju.
- Zahteva veliku povrinu zemljita za pau.
Ako bi se celokupna svetska populacija hranila ishranom zasnovanom na mesu slino prosenom Amerikancu, bilo bi neophodno da
svetska proizvodnja itarica poraste do neba,
kao to je prikazano u tabeli 2.4
Tabela 2. Koliina itarica za ishranu svetske populacije koja bi se hranila mesom
Koliina itarica potrebna za hranjenje svetske
populacije koja jede meso bila bi 150% vea od
celokupne trenutne globalne proizvodnje itarica
korienih u sve svrhe.
Ovu zapanjujuu procenu je nainila organizacija Worldwatch, jedna od najuglednijih organizacija koje se bave pitanjima ivotne sredine.
Za one koji nisu upoznati sa ovom organizacijom, Worldwatch je nezavisna, neprofitna istraivaka organizacija koja slui kao izvor svetskim iniocima politike kroz svoja velika istraivanja globalnih problema. Osnovali su je
agencije Ujedinjenih nacija i druge privatne
fondacije.
Meutim, za neke, podaci organizacije
Worldwatch nisu dovoljno upeatljivi. Oni
navode druge statistike koje ine da procene
ove organizacije izgledaju vrlo umerene. Ova
polemika obezbeuje odgovarajuu pozadinu
za znaajnu digresiju. Tokom ovog poglavlja,
kao po pravilu, sve cifre koje navodim su prilino umerene. Kao rezultat toga, mnogi mogu
da smatraju da ne inim sluaj dovoljno snanim u vezi sa monim uticajem koji izbori
ishrane imaju na nau sredinu. Meutim, kao za
ironiju, mislim da ovo poglavlje u stvari ini
sluaj vrim zbog umerene prirode navedenih
informacija. Pokuao sam da koristim samo dobro dokumentovane podatke uglednih naunika, agencija i ak samih proizvoaa hrane. Da,
drugi tvrde da je situacija daleko gora nego to
sam je ja prikazao, i to moe da bude tano.
Meutim, ak i umerene procene koje pruam
obezbeuju dovoljan razlog za trezveno ispitivanje naih navika ishrane.
Na osnovu mog opreznog pregleda podataka, porast svetske upotrebe mesa nesumnjivo
ozbiljno ugroava nau sredinu. Nauni radovi
Mnogi drugi naunici pored dr Dola smatraju populacioni rast za jedno od najkritinijih
problema ivotne sredine. Meutim, najverovatnije je da populacioni rast ne bi ni izbliza bio
problem koji predstavlja da nije pojedinanih
izbora ishrane. To nas vraa nazad na pitanje
ishrane zasnovane na mesu. Razmotrite ovu
injenicu: zahtev za mesom u industrijalizovanim zemljama je pomerio ekonomsku ravnoteu
ak i u zemljama u razvoju. Sada postoje pritisci u mnogim manje bogatim zemljama da se
proizvode ivotinjski proizvodi radi izvoza razvijenijim zemljama. ak i u okviru njihovih granica, izbor ishrane predstavlja probleme za zemlje u razvoju koje su najtee pogoene pritiscima populacionog rasta. Kada bogatije osobe u
tim zemljama zahtevaju ivotinjske proizvode,
zemljite koje bi inae bilo dostupno za ishranu
siromanih direktno biljnim izvorima hrane
koristi se za ispau i uzgajanje stone hrane.6
Na osnovu onoga to smo ve ispitali,
moralo bi biti jasno da potreba populacije za
hranom moe biti veoma optereena ako veliki
deo te populacije zahteva ishranu zasnovanu na
mesu. Relativno male promene u potronji
mesa mogu da ostvare znaajan globalni uticaj.
Konzumiranje manje koliine ivotinjskih proizvoda bi uinilo mnogo za poveanje koliine
itarica u svetu. Lester Braun iz organizacije
Worldwatch je proraunao koristi od smanjenja
korienja mesa za 10%, to je prikazano u
tabeli 4.7
Rast svetske potronje mesa je proizveo niz
posledica. Vea potranja za mesom poveava
zahtev za stonom hranom. To, zauzvrat, primorava poljoprivrednike irom sveta da ostvare
vee prinose sa svojih polja. Takvi pritisci mogu
335
ISHRANA I OKRUENJE
Tabela 4. Prebacivanje upotrebe itarica
sa stoke na ljude
- Stoka koristi 630 miliona tona itarica irom
sveta.
- Smanjenje korienja mesa za 10% bi smanjilo
korienje itarica za isti procenat, ili 63 miliona
tona.
- Ako bi ovo smanjenje korienja bilo dostupno
direktnoj ljudskoj upotrebi, to bi hranilo rast svetske populacije vie od dve godine.
da ih navedu da usvoje intenzivnije poljoprivredne prakse koje mogu da nanesu nepopravljivu tetu zemlji.8 tavie, pokuaj da se uzgaja preterano veliki broj ivotinja u datoj oblasti
moe da teti ivotnoj sredini. U posledice
mogu da spadaju gubitak uma, pa ak i stvaranje novih pustinja (proces zvan dezertifikacija).9 Postoji oko 8,2 miliona jutara zemlje za
uzgoj stoke irom sveta. Meutim, ve je priblino 3/4 te zemlje najmanje umereno pretvoreno u pustinju po proceni programa Ujedinjenih nacija za ivotnu sredinu.10
znaaja.12
6,3
4,4
2,5
2,7
2,4
336
Hranljive materije
Belanevine
Ugljeni hidrati
Vlakna
Izgubljeno (%)
85-90%
do 100%
100%
Belanevine
Krenje uma
Unitavanje livada
Otpadne vode sa hranilita
Erozija zemljita
Nedostatak vode
Zagaenje vode
Porast koliine gasova koji izazivaju efekat
staklene bate
Kalorije
Propale
Iskoriene
Gubitak zemljita
Poslednjih dvesta godina erozija je proizvodila gubitak zemljita u Sjedinjenim Dravama. Ova dramatina promena je naznaena u
tabeli 10.
Tabela 10. Erozija zemljita u SAD
337
ISHRANA I OKRUENJE
338
Drugaije reeno, ako bi sva amerika goveda bila uzgajana na velikoj farmi, bilo bi potrebno 26,49 miliona poiljki od milion litara
vode, kako bi se zadovoljile njihove potrebe
vode za samo jednu godinu.
U mnogim delovima sveta dostupnost vode
je pitanje ivota ili smrti. ak i ovde u SAD naa
potranja za hranom sa velikim zahtevima vode
ima ozbiljne ekonomske i ekoloke posledice.
Istorijski gledano, ekonomska cena je u velikoj
meri bila prikrivena usled pomaganja industriji
mesa od strane federalne i dravne vlade u
pogledu potronje vode. Mnogi moda ne
shvataju da njihovi dolari od poreza pomau
obezbeivanju velikih koliina vode neophodnih
za uzgajanje stoke.
Kongres je procenio da su zapadne drave
primile vie od 2 milijarde dolara godinje u
vidu subvencija za vodu. Do milijardu dolara od
ove koliine je otilo farmerima koji uzgajaju
stonu hranu. Farmeri mogu da uzgajaju stonu
hranu veoma profitabilno jer mogu jeftino da
kupe vodu na osnovu federalnih projekata
navodnjavanja. Nekada plaaju manje od stvarne cene za dovoenje vode do njihovih farmi.33
Kao primer za to, veliki Projekat centralne
doline u Kaliforniji obezbeuje vodu za navodnjavanje farmerima za samo mali deo svoje
stvarne cene kao to je navedeno u tabeli
15.34,35
Tabela 15. Kalifornijske povlastice za
navodnjavanje
- Stvarna cena etvorogodinjeg navodnjavanja:
milijardu dolara
- Raun poslat farmerima: 50 miliona dolara
- Procenat trokova koji snose farmeri: 5%
- Koliina vode za navodnjavanje koriene za
stonu hranu: 33%
339
ISHRANA I OKRUENJE
Zemljinu temperaturu bez obzira da li trenutno doivljavamo takve probleme ili ne.
U stvari, prirodan efekat staklene bate je
ve milenijumima odravao Zemlju dovoljno
toplom za ivot. Ovaj efekat je zasnovan na
vodenoj pari i ugljen-dioksidu koji su odgovorni
za 65% i 22% ovog prirodnog fenomena.46
Meutim, previe ove dobre stvari je ono to je
izazvalo trenutnu zabrinutost. Gasovi koje
proizvodi ovek, a koji izgleda najvie zabrinjavaju, su preterane koliine ugljen-dioksida i
metana. Uesnici su takoe i (ali u manje
znaajnom obimu) azot-monoksid, hloro-fluorougljovodonici i ozon.47
Iznenaujue je da vegetarijanska ishrana
moe takoe da prui znaajne koristi kada se
procenjuje sa gledita mogunosti problema
globalnog zagrevanja. Proizvodnja mesa poveava nivoe gasova koji izazivaju efekat staklene
bate i korienje izvora energije. Tri glavna
gasa koji izazivaju efekat staklene bate, a ija
se koliina poveava uzgajanjem stoke i uzroci
porasta, navedeni su u tabeli 16.
Tabela 16. Porast koliine gasova koji
izazivaju efekat staklene bate usled
uzgajanja stoke
Gas
Ugljen-dioksid
Uzrok porasta
Sea uma
Metan
Azot-monoksid
ivotinjski otpad
ivotinjski otpad
340
globalne emisije metana. Veina od te koliine,
moda 80 miliona tona gasa godinje, se proizvodi fermentacijom koja formira gasove u crevima stoke i drugih preivara. Jo 35 miliona tona
godi-nje se emituje iz velike koliine otpada
koji se proizvodi na hranilitima i fabrikim farmama.50
Proizvodnja azot-monoksida je takoe
povezana sa uzgajanjem stoke. Iako ima manji
doprinos efektu globalnog zagrevanja, takoe
smanjuje zatitnu hemikaliju: stratosferski
ozon.51 (Mnogi e se setiti da ozon na ovom
nivou atmosfere pomae uvanju od tetnih
efekata intenzivnog ultraljubiastog zraenja.)
Azot-monoksid moe biti sporedan proizvod
znaajnih koliina amonijaka koji se proizvodi
uzgajanjem stoke. Amonijak isparava iz tala i
hranilita. Velike koliine se takoe izdiu u
atmosferu nakon to se ubrivo prostre po
poljoprivrednom zemljitu.52
ta je sa farmerima
ta je sa farmerima? Da li su preporuke u
ovom poglavlju neobino stroge prema grupi
ljudi koja oliava samu radnu etiku koja je
nainila Ameriku velikom? Treba naglasiti da
trenutna politika u vezi sa stokom ne odraava
moralni pad mnogih potenih farmera irom
sveta. Uopteno gledano, farmeri su pokuali
da dobro slue svojoj zemlji zadovoljavajui
promenljive potrebe koje su nauka, vlade i populacija usmeravali.
Slino tome, ovde ne postoji namera da se
oklevetaju zakonodavci odgovorni za trenutnu
poljoprivrednu politiku. U mnogim sluajevima,
trenutna vladina politika odraava staro
razmiljanje o ishrani koje se javilo iz doba
Drugog svetskog rata. Kroz povlastice i druge
naine, farmeri su ekonomski ohrabrivani da
slede politiku koja je pokuavala da to vie
pojaa proizvodnju mesa i mleka.59
Za one koji su opravdano zabrinuti zbog
neprilika farmera koji uzgajaju stoku postoje
dobre vesti. SZO govori pohvalno o fleksibilnos-
ISHRANA I OKRUENJE
Zakljuak
Izgleda da stojimo na ivici velikog konceptualog proboja. Kao to veina Amerikanaca
uvia da navike puenja imaju i line i dru-
341
tvene efekte, isto tako mnogi poinju da uviaju da navike ishrane imaju efekte koji se kreu
daleko iznad uticaja na lino zdravlje. Zaista,
zapanjujue je uvideti veliki opseg na koji na
izbor ishrane utie ne samo na nae lino
zdravlje, ne samo na zdravlje nae dece, ve
takoe i na zdravlje i dobrobit celokupnog
sveta. Nije preterano rei da u odreenom pogledu nai naizgled mali, svakodnevni, pojedinani izbori na kraju utiu na sudbinu ivota
nae planete. A moda nijedan izbor ne utie na
globalnu sudbinu u toj meri koliko odluka koja
je meu naim najosnovnijim i linim izborima
ta stavljamo u na tanjir.
20. poglavlje
343
Ishrana
Maksimalna izdrljivost
(vreme do iscrpljenosti)
- Ishrana sa mnogo
belanevina i mnogo
masti (bogata mesom)
57 min
1 as 54 min
- Vegetarijanska ishrana
(bogata ugljenim hidratima)
2 asa 47 min
344
slonovi trali 10 ili 12 sati velikom brzinom. Da
li moete da zamislite noenje sve te teine
(preko 6 tona) pri 40 kilometara na as, 10 ili
12 sati bez prestanka?
Sa druge strane, velike make mesoderi
kao to su gepardi, tigrovi i druge imaju dobru
brzinu na poetku, ali se zamaraju za kratko
vreme, esto za manje od pet minuta. U ivotinjskom carstvu, izdrljivost, sposobnost da se
obezbedi vrhunska energija za duge periode
vremena je u velikoj meri karakteristika vegetarijanskih ivotinja.
Dodaci hrani
Kada govorim ljudima o zdravstvenim koristima ishrane, obino neki nisu zadovoljni mojom porukom o korienju vie voa, integralnih
itarica i povra. Oni ele neto vie i moda
neto manje. Drastino poveanje korienja
voa i povra zahteva odreeni napor, planiranje i sticanje novih navika. Mnogi smatraju da
je lake reenje uzimati dodatke (vitaminske
pilule) kako bi ponjeli koristi poboljane ishrane. Pokuavaju da poboljaju svoju ishranu ne
hranei se znaajno bolje, ve ostajui pri istoj
hrani i dodajui pilule vitamina i minerala svom
reimu ishrane.
Naalost, uzimanje dodatnih doza vitamina
moe da prouzrokuje probleme. Uzmite na
primer vitamin B, niacin. Niacin je, u stvari,
kiselina (nikotinska kiselina ne treba je meati
sa nikotinom iz duvana3), ali deluje kao vitamin
u koliinama koje se nalaze u prirodi. Meutim,
ako uzmete velike koliine te kiseline, ona deluje kao lek. Razlog za to je to postoji samo
odreena koliina vitamina koju telo moe da
koristi. Viak, koji se ne moe koristiti kao vitamin, poinje da ispoljava efekte leka. Meu tim
efektima leka spadaju snienje holesterola i
triglicerida.5 Zbog toga, mnogi ljudi uzimaju
niacin u dozama leka kako bi snizili koliinu
masti u krvi.
Kao i svi lekovi, niacin u dozama leka moe
da prouzrokuje sporedne efekte. U sluaju
niacina, u sporedne efekte spadaju ir eluca,
dijareja (proliv), izmenjene stope sranog rada,
oboljenje jetre, giht i pogoranje dijabetesa.6,7,8
Kao i drugi lekovi, niacin u velikim dozama
moe da ima neke poeljne efekte, ali takoe
ima i neke neeljene. Korisnik velike koliine
niacina u stvari koristi lek, a ne samo vitamin. U
stvari, nedavno objavljen nauni rad o niacinu
je zakljuio sledee: Naalost, profil sporednih
efekata ovog agensa (niacina) opravdava njegovu upotrebu samo kod pacijenata sa naznaenim dislipidemijama (krajnje lo nivo masti
Vitamin
Niacin
Poremeaj
Efekat
Folna
kiselina
Perniciozna
anemija
Maskira nedostatak
vitamina B12
Potencijalno
ireverzibilna
neuropatija
Dijareja,
Formiranje kamena u
zavisnost
bubregu, nedostatak
od vitamina vitamina C ako se upotreba dodataka smanji
345
Selen
Vitamin E
Kalcijum
Fosfor
Vitamin C
Vitamin A
Folna
kiselina
Gvoe
Bakar
Vitamin B6
tetnih interakcija. Poruka je da niko ne bi trebalo da uzima velike doze dodataka bez
paljivog razmatranja. Postoji jedanaest odvojenih interakcija prikazanih na ovoj slici.
Ne samo da vitamini i minerali reaguju
meusobno, ve i vitamini mogu da reaguju sa
drugim vitaminima, a minerali mogu da reaguju sa drugim mineralima kao to je ilustrovano
na slikama 2 i 3.22
Tu se nalazi dvanaest prikazanih vitamina i
27 moguih interakcija. Zapazite da tri popularna vitamina: A, C i E reaguju jedni sa drugima.
ta je sa jednostavnom multivitaminskom pilulom, ili dodacima u porciji Proizvoda 19 ili Total
cereal? Za razliku od mnogih dodataka, ovi
obino ne obezbeuju velike koliine sastojaka.
Malo je verovatno da e nastati tako ozbiljne
posledice od uzimanja takvih proizvoda (iako
oni verovatno nisu neophodni ako ste zdravi i
ako primenjujete ishranu preporuenu u ovoj
knjizi).
Slika 2. Interakcije vitamina
Vitamin A
Folacin
Vitamin B
Pantotenska
kiselina
Vitam. C
Vit. K
Vitam. B6
Biotin
Niacin
Vitamin E
Riboflavin
Vitamin B12
346
Gvoe
Kobalt
Kalcijum
Natrijum
Fosfor
Silicijum
Bakar
Vanadijum
Fluor
Mangan
Kalijum
Hrom
Cink
Magnezijum
Molibden
Nikl
Jod
347
autori preporuuju da svako periodino proverava svoj nivo vitamina B12. Kao minimum, oni
zastupaju da se provera koliine vitamina B12
testiranjem krvi vri najmanje svakih pet godina nakon vaeg pedesetog roendana. Test
treba vriti ee ako va prvobitni test to trai.
tavie, bez obzira na vau starost, ako ste
proveli vie od jedne godine na vegetarijanskoj
ishrani, ovi autori preporuuju da odmah
izmerite osnovni nivo vitamina B12. Zatim
obezbedite odgovarajui unos vitamina B12.
Ako elite da ostvarite sve korisne efekte
potpune vegetarijanske ishrane, a ipak smatrate da je uzimanje pilula neprihvatljivo, postoje drugi naini za zadovoljenje vaih dnevnih
potreba za vitaminom B12, smatraju ovi autori.
Postoji niz vegetarijanskih namirnica kojima je
dodat vitamin B12. Tu spada veliki broj itnih
pahuljica za doruak i zamena za meso. Postoji
najmanje 12 proizvoda suvih itnih pahuljica
koji su dostupni u trenutku pisanja ovog
poglavlja, a koji sadre znaajne koliine vitamina B12. Neke alternative za mleko sadre
nivoe vitamina B12 koji su jednaki ili vei od
koliine u kravljem mleku. Imajte na umu da je
i samo 5 mikrograma svakog dana verovatno
sve to je potrebno prosenoj osobi.27 Nabrajanje koliina vitamina B12 i drugih hranljivih
materija u razliitim proizvodima alternativa za
mleko i itnih pahuljica se nalazi u dodatku IX
na kraju knjige.
348
Vreme (minuti)
Odbojka
ustro hodanje
Skupljanje lia ili
aktivno batovanstvo
Plivanje
Koarka
Tranje (2 km)
45
30
30
20
15-20
15
Zapazite da je tenja krvi da se ne zgruava rezultat vebanja, to e nas tititi od infarkta i loga. Nivo HDL-a takoe raste. Godinama
smo znali da je vebanje znaajno za poveanje nivoa dobrog holesterola HDL-a. Meutim,
istraivanja sada ukazuju da postoji veza tipa
odgovora doze izmeu vebanja i nivoa HDL-a.
Jednostavno reeno, to vie vebate, to je vii
nivo HDL-a. To je tek nedavno utvreno. HDL je
izmeren na priblino 3.000 mukaraca koji su
svrstani u kategorije na osnovu svojih nivoa
vebanja. Rezultati su prikazani na slici 4.32
Istraivanje koje prikazuje vezu tipa odgovora doze izmeu HDL-a i vebanja obezbeuje
Slika 4. Nivoi HDL-a rastu sa vie
vebanja
Prosean nivo HDL-a
58
56
54
52
50
48
46
44
0-3
5-10
11-16
18-21
24-32
34-100
349
misle da motiviu najvie. Samo 42% je identifikovalo spreavanje bolesti srca kao razlog za
vebanje.
Medicinska istraivanja nastavljaju da otkrivaju sve vie korisnih efekata vebanja na
kvalitet ivota. Harvardski istraivai su nedavno dokumentovali da vebanje smanjuje rizik
od razvijanja dijabetesa u odraslom dobu.41 ak
i vebanje svega jedanput sedmino smanjuje
rizik od dijabetesa za 29%. Preventivni efekat
nije bio rezultat jedino smanjenja teine. Druga
poetna istraivanja ukazuju da redovno
vebanje moe pomoi u odlaganju gubitka sluha.42 Istraivai sa Majami univerziteta u Ohaju
i dr Helejn M. Alezio (Helaine M. Alessio) su
izloili 28 ljudi relativno glasnoj buci (100 decibela). Fiziki spremniji ispitanici su ouvali vei
kapacitet sluha u odnosu na one koji nisu bili
toliko fiziki spremni. Jedno objanjenje za razliku je da redovno vebanje moe da pobolja
protok krvi bogate kiseonikom kroz siune krvne sudove u uhu.
Kao svedoanstvo o dalekosenim koristima
od vebanja, kada su Centar za kontrolu bolesti
i Ameriki koled sportske medicine 1995. godine objavili preporuke, predstavili su idealan raspored dnevnog vebanja. Proli su dani preporuivanja tri dana sedmino kao dovoljno
vebanja. Prema ovom izvetaju, svaka amerika odrasla osoba bi trebalo da sakupi 30 minuta ili vie fizike aktivnosti umerenog intenziteta tokom veine, a poeljno je i tokom svih
dana u sedmici.43
U drugom poglavlju o raku, panja je skoncentrisana na znaaj vebanja na imuni sistem.
Tamo smo videli neka od ohrabrujuih istraivanja koja su pokazala sposobnost vebanja
za smanjenje raka uopteno,44 kao i za obezbeivanje naroite pomoi za razarajue vrste
raka kao to su rak plua, debelog creva,
materice, jajnika, vagine i grlia materice.45.46.47 Predstavljeni su neki od razloga zbog
kojih vebanje ima tako dalekosene stimulirajue efekte na imuni sistem. Niz elija i
hemikalija prirodnog imuniteta se pojaava
vebanjem. Te iste koristi po imuni sistem koje
pomau spreavanju raka koji ugroava ivot
takoe mogu da pomognu i spreavanju
svakodnevnih neprijatnih bolesti kao to su
kaalj, prehlade i grip.48
Nije tano jasno koliko je vebanja potrebno za spreavanje raka; meutim, izgleda da je
doslednost znaajan faktor. Isto je izgleda
tano i za druge korisne efekte vebanja po
imuni sistem. Zakljuak u vezi sa borbom sa
infekcijama ili rakom je da bi vebanje trebalo
350
- Komplikacije dijabetesa
- log
- Povieni krvni pritisak
- Srana oboljenja
- Simptomi povremene klaudikacije (bol u nozi
usled blokade krvnih sudova noge)
351
zgruavanjem krvi usled poveanja gustine
krvi zbog gubitka zapremine krvi.67
Pijenje vode prua i druge koristi. Vaa
majka vam je nesumnjivo rekla da je voda dobra za vae bubrege i mokranu beiku. Meutim, verovatno nije bila svesna njenih efekata u
pomaganju spreavanja bolesti unog mehura.
Niz istraivanja ukazuju da unoenje veih
koliina vode pomae razblaivanju ui u
unom mehuru i tako smanjuje rizik od formiranja kamena.68,69,70 Oni koji imaju viak kilograma ili porodinu istoriju kamena u ui, ili
koji imaju ovu bolest, ozbiljno bi trebalo da
razmisle o koristima pijenja vee koliine vode.
U svojoj medicinskoj praksi utvrdio sam da
nedovoljan unos vode moe ak da imitira
hipoglikemiju. Ovaj problem je izgleda ei kod
mlaih osoba sa niim krvnim pritiskom. Nikada
neu zaboraviti jednu poslovnu enu kojoj su
izvreni obimni laboratorijski testovi da bi se
utvrdilo zato je imala hipoglikemijske kratkotrajne nesvestice. Nijedan od testova nije
obezbedio odgovor. Nakon ove obimne procene, pretpostavio sam da problem ima veze sa
neim jednostavnim kao to je neodgovarajui
unos vode. Ohrabrio sam je da pije najmanje
dvanaest aa vode svakog dana. Sledila je
moje instrukcije i njen problem je reen.
Unoenje vee koliine vode smanjuje rizik
od kamena u bubregu razblaivanjem mineralnog sadraja u mokranom sistemu. Unoenje
vee koliine vode takoe moe da smanji rizik
od infekcija mokranih puteva. Pijenje vode
puaima moe takoe da pomogne u smanjenju rizika od raka mokrane beike iz slinih
razloga. Puenjem se poveava koliina monih
kancerogenih materija (kao to je objanjeno u
16. poglavlju: Umirete za cigaretom? Odbacite
naviku i ivite), od kojih se neke skladite u
mokranoj beici. to vie vode neko pije, to su
ti toksini manje koncentrisani, i to je vei stimulus za njihovim izbacivanjem. U stvari, pijenje
vode prua toliko koristi da je nedavno izdanje
asopisa Amerikog medicinskog udruenja
skrenulo panju na naroite opasnosti sa kojima se suoavaju stariji Amerikanci usled neodgovarajueg unosa ove tenosti.71 Harvardski
istraivai su procenili da bi se obezbeivanjem
da stariji ljudi piju dovoljno tenosti utedelo
preko milion dana provedenih u bolnici i preko
milijardu dolara svake godine.
U ovom odeljku sam pokuao da obezbedim pogled na uzbudljiva istraivanja koja nas
ohrabruju da svakodnevno pijemo dosta vode.
Unutranja upotreba vode jasno moe da
smanji patnju i da utedi novac kao i ivote.
352
Meutim, voda se takoe moe primeniti i spolja za reavanje niza fizikih problema. Ta
zapaanja se generalno mogu primeniti podjednakom snagom i na druga bolna stanja kao to
su bol u miiima, istegnua, itd. Detaljna rasprava o irokoj oblasti hidroterapije ili terapije vodom je izvan domena ovog poglavlja. Meutim, dovoljno je rei da je spoljanja primena
vode koriena sa klinikim uspehom u stanjima kao to su glavobolje, astma, miina napetost i problemi sa varenjem.
353
nog, umerenog sunanja. ak je izrazio zabrinutost da krivica za porast raka dojke od 17%
tokom 1991. i 1992. godine moe da bude povezana sa fobijom od sunca, uz deceniju
velikog broja saveta protiv sunca od uglednih
autoriteta, a koji se poklapaju sa dostupnou
efektivnih krema za sunanje. Kreme za sunanje mogu da izazovu da osobe, koje se inae
obazrivo sunaju, dobiju prekomerne doze izlaganja suncu.
U vezi sa sunanjem i rakom, jasno se istiu
dve injenice. Prvo, prekomerne, nerazumne
koliine suneve svetlosti mogu da poveaju
rizik od raka koe. Drugo, izbegavanje suneve
svetlosti nije dobra alternativa. Verovatno je da
suneva svetlost i vitamin D koji ona proizvodi
mogu u stvari da igraju ulogu u spreavanju
raka kao i u zdravlju kostiju.
354
modane funkcije.102 Autori su zakljuili: Negativni joni u vazduhu se vide kao sredstvo sa
potencijalnim teorijskim i lekovitim primenama.103
Druga istraivanja dalje podvlae injenicu
da sve, negativno jonizovani vazduh pomae
odravanju naeg ponaanja pozitivnim. Boldvin i drugi navode arav oluje sa Bliskog istoka koje donose obilje neeljenih pozitivnih jona
sa sobom.104,105,106,107 Tokom tih oluja, kod i do
30% osoba se javljaju problemi sa poveanom
teskobom i sumnjom, migrene, munina, povraanje, dijareja, oni problemi, nadraljivost,
smetnje disajnih puteva, itd. Izgleda da pozitivni joni menjaju nivo serotonina u mozgu,
znaajne hemikalije u poboljanju raspoloenja.
Ti vrui pustinjski vetrovi uklanjaju iz vazduha
korisne negativne jone.
Negativno naelektrisan vazduh se takoe
razara kruenjem vazduha u zgradama, duvanskim dimom, gradskim smogom i drugim zagaivaima. Sa druge strane, negativni joni dobrog kvaliteta u vazduhu se nalaze u obilju u
prirodnoj sredini, naroito oko zimzelenog
drvea, plaa ili nakon oluje sa grmljavinom.
Istraivai su prouavali tetne efekte zagaenog vazduha na ljudska bia. Njihovi nalazi
potvruju da zagaenje smanjuje koliinu negativnih jona u vazduhu. Pored toga, pokazano
je da uobiajeni zagaiva, ozon, prouzrokuje
nadraivanje oiju, nedostatak daha, kaalj,
pogoranje funkcije plua i smanjenje fizikih
sposobnosti.108,109 to je jo gore, ene koje
ive u jednom od najzagaenijih regiona zemlje - na junoj obali Kalifornije, izloene su
poveanom riziku od raka u proporciji sa ukupnim izlaganjem odreenim zagaivaima.110
Jasno je da je za sve nas korisno da dobijemo to je vie mogue sveeg vazduha. Kada
smo nadvladani stresom i brigom, izgleda da
udaljavanje od naih gradskih mesta boravka i
radnih mesta obeava vie od promene mesta.
Medicinska literatura ukazuje da vonja do
morske obale, lokalnog parka ili drugog prirodnog okruenja obeava poboljano mentalno i
fiziko zdravlje usled udisanja osveavajueg
vazduha sa svojim obiljem negativnih jona. to
je jo bolje, ako se moe urediti ivot u prirodnijem okruenju, to bi verovatno donelo blagoslov boljeg kvaliteta vazduha, kao i druge prijatnosti.
O1
O2
O3
O4
355
strunjak za san, istie da oko 20% populacije
genetiki zahteva manje od est sati za no.
Takoe zapaa da 10% nae populacije
genetiki zahteva vie od devet sati svake
noi.113
Bez obzira na vau specifinu potrebu,
svakom moe da nedostaje vitamin O1. Ako se
ne oseate sasvim budni i energetski snani
tokom dana, verovatno spavate premalo. Ako je
to va problem, niste sami. U SAD, zamor je
jedan od deset najeih razloga za posetu
lekaru.114 U stvari, svake godine 3,3 miliona
Amerikanaca poseti doktore samo zbog nesanice.115 Da, problemi sa neodgovarajuim snom
su veoma esti u SAD. Dokazi ukazuju da i do
60% Amerikanaca ima neke probleme
povezane sa svojim navikama spavanja.116,117
Izgleda donekle depresivno govoriti o tome
koliko su potrebe prosenog Amerikanca za
snom slabo zadovoljene. Meutim, postoje
neke dobre vesti u tom pogledu. Oni koji lake
izlaze na kraj sa stresom izgleda zahtevaju
manje svakodnevnog sna. Drugim reima, ako
ste emocionalno zdravi i pozitivni, vae telo e
verovatno spavati efikasnije.118 Vebanje
takoe moe da vam pomogne da imate vie
energije pri datoj koliini sna. Drugim reima,
redovno vebanje pomae smanjenju vaih
zahteva za snom. U stvari, pokazano je da
vebanje smanjuje zamor i poboljava mentalnu i fiziku ivost.119
Iako pozitivna raspoloenja i fiziko vebanje mogu da nam pomognu u domenu sna,
postoje stvari koje rade protiv nae sposobnosti da dobijemo okrepljujui san. Gledanje televizije je jedan od raloga to slabo prolazimo u
domenu sna. to vie televizije gledate, to ete
manje imati vremena za san. To predstavlja
naroiti problem za ameriku omladinu. Mnogi
ne dobijaju dovoljno sna zbog mnogo gledanja
televizije. Naravno, postoje i mnogi drugi razlozi
za na nacionalni nedostatak sna. Neu ulaziti u
nau tenju da naguramo to vie aktivnosti u
ogranien broj asova po danu. Meutim, eleo
bih da napomenem jednu od najfatalnijih
obmana o uskraivanju sna. Veina onih koji
uskrauju sebi vitamin O1 oseaju da mogu da
prou bez optimalnih koliina ovog vitamina.
Naalost, medicinska literatura je veoma jasna
o efektima uskraenja sna i nepravilnih navika
spavanja (kao to je rad u promenljivim smenama).120,121,122,123 Takve prakse usporavaju
reakciono vreme i poveavaju rizik i od smrtonosnih i od nesmrtonosnih sluajeva. Uskraivanje sna jasno moe da ima posledice koje
ugroavaju ivot. Verovatno je jedna od najis-
356
taknutijih - uspavljivanje pri vonji. Jedan zanimljiv vid trenutnih istraivanja o uspavljivanju
za volanom je da su nesree i smrtni sluajevi
izgleda najei kod onih koji nisu shvatili svoje
granice. U jednom amerikom istraivanju,
55% takvih nesrea se javilo kod osoba sa 25
godina ili mlaih, ukazujui da neiskustvo u
poznavanju znakova zamora moe da bude
skupo.124 Naravno, danak hendikepa i smrti od
zamorenih vozaa nije ogranien na SAD.
Novije nemako istraivanje ukazuje da je
uspavljivanje za volanom vodei uzrok smrtnih
sluajeva u saobraajnim nesreama u Nemakoj, i da je odgovorno za skoro 25% od ukupnog broja.125
Meutim, rizik od drugih tipova nesrea se
takoe dramatino poveava kod onih kojima
nedostaje san. Nesree na radnom mestu se
takoe javljaju ee kada nam nedostaje san,
kada radimo u neobino radno vreme, ili smo
zbog nekog drugog uzroka premoreni. Nesree
velikih razmera, kao to je primer ernobila,
Ekson Valdez havarija (Exxon Valdez crash), i
nesrea kod ostrva Tri milje (Three Mile) su se
javile u ranim jutarnjim asovima, kada je budnost bila niska. Dr Fred Harding (Fred Hardinge), strunjak koga je angaovala Federalna
administracija za avijaciju radi ispitivanja zamora i sposobnosti, istakao je da je najvei deo
problema sa prijateljskom vatrom u ratu u
zalivu nastajao usled zamora. Neki od tih
kratkoronih problema sa nedostatkom sna, ali
ipak sa dugoronim posledicama, mogu da nastanu usled onoga to se naziva mikro san. U
takvim situacijama vae oi su tipino irom
otvorene, a ipak vaa panja pada i ne shvatate
ta se deava.
Iako kratkoroni problemi sa nedostatkom
sna esto stiu na naslovne strane, ozbiljni
problemi nastaju usled hroninog nedostatka
sna. Imajte na umu da je ak i est sati sna
dnevno nedovoljno za mnoge ljude i postavlja
pozornicu za probleme. Oteenje eonog renja mozga moe da se javi kod ivotinja kojima
se uskrauje san. PET skeniranje pokazuje
smanjeni dotok krvi do eonog renja mozga
hronino neispavanih osoba.126 Uz takve hronine nedostatke sna, nadraljivost i nervoza
rastu dok se raspon panje dalje smanjuje.
Moe doi do brzih promena raspoloenja i
problema izlaenja na kraj sa stresom.
Povlaenja od grupnih poslova i ak depresija
su meu ishodima hroninog nedostatka sna.
Privienja i halucinacije takoe mogu da budu
posledice ovog nedostatka.
Kvalitet sna je u stvari povezan sa celokupnim programom Novog poetka. Iako je svakodnevni odmor znaajan aspekt zdravlja, skloni
smo da se ne odmaramo podjednako dovoljno
ako ne primenjujemo i druge vidove zdravog
naina ivota. Moda ovo nije nigde toliko jasno
vidljivo kao u istraivanju u vezi sa snom i
starenjem. Veina nije dovela u pitanje injenicu da kvalitet sna opada kako osoba stari.133
Meutim, nova istraivanja Medicinskog fakulteta sa Stenforda i drugih centara dovode ovu
pretpostavku u sumnju. Noviji podaci ukazuju
da nije verovatno da e se kod osoba koje
ostanu zdrave i slede dobar nain ivota razviti
promene u kvalitetu sna pri starenju.134,135
357
ovi sedmodnevni ritmovi nisu zavisni od spoljanjeg sedminog ciklusa.
Sa istorijske perspektive, sedmini ciklusi su
takoe od velikog interesa. Imamo dvadesetetvoroasovni dan zasnovan na obrtanju
Zemlje oko svoje ose. Imamo meseni ciklus
zasnovan na periodinosti Meseca. Godina je
zasnovana na kruenju Zemlje oko Sunca. Ali,
na emu je zasnovana sedmica? Neki ljudi su
pretpostavili da je oveanstvo tokom godina
dolo do zakljuka da se nijedan drugi vremenski ciklus nije toliko dobro usklaivao sa naim
unutranjim ritmovima. Zanimljivo je napomenuti da iako su kulture eksperimentisale sa
razliitim vremenskim ciklusima, sve kulture za
koje Boldvin zna su se okrenule sedmodnevnom programu. On naroito istie Francusku
tokom vremena Francuske revolucije. Oni su
tada eksperimentisali sa desetodnevnim (metrikim) periodom, sa razornim rezultatima. Mentalne ustanove su prilino brzo popunile sve
kapacitete. Boldvin pripisuje ukidanje tog programa delom loginom razmiljanju istaknutog
matematiara Laplasa.
Meutim, drugi su ukazali na jo loginiji
razlog za postojanje sedminog ciklusa: to je
nain na koji nas je Bog stvorio. Zaista, u 1.
Knjizi Mojsijevoj, sedmodnevni vremenski ciklus
je opisan kao deo Boije aktivnosti prilikom
stvaranja. Opisano je da se taj ciklus sastoji od
est dana rada praenih danom od odmora.
Boldvin vidi znaaj u konceptu dana od odmora
u vezi sa cirkaseptanskim ritmovima.147 On to
vidi kao zeitgeber (davalac vremena na
nemakom). Zeitgeber-i odravaju nae sedmine ritmove sihronizovanim zastajui jedan
dan od sedam za odmor. Meutim, kako bi ovi
davaoci vremena delovali, on mora da doe u
isto vreme svake sedmice. Drugim reima, nije
dovoljno uzeti jedan dan od sedam; optimalno
je uzeti specifian dan od sedam dana na redovnim osnovama.
Moje lino iskustvo se slae sa tim medicinskim istraivanjima. Meni lino je potreban
jedan dan odmora u sedam dana kada sklanjam stvari u stranu i dobijam istinski odmor. To
ne znai da spavam ceo dan. Umesto toga,
koristim ga kao dan za rekreaciju, razmiljanje,
molitvu i koncentrisanje na duhovne vrednosti.
Bilo da koristite dan odmora koji koriste razliite
religiozne denominacije unutar judaizma,
hrianstva ili islama, ili drugi dvadesetetvoroasovni period, ostvaruju se koristi od smatranja jednog specifinog dana od sedam - za
dan odmora.
358
Jo jedno zapaanje je ovde vano. Prilikom
rasporeivanja naeg svakodnevnog odmora u
vidu sna, esto moramo da stavimo san na prvo
mesto iako nismo zavrili celokupan posao za
taj dan. Mnogi su iskustvom nauili da je u
najveem broju sluajeva najbolje lei u krevet
na vreme. Na isti nain, iako va posao za sedmicu nije zavren, i dalje bih vas ohrabrio da
odredite odreeni dan od sedam dana i da se
odmarate kao da je va posao zavren. U stvari,
moj prijatelj lekar je jednom rekao da je takav
prioritet jedna od lepota Boije zapovesti o
danu od odmora. Iako je on svestan znaaja
sedminog odmora, u sluaju da Bog nije
odredio specifini dan, smatra da ne bi redovno
odravao odreeni sedmini dan kao zeitgeber. Utvrdio sam da je to tano i na osnovu
sopstvenog iskustva.
359
buhvatnom zdravstvenom programu je pozajmljeno iz ilustracije mr Zena arls-Marsela (Zeno Charles-Marcel), medicinskog direktora
Amerikog centra za poboljanje naina ivota
u Sulforu, u Oklahomi. Osnova za odreeni
zdravstveni status osobe je prikazana na slici 5.
Slika 5. Osnova za va lini zdravstveni
status
Zdravstveni status
Navike
Kultura
Lini izbori i vrednosti
Sveukupni smisao i svrha
Nakon to pacijent proe kompletnu istorijsku i fiziku procenu, ukljuujui odgovarajue laboratorijske i/ili druge testove, imam jasnu
sliku o zdravstvenom stanju pacijenta. Zdravstveni status koji pacijent esto smatra u svakodnevnom ivotu kao svoj kvalitet ivota je
samo vidljivi vrh ledenog brega. Ispod njega se
nalaze razlozi koji rastu po znaaju kako ulazimo dublje u ilustraciju. Zdravstveni status je
direktno zavisan od tih naroitih zdravstvenih
navika osobe, kao to sam esto i jasno pokazivao u ovoj knjizi poinjui od prvog poglavlja.
Na primer, razmotrite naviku u ishrani u vidu
jedenja crvenog mesa. to vie crvenog mesa
osoba jede, to je vii holesterol, krvni pritisak,
rizik od sranih oboljenja, rizik od raka, rizik od
bubrene insuficijencije, itd. Ali, zato odreena
osoba jede mnogo mesa? Moramo da istraujemo dublje kako bismo pronali odgovor. Ako je
360
osoba odrasla jedui meso i krompir, pogodite
kakve proizvode voli da jede sada? Ako je rasla
koristei proizvode sa kofeinom, pogodite kakve
proizvode voli sada? Odreena kultura u kojoj
je osoba rasla u velikoj meri odreuje navike
koje sada ima. Na sreu, ilustracija se tu ne
zavrava. Uvek postoji ta jedna osoba koja je
odrasla jedui meso i krompir i imala roditelje
koji su puili i pili, a koja ne pui, ne pije, i koja
je vegetarijanac. Zato je ta osoba postala
takva nasuprot kulturi i izabrala drugaije
navike? Ta osoba je odluila da njeni sopstveni
izbori i vrednosti nadvladaju nad njenom kulturom. Konano, lini izbori svake osobe postaju dublji razlozi za usvajanje navika nego to je
to kultura. Vrsta izbora koji osoba ini i vrednosti koje poseduje su direktno povezani sa
oseajem sveukupnog smisla i svrhe u ivotu;
na tom mestu duhovni ivot i vera u boansku
mo imaju direktan uticaj.
Prema tome, vera u viu silu prua odreene zdravstvene koristi. Ta ista vera ima direktnu
vezu sa sveukupnim smislom i svrhom neijeg
ivota, to zatim utie na line vrednosti i
izbore, koji onda utiu na izbor kulture koju e
osoba usvojiti, to direktno utie na odreeni
niz zdravstvenih navika, to na kraju direktno
utie na zdravlje. Prvobitne zdravstvene koristi
su nainile ceo krug i postaju time ojaane i
umnoene.
Jasno je da sam kroz svoj lini ivot i posao
lekara video znaaj ugraivanja duhovnog elementa u ukupni pristup izleenju. Medicinska
istraivanja opisana tokom cele ove knjige, i
ponovo spomenuta u ovom odeljku, podvlae
ovaj znaajni element vere u boansku mo i
kao lek i kao osnov prevencije.
Sada kada smo videli pregled svakog elementa Novog poetka, ilustrujmo kako se ti elementi mogu primeniti na neke odreene bolesti
o kojima nismo govorili u ovoj knjizi. Zapoeu
sa primerom reumatoidnog artritisa, jednom
uobiajenom boleu.
Reumatoidni artritis
Artritis i drugi poremeaji kostiju i zglobova
su meu vodeim uzrocima invaliditeta u Americi. Trenutne procene Amerikih centara za
kontrolu bolesti su da te bolesti pogaaju oko
40 miliona Amerikanaca.156 Jedan naroito razorni oblik artritisa se naziva reumatoidni artritis. Bolest se javlja kada telo u stvari napada
sopstvene zglobove i druga tkiva. Iz do sada jo
uvek nepoznatih razloga, imuni sistem pogoene osobe poinje da napada sopstvene zglo-
Posle mesec dana, i nakon jedne godine, pacijenti na totalnoj vegetarijanskoj ishrani su ispoljili
smanjenje:
- Broja osetljivih zglobova
- Broja oteenih zglobova
- Trajanje jutarnje ukoenosti
- Totalnog telesnog zapaljenja
Takoe su imali:
- Poboljanu snagu stiska
- Poboljan rezultat na zdravstvenom upitniku
Kontrolna grupa je ostvarila blago umanjenje bola, ali
bez drugih poboljanja.
361
artritis. To je tano bez obzira da li govorimo o
reumatoidnom artritisu, osteoartritisu ili bilo
kom drugom obliku artritisa. to je osoba tea,
to je vei pritisak na zglobove koji nose teinu
kao to su kukovi, kolena i glenjevi. Vebanje i
pravilna ishrana su dva kamena temeljca za sticanje i odravanje optimalne teine. Dr Dejvid
Felson (David Felson), profesor medicine na
Univerzitetu u Bostonu je prouavao osteoartritis kolena. Utvrdio je da smanjenje teine moe
znaajno da smanji artritis kolena.167
Osobe sa vikom kilograma su takoe izloene veem riziku od dobijanja artritisa. Dr ad
Helmik (Chad Helmick), strunjak Centara za
kontrolu bolesti je otkrio da su odrasle osobe
oba pola koje imaju viak kilograma, ak iako
nisu toliko teke da se medicinski klasifikuju
kao gojazne, izloene 30% veem riziku od
artritisa u odnosu na odrasle osobe normalne
teine. Rizik kod onih koji su imali vei viak
kilograma je bio jo vei: gojazni mukarci su
poveali svoj rizik od artritisa za 70%, dok su
gojazne ene imale 50% vei rizik.168
Izgleda da postoji vie razloga za vezu izmeu vebanja i kontrole teine od jednostavnog troenja zglobova. Novija istraivanja
ukazuju da ene sa vikom kilograma imaju vei
rizik od razvijanja reumatoidnog artritisa.169
ene sa 25% vika teine u odnosu na visinu su
imale 40% poveani rizik od dobijanja reumatoidnog artritisa. Neki istraivai pretpostavljaju
da ta veza ima neto sa nivoom polnih hormona.
Voda se moe koristiti spolja da bi se ostvarili korisni efekti kod onih sa artritisom; efektivna je za razne vrste reuma, kao i za druge
oblike zapaljenja zglobova. Primena hidroterapije (terapija vodom) moe da ima vie svrha
kod osoba sa ovim stanjima. Na pogoene
zglobove se moe primenjivati toplota korienjem toplih obloga, vrtlonih kada, pare, itd.
Takvi tretmani mogu da budu naroito efikasni.
Na primer, nedavno objavljen rad je pokazao da
upotreba toplih mineralnih kupki i blata moe
da pomogne i reumatoidnom artritisu i srodnim
stanjima ankiloznog spondilitisa.170,171 Zagrevanje tkiva moe da ima veoma poeljne, korisne
efekte. Iako mozak ima potekoa da podnese
temperature iznad 40oC, poeljni efekti se javljaju kod drugih tkiva na temperaturama
izmeu 40-45oC u roku od 5 do 30 minuta.172
Krasenov (Krusen) ugledni udbenik Fizikalna
medicina i rehabilitacija 173 navodi neke od korisnih efekata zagrevanja tkiva kao to su zglobovi, u sledeem opsegu:
362
1. Smanjena ukruenost usled poveane
savitljivosti tkiva (naroito tetiva i drugih struktura u velikoj meri sainjenih od vlaknastog
tkiva zvanog kolagen).
2. Olakanje miinih greva.
3. Povean protok krvi u tkivima i poveana
brzina telesne reakcije.
4. Olakanje od odreenih tipova bola. To
moe da se javi usled smanjene ukruenosti,
poboljane oksigenacije tkiva ili kontrairitacije
kada stimulacija temperaturnih receptora u koi
smanjuje oseaj bola. Takoe je poznato da toplota poveava prag bola, inei da se bol lake
podnosi.
5. Blago zagrevanje moe da obezbedi pomo u uklanjanju nagomilane tenosti i zapaljenja u oblastima sa pojaanim hroninim stanjem. Meutim, primena prisutnih temperatura
moe da pogora akutno zapaljenje.
Hladnoa, sa druge strane, moe da pomogne smanjenju akutnog zapaljenja. Zbog
toga je led prvi prirodni tretman za novonastalo istegnue ili uganue. Led takoe ponekada
moe da pomae u kontroli bola. To moe da
ima veze sa fenomenom kontrairitacije. Takoe, moe da bude rezultat otupljivanja senzora
za bol ili smanjenja zapaljenja. Poto i toplota i
hladnoa imaju jedinstvene koristi, ponekada
emo koristiti kombinaciju toplog i hladnog
naizmenino. To se naziva kontrastni tretman.
Uobiajeni obrazac za takav tretman je primenjivanje toplote 3 minuta na pogoeni zglob, a
zatim primenjivanje hladnoe 30 sekundi. To
predstavlja jedan ciklus. Prilikom svakog tretmana se obino primenjuje 4 do 5 ciklusa. Dva
ili tri tretmana se pruaju svakog dana.
Jedan tip artritisa koji je ranije mean sa
reumatoidnim artritisom se sada naziva Lajmski
artritis. Ovaj oblik artritisa nastaje usled infekcije bakterijom zvanom Borrelia burdorferi.174
Ova bakterija se tipino prenosi ujedom zaraenog krpelja. Problem je najvei na severoistoku Amerike, ali se takoe javlja irom SAD.
Postoje dokazi da se stanje ovog oblika artritisa
moe poboljati korienjem ekstremne toplote
to se oznaava kao hipertermija. Iako su rezultati jo uvek preliminarni, to ilustruje jo jednu
vezu izmeu stanja nalik na reumatoidni artritis
i infekcije, i ukazuje da prirodniji naini terapije
mogu dobiti znaajniju ulogu.
Jedno od preostalih pitanja je: da li ono to
deluje u sluaju Lajmske bolesti deluje i za
druge sluajeve reumatoidnog artritisa? Pitanje
zahteva odgovor: teorijski, neki sluajevi od
onih koje nazivamo reumatoidnim artritisom
mogu da predstavljaju nedijagnostikovane hro-
363
no bile teki puai. Jedna kutija cigareta dnevno u toku 20 godina je bilo dovoljno.
Zanimljivo je da je skandinavsko istraivanje pokazalo jo snaniju vezu izmeu mukaraca puaa i reumatoidnog artritisa.188 U svom
istraivanju na preko 50.000 osoba, utvrdili su
da su puai bili izloeni 3,8 puta veem riziku
od razvijanja reumatoidnog artritisa. Oni koji su
bili bivi puai su i dalje bili izloeni dvostruko
veem riziku u odnosu na osobe koje nikada
nisu puile. Rezultati se ne mogu objasniti
starou, mestom boravka, branim statusom,
drutvenom klasom, oseanjem opteg zdravlja ili teinom.
Jedna od strategija u leenju bilo kog tipa
artritisa je jaanje okolnih miia, drugih mekih
tkiva i kostiju, kako bi se vrio manji pritisak na
zglob. To je jedan od razloga zbog koga je vebanje toliko znaajno. Malo poznata injenica o
vebanju je da je vebanje na otvorenom
daleko korisnije od vebanja u zatvorenom. Pre
vie godina, istraivai su otkrili da su sportisti
mogli da razviju veu snagu pri programu
vebanja na otvorenom nego pri vebanju u
zatvorenom. Oni su pripisali tu razliku koliini
kiseonika iz vazduha na otvorenom u poreenju sa koliinom u zatvorenim prostorijama, kao
i ultraljubiastoj svetlosti sunca.189
Odmor je neophodan za optimalan oporavak od reumatoidnog artritisa. Tokom sna se
lue znaajni hormoni koji izgrauju telo nakon
troenja ostvarenog tokom dana. Ve sam utvrdio dva najznaajnija hormona, to jest: melatonin i hormon rasta. Jedan od kljueva za optimalnu proizvodnju melatonina je odgovarajui
odmor rano tokom noi. Za vie informacija o
ovome videti 9. poglavlje o melatoninu. Izgleda
da iste navike spavanja podstiu odgovarajuu
proizvodnju hormona rasta. Meutim, izgleda
da jo jedno jedinjenje koje se takoe bolje
proizvodi pri odgovarajuem snu ima ulogu u
reumatoidnom artritisu. To je jedinje-nje nalik
hormonu zvano interleukin 1 (IL-1), koje
proizvode bela krvna zrnca. Dokazi ukazuju da
nedostatak aktivnosti interleukina 1 moe da
igra ulogu u prouzrokovanju pojaanog reumatoidnog artritisa.190,191,192 IL-1 se najbolje
proizvodi kada osoba dobije odgovarajui
san.193
Zapravo, odmor obezbeuje poseban primer umerenosti. Misli se o umerenosti u poslu
ne samo na dnevnom nivou, ve i na sedminom nivou i dalje. Istraiemo neke od dodatnih vidova odmora kasnije u ovom poglavlju.
Na ovom mestu, eleo bih da spomenem da
postoji veza izmeu odmora i sveeg vazduha.
364
Malo ljudi shvata da sve vazduh ima efekte na
olakavanje stresa, blago umirujue efekte i
efekte na poboljanje sna. Ne oklevajte da
drite prozore otvorenim kako bi svea struja
vazduha kruila vaom spavaom sobom.
U vezi sa samim reumatoidnim artritisom,
nema sumnje da stres moe da ima ulogu u
razvijanju ili odravanju problema. Jedan od
najmonijih ublaavajuih agenasa je zavrni
element novog starta: vera u boansku mo.
U svom linom iskustvu, najvea mo za duhovnu snagu i pozitivan pogled na ivot dolazi od
Boga.
U Anatomiji bolesti (Anatomy of an Illness),
Norman Kazins (Norman Cousins) opisuje kako
je ostvario pobedu u svojoj borbi sa reumatoidnim artritisom u velikoj meri promenom svog
duhovnog gledita sa gajenja negativizma na
gajenje radosti. Kazinsovo poboljanje ilustruje
znaaj mentalnih gledita i duhovne dimenzije.
Reumatoidni artritis je na prvi primer u
prikazivanju kako elementi novog poetka
danas imaju mo da poboljaju kvalitet ivota
kao i njegovu duinu. Istu stvar bismo mogli da
prikaemo i sa desetinama, ako ne i sa stotinama drugih bolesti. Glavna poruka je da ti elementi deluju u kombinaciji kako bismo podsticali zdravlje. Meutim, ova knjiga nije namenjena obezbeivanju medicinskog objanjenja
za svaku bolest, ve postavljanju principa koji
mogu pomoi osobama da ostvare ili zadre
zdravlje.
Sada emo videti kako se principi Novog
poetka mogu primeniti na drugi niz uobiajenih bolesti.
Astma
Astma je jo jedna bolest koja ima posebnu
vezu sa ishranom. U ovom odeljku u razmotriti kako vegetarijanska ishrana moe da pomogne astmatiarima. Meutim, pre nego to to
uinim, elim da istaknem jedan od najzanimljivijih novijih nalaza o astmi koji takoe dovode
u fokus dva druga elementa Novog poetka:
vodu i veru u boansku mo. itajui Mojsijeve
knjige iz Biblije i razmatrajui plan koji je Bog
osmislio za Izraelce, iznenaen sam koliko se
Njegovo vostvo bavilo pitanjima iste sredine.
Postojali su zakoni koji su se bavili pranjem i
ienjem nakon kontakta sa mrtvima. Postojala su posebna uputstva o tome ta initi sa
zaraznim bolestima kao to je lepra. Ovo
naglaavanje istoe je, naravno, imalo vrednost samo dok su Boiji ljudi dovoljno verovali
u Njega da bi sledili Njegov savet. tavie,
panja na istou se moe videti kao produetak treeg elementa programa Novog poetka. Voda je esto element koji koristimo za postizanje istoe.
Kakve to ima veze sa astmom? Popriline.
Nacionalno kooperativno istraivanje astme u
365
(Ove procedure e takoe pomoi smanjenju
koliine otrovnih ostataka iz sredine od prvog
koraka.)
Zatim, delujte preventivno. Ne ostavljajte
nikakvu hranu koja bi privukla bubavabe. Tu
spada sve od oigledne hrane na stolu, mrvica
na podu, i ostataka hrane u dostupnoj kanti za
smee. Dobro je ukloniti svu pristupanu hranu
neposredno nakon jela. Stavite u friider onu
koju elite da sauvate. Ostalo se moe odstraniti bilo bacanjem u sudoperu, ili odnoenjem
ubreta van mesta boravka.
Poslednje, postavite zamke za bubavabe.
To e pomoi hvatanju bilo kojih buba koje tu
sluajno zalutaju.
Umnoavanje alergija i drugih uzroka ima
ulogu u nastanku astme; meutim, drugi ivotni faktori su takoe znaajni. Moramo paljivo
da razmotrimo pitanje ishrane. Istraivanja
ukazuju da ona moe imati znaajnu ulogu u
reavanju ove velike bolesti. Pokazano je da
totalna vegetarijanska ishrana, koja je u potpunosti osloboena ivotinjskih proizvoda,
umanjuje potrebe za lekovima kod astmatiara.
Trideset pet pacijenata koji su imali bronhijalnu astmu 12 godina u proseku, bili su predmet skandinavskog istraivanja.202 Svi uesnici
su primali dugorone lekove; dvadeset njih je
bilo na najsnanijim lekovima za astmu koje
koristimo, a to su lekovi tipa kortizona kao to
je prednizon. Ova jedinjenja mogu da pomognu
ljudima da bolje vladaju svojom astmom, ali
takoe mogu da imaju znaajne dugorone
tetne sporedne efekte. U istraivanju je od
ovih 35 hroninih astmatiara zatraeno da
preu na totalno vegetarijansku ishranu tokom
godinu dana. Preko 2/3 njih je ostalo na toj
ishrani cele godine. Skoro svi oni koji su sledili
program ishrane su ostvarili znaajno poboljanje kao to je prikazano u tabeli 17.
Tabela 17. Totalna vegetarijanska ishrana
pomae pri bronhijalnoj astmi
71% je doiveo poboljanje nakon etiri meseca.
92% je doivelo poboljanje nakon jedne godine.
U znaajna poboljanja su spadali:
- test izdrljivosti
- funkcija plua
- sposobnost da se vri fiziki rad
- promene na testovima krvi
366
znaajno smanje upotrebu lekova. Istraivai su
zakljuili: Odabrani pacijenti sa strahom od
sporednih efekata lekova, koji su zainteresovani
za alternativnu zdravstvenu negu, mogu dobro
da prou i da zamene konvencionalne lekove
ovim reimom.203
To su uzbudljive vesti. One ukazuju da
mnogi astmatiari mogu znaajno da poboljaju svoje zdravlje i smanje ili odstrane upotrebu
lekova.
Bar je deo razloga za uspeh vegetarijanske
ishrane u vezi sa astmom povezan sa smanjenjem alergija na hranu. Istraivai Univerziteta
Don Hopkins su nedavno otkrili da alergije na
hranu imaju veliku ulogu u pogoranju astme u
detinjstvu.204 Merenja funkcije plua su pokazala da podlona deca burnije reaguju na hranu
koja proizvodi alergiju. Ova nadraljivost prua
uslove za greve disajnih puteva i napade
astme. Kod te podlone dece stanje astme se
nee poboljati ako se hrana koja smeta ne
ukloni iz ishrane. Neke od namirnica na koje su
alergina su uobiajene namirnice koje bi se
izbegavale na vegetarijanskoj ishrani kao to su
jaja, kravlje mleko i riba.
Na visokorizinoj listi namirnica su bile i
namirnice kao to su penica i soja. Ove namirnice su dobre same po sebi, ali veina Amerikanaca jede tu hranu svakoga dana, a to moe
da predstavlja problem. Neki strunjaci za
alergije veruju da viestruko izlaganje datoj
namirnici tei da stimulie alergije kod podlonih osoba. Ukljuivanje penice i soje na listu
estih alergena tei da prui potporu tom argumentu. Ako itate etikete, nee biti iznenaenje da je veina Amerikanaca izloena penici i
soji vie puta svakog dana. Ako odobravate
svakodnevni unos penice, ali mislite da mi kao
nacija ne koristimo mnogo soje, razmislite
ponovo. Soja se koristi za punjenje govedine,
kao izvor lecitina u mnogim pekarskim proizvodima, i kao uobiajeni izvor ulja (kao i
mono- i di-gliceridi korieni u preraenoj hrani). Postoji doslovno na desetine drugih upotreba.
Ako razmiljate o tome, jaja i kravlje mleko,
dve druge glavne namirnice povezne sa alergijom u detinjstvu, su takoe esti sastojci ishrane. Riba verovatno ne pronalazi svoj put do
amerike trpeze ni priblino esto kao ove dve
pomenute namirnice. Meutim, pitanje alergije
ne zavisi samo od uestalosti unoenja. Na
osnovu iskustva sa pacijentima, mleni proizvodi su izgleda neke od najgorih namirnica za
osobe koje pate od alergije. Medicinska literatura je sagalasna sa mojim iskustvom. Mlene
namirnice su povezane sa razliitim poremeajima na koi205 do trenutnih alergijskih reakcija.206 Sutina veze izmeu alergije i astme je da
osobe koje imaju ovu bolest disajnih puteva
moraju ozbiljno da razmisle o prelaenju na
vegetarijansku ishranu. Takoe bi trebalo da
budu paljive i da izbegavaju viestruko izlaganje odreenim namirnicama koje esto
koriste.
Pored uklanjanja alergena, drugi faktori
ishrane su verovatno takoe imali ulogu u
poboljanju stanja astme koju su zabeleili
Skandinavci. Postoje dokazi da je vegetarijanska ishrana povezana sa manjim brojem zapaljenja u odnosu na ishranu zasnovanu na mesu.
To je izgleda povezano sa manjom proizvodnjom leukotriena i prostaglandina pri vegetarijanskoj ishrani. tavie, one osobe koje su na
ishrani sa manje preraenih namirnica verovatnije unose manje soli. Veliki broj istraivanja
ukazuje da se astma pogorava ishranom
bogatom kuhinjskom solju.207,208
Britanski
lekari
72
67
50
87
69
78
29
11
12
10
9
8
6
6
4
3
11
6
28
6
17
24
3
9
-
367
ne voa i povra u speavanju loga.213 Preciznije, utvrdili su da su svi logovi i mini logovi
(prolazni ishemini napadi) pali preko 20% za
svaku od dodatne tri porcije voa i povra na
dan. Razorni logovi sa krvarenjem su jo vie
spreeni. Jo tri dnevne porcije voa i povra su
smanjile rizik od tih logova za preko 50%.
Nijedno od ova dva istraivanja koja sam
spomenuo nije posebno govorilo o unosu mesa.
Ona su se jednostavno koncentrisala na voe i
povre. Ali, ta se tipino deava kada poveate
korienje voa i povra? Smanjujete unos mesa. Meutim, veza sa konzumiranjem mesa je
izriito spomenuta u jednom novijem australijskom istraivanju.214 Istraivai su tu pronali
da je konzumiranje mesa vie od etiri puta
sedmino poveavalo rizik od loga.
ta je to sa voem i povrem to pomae
smanjenju rizika od loga? Postoji nekoliko verovatnih objanjenja. Kao to smo videli u istraivanju migrene, izgleda da vegetarijanski tip
ishrane ini da su krvne ploice manje lepljive.
Kada se te elije za zgruavanje time uine
manje sklonim da stvaraju ugruke, oekivali
bismo smanjenje tenje da se sueni krvni
sudovi totalno blokiraju i prouzrokuju log.
Verovatno je da je rizik od loga takoe snien
kao rezultat efekata voa i povra na snienje
krvnog pritiska. Jedno klasino istraivanje je
objavljeno u britanskom asopisu Lancet pre
vie od decenije.215 Za vie informacija o vezi
ishrane i povienog krvnog pritiska, pogledajte
poglavlje o krvnom pritisku (6. poglavlje: Jedan narod pod pritiskom).
Dokumentovano je da, u spreavanju loga,
vegetarijanska ishrana pomae u smanjenju
blokada arterija. Istraivanje koje je verovatno
primilo najvei publicitet je ono koje je izvrio
dr Din Orni sa saradnicima.216 Pruam vie
informacija o preokretanju blokada sranih
arterija u 4. poglavlju: Blokirane arterije: Oistite ih na prirodan nain. Izgleda razumno
pretpostaviti da e se slini preokreti javiti u
krvnim sudovima koji snabdevaju mozak.
Katarakta
368
ir stomaka
I do 500.000 sluajeva stomanih i crevnih
(duodenalnih) ireva se dijagnostikuje svake
godine u Americi.222 Direktni trokovi tih stanja
iznose do skoro dve milijarde dolara godinje.223 Dokazi ukazuju da nain ivota igra
veliku ulogu u razvoju ireva.
Jedna poznata veza izmeu stomaka i
crevnih (duodenalnih) ireva je sa cigaretama.
Duvan ima nekoliko efekata koji poveavaju
rizik od ireva. Prvo, duvan stimulie luenje
kiseline; zatim, smanjuje dotok krvi do sluzokoe stomaka i creva; i na kraju, umanjuje
koliinu zatitne supstance zvane prostaglandin
koju proizvode elije sluzokoe stomaka.224
Rezultat je da puai imaju dvostruko ili
trostruko vei rizik od problema sa irevima.225
Ako trenutno imate problem sa irom, ili
verujete da ste izloeni riziku od tog problema,
postoji najmanje tri oblasti koje su povezane sa
umerenou, a koje opravdano izazivaju razlog
za zabrinutost. Prva je izbegavanje kafe i drugih
proizvoda koji sadre kofein. Dobro je utvreno
da ti proizvodi stimuliu luenje kiseline.226
Zbog toga, proizvodi koji sadre kofein su prvi
na listi. Drugo, proizvodi iz kojih je odstranjen
kofein sadre tanine koji takoe poveavaju
proizvodnju kiseline i na taj nain mogu da
ometaju izleenje ira.227 Trei faktor je neuravnoteen nain ivota sa poremeenom kontrolom stresa. Mnogi jo uvek dovode u pitanje
vezu izmeu psiholokog stresa i ireva.228 Sigurno je da stres ne pomae problemima sa
varenjem, a poto je stres povezan sa drugim
tetnim ishodima, bolesnici od ira bi trebalo da
pokuaju da kontroliu stres kroz promene u
nainu ivota.
Drugi vidovi zdravog naina ivota koje zastupam u ovoj knjizi mogu takoe da igraju
ulogu u spreavanju ireva. Vegetarijanska
ishrana sa obiljem vlakana i jedinjenja srodnih
vitaminu A takoe moe da pomogne u borbi
protiv ireva. Novije istraivanje ukazuje da
ishrana bogata vlaknima i vitaminom A moe da
smanji verovatnou pojave ira dvanaestopalanog creva.229
istoa i higijena mogu takoe da budu
znaajni faktori u spreavanju ireva. Takvi faktori ukljuuju trei element Novog poetka vodu. Obino pranje ruku bi uinilo mnogo toga
u smanjenju naeg rizika od niza bolesti, kao
to smo ve nauili. Iako nisu date sve informacije, ova jednostavna tehnika moe takoe
da smanji stopu pojave ira.
Jedno od najnovijih otkria u oblasti bolesti
stomanih ireva je veza sa bakterijom zvanom
Helicobacter pylori. Iako su vezu izmeu ove
klice i ira postulirali 1982. godine australijski
lekari Beri Maral (Barry Marshall) i Robin Voren
(Robin Warren), tek je nedavno to iroko prihvaeno kao kljuni faktor u razvijanju ove bolesti.230 Jednostavno reeno, oni sa hroninim
infekcijama sa H. pylori imaju znaajno povean rizik od razvijanja ira. Jedan faktor koji nije
dobio mnogo panje je prenosivost H. pylori.
Ova infekcija je jasno povezana sa niim drutveno ekonomskim statusom, i moe biti pove-
369
Zakljuak
Zapoeo sam ovo poglavlje problemom:
kako da obezbedim informacije koje bi pomogle
potrebama italaca koji su imali probleme o
kojima nije posebno govoreno u ovoj knjizi?
Moje reenje je bilo da obezbedim okvir za
pristup bilo kom zdravstvenom problemu. Iznoenjem odlinog pristupa za dobrobit zdravlja
starog vie godina, pokuao sam upravo to.
Iako je Vajmar institut nedavno popularizovao
akronim Novi poetak, lekoviti agensi koje zastupaju su stari koliko i Mojsijevi zakoni zdravlja
u Bibliji.
Meutim, program Novi poetak nije opti
lek. To je potpuni, uravnoteeni program koji se
bavi kljunim oblastima zdravog ivota. On je
vie od vegetarijanske ishrane sa malo masti ili
redovnog programa vebanja. To je sveobuhvatan pristup ivotu, sainjen da ostvari optimalno zdravlje fiziko, mentalno, socijalno i
duhovno. Osmi element programa Novog
poetka prua svakom od nas mogunost da
pobolja zdravlje koncentriui se na promene
koje su sraunate da promoviu zdravlje i sreu.
Zato ne zapoeti sa tim novim startom ve
danas?
370
Dodatak I
Estrogen: uravnoteavanje koristi i rizika
Koristi od upotrebe estrogena
Dodatak II
Preporueni vegetarijanski kuvari
Country Kitchen Collection
Fantastically Delicious and Nutritious
Vegetarian Meals
Phil and Eileen Brewer
Family Health Publications
8777 E. Musgrove Hwy.
Sunfield, MI 48890
Country Life Vegetarian Cookbook
Cholesterol Free
Diana J. Fleming, editor.
Family Health Publications
8777 E. Musgrove Hwy.
Sunfield, MI 48890
371
DODACI
100% VEGETARIAN
Eating Naturally from Your Grocery Store
Julianne Pickle
Pickle Publishing Company
Rt 1 Box 441
Seale, Alabama 36875
Tastefully Vegan
Creative Vegetarian Cooking
Kathryn J. McLane
PO Box 819
Shillington, PA 19607
Email:tastefullyvegan@aol.com
Dodatak III
Centri za poboljanje naina ivota irom sveta
Battle Creek Lifestyle Center
101 North 20th Street
Battle Creek, MI 49015
616-963-0368
Cedarvale Health Centre
2999 Moss Vale Rd
Fitzroy Falls, NSW 2577
Australia
Phone and fax +61-44-651-362
Delhuntie Park Youth Care &
Lifestyle Centre Inc.
RMB 5540
Trafalgar East, Vic 3824
Australia
+61-356-331688
+61-356-331683 fax
372
Fredheim Health Center
Bergmannsveien 600
3600 Kongsberg
NORWAY
+47-32-76-6150
+47-32-76-7150 fax
Hartland Institute
Hartland Wellness Center
P.O. Box 1
Rapidan, VA 22733
1-800-763-9355
Health & Preventive Medicine Center
(Centrual de Sanatate & Medicina
Preventiva-Romania)
Str. A. Filimon rer 16
Tiru Mures, Jud. Mures 4300
ROMANIA
Phone and fax +40-65-165-353
Lifestyle Center of America
Route 1, Box 4001
Sulphur, OK 73086
1-800-596-5480
580-993-2327
580-993-3902 fax
Poland Spring Health Institute
226 Schellinger Road
Poland, ME 04274-6134
207-998-2795
207-998-2894 Lifestyle Center
207-998-2164 fax
Pritikin Longevity Center
1700 Ocean Ave.
Santa Monica, CA 90705
1-800-421-9911
310-829-6229
373
DODACI
Dodatak IV
Kako se alfa-linoleinska kiselina pretvara u EPA
Metaboliki put omega-3 masnih kiselina
18:3 n-3
Alfa-linoleinska kiselina
Delta-6 desaturaza
18:4 n-3
Elongaza
20:4 n-3
Delta-5 desaturaza
20:5 n-3
Eikozapentanoinska kiselina
Elongaza
22:5 n-3
Delta-4 desaturaza
22:6 n-3
Doikozaheksanoinska kiselina
Dodatak V
Ishrana sa jednim gramom natrijuma
Ova ishrana sadri malo eera, holesterola i zasienih masnih kiselina. Sve namirnice se
pripremaju i slue bez soli (osim dozvoljene 1/8 kafene kaike). Mogu se koristiti zamene za so.
Grupa namirnica
Dozvoljene namirnice
Iskljuene namirnice
Napitci
x punomasno mleko
x mlaenica
x viak nemasnog mleka
Hleb i itarice
374
Grupa namirnica
Dozvoljene namirnice
Iskljuene namirnice
Sirevi
x svi drugi
Jaja
- 1 belance
- zamena sa prenim tofuom
x umance
x zamena za jaja
Namirice bogate
belanevinama
Voe
Masti
- neposoljeni margarin
nainjen od kukuruznog ulja
ili ulja od afranika
- kukuruzno ulje
- ulje od afranika
- sojino ulje
- neposoljeni prelivi za salatu
nainjeni od polinezasienih
ulja
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Povre
x kiseli kupus
x masline
x posoljeno konzervir. povre
x ips
x pomfrit
x bilo koje pripremljeno sa
spomenutim nedozvoljenim
mastima
maslac
posoljen margarin
krem
hidrogenisane masnoe
svinjska mast
majonez
palmino ulje
kokosovo ulje
ulje od semena pamuka
krem sir
posoljeni prelivi za salatu
kremovi bez mlenih
proizvoda
x proizvod Mocha Mix
375
DODACI
Grupa namirnica
Dozvoljene namirnice
Iskljuene namirnice
Supe
Dezert
x sladoled
x mleni sladoled
x bilo koji dezert nainjen sa
maslacem, hidrogenisanim
mastima, umancem,
kremom, punomasnim
mlekom, zasienim masnim
kiselinama, solju, prakom za
pecivo i sodom zasnovanim
na natrijumu
x slane karamele
x pudinzi i krem od jaja
- neposoljeno preno
bademasto voe
- kokice bez maslaca i soli
- zaini bez soli
376
Dodatak VI
Slobodni radikali
O2 + 1 elektron = O2- (superoksid)
O2- + superoksid dismutaza = H2O2
H O => OH- (hidroksi radikal)
2
Nesparen elektron
Spareni elektroni
Slobodan radikal
Stabilan molekul
Dodatak VII
Uloga melatonina kao antioksidansa
- Efikasan neutralizator OHEfektivniji od glutationa
377
DODACI
Dodatak VIII
Biosinteza melatonina
378
Dodatak IX
Zamene za mleko
Koliina hranljivih materija po porciji
Tip mleka
Vit. A* Vit. B12* Vit. D* Kalc. Gvoe eer (g) Holest. (mg)
0%
10
10
0
15
25
10
10%
40
25
0
15
25
0
0%
10
25
0
15
25
25
50%
30
35
24
30
10
30
0%
0
2
7
6
10
10
3
3
6
5
7
12
0
0
0
0
0
0
0
Punomasno mleko
Smanjena kol. masti (2%)
Nemasno
10
10
10
15
15
15
25
25
25
30
30
30
1
1
1
12
12
12
33
33
33
Kellogg:
All Bran
Apple Jacks
Crispix
Crispy Rice
Nutrigrain
Shredded Wheat
Miniwheats
Product 19
Post:
Frosted Shredded Wheat
Raisin Bran
Post Toasties
General Mills:
Total
25
25
25
25
25
25
25
100
25
35
25
100
379
Literatura
1. poglavlje: Principi za optimalno zdravlje
380
30 U.S. Preventive Services Task Force. Counseling to Prevent
Tobacco Use. In: Guide to Clinical Preventive Services2nd edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1996 p. 597-609.
31 Newcomb PA, Carbone PP. The health consequences of smoking. Cancer. Med Clin North Am 1992 Mar;76(2):305-331.
32 Giovannucci E, Rimm EB, et al. A prospective study of cigarette
smoking and risk of colorectal adenoma and colorectal cancer in
U.S. men. J Natl Cancer Inst 1994 Feb 2;86(3):183-191.
33 Giovannucci E, Colditz GA, et al. A prospective study of cigarette
smoking and risk of colorectal adenoma and colorectal cancer in
U.S. women. J Natl Cancer Inst 1994 Feb 2; 86(3):192-199.
34 Grodstein F, Speizer FE, Hunter DJ. A prospective study of incident squamous cell carcinoma of the skin in the nurses health
study. J Natl Cancer Inst 1995 Jul 19; 87(14):1061-1066.
35 US Preventive Services Task Force. Counseling to Prevent
Tobacco Use. In: Guide to Clinical Preventive Services2nd edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1996 p. 598.
36 Sorahan T, Lancashire RJ, et al. Childhood cancer and parental
use of tobacco: deaths from 1953 to 1955. Br J Cancer
1997;75(1):134-138.
37 Cancer Facts & Figures-1996. American Cancer Society, p. 25.
38 Cole P, Rodu B. Declining cancer mortality in the United States.
Cancer 1996 Nov 15;78(10):2045-2048.
39 Cancer Facts & Figures-1996. American Cancer Society, p. 24.
40 Cigarette smoking among adultsUnited States, 1993. MMWR
Morb Mortal Wkly Rep 1994 Dec 23;43(50):925-930.
41 Thomas DB. Cancer. In: Last JM, Wallace RB, editors. MaxcyRosenau-Last Public Health & Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton & Lange, 1992 p. 816.
42 US Department of Health and Human Services. Effects of Alcohol
on Health and Body Systems. In: Eighth Special Report to the
US Congress on Alcohol and Health. National Institutes of Health
(NIH) Publication No. 94-3699, 1993 p. 177-178.
43 Schatzkin A, Jones DY, et al. Alcohol consumption and breast
cancer in the epidemiologic follow-up study of the first National
Health and Nutrition Examination Survey. N Engl J Med 1987
May 7;316(19):1169-1173.
44 Thomas DB. Cancer. In: Last JM, Wallace RB, editors. MaxcyRosenau-Last Public Health & Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton & Lange, 1992 p. 816.
45 Giovannucci E, Rimm EB, et al. Alcohol, low-methioninelowfolate diets, and risk of colon cancer in men. J Natl Cancer Inst
1995 Feb 15;87(4):265-273.
46 Kearney J, Giovannucci E, et al. Diet, alcohol, and smoking and
the occurrence of hyperplastic polyps of the colon and rectum
(United States). Cancer Causes Control 1995 Jan;6(1):45-56.
47 Giovannucci E, Rimm EB, et al. Alcohol, low-methioninelowfolate diets, and risk of colon cancer in men. J Natl Cancer Inst
1995 Feb 15;87(4):265-273.
48 Willett W, Stampfer MJ, et al. Moderate alcohol consumption and
the risk of breast cancer. N Engl J Med 1987 May
7;316(19):1174-1180.
49 Schatzkin A, Jones DY, et al. Alcohol consumption and breast
cancer in the epidemiologic follow-up study of the first National
Health and Nutrition Examination Survey. N Engl J Med 1987
May 7;316(19):1169-1173.
50 Schatzkin A, Jones DY, et al. Alcohol consumption and breast
cancer in the epidemiologic follow-up study of the first National
Health and Nutrition Examination Survey. N Engl J Med 1987
May 7;316(19):1169-1173.
51 Rosenberg L, Slone D, et al. Breast cancer and alcoholic-beverage consumption. Lancet 1982 Jan 30;1(8266):267-270.
52 Le MG, Hill C, et al. Alcoholic beverage consumption and breast
cancer in a French case-control study. Am J Epidemiol 1984
Sep;120(3):350-357.
53 Willett WC, Stampfer MJ, et al. Moderate alcohol consumption
and the risk of breast cancer. N Engl J Med 1987 May
7;316(19):1174-1180.
54 Gavaler JS. Effects of Alcohol Use and Abuse on the Endocrine
Status in Expanded Study Samples of Postmenopausal Women.
In: Zakhari S, editor. Alcohol and the Endocrine system. National
Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism; Research Monograph
23. NIH Publication Number -93-3533, 1993 p. 171-187.
LITERATURA
colon, and per capita food consumption. Cancer 1986 Dec
1;58(11):2363-2371.
81 Hilakivi-Clarke L, Onojafe I, et al. Breast cancer risk in rats fed
a diet high in n-6 polyunsaturated fatty acids during pregnancy.
J Natl Cancer Inst 1996 Dec 18;88(24):1821-1827.
82 Trichopoulou A, Katsouyanni K, et al. Consumption of olive oil
and specific food groups in relation to breast cancer risk in
Greece. J Natl Cancer Inst 1995 Jan 18;87(2):110-116.
83 Holm LE, Nordevang E, et al. Treatment failure and dietary
habits in women with breast cancer. J Natl Cancer Inst 1993 Jan
6;85(1):32-36.
84 Rose DP, Boyar AP, Wynder EL. International comparisons of
mortality rates for cancer of the breast, ovary, prostate, and
colon, and per capita food consumption. Cancer 1986 Dec
1;58(11):2363-2371.
85 The Ministry of Health & Welfare of Japan Vital Statistics 19501985. Similar data is found in: Rose DP, Boyar AP, Wynder EL.
International comparisons of mortality rates for cancer of the
breast, ovary, prostate, and colon, and per capita food consumption. Cancer 1986 Dec 1;58(11):2363-2371.
86 Rose DP, Boyar AP, Wynder EL. International comparisons of
mortality rates for cancer of the breast, ovary, prostate, and
colon, and per capita food consumption. Cancer 1986 Dec
1;58(11):2363-2371.
87 Smith RL. Recorded and expected mortality among the Japanese
of the United States and Hawaii, with special reference to cancer. J Natl Cancer Inst 1956 Oct; 17(4):459-473.
88 Rose DP, Boyar AP, Wynder EL. International comparisons of
mortality rates for cancer of the breast, ovary, prostate, and
colon, and per capita food consumption. Cancer 1986 Dec
1;58(11):2363-2371.
89 Armstrong B, Doll R. Environmental factors and cancer incidence
and mortality in different countries, with special reference to
dietary practices. Int J Cancer 1975 Apr 15;15(4):617-631.
90 Whittemore AS, Kolonel LN, et al. Prostate cancer in relation to
diet, physical activity, and body size in blacks, whites, and
Asians in the United States and Canada. J Natl Cancer Inst 1995
May 3;87(9):652-661.
91 Black HS, Lenger WA, et al. Influence of dietary lipid upon ultraviolet-light carcinogenesis. Nutr Cancer 1983;5(2):59-68.
92 Baumann CA, Rusch HP Effect of diet on tumors induced by
ultraviolet light. Am J Cancer 1939;35:213-221. Cited in: Black
HS , Herd JA , et al. Effect of a low-fat diet on the incidence of
actinic keratosis. N Engl J Med 1994 May 5;330(18):1272-1275.
93 Black HS, Herd JA, et al. Effect of a low-fat diet on the incidence
of actinic keratosis. N Engl J Med 1994 May 5;330(18):12721275.
94 Stephen AM, Wald NJ. Trends in individual consumption of
dietary fat in the United States, 1920-1984. Am J Clin Nutr 1990
Sep;52(3):457-469.
95 McDowell MA, Briefel RR, et al. Energy and macronutrient
intakes of persons ages 2 months and over in the United States:
Third National Health and Nutrition Examination Survey, Phase
1, 198891. Advance Data No. 255. U.S. Department of Health
and Human Services, October 24, 1994 p. 2.
96 Gerrior SA, Zizza C. Nutrient Content of the US Food Supply,
1909-1990. US Department of Agriculture, Home Economic
Research Report No. 52, 1994 p. 51.
97 Gerrior SA, Zizza C. Nutrient Content of the US Food Supply,
1909-1990. US Department of Agriculture, Home Economic
Research Report No. 52, 1994 p. 51.
98 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
99 Chiu BC, Cerhan JR, et al. Diet and risk of non-Hodgkin lymphoma in older women. JAMA 1996 May 1;275(17):1315-1321.
100 Cancer Facts & Figures-1997. American Cancer Society. p. 4.
101 Willett WC, Stampfer MJ, et al. Relation of meat, fat, and fiber
intake to the risk of colon cancer in a prospective study among
women. N Engl J Med 1990 Dec 13;323(24):1664-1672.
102 van den Brandt PA, Goldbohm RA, et al. Cross-sectional versus
longitudinal investigations of the diet-cancer relation.
Epidemiology 1990 Sep;1(5):402-404.
103 Steinmetz KA, Potter JD. Food-group consumption and colon
cancer in the Adelaide case-control Study. I. Vegetables and
fruit. Int J Cancer 1993 Mar 12;53(5):711-719.
381
104 Steinmetz KA, Potter JD. Food-group consumption and colon
cancer in the Adelaide case-control study. II Meat, poultry,
seafood, dairy foods and eggs. Int J Cancer 1993 Mar
12;53(5):720-727.
105 Giovannucci E, Rimm EB, et al. Intake of fat, meat, and fiber
in relation to risk of colon cancer in men. Cancer Res 1994 May
1;54(9):2390-2397.
106 Benito E, Obrador A, et al. A population-based case-control
study of colorectal cancer in Majorca. I. Dietary factors. Int J
Cancer 1990 Jan 15;45(1):69-76.
107 Giovannucci E, Rimm EB, et al. Intake of fat, meat, and fiber
in relation to risk of colon cancer in men. Cancer Res 1994 May
1;54(9):2390-2397.
108 Strickland PT, Groopman JD. Biomarkers for assessing environmental exposure to carcinogens in the diet. Am J Clin Nutr 1995
Mar;61(3 Suppl):710S-720S.
109 Lijinsky W, Shubik P. Benzo(a)pyrene and other polynuclear
hydrocarbons in charcoal-broiled meat. Science 1964;145():5355.
110 Craig WJ. Nutrition for the Nineties. Eau Claire, MI: Golden
Harvest Books, 1992 p. 99
111 McGlynn KA, Buetow KH, et al. Iron-related proteins and the
risk of colonic neoplasia (Meeting abstract). Proc Annu Meet Am
Assoc Cancer Res 1995;36:A1696.
112 Bird CL. Plasma ferritin, iron intake, and the risk of colorectal
polyps. Diss Abstr Int [B]; 55(3):823 1994. (Full text available
from University Microfilms International, Ann Arbor, MI. as Order
No. AAD94-20491)
113 Weinberg ED. The role of iron in cancer. Eur J Cancer Prev 1996
Feb;5(1):19-36.
114 Hirayama T. Epidemiology of breast cancer with special reference to the role of diet. Prev Med 1978 Jun;7(2):173-195.
115 US Preventive Services Task Force. Screening for Breast Cancer.
In: Guide to Clinical Preventive Services2nd edition. Baltimore,
MD: Williams and Wilkins, 1996 p. 74.
116 Thomas DB. Cancer. In: Last JM, Wallace RB, editors. MaxcyRosenau-Last Public Health & Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton & Lange, 1992 p. 821.
117 Newcomb PA, Storer BE, et al. Lactation and a reduced risk of
premenopausal breast cancer. N Engl J Med 1994 Jan
13;330(2):81-87.
118 Vatten LJ, Solvoll K, Loken EB. Frequency of meat and fish
intake and risk of breast cancer in a prospective study of 14,500
Norwegian women. Int J Cancer 1990 Jul 15;46(1):12-15.
119 Perera FP, Estabrook A, et al. Carcinogen-DNA adducts in
human breast tissue. Cancer Epidemiol Biomarkers Prev 1995
Apr-May;4(3):233-238.
120 Perera FP, Estabrook A, et al. Carcinogen-DNA adducts in
human breast tissue. Cancer Epidemiol Biomarkers Prev 1995
Apr-May;4(3):233-238.
121 Li DH, Wang MY, et al. Normal adjacent tissues of breast cancer patients contain aromatic DNA adducts (Meeting abstract).
Proc Annu Meet Am Assoc Cancer Res 1995; 36:A666.
122 Schwarz-Miller J, Rom WN, Brandt-Rauf PW. Polycyclic aromatic hydrocarbons. In: Rom WN, editor. Environmental and
Occupational Medicine2nd edition. Boston, MA: Little Brown
and Company, 1992 p. 875.
123 Salvaggio JE, Sullivan KA. Environmental Chemicals and the
Immune System. In: Rom WN, editor. Environmental and
Occupational Medicine2nd edition. Boston, MA: Little Brown
and Company, 1992 p. 81-82.
124 Rogan WJ, Bagniewska A, Damstra T. Pollutants in breast milk.
N Engl J Med 1980 Jun 26;302(26):1450-1453.
125 Moses M. Pesticides. In: Last JM, Wallace RB, editors. MaxcyRosenau-Last Public Health & Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton & Lange, 1992 p. 479-489.
126 Snedeker SM, Diaugustine RP. Hormonal and environmental
factors affecting cell proliferation and neoplasia in the mammary gland. Prog Clin Biol Res 1996;394():211-253.
127 Herrera A, Arino A, et al. Estimates of mean daily intakes of
persistent organochlorine pesticides from Spanish fatty foodstuffs. Bull Environ Contam Toxicol 1996 Feb;56(2):173-177.
128 Stephenson MD, Martin M, Tjeerdema RS. Long-term trends in
DDT, polychlorinated biphenyls, and chlordane in California mussels. Arch Environ Contam Toxicol 1995 May;28(4):443-50.
382
129 Dwarka S, Harrison DJ, et al. Organochlorine compound
residues in human milk in the United Kingdom 1989-1991. Hum
Exp Toxicol 1995 May;14(5):451-455.
130 Snowdon DA, Phillips RL, Choi W. Diet, obesity, and risk of fatal
prostate cancer. Am J Epidemiol 1984 Aug;120(2):244-250.
131 Giovannucci E, Rimm EB, et al. A prospective study of dietary
fat and risk of prostate cancer. J Natl Cancer Inst 1993 Oct
6;85(19):1571-1579.
132 Phillips RL, Snowdon DA, Brin BN. Cancer in Vegetarians. In
Wynder EL, Leveille GA, editors. Environmental Aspects of
CancerThe Role of Macro and Micro Components of Foods.
Westport, CT: Food and Nutrition Press, 1983 p. 53-72.
133 Mori M, Miyake H. Dietary and other risk factors of ovarian cancer among elderly women. Jpn J Cancer Res 1988
Sep;79(9):997-1004.
134 La Vecchia C, Decarli A, et al. Dietary factors and the risk of
epithelial ovarian cancer. J Natl Cancer Inst 1987 Oct; 79(4):
663-9
135Shils ME. Nutrition and Diet in Cancer. In: Shils ME, Young VR,
editors. Modern Nutrition in Health and Disease7th edition.
Philadelphia, PA: Lea and Febiger, 1988 p. 1397.
136 Cheng Z, Hu J, et al. Inhibition of development of heptocellular carcinoma in hepatitis B virus transfected mice by low dietary
casein. Hepatology. In Press, 1997.
137 Armstrong B, Doll R. Environmental factors and cancer incidence and mortality in different countries, with special reference
to dietary practices. Int J Cancer 1975 Apr 15;15(4):617-631.
138 Kolonel LN, Nomura AM. Role of diet in cancer incidence in
Hawaii. Cancer Res 1983 May;43(5 Suppl):2397s-2402s.
139 Helzlsouer KJ, Alberg AJ, et al. Prospective study of serum
micronutrients and ovarian cancer. J Natl Cancer Inst 1996 Jan
3;88(1):32-37.
140 Bayerdorffer E, Mannes GA, et al. Decreased high-density
lipoprotein cholesterol and increased low-density cholesterol
levels in patients with colorectal adenomas. Ann Intern Med
1993 Apr 1;118(7):481-487.
141 Helzlsouer KJ, Harris E. DNA repair proficiency: potential susceptiblity factor for breast cancer. J Natl Cancer Inst 1996 Jun
5;88(11):754-755.
142 Black CJ. Counsels on Diet and Foods. Hagerstown, MD:
Review and Herald Publishing Association, 1976 p. 391.
143 1. Knjiga Mojsijeva 1,29. Biblija.
144 Snowdon DA. Animal product consumption and mortality
because of all causes combined, coronary heart disease, stroke,
diabetes, and cancer in Seventh-day Adventists. Am J Clin Nutr
1988 Sep;48(3 Suppl):739-748.
145 Risch HA, Jain M, et al. Dietary fat intake and risk of epithelial
ovarian cancer. J Natl Cancer Inst 1994 Sep 21;86(18):14091415.
146 Snowdon DA. Animal product consumption and mortality
because of all causes combined, coronary heart disease, stroke,
diabetes, and cancer in Seventh-day Adventists. Am J Clin Nutr
1988 Sep;48(3 Suppl):739-748.
147 Rose DP, Boyar AP, Wynder EL. International comparisons of
mortality rates for cancer of the breast, ovary, prostate, and
colon, and per capita food consumption. Cancer 1986 Dec
1;58(11):2363-2371.
148 Kasai H, Kumeno K, et al. Mutagenicity of methylglyoxal in coffee. Gann 1982 Oct;73(5):681-683.
149 Nagao M, Fujita Y, Sugimura T, Kosuge T. Methylglyoxal in beverages and foods: its mutagenicity and carcinogenicity. IARC Sci
Publ 1986;(70):283-291.
150 Shils ME, Olson JA, Shike M, editors. Modern Nutrition in Health
and Disease8th edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins,
1994 p. 1553.
151 Rall TW. Central Nervous System Stimulants [Continued]: the
Methylxanthines. In: Gilman AG, Goodman LS, et al, editors.
Goodman and Gilmans The Pharmacologic Basis of
Therapeutics7th edition.. New York, NY: MacMillan Publishing
Company, 1985 p. 596.
152 Rall TW. Central Nervous System Stimulants [Continued]: the
Methylxanthines. In: Gilman AG, Goodman LS, et al, editors.
Goodman and Gilmans The Pharmacologic Basis of
Therapeutics7th edition.. New York, NY: MacMillan Publishing
Company, 1985 p. 596.
LITERATURA
179 Bjelke E. Dietary vitamin A and human lung cancer. Int J
Cancer 1975 Apr 15;15(4):561-565.
180 Tominaga K, Saito Y, et al. An evaluation of serum microelement concentrations in lung cancer and matched non-cancer
patients to determine the risk of developing lung cancer: a preliminary study. Jpn J Clin Oncol 1992 Apr;22(2):96-101.
181 Mayne ST, Janerich DT, et al. Dietary beta carotene and lung
cancer risk in U.S. nonsmokers. J Natl Cancer Inst 1994 Jan
5;86(1):33-38.
182 Craig WJ. Lowering your risk of cancer by diet. In: Nutrition for
the Nineties. Eau Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 102.
183 Giovannucci E, Ascherio A, et al. Intake of carotenoids and
retinol in relation to risk of prostate cancer. J Natl Cancer Inst
1995 Dec 6;87(23):1767-76.
184 Comstock GW, Helzlsouer KJ, Bush TL. Prediagnostic serum
levels of carotenoids and vitamin E as related to subsequent
cancer in Washington County, Maryland. Am J Clin Nutr 1991
Jan;53(1 Suppl):260S-264S.
185 Craig WJ. Lowering your risk of cancer by diet. In: Nutrition for
the Nineties. Eau Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p.
103-104.
186 Malkovsky M, Edwards AJ, et al. T-cell-mediated enhancement
of host-versus-graft reactivity in mice fed a diet enriched in vitamin A acetate. Nature 1983 Mar 24-30;302(5906): 338-340.
187 Olson JA. Vitamin A, Retinoids, and Carotenoids. In: Shils ME,
Young VR, editors. Modern Nutrition in Health and Disease7th
edition. Philadelphia, PA: Lea and Febiger, 1988 p. 299-300.
188 Halliwell B. Reactive oxygen species in living systems: source,
biochemistry, and role in human disease. Am J Med 1991 Sep
30;91(3C):14S-22S
189 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
190 Greenberg, ER. Mortality associated with low plasma concentration of beta carotene and the effect of oral supplementation.
JAMA 1996 Mar 6;275(9):699-703.
191 Greenberg, ER. Mortality associated with low plasma concentration of beta carotene and the effect of oral supplementation.
JAMA 1996 Mar 6;275(9):699-703.
192 Heinonen OP, Albanes D The effect of vitamin E and beta
carotene on the incidence of lung cancer and other cancers in
male smokers. N Engl J Med 1994 Apr 14;330(15):1029-1035.
193 Bohm F, Edge R, et al. Carotenoids enhance vitamin E antioxidant efficiency. J Am Chem Soc 1997 Jan;119():621-622.
194 Bohm F, Edge R, et al. Carotenoids enhance vitamin E antioxidant efficiency. J Am Chem Soc 1997 Jan;119():621-622.
195 Meyskens FL Jr. Coming of agethe chemoprevention of cancer. N Engl J Med 1990 Sep 20;323(12):825-827.
196 Sandler DP, Everson RB, et al. Cancer risk in adulthood from
early life exposure to parents smoking. Am J Public Health
1985; 75(5):487-492.
197 Sandler DP, Everson RB, et al. Cancer risk in adulthood from
early life exposure to parents smoking. Am J Public Health
1985; 75(5):487-492.
198 Fraga CG, Motchnik PA, et. al. Ascorbic acid protects against
endogenous oxidative DNA damage in human sperm. Proc Natl
Acad Sci U S A 1991 Dec 15;88(24):11003-11006.
199 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
200 Shils ME. Nutrition and Diet in Cancer. In: Shils ME, Young VR,
editors. Modern Nutrition in Health and Disease7th edition.
Philadelphia, PA: Lea and Febiger, 1988 p. 1390-1392.
201 Fiddler W, Pensabene EG, et al. Inhibition of formation of
volatile nitrosamines in fried bacon by the use of cure-solubilized
alpha-tocopherol. J Agric Food Chem 1978 May-Jun;26(3):653656.
202 Mergens WJ, Kamm JJ, et al. Alpha-tocopherol: uses in preventing nitrosamine formation. IARC Sci Publ 1978;(19):199212.
203 Black HS. Effects of dietary antioxidants on actinic tumor induction. Res Commun Chem Pathol Pharmacol 1974 Apr;7(4):783786.
204 Tominaga K, Saito Y, et al. An evaluation of serum microelement concentrations in lung cancer and matched non-cancer
patients to determine the risk of developing lung cancer: a preliminary study. Jpn J Clin Oncol 1992 Apr;22(2):96-101.
383
205 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
206 Bast A, Haenen GR, Doelman CJ. Oxidants and antioxidants:
state of the art. Am J Med 1991 Sep 30;91(3C):2S-13S.
207 Bohm F, Edge R, et al. Carotenoids enhance vitamin E antioxidant efficiency. J Am Chem Soc 1997 Jan;119():621-622.
208 Christen S, Woodall AA, et al. gamma-tocopherol traps mutagenic electrophiles such as NO(X) and complements alpha-tocopherol: physiological implications. Proc Natl Acad Sci U S A 1997
Apr 1;94(7):3217-3222.
209 Wang H, Sofic E, Prior RL. Total antioxidant capacity of vegetables. J Agric Food Chem 1996;44(11):3426-3421.
210 Wang H, Cao G, Prior RL. Total antioxidant capacity of fruits. J
Agric Food Chem 1996;44(3):701-705.
211 Potter JD as quoted in: Napier, K. Cancer Fighting Foods: Green
Revolution. The Harvard Health Letter. Special Supplement April
1995 p.9-12.
212 Bogaards JJ , van Ommen B ,et al. Glutathione S-transferase
subunit induction patterns of Brussels sprouts, allyl isothiocyanate and goitrin in rat liver and small intestinal mucosa: a
new approach for the identification of inducing xenobiotics.
Food Chem Toxicol 1990 Feb;28(2):81-88.
213 Jang M, Cai L, Udeani GO, et al. Cancer chemopreventive activity of resveratrol, a natural product derived from grapes. Science
1997 Jan 10;275(5297):218-220.
214 Hecht SS. Chemoprevention of lung cancer by isothiocyanates.
Adv Exp Med Biol 1996;401():1-11.
215 Wattenberg LW. Inhibition of carcinogenesis by minor dietary
constituents. Cancer Res 1992 Apr 1;52(7 Suppl):2085s-2091s.
216 Messina M, Barnes S. The role of soy products in reducing risk
of cancer. J Natl Cancer Inst 1991 Apr 17;83(8):541-546.
217 Graham S, Dayal H, et al. Diet in the epidemiology of cancer of
the colon and rectum. J Natl Cancer Inst 1978 Sep;61(3):709714.
218 Wattenberg LW. Effects of dietary constituents on the metabolism of chemical carcinogens. Cancer Res 1975 Nov;35(11 Pt.
2):3326-3331.
219 Fraser GE, Beeson WL, Phillips RL. Diet and lung cancer in
California Seventh-day Adventists. Am J Epidemiol 1991 Apr
1;133(7):683-693.
220 Messina M, Messina V, and Setchell KD. The simple soybean
and your health. Garden City Park, NY. Avery Publishing Group.
1994. P. 79.
221 Dorant E, van den Brandt PA, et al. Consumption of onions and
a reduced risk of stomach carcinoma. Gastroenterology 1996
Jan;110(1):12-20.
222 Riggs DR, DeHaven JI, Lamm DL. Allium sativum (garlic) treatment for murine transitional cell carcinoma. Cancer 1997 May
15;79(10):1987-1994.
223 Willett WC. Micronutrients and cancer risk. Am J Clin Nutr 1994
May;59(5 Suppl):1162S-1165S.
224 Willett WC. Micronutrients and cancer risk. Am J Clin Nutr 1994
May;59(5 Suppl):1162S-1165S.
225 Hirayama T. Nutrition and cancera large scale cohort study.
Prog Clin Biol Res 1986;206():299-311.
226 U.S. Dept. of Health and Human Services. Cancer. In: The
Surgeon Generals Report on Nutrition and Health. Public Health
Service DHHS (PHS) Publication Number 88-50210, 1988 p. 210.
227 Craig WJ. Lowering your risk of cancer by diet. In: Nutrition for
the Nineties. Eau Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 101.
228 National Research Council. Diet and Health: Implications for
Reducing Chronic Disease Risk. Washington, DC: The National
Academy Press, 1989 p. 488.
229 U.S. Dept. of Health and Human Services. Cancer. In: The
Surgeon Generals Report on Nutrition and Health. Public Health
Service DHHS (PHS) Publication Number 88-50210, 1988 p.
203-204.
230 Howe GR, Benito E, et al. Dietary intake of fiber and decreased
risk of cancers of the colon and rectum: evidence from the combined analysis of 13 case-control studies. J Natl Cancer Inst
1992 Dec 16;84(24):1887-1896.
231 Howe GR, Benito E, et al. Dietary intake of fiber and decreased
risk of cancers of the colon and rectum: evidence from the combined analysis of 13 case-control studies. J Natl Cancer Inst
1992 Dec 16;84(24):1887-1896.
384
232 Giovannucci E , Stampfer MJ , et al. Relationship of diet to risk
of colorectal adenoma in men. J Natl Cancer Inst 1992 Jan
15;84(2):91-98.
233 Baghurst PA, Rohan TE. High-fiber diets and reduced risk of
breast cancer. Int J Cancer 1994 Jan 15;56(2):173-176.
234 Rose DP. Dietary fiber, phytoestrogens, and breast cancer.
Nutrition 1992;8(1):47-51.
235 Clark LC, Combs GF Jr. Effects of selenium supplementation for
cancer prevention in patients with carcinoma of the skin. A randomized controlled trial. Nutritional Prevention of Cancer Study
Group. JAMA 1996 Dec 25;276(24):1957-1962.
236 U.S. Dept. of Health and Human Services. Cancer. In: The
Surgeon Generals Report on Nutrition and Health. Public Health
Service DHHS (PHS) Publication Number 88-50210, 1988 p. 199.
237 Hirayama T. Epidemiology of breast cancer with special reference to the role of diet. Prev Med 1978 Jun;7(2):173-195.
238 Kato I, Miura S, et al. Risk factors of multiple primary cancers
in breast cancer patients. Jpn J Cancer Res 1986 Mar;77(3):296304.
239 Kumar NB, Lyman GH, et al. Timing of weight gain and breast
cancer risk. Cancer 1995 Jul 15;76(2):243-249.
240 Trentham-Dietz A, Newcomb PA, et al. Body size and risk of
breast cancer. Am J Epidemiol 1997 Jun 1;145(11):1011-1019.
241 Garfinkel L. Overweight and cancer. Ann Intern Med 1985
Dec;103(6 ( Pt 2)):1034-1036.
242 U.S. Dept. of Health and Human Services. Cancer. In: The
Surgeon Generals Report on Nutrition and Health. Public Health
Service DHHS (PHS) Publication Number 88-50210, 1988 p. 202.
243 Giovannucci E, Ascherio A, et al. Physical activity, obesity, and
risk for colon cancer and adenoma in men. Ann Intern Med 1995
Mar 1;122(5):327-334.
244 Grundy SM, Balady GJ, et al. Guide to primary prevention of
cardiovascular diseases. A statement for healthcare professionals from the Task Force on Risk Reduction. American Heart
Association Science Advisory and Coordinating Committee.
Circulation 1997 May 6;95(9):2329-2331.
245 Thomas DB. Cancer. In: Last JM, Wallace RB, editors. MaxcyRosenau-Last Public Health & Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton & Lange, 1992 p. 819-820.
246 Doll R, Peto R. The causes of cancer: quantitative estimates of
avoidable risks of cancer in the United States today. J Natl
Cancer Inst 1981 Jun;66(6):1191-1308.
247 Fennerty MB. Helicobacter pylori Archives of Internal Medicine.
1994 April 11. 154(7):721-727.
248 Potter JD, McMichael AJ. Diet and cancer of the colon and rectum: a case-control study. J Natl Cancer Inst 1986
Apr;76(4):557-569.
249 Benito E, Obrador A, et al. A population-based case-control
study of colorectal cancer in Majorca. I. Dietary factors. Int J
Cancer 1990 Jan 15;45(1):69-76.
250 de Verdier MG , Longnecker MP. Eating frequencya neglected risk factor for colon cancer? Cancer Causes Control 1992
Jan;3(1):77-81.
251 Franceschi S, La Vecchia C, et al. Meal frequency and risk of
colorectal cancer. Cancer Res 1992 Jul 1;52(13):3589-3592.
252 Black CJ. Counsels on Diet and Foods. Hagerstown, MD:
Review and Herald Publishing Association, 1976 p. 177.
253 Black CJ. Counsels on Diet and Foods. Hagerstown, MD:
Review and Herald Publishing Association, 1976 p. 176.
254 Paffenbarger RS Jr, Hyde RT, et al. A natural history of athleticism and cardiovascular health. JAMA 1984 Jul 27;252(4):491495.
255 Lee IM , Paffenbarger RS Jr. Physical activity and its relation to
cancer risk: a prospective study of college alumni. Med Sci
Sports Exerc 1994 Jul;26(7):831-837.
256 Whittemore AS, Wu-Williams AH, et al. Diet, physical activity,
and colorectal cancer among Chinese in North America and
China. J Natl Cancer Inst 1990 Jun 6;82(11):915-926.
257 Vena JE, Graham S, et al. Lifetime occupational exercise and
colon cancer. Am J Epidemiol 1985 Sep;122(3):357-365.
258 Oliveria SA, Kohl HW III, et al. The association between cardiorespiratory fitness and prostate cancer. Med Sci Sports Exerc
1996 Jan;28(1):97-104.
LITERATURA
thallium-201 myocardial scintigraphy. Am Heart J 1991
Dec;122(6):1609-1616.
18 Vartiainen E, Puska P, et al. Changes in risk factors explain
changes in mortality from ischaemic heart disease in Finland.
BMJ 1994 Jul 2;309(6946):23-27.
19 American Heart Assocation. Preventive Services, Basic
Cardiovascular. In: Heart & Stroke A-Z Guide, 1997.
20 From the World Health Organization data analyzed from 19701980.
21 World Health Organization (WHO). Tobacco Alert April 1996.
http://www.who.org/programmes/psa/toh/Alert/apr96/fulltext.html#2
22 McGee D. The Framingham Study: An Epidemiological
Investigation of Cardiovascular Disease, Section 28. U.S.
Department Health Education and Welfare, DHEW Publication
No. 79-618. 1973.
23 Berenson GS, Wattigney WA, et al. Atherosclerosis of the aorta
and coronary arteries and cardiovascular risk factors in persons
aged 6 to 30 years and studied at necropsy (The Bogalusa Heart
Study). Am J Cardiology 1992 Oct 1;70(9):851-858. Figure
obtained from: The First International-Conference on the
Elimination of Coronary Artery Disease, Tucson, AZ, Oct. 1991.
24 American Heart Association. 1997 Heart and Stroke Statistical
Update. American Heart Association, 1997 p. 10.
25 Keys A. Serum Cholesterol and the Question of Normal. In:
Benson ES, editor. Multiple Laboratory Screening, Academic
Press, New York, 1969 p. 169.
26 Stamler J, Wentworth D, Neaton JD. Is relationship between
serum cholesterol and risk of premature death from coronary
heart disease continuous and graded? Findings in 356,222 primary screenees of the Multiple Risk Factor Intervention Trial
(MRFIT). JAMA 1986 Nov 28;256(20):2823-2828.
27 Stamler J, Wentworth D, Neaton JD. Is relationship between
serum cholesterol and risk of premature death from coronary
heart disease continuous and graded? Findings in 356,222 primary screenees of the Multiple Risk Factor Intervention Trial
(MRFIT). JAMA 1986 Nov 28;256(20):2823-2828.
28 Report of the National Cholesterol Education Program Expert
Panel on Detection, Evaluation, and Treatment of High Blood
Cholesterol in Adults. The Expert Panel. Arch Intern Med 1988
Jan;148(1):36-69.
29 American Heart Association. 1997 Heart and Stroke Statistical
Update. American Heart Association, 1997 p. 20.
30 National Cholesterol Education Program Expert Panel. Second
Report of the Expert Panel on detection, evaluation, and treatment of high blood cholesterol in adults. National Institutes of
Health Publication No. 93-3095. September 1993.
31 NIH Consensus conference. Triglyceride, high-density lipoprotein, and coronary heart disease. NIH Consensus Development
Panel on Triglyceride, High-Density Lipoprotein, and Coronary
Heart Disease. JAMA 1993 Jan 27;269(4):505-510. As found in
Scientific American Medicine (CD-ROM) 1997.
32 Wilson PW, Abbott RD, Castelli WP High density lipoprotein cholesterol and mortality. The Framingham Heart Study.
Arteriosclerosis 1988 Nov-Dec;8(6):737-741.
33 Bush TL, Riedel D. Screening for total cholesterol. Do the
National Cholesterol Education Programs recommendations
detect individuals at high risk of coronary heart disease?
Circulation 1991 Apr;83(4):1287-1293.
34 Castelli WP, Anderson K. A population at risk. Prevalence of high
cholesterol levels in hypertensive patients in the Framingham
Study. Am J Med 1986 Feb 14;80(2A):23-32.
35 Adapted from: McDowell MA, Briefel BB, et al. Energy and
micronutrient intakes of persons ages 2 months and over in the
United States: Third National Health and Nutrition Examination
Survey, Phase 1, 1988-91. Advanced Data Number 255 Oct 24,
1994. DHHS Publication No. (PHS) 95-1250.
36 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
37 Stamler J, Shekelle R. Dietary cholesterol and human coronary
heart disease. The epidemiologic evidence. Arch Pathol Lab Med
1988 Oct;112(10):1032-1040.
38 Grundy SM. Cholesterol and coronary heart disease. A new era.
JAMA 1986 Nov 28;256(20):2849-2858.
385
39 Keys A, Parlin RW. Serum cholesterol response to changes in
dietary lipids. Am J Clin Nutr 1966 Sep;19(3):175-181.
40 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
41 Sabate J, Fraser GE, et al. Effects of walnuts on serum lipid levels and blood pressure in normal men. N Engl J Med 1993 Mar
4;328(9):603-607.
42 Fraser GE, Sabate J, et al. A possible protective effect of nut
consumption on risk of coronary heart disease. The Adventist
Health Study. Arch Intern Med 1992 Jul;152(7):1416-1424.
43 Kritchevsky D. Dietary fat and experimental atherosclerosis. Int
J Tissue React 1991;13(2):59-65.
44 Black CJ. Diet and Health. In: The Ministry of Healing. Nampa,
ID: Pacific Press Publishing Association, 1905 p. 298.
45 Diet and Health: Implications for Reducing Chronic Disease Risk,
National Research Council, National Academy Press, p 7.
46 Sabate J, Fraser GE, et al. Effects of walnuts on serum lipid levels and blood pressure in normal men. N Engl J Med 1993 Mar
4;328(9):603-607.
47 Report of the National Cholesterol Education Program Expert
Panel on Detection, Evaluation, and Treatment of High Blood
Cholesterol in Adults. The Expert Panel. Arch Intern Med 1988
Jan;148(1):36-69.
48 Mensink RP, Katan MB. Effect of dietary trans fatty acids on highdensity and low-density lipoprotein cholesterol levels in healthy
subjects. N Engl J Med 1990 Aug 16;323(7):439-445.
49 Willett WC, Stampfer MJ, et al. Intake of trans fatty acids and
risk of coronary heart disease among women. Lancet 1993 Mar
6;341(8845):581-585.
50 Awad AB, Herrmann T, et al. 18:1 n7 fatty acids inhibit growth
and decrease inositol phosphate release in HT-29 cells compared to n9 fatty acids. Cancer Lett 1995 May 4;91(1):55-61.
51 Seppanen-Laakso T, Vanhanen H, et al. Replacement of margarine on bread by rapeseed and olive oils: effects on plasma
fatty acid composition and serum cholesterol. Ann Nutr Metab
1993;37(4):161-174.
52 Vanderveen JE , Glinsmann WH. Fat substitutes: a regulatory
perspective. Annu Rev Nutr 1992;12():473-487.
53 Craig WJ. Nutrition for the Nineties. Eau Claire, MI: Golden
Harvest Books 1992 p. 44.
54 Burkitt D. Nutrition Today Jan/Feb 1976, p. 6-13.
55 Haskell WL, Spiller GA, et al. Role of water-soluble dietary fiber
in the management of elevated plasma cholesterol in healthy
subjects. Am J Cardiol 1992 Feb 15;69(5):433-439.
56 Khaw KT, Barrett-Connor E. Dietary fiber and reduced ischemic
heart disease mortality rates in men and women: a 12-year
prospective study. Am J Epidemiol 1987 Dec;126(6):1093-1102.
57 Davidson MH, Dugan LD, et al. The hypocholesterolemic effects
of beta-glucan in oatmeal and oat bran. A dose-controlled study.
JAMA 1991 Apr 10;265(14):1833-1939.
58 Ripsin CM, Keenan JM, et al. Oat products and lipid lowering. A
meta-analysis. JAMA 1992 Jun 24;267(24):3317-3325.
59 He J, Klag MJ, et al. Oats and buckwheat intakes and cardiovascular disease risk in an ethnic minority of China. Am J Clin
Nutr 1995 Feb;61(2):366-372.
60 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
61 Anderson JW, Johnstone BM, Cook-Newell ME. Meta-Analysis of
the Effects of Soy Protein Intake on Serum Lipids. N Engl J Med
1995 Aug 3;333(5) :276-282.
62 Sirtori CR, Agradi E, et al. Soybean-Protein Diet in the Treatment
of Type-II Hyperlipoproteinaemia. Lancet 1977 Feb
5;1(8006):275-277.
63 Sirtori CR, Gatti E, et al. Clinical Experience with the Soybean
Protein Diet in the Treatment of Hypercholesterolemia. Am J Clin
Nutr 1979 Aug;32(8):1645-1658.
64 Chaikoff IL, Lindsay S, et al. 1948 J Exp Med 88:373
65 Peng SK, Morin RJ. Effects on membrane function by cholesterol
oxidation derivatives in cultured aortic smooth muscle cells.
Artery 1987;14(2):85-99.
66 Hubbard RW, Ono Y, Sanchez A. Atherogenic effect of oxidized
products of cholesterol. Prog Food Nutr Sci 1989;13(1):17-44.
67 Peng SK, Taylor CB. Atherogenic Effect of Oxidized Cholesterol.
In: Perkins EG, Visek WJ, editors. Dietary Fats and Health.
386
Champaign, IL: American Oil Chemists Society, 1983 p. 919933.
68 Peng SK, Taylor CB. Atherogenic Effect of Oxidized Cholesterol.
In: Perkins EG, Visek WJ, editors. Dietary Fats and Health.
Champaign, IL: American Oil Chemists Society, 1983 p. 930.
69 Black CJ. The Ministry of Healing. Nampa, ID: Pacific Press
Publishing Association, 1905 p. 301.
70 Kosykh VA, Lankin VZ, et al. Very low density lipoprotein secretion by cultured hepatocytes of rabbits fed purified or autoxidized cholesterol. Lipids 1989 Feb;24(2):109-115.
71 Peng SK, Taylor CB. Atherogenic Effect of Oxidized Cholesterol.
In: Perkins EG, Visek WJ, editors. Dietary Fats and Health.
Champaign, IL: American Oil Chemists Society, 1983 p. 919933.
72 Stamler J, Shekelle R. Dietary cholesterol and human coronary
heart disease. The epidemiologic evidence. Arch Pathol Lab Med
1988 Oct;112(10):1032-1040.
73 Peng SK, Taylor CB. Atherogenic Effect of Oxidized Cholesterol.
In: Perkins EG, Visek WJ, editors. Dietary Fats and Health.
Champaign, IL: American Oil Chemists Society, 1983 p. 919933.
74 Colaco CA, Roser BJ. Atherosclerosis and glycation. Bioessays
1994 Feb;16(2):145-147.
75 Salonen JT, Nyyssonen K, et al. High stored iron levels are associated with excess risk of myocardial infarction in eastern Finnish
men. Circulation 1992 Sep;86(3):803-811.
76 Ascherio A, Willett WC, et al. Dietary iron intake and risk of coronary disease among men. Circulation 1994 Mar;89(3):969-974.
77 Rimm EB, Stampfer MJ, et al. Vitamin E consumption and the
risk of coronary heart disease in men. N Engl J Med 1993 May
20;328(20):1450-1456.
78 Nutrition Essentials and Diet Therapy6th edition. Philadelphia,
PA: W.B. Saunders Co., 1991 p. 106.
79 Nutrition Essentials and Diet Therapy6th edition. Philadelphia,
PA: W.B. Saunders Co., 1991 p. 100.
80 Gaziano JM, Hennekens CH. The role of beta-carotene in the
prevention of cardiovascular disease. Ann N Y Acad Sci 1993
Dec 31;691():148-155. Presented at the American College of
Cardiology. Dallas, TX, 1992.
81 Greenberg ER , Baron JA, et al. Mortality associated with low
plasma concentration of beta-carotene and the effect of oral
supplementation. JAMA 1996 Mar 6;275(9):699-703.
82 Selhub J, Jacques PF, et al. Association between plasma homocysteine concentrations and extracranial carotid artery stenosis.
N Engl J Med 1995 Feb 2;332(5):286-291.
83 Naurath HJ, Joosten E, et al. Effects of vitamin B12, folate, and
vitamin B6 supplements in elderly people with normal serum
vitamin concentrations. Lancet 1995 Jul 8;346(8967):85-89.
84 Stampfer MJ, Malinow MR. Can lowering homocysteine levels
reduce cardiovascular risk? N Engl J Med 1995 Feb
2;332(5):328-329.
85 Stampfer MJ, Malinow MR. Can lowering homocysteine levels
reduce cardiovascular risk? N Engl J Med 1995 Feb
2;332(5):328-329.
86 Verhoef P, Kok FJ, et al. Plasma total homocysteine, B vitamins,
and risk of coronary atherosclerosis. Arterioscler Thromb Vasc
Biol 1997 May;17(5):989-995.
87 Graham IM, Daly LE, et al. Plasma homocysteine as a risk factor for vascular disease. The European Concerted Action Project.
JAMA 1997 Jun 11;277(22):1775-1781.
88 Nyg~ard O, Refsum H, et al. Coffee consumption and plasma
total homocysteine: The Hordaland Homocysteine Study. Am J
Clin Nutr 1997 Jan;65(1):136-143.
89 Hall J. University of British Columbia, Genetics Meeting at the
Jackson Laboratory in Bar Harbor, Maine, July 24, 1995.
90 Stampfer MJ, Rimm EB. Folate and cardiovascular disease. Why
we need a trial now?. JAMA 1996 Jun 26;275(24):1929-1230.
91 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
92 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
93 Elsas LJ 2nd, Acosta PB. Nutrition Support of Inherited Metabolic
Diseases. In: Shils ME, Young VR, editors. Modern Nutrition in
Health and Disease7th edition. Philadelphia, PA: Lea and
Febiger, 1988 p. 1363-1367.
LITERATURA
121 American Heart Association. 1997 Heart and Stroke Statistical
Update. American Heart Association, 1997 p. 2
122 American Heart Association. 1997 Heart and Stroke Statistical
Update. American Heart Association, 1997 p. 18.
387
intense risk factor modification. JAMA 1995 Sep
20;274(11):894-901.
21 Sung BH, Whitsett TL, et al. Prolonged increase in blood pressure by a single oral dose of caffeine in mildly hypertensive men.
Am J Hypertens 1994 Aug;7(8):755-758.
22 Nyg~ard O, Refsum H, et al. Coffee consumption and plasma
total homocysteine: The Hordaland Homocysteine Study. Am J
Clin Nutr 1997 Jan;65(1):136-143.
23 Ornish D. Reversing heart disease through diet, exercise, and
stress management: an interview with Dean Ornish [interview
by Elaine R Monsen]. J Am Diet Assoc 1991 Feb;91(2):162-165.
24 Technical note: significant EKG changes were defined as 1 mm
of ST segment depression.
25 Brown G, Albers JJ, et al. Regression of coronary artery disease
as a result of intensive lipid-lowering therapy in men with high
levels of apolipoprotein B. N Engl J Med 1990 Nov
8;323(19):1289-1298. Figure obtained from Harold T Dodge,
author of FATS study, First Annual Conference on the Elimination
of Coronary Artery Disease, Tucson, Arizona. October, 1991.
26 Sacks FM, Pfeffer MA, et al. The effect of pravastatin on coronary events after myocardial infarction in patients with average
cholesterol levels. Cholesterol and Recurrent Events Trial investigators. N Engl J Med 1996 Oct 3;335(14):1001-1009.
27 Watts G, Lewis B, et al. Effects on coronary artery disease of
lipid-lowering diet, or diet plus cholestyramine, in the St
Thomas Atherosclerosis Regression Study (STARS). Lancet
1992 Mar 7;339(8793):563-569.
28 Austin MA. Plasma triglyceride and coronary heart disease.
Arterioscler Thromb 1991 Jan-Feb;11(1):2-14.
29 Resnicow K, Barone J, et al. Diet and serum lipids in vegan vegetarians: a model for risk reduction. J Am Diet Assoc 1991
Apr;91(4):447-453.
30 Liebman M, Bazzarre TL. Plasma lipids of vegetarian and nonvegetarian males: effects of egg consumption. Am J Clin Nutr
1983 Oct;38(4):612-619.
31 Resnicow K, Barone J, et al. Diet and serum lipids in vegan vegetarians: a model for risk reduction. J Am Diet Assoc 1991
Apr;91(4):447-453.
32 Liebman M, Bazzarre TL. Plasma lipids of vegetarian and nonvegetarian males: effects of egg consumption. Am J Clin Nutr
1983 Oct;38(4):612-619.
33 Otani H, Kita T, et al. Long-term effects of a cholesterol-free diet
on serum cholesterol levels in Zen monks. N Engl J Med 1992
Feb 6;326(6):416.
34 Ornish D. Reversing heart disease through diet, exercise, and
stress management: an interview with Dean Ornish [interview
by Elaine R Monsen]. J Am Diet Assoc 1991 Feb;91(2):162-165.
35 Haskell WL , Alderman EL , et al. Effects of intensive multiple
risk factor reduction on coronary atherosclerosis and clinical cardiac events in men and women with coronary artery disease.
The Stanford Coronary Risk Intervention Project (SCRIP).
Circulation 1994 Mar;89(3):975-990.
36 Stroes ES, Koomans HA, et al. Vascular function in the forearm
of hypercholesterolaemic patients off and on lipid-lowering medication. Lancet 1995 Aug 19;346(8973):467-471.
37 Harrison DG, Ohara Y. Physiologic consequences of increased
vascular oxidant stresses in hypercholesterolemia and atherosclerosis: implications for impaired vasomotion. Am J Cardiol
1995 Feb 23;75(6):75B-81B.
38 Minor RL Jr, Myers PR, et al. Diet-induced atherosclerosis
increases the release of nitrogen oxides from rabbit aorta. J Clin
Invest 1990 Dec;86(6):2109-2116.
39 Andrews TC, Raby K, et al. Effect of cholesterol reduction on
myocardial ischemia in patients with coronary disease.
Circulation 1997 Jan 21;95(2):324-328.
40 Stroes ES, Koomans HA, et al. Vascular function in the forearm
of hypercholesterolaemic patients off and on lipid-lowering medication. Lancet 1995 Aug 19;346(8973):467-471.
41 Schuler G, Hambrecht R, et al. Regular physical exercise and
low-fat diet. Effects on progression of coronary artery disease.
Circulation 1992 Jul;86(1):1-11.
42 Singh RB, Rastogi SS, et al. An Indian experiment with nutritional modulation in acute myocardial infarction. Am J Cardiol
1992 Apr 1;69(9):879-985.
388
43 Yusuf S, Peto R, et al. Beta blockade during and after myocardial infarction: an overview of the randomized trials. Prog
Cardiovasc Dis 1985 Mar-Apr;27(5):335-371.
44 Cody RJ. Comparing angiotensin-converting enzyme inhibitor
trial results in patients with acute myocardial infarction. Archives
of Internal Medicine 1994 September 26. 154(18): 2029-2036
45 Walmart Pharmacy retail price, Ardmore, Oklahoma obtained
February 9, 1997 for Zocor (20 mg daily).
46 Blair SN, Kohl HW 3rd, et al. Changes in physical fitness and allcause mortality. A prospective study of healthy and unhealthy
men. JAMA 1995 Apr 12;273(14):1093-1098.
47 Ornish, D., Brown, S.E., et al. 1990. Can Lifestyle Changes
Reverse Coronary Heart Disease? The Lifestyle Heart Trial.
Lancet Jul 21;336(8708) :129-133.
48 Ornish D, Brown SE, et al. Can lifestyle changes reverse coronary heart disease? The Lifestyle Heart Trial. Lancet 1990 Jul
21;336(8708):129-133.
49 Smith SC Jr, Blair SN, et al. Preventing heart attack and death in
patients with coronary disease. Circulation 1995 Jul 1;92(1):2-4.
50 Ornish D. First Annual Conference on the Elimination of
Coronary Artery Disease, Tucson, Arizona. October, 1991.
LITERATURA
29 Grimminger F, Mayser P, et al. A double-blind, randomized,
placebo-controlled trial of n-3 fatty acid based lipid infusion in
acute, extended guttate psoriasis. Rapid improvement of clinical
manifestations and changes in neutrophil leukotriene profile.
Clin Investig 1993 Aug;71(8):634-643.
30 Frati C, Bevilacqua L, Apostolico V. Association of etretinate and
fish oil in psoriasis therapy. Inhibition of hypertriglyceridemia
resulting from retinoid therapy after fish oil supplementation.
Acta Derm Venereol Suppl (Stockh) 1994;186():151-153.
31 Thompson L, Cockayne A, Spiller RC. Inhibitory effect of polyunsaturated fatty acids on the growth of Helicobacter pylori: a possible explanation of the effect of diet on peptic ulceration. Gut
1994 Nov;35(11):1557-1561.
32 Rose DP, Connolly JM. Effects of dietary omega-3 fatty acids on
human breast cancer growth and metastases in nude mice. J
Natl Cancer Inst 1993 Nov 3;85(21):1743-1747.
33 Narisawa T, Fukaura Y, et al. Colon cancer prevention with a
small amount of dietary perilla oil high in alpha-linolenic acid in
an animal model. Cancer 1994 Apr 15;73(8):2069-2075.
34 Lindner MA. A fish oil diet inhibits colon cancer in mice. Nutr
Cancer 1991;15(1):1-11.
35 Stenson WF, Cort D, et al. Dietary supplementation with fish oil
in ulcerative colitis. Ann Intern Med 1992 Apr 15;116(8):609614.
36 Uauy-Dagach, R, Mena P. Nutritional role of omega-3 fatty acids
during the perinatal period. Clin Perinatol 1995 Mar;22(1):157175.
37 American Academy of Pediatrics. The use of whole cows milk in
infancy. Pediatrics 1992 Jun;89(6):1105-1109.
38 Lucas A, Morley R, et al. Breast milk and subsequent intelligence
quotient in children born preterm. Lancet 1992 Feb 1;339(8788)
:261-264.
39 Hibbeln JR, Salem N Jr. Dietary polyunsaturated fatty acids and
depression: when cholesterol does not satisfy. Am J Clin Nutr
1995 Jul;62(1):1-9.
40 Giani E, Masi I, Galli C. Heated fat, vitamin E and vascular
eicosanoids. Lipids 1985 Jul;20(7):439- 448.
41 Piche LA, Draper HH, Cole PD. Malondialdehyde excretion by
subjects consuming cod liver oil vs a concentrate of n-3 fatty
acids. Lipids 1988 Apr;23(4):370-371.)
42 Stone NJ. Fish consumption, fish oil, lipids, and coronary heart
disease. Circulation 1996 Nov 1;94(9):2337-2340.
43 Glauber H, Wallace P, et al. Adverse metabolic effect of omega3 fatty acids in non-insulin-dependent diabetes mellitus. Ann
Intern Med 1988 May;108(5):663-668.
44 Rogers S, James KS, et al. Effects of a fish oil supplement on
serum lipids, blood pressure, bleeding time, haemostatic and
rheological variables. A double blind randomized controlled trial
in healthy volunteers. Atherosclerosis 1987 Feb;63(2-3):137143.
45 Middaugh JP. Cardiovascular deaths among Alaskan Natives,
1980-86. Am J Public Health 1990 Mar;80(3):282-285.
46 Bairati I, Roy L, Meyer F. Double-blind, randomized, controlled
trial of fish oil supplements in prevention of recurrence of stenosis after coronary angioplasty. Circulation 1992 Mar;85(3):950956.
47 Yetiv JZ. Clinical applications of fish oils. JAMA 1988 Aug
5;260(5):665-670.
48 Yetiv JZ. Clinical applications of fish oils. JAMA 1988 Aug
5;260(5):665-670.
49 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
50 Yetiv JZ. Clinical applications of fish oils. JAMA 1988 Aug
5;260(5):665-670.
51 Food and Drug Administration (FDA) data according to: Schardt
D, Schmidt S. Fishing for Safe Seafood. Nutrition Action Health
Letter 1996 Nov;23(9):1,3-5.
52 Miller RW. Get Hooked on Seafood Safety. FDA Consumer. June
1991 p. 7-11.
53 Food and Drug Administration (FDA) data according to: Schardt
D, Schmidt S. Fishing for Safe Seafood. Nutrition Action Health
Letter 1996 Nov;23(9):1,3-5.
54 Miller RW. Get Hooked on Seafood Safety. FDA Consumer. June
1991. P. 7-11.
389
55 Last JM, Wallace RB, editors. Food poisoning. In: MaxcyRosenau-Last Public Health and Preventive Medicine. Norwalk,
CT: Appleton & Lange, 1992 p. 193-201.
56 Lange WR. Ciguatera fish poisoning. Am Fam Physician 1994
Sep 1;50(3):579-584
57 Last JM, Wallace RB, editors. Food poisoning. In: MaxcyRosenau-Last Public Health and Preventive Medicine. Norwalk,
CT: Appleton & Lange, 1992 p. 193-201.
58 Lee Wedig of National Fisheries Institute as quoted by: Schardt
D, Schmidt S. Fishing for Safe Seafood. Nutrition Action Health
Letter 1996 Nov;23(9):1,3-5.
59 Miller RW. Get Hooked on Seafood Safety. FDA Consumer. June
1991. P. 7-11.
60 Pancorbo OC, Barnhart HM. Microbial pathogens and indicators
in estuarine environments and shellfish. Journal of
Environmental Health 1992 March/April;54(5):57-63.
61 Pancorbo OC, Barnhart HM. Microbial pathogens and indicators
in estuarine environments and shellfish. Journal of
Environmental Health 1992 March/April;54(5):57-63.
62 Schardt D, Schmidt S. Fishing for Safe Seafood. Nutrition Action
Health Letter 1996 Nov;23(9):1,3-5.
63 Schardt D, Schmidt S. Fishing for Safe Seafood. Nutrition Action
Health Letter 1996 Nov;23(9):1,3-5.
64 Food and Drug Administration Pesticide Program. Residue
Monitoring 1992. Journal of the Association of Official Analytical
Chemists. Volume 76: September/October 1993.
65 Schardt D, Schmidt S. Fishing for Safe Seafood. Nutrition Action
Health Letter 1996 Nov;23(9):1,3-5.
66 Waxman MF. When pest control gets out of control.
Occupational Health and Safety, May 1993:81-87.
67 Schneider K. New pesticide plan puts safety first. The New York
Times 143: 49,461 (September, 21, 1993), p. A19.
68 Huff JE, Haseman J-K. News Forum. Risk assessment of pesticides. Exposure to certain pesticides may pose real carcinogenic
risk. Chemical and Engineering News 1991;69(1):33-36.
69 Morell V. Fishing for trouble. A cancer epidemic in fish is warning us: You may be next. Intl Wildlife 1984 Jul/Aug;14(4):40-43.
70 Morell V. Fishing for trouble. A cancer epidemic in fish is warning us: You may be next. Intl Wildlife 1984 Jul/Aug;14(4):40-43.
71 Craig WJ. Fishing for Trouble. In: Nutrition For The Nineties. Eau
Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 76-84.
72 Environmental Protection Agency (EPA). National Water Quality
Inventory. 1994 Report to Congress. Pg. 141.
73 Environmental Protection Agency (EPA). National Water Quality
Inventory. 1994 Report to Congress. Pg. 143
74 Craig WJ. Fishing for Trouble. In: Nutrition For The Nineties. Eau
Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 76-84.
75 Nadakavukaren A. Pests and Pesticides. In: Man and
Environment, A Health Perspective, Third Edition. Prospect
Heights, IL: Waveland Press, 1990.
76 Nadakavukaren A. Pests and Pesticides. In: Man and
Environment, A Health Perspective, Third Edition. Prospect
Heights, IL: Waveland Press, 1990.
77 U.S. EPA. Office of Science and Technology. Office of Water.
Guidance for assessing chemical contaminant data for use in fish
advisories. Volume 1: Fish Sampling and AnalysisSecond
Edition. September 1995. ; EPA 823-R-95-007; p. 1-1.
78 Falck F Jr, Ricci A Jr, et al. Pesticides and polychlorinated
biphenyl residues in human breast lipids and their relation to
breast cancer. Arch Environ Health 1992 Mar-Apr;47(2):143146.
79 Igbedioh SO. Effects of agricultural pesticides on humans, animals and higher plants in developing countries. Arch Environ
Health 1991 Jul-Aug;46(4):218-224.
80 Nicola RM, Branchflower R, Pierce D. Chemical contaminants in
bottomfish. Journal of Environmental Health 1987;49(6):342347.
81 Hovinga ME, Sowers M, Humphrey HE. Environmental exposure
and lifestyle predictors of lead, cadmium, PCB, and DDT levels
in Great Lakes fish eaters. Arch Environ Health 1993 MarApr;48(2):98-104.
82 Rosenman KD. Dioxin, polychlorinated biphenyls, and dibenzofurans in Environmental and Occupational Medicine2nd edition
(editor: WN Rom). Boston MA: Little Brown and Co, 1992 p.
927-933.
390
83 Rosenman KD. Dioxin, polychlorinated biphenyls, and dibenzofurans in Environmental and Occupational Medicine2nd edition
(editor: WN Rom). Boston MA: Little Brown and Co., 1992 p.
927-933.
84 Colborn T. Animal/Health Connection. In: Proceedings of the US
Environmental Protection Agencys National Technical Workshop
PCBs in Fish Tissue. September 1993. EPA/823-R-93-003; p. 227 to 2-30.
85 Colborn T. Animal/Health Connection. In: Proceedings of the US
Environmental Protection Agencys National Technical Workshop
PCBs in Fish Tissue. September 1993. EPA/823-R-93-003; p. 227 to 2-30.
86 Jacobson JL, Jacobson SW. Intellectual impairment in children
exposed to polychlorinated biphenyls in utero. N Engl J Med
1996 Sept 12;335(11):783-789.
87 Maine issues mercury warning reported June 29, 1994.
88 Rosenman KD. Chemical Contamination Episodes in
Environmental and Occupational Medicine2nd edition (editor:
WN Rom). Boston, MA: Little Brown and Co., 1992 p. 935-940.
89 Swain W.R. Effects of organochlorine chemicals on the reproductive outcome of humans who consumed contaminated Great
Lakes fish: an epidemiologic consideration. J Toxicol Environ
Health 1991 Aug;33(4):587-639.
90 Freudenheim JL, Marshall JR, et al. Exposure to breast milk in
infancy and the risk of breast cancer. Epidemiology 1994
May;5(3):324-331.
91 Jacobson MF, Lefferts LY, Garland AW. Fish and shellfish. In: Safe
food: Eating wisely in a risky world. Venice, California: Living
Planet Press, 1991 p. 118-130.
92 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
93 Mest HJ, Beitz J, et al. The influence of linseed oil diet on fatty
acid pattern in phospholipids and thromboxane formation in
platelets in man. Klin Wochenschr 1983 Feb 15;61(4):187-191.
94 Cunnane SC, Chen Z-Y, et al. Alpha-linolenic acid in humans:
direct function role or dietary precursor? Nutrition 1991 NovDec;7(6):437-439.
95 de Lorgeril M, Renaud S, et al. Mediterranean alpha-linolenic
acid-rich diet in secondary prevention of coronary heart disease.
Lancet 1994 Jun 11;343(8911):1454-1459.
96 Leventhal LJ, Boyce EG, Zurier RB. Treatment of rheumatoid
arthritis with gammalinolenic acid. Ann Intern Med 1993 Nov
1;119(9):867-873.
97 Igbedioh SO. Effects of agricultural pesticides on humans, animals, and higher plants in developing countries. Arch Environ
Health 1991 Jul-Aug;46(4):218-224.
98 Block G, Patterson B, Subar A. Fruit, vegetables, and cancer prevention: a review of the epidemiological evidence. Nutr Cancer
1992;18(1):1-29.
99 1. Knjiga Mojsijeva 1,29. Biblija.
100 1. Knjiga Mojsijeva 5,1-22; 11,10-32. Biblija.
101 1. Knjiga Mojsijeva 9,3. Biblija.
102 3. Poslanica Jovanova 1,2. Biblija.
391
LITERATURA
31 Freis ED. The role of salt in hypertension. Blood Press 1992
Dec;1(4):196-200.
32 Kaplan NM. Primary Hypertension: Pathogenesis. In: Clinical
Hypertension6th edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins,
1994 p. 55.
33 Kaplan NM. Primary Hypertension: Pathogenesis. In: Clinical
Hypertension6th edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins,
1994 p. 55.
34 MacGregor GA, Markandu ND, et al. Double-blind study of three
sodium intakes and long-term effects of sodium restriction in
essential hypertension. Lancet 1989 Nov 25;2(8674):1244-1247.
35 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
36 Adapted from: Statement From the National High Blood Pressure
Education Program Coordinating Committee. Bethesda, MD:
National High Blood Pressure Education Program, 1995.
37 Alderman MH, Madhavan S, et al. Low urinary sodium is associated with greater risk of myocardial infarction among treated
hypertensive men. Hypertension 1995 Jun;25(6):1144-1152.
38 Antonios TF, MacGregor GA. Salt intake: potential deleterious
effects excluding blood pressure. J Hum Hypertens 1995
Jun;9(6):511-515.
39 Chang-Claude J, Raedsch R, et al. Prevalence of Helicobacter
pylori infection and gastritis among young adults in China. Eur J
Cancer Prev 1995 Feb;4(1):73-79.
40 Nazario CM, Szklo M, et al. Salt and gastric cancer: a case-control study in Puerto Rico. Int J Epidemiol 1993 Oct;22(5):790797.
41 Elliot P, Stamler J, et al. Intersalt revisited: further analyses of
24 hour sodium excretion and blood pressure within and across
populations. Intersalt Cooperative Research Group. BMJ 1996
May 18;312(7041):1249-1253.
42 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
43 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
44 Statement From the National High Blood Pressure Education
Program Coordinating Committee. Bethesda, MD: National High
Blood Pressure Education Program, 1995.
45 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
46 Neutel J. Replacing regular salt with a reduced sodium salt containing potassium and magnesium may offer a non-pharmacal
approach to lowering blood pressure. Circulation 1996;94(8
supp):341.
47 Tarasoff L, Kelly MF. Monosodium L-glutamate: a double-blind
study and review. Food Chem Toxicol 1993 Dec;31(12):10191035.
48 Correa FM, Saavedra JM. Chemical lesion of the circumventricular organs with monosodium glutamate reduces the blood
pressure of spontaneously hypertensive but not of one kidneyone clip hypertensive rats. Braz J Med Biol Res 1992;25(5):515519.
49 Effects of weight loss and sodium reduction intervention on
blood pressure and hypertension incidence in overweight people
with high-normal blood pressure. The Trials of Hypertension
Prevention, phase II. The Trials of Hypertension Prevention
Collaborative Research Group. Arch Intern Med 1997 Mar
24;157(6):657-667.
50 Sung BH, Whitsett TL, et al. Prolonged increase in blood pressure by a single oral dose of caffeine in mildly hypertensive men.
Am J Hypertens 1994 Aug;7(8):755-758.
51 Sung BH , Lovallo WR , et al. Caffeine elevates blood pressure
response to exercise in mild hypertensive men. Am J Hypertens
1995 Dec;8(12 Pt 1):1184-1188.
52 Wakabayashi K, Nakamura K, et al. Alcohol consumption and
blood pressure: an extended study of self-defence officials in
Japan. Int J Epidemiol 1994 Apr;23(2):307-311.
53 He J, Klag MJ, et al. Oats and buckwheat intakes and cardiovascular disease risk factors in an ethnic minority of China. Am
J Clin Nutr 1995 Feb;61(2):366-372.
54 Sleight P. Smoking and hypertension. Clin Exp Hypertens 1993
Nov;15(6):1181-1192.
392
21 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Incidence
and costs to Medicare of fractures among Medicare beneficiaries aged 365 yearsUnited States, July 1991June 1992
.MMWR 1996 Oct 18;45(41):877-883.
22 US Preventive Services Task Force. Screening for
Postmenopausal Osteoporosis. In: Guide to Clinical Preventive
Services. Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1996 p. 509-516.
23 Johnson NE, Alcantara EN, Linkswiler H. Effect of level of protein intake on urinary and fecal calcium and calcium retention of
young adult males. J Nutr 1970 Dec;100(12):1425-1430.
24 United States Department of Agriculture Agricultural Research
Service. Nutrient Content of the U.S. Food Supply, 1909-1990.
Home Economic Research Report No. 52. September 1994 p.53.
25 Linkswiler HM, Zemel MB, et al. Protein-induced hypercalciuria.
Fed Proc 1981 Jul;40(9):2429-2433.
26 Hegsted DM. Calcium and osteoporosis. J Nutr 1986
Nov;116(11):2316-2319.
27 Abelow BJ, Holford TR, Insogna KL. Cross-cultural association
between dietary animal protein and hip fracture: a hypothesis.
Calcif Tissue Int 1992 Jan;50(1):14-18.
28 Mazess RB , Mather W. Bone mineral content of North Alaskan
Eskimos. Am J Clin Nutr 1974 Sep;27(9):916-925.
29 Mazess RB , Mather W. Bone mineral content of North Alaskan
Eskimos. Am J Clin Nutr 1974 Sep;27(9):916-925.
30 Mazess RB , Mather W. Bone mineral content of North Alaskan
Eskimos. Am J Clin Nutr 1974 Sep;27(9):916-925.
31 Mazess RB , Mather W. Bone mineral content of North Alaskan
Eskimos. Am J Clin Nutr 1974 Sep;27(9):916-925.
32 Craig WJ. The Calcium Craze. In: Nutrition for the Nineties. Eau
Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 131-146.
33 Mazess RB , Mather W. Bone mineral content of North Alaskan
Eskimos. Am J Clin Nutr 1974 Sep;27(9):916-925.
34 Elwyn DW. The role of the liver in regulation of amino acid and
protein metabolism. In Munro HN, editor. Mammalian Protein
Metabolism Vol. IV. New York, NY: Academic Press, 1970 p. 523557.
35 Guyton AC. Renal Disease, Diuresis, and Micturition. In:
Textbook of Medical Physiology8th edition. Philadelphia, PA;
WB Saunders Co., 1991 p. 351.
36 Cummings SR, Nevitt MC, et al. Risk factors for hip fracture in
white women. Study of Osteoporotic Fractures Research Group.
N Engl J Med 1995 Mar 23;332(12):767-773.
37 Feskanich D, Willett WC, et al. Protein consumption and bone
fractures in women.. Am J Epidemiol 1996 Mar 1;143(5):472479.
38 Feskanich D, Willett WC, et al. Protein consumption and bone
fractures in women.. Am J Epidemiol 1996 Mar 1;143(5):472479.
39 Recker RR, Davies KM, et al. Bone gain in young adult women.
JAMA 1992 Nov 4;268(17):2403-2408.
40 Ross PD. Osteoporosis. Frequency, consequences, and risk factors. Arch Intern Med 1996 Jul 8;156(13):1399-1411.
41 Ross PD. Osteoporosis. Frequency, consequences, and risk factors. Arch Intern Med 1996 Jul 8;156(13):1399-1411.
42 Isselbacher KJ, Braunwald E, et al, editors.. Normal and
Abnormal Myocardial Function. In: Harrisons Principles of
Internal Medicine13th edition. New York, NY: McGRAW-HILL
Inc. Health Professions Division, 1994 p. 994.
43 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
44 Weaver CM. Calcium bioavailability and its relation to osteoporosis. Proc Soc Exp Biol Med 1992 Jun;200(2):157-160.
45 Weaver CM. Calcium bioavailability and its relation to osteoporosis. Proc Soc Exp Biol Med 1992 Jun;200(2):157-160.
46 Heaney RP, Weaver CM. Calcium absorption from kale. Am J Clin
Nutr 1990 Apr;51(4):656-657.
47 Craig WJ. The Calcium Craze. In: Nutrition for the Nineties. Eau
Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 131-146.
48 Craig WJ. The Calcium Craze. In: Nutrition for the Nineties. Eau
Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 131-146.
49 Pennington JA. Bowes and Churchs Food Values of Portions
Commonly Used15th edition. Philadelphia, PA: J.B. Lippincott
company, 1989.
50 United States Department of Agriculture Agricultural Research
Service. Nutrient Content of the U.S. Food Supply, 1909-1990.
LITERATURA
74 Pedrini MT, Levey AS, et al. The effect of dietary protein restriction on the progression of diabetic and nondiabetic renal diseases: a meta-analysis. Ann Intern Med 1996 Apr 1;124(7):627632.
75 Cheng Z, Hu J, et al. Inhibition of development of heptocellular
carcinoma in hepatitis B virus transfected mice by low dietary
casein. Hepatology. In Press, 1997.
76 Sirtori CR, Agradi E, et al. Soybean-protein diet in the treatment
of type-II hyperlipoproteinaemia. Lancet 1977 Feb
5;1(8006):275-277.
77 Anderson J , Johnstone BM, Cook-Newell ME. Meta-analysis of
the effects of soy protein intake on serum lipids. N Engl J Med
1995 Aug 3;333(5):276-282.
78 Sanchez A, Hubbard RW, et al. Testing a mechanism of control
in human cholesterol metabolism: relation of arginine and
glycine to insulin and glucagon. Atherosclerosis 1988
May;71(1):87-92.
79 Carroll KK. Vegetable Protein: potential lipid lowering effects.
MEDICINE North America 1991 Mar 17 p. 2279-2282. Also cited
In: Carroll KK, Huff MW. Dietary Protein and Cardiovascular
Diseases: Effects of dietary protein on plasma cholesterol levels
and cholesterol metabolism. In: Santos W, Lopes N, et al, editors. Nutrition and Food Science, Vol. 3.. New York, NY: Plenum
Publishing Corp., 1980 p. 379-385.
80 Burke GL, Anthony M, Vitolins M: Dietary soy protein and lipids:
a strategy for primary prevention of cardiovascular disease? Curr
Opin Endocrinol Diabetes 1996;3:508-513.
81 Kagawa Y. Impact of Westernization on the nutrition of
Japanese: changes in physique, cancer, longevity and centenarians. Prev Med 1978 Jun;7(2):205-217.
82 Speroff L, Glass RH, Kase NG, editors. Abnormal Puberty and
Growth Problems. In: Clinical Gynecology Endocrinology and
Infertility5th edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins,
1994.
83 Herman-Giddens ME, Slora EJ, et al. Secondary sexual characteristics and menses in young girls seen in office practice: a
study from the Pediatric Research in Office Settings Network.
Pediatrics 1997 Apr;99(4):505-512.
84 Azzena A, Zen T, et al. Risk factors for breast cancer. Case-control study results. Eur J Gynaecol Oncol 1994;15(5):386-392.
85 Doll R, Peto R. The causes of cancer: quantitative estimates of
avoidable risks of cancer in the United States today. J Natl
Cancer Inst 1981 Jun;66(6):1191-1308.
86 Sabate J, Lindsted KD, et al. Attained height of lacto-ovo vegetarian children and adolescents. Eur J Clin Nutr 1991
Jan;45(1):51-58.
87 Nestle M. Food lobbies, the food pyramid, and U.S. nutrition policy. Int J Health Serv 1993;23(3):483-496.
88 Byers T. Dietary trends in the United States. Relevance to cancer prevention. Cancer 1993 Aug 1;72(3 Suppl):1015-1018.
89 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
90 1. Knjiga Mojsijeva 1,29; 3,17. Biblija.
91 Black CJ. Counsels on Diet and Foods. Hagerstown, MD: Review
and Herald Publishing Association, 1938 p. 386.
393
edition. National Institutes of Health, National Institute of
Diabetes and Digestive and Kidney Diseases; NIH Publication
No. 95-1468, 1995 p. 358-361.
6 Kuller LH. Stroke and Diabetes. In: Harris MI, Cowie CC, et al, editors. Diabetes in America2nd edition. National Institutes of
Health, National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney
Diseases; NIH Publication No. 95-1468, 1995 p. 449-456.
7 US Preventive Services Task Force. Screening for Diabetes
Mellitus. In Guide to Clinical Preventive Services2nd edition.
Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1996 p. 193-194.
8 National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases.
Diabetes
Statistics.
1996.
Http://www.niddk.nih.gov:80/DiabetesStatistics/DiabetesStatisti
cs.html.
9 Cowie CC, Eberhardt MS editors. Diabetes 1996: Vital Statistics.
American Diabetes Association. 1996 p. 62.
10 Harris MI. Summary. In: Harris MI, Cowie CC, et al, editors.
Diabetes in America2nd edition. National Institutes of Health,
National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney
Diseases; NIH Publication No. 95-1468, 1995 p. 8.
11 Palmberg P, Smith M, et al. The natural history of retinopathy in
insulin-dependent juvenile-onset diabetes. Ophthalmology 1981
Jul;88(7):613-618.
12 Nelson RG, Knowler WC, et al. Kidney diseases. In: Harris MI,
Cowie CC, et al, editors. Diabetes in America2nd edition.
National Institutes of Health, National Institute of Diabetes and
Digestive and Kidney Diseases; NIH Publication No. 95-1468,
1995 p. 359.
13 National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney
Diseases.
Diabetes
Statistics,
1996.
Http://www.niddk.nih.gov:80/DiabetesStatistics/DiabetesStatisti
cs.html
14 Nelson RG, Knowler WC, et al. Chapter 16: Kidney diseases. In:
Harris MI, Cowie CC, et al, editors. Diabetes in America2nd
edition. National Institutes of Health, National Institute of
Diabetes and Digestive and Kidney Diseases; NIH Publication
No. 95-1468, 1995 p. 360.
15 Nelson RG, Knowler WC, et al. Kidney diseases. In: Harris MI,
Cowie CC, et al, editors. Diabetes in America2nd edition.
National Institutes of Health, National Institute of Diabetes and
Digestive and Kidney Diseases; NIH Publication No. 95-1468,
1995 p. 360.
16 Weiderpass E, Gridley G, et al. Risk of endometrial and breast
cancer in patients with diabetes mellitus. Int J Cancer 1997 May
2;71(3):360-363.
17 Harris MI. Summary. In: Harris MI, Cowie CC, et al, editors.
Diabetes in America2nd edition. National Institutes of Health,
National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney
Diseases; NIH Publication No. 95-1468, 1995 p. 11.
18 Bennett PH. Definition, Diagnosis, And Classification Of Diabetes
Mellitus And Impaired Glucose Tolerance. In: Kahn CR, Weir GC,
et al, editors. Joslins Diabetes Mellitus13th edition. Malvern,
PA: Lea & Febiger 1994 p. 193-200.
19 Bennett PH. Definition, Diagnosis, And Classification Of Diabetes
Mellitus And Impaired Glucose Tolerance. In: Kahn CR, Weir GC,
et al, editors. Joslins Diabetes Mellitus13th edition. Malvern,
PA: Lea & Febiger 1994 p. 193-200.
20 Harris MI. Summary. In: Harris MI, Cowie CC, et al, editors.
Diabetes in America2nd edition. National Institutes of Health,
National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney
Diseases; NIH Publication No. 95-1468, 1995 p. 3.
21 Cavallo MG, Fava D, et al. Cell-mediated immune response to
beta casein in recent-onset insulin-dependent diabetes: implications for disease pathogenesis. Lancet 1996 Oct
5;348(9032):926-928.
22 Harris MI. Summary. In: Harris MI, Cowie CC, et al, editors.
Diabetes in America2nd edition. National Institutes of Health,
National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney
Diseases; NIH Publication No. 95-1468, 1995 p. 1.
23 Bennett PH. Definition, Diagnosis, And Classification Of Diabetes
Mellitus And Impaired Glucose Tolerance. In: Kahn CR, Weir GC,
et al, editors. Joslins Diabetes Mellitus13th edition. Malvern,
PA: Lea & Febiger 1994 p. 193-200.
24 Kenny SJ, Aubert RE, Geiss LS. Prevalence and Incidence of
Non-Insulin-Dependent Diabetes. In: Harris MI, Cowie CC, et al,
394
editors. Diabetes in America2nd edition. National Institutes of
Health, National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney
Diseases; NIH Publication No. 95-1468, 1995 p. 47.
25 Harris MI. Summary. In: Harris MI, Cowie CC, et al, editors.
Diabetes in America2nd edition. National Institutes of Health,
National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney
Diseases; NIH Publication No. 95-1468, 1995 p. 5.
26 Peters AL, Davidson MB. A clinical approach for the diagnosis of
diabetes mellitus: an analysis using glycosylated hemoglobin
levels. Meta-analysis Research Group on the Diagnosis of
Diabetes Using Glycated Hemoglobin Levels. JAMA 1996 Oct
16;276(15):1246-1252.
27 Coustan DR. Gestational Diabetes. In: Harris MI, Cowie CC, et
al, editors. Diabetes in America2nd edition. National Institutes
of Health, National Institute of Diabetes and Digestive and
Kidney Diseases; NIH Publication No. 95-1468, 1995 p. 703.
28 de Veciana M, Major CA, et al. Postprandial versus preprandial
blood glucose monitoring in women with gestational diabetes
mellitus requiring insulin therapy. N Engl J Med 1995 Nov
9;333(19):1237-1241.
29 US Department of Health and Human Services. Births, Monthly
Vital Statistics Report, CDC 44(3) Suppl Sept 21, 1995 p. 1.
30 US Preventive Services Task Force. Screening for Diabetes
Mellitus. In: Guide to Clinical Preventive Services2nd edition.
Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1996 p. 199-201.
31 Coustan DR. Gestational Diabetes. In: Harris MI, Cowie CC, et
al, editors. Diabetes in America2nd edition. National Institutes
of Health, National Institute of Diabetes and Digestive and
Kidney Diseases; NIH Publication No. 95-1468, 1995 p. 712-713.
32 The effect of intensive treatment of diabetes on the development and progression of long-term complications in insulindependent diabetes mellitus. The Diabetes Control and
Complications Trial Research Group. N Engl J Med 1993 Sep
30;329(14):977-986.
33 The effect of intensive treatment of diabetes on the development and progression of long-term complications in insulindependent diabetes mellitus. The Diabetes Control and
Complications Trial Research Group. N Engl J Med 1993 Sep
30;329(14):977-986.
34 National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney
Diseases. Diabetes Control and Complications Trial (DCCT).
1996. Http://www.niddk.nih.gov/ DCCT / DCCT.html
35 Krolewski AS, Warram JH. Epidemiology of Late Complications of
Diabetes. In: Kahn CR, Weir GC, et al, editors. Joslins Diabetes
Mellitus13th edition. Malvern, PA: Lea & Febiger 1994 p. 606.
36 Beaser RS. Outsmarting Diabetes: A Dynamic Approach for
Reducing the Effects of Insulin-Dependent Diabetes. (Joslin
Diabetes Center Boston, MA). Minneapolis, MN: Chronimed
Publishing, 1994 p. 10-11.
37 Beaser RS. Outsmarting Diabetes: A Dynamic Approach for
Reducing the Effects of Insulin-Dependent Diabetes. (Joslin
Diabetes Center Boston, MA). Minneapolis, MN: Chronimed
Publishing, 1994 p. 13
38 Beaser RS. Outsmarting Diabetes: A Dynamic Approach for
Reducing the Effects of Insulin-Dependent Diabetes. (Joslin
Diabetes Center Boston, MA). Minneapolis, MN: Chronimed
Publishing, 1994 p. 31.
39 National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney
Diseases. Diabetes Statistics. 1996. Http://www.niddk.nih.gov:
80/DiabetesStatistics/DiabetesStatistics.html
40 National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney
Diseases. Diabetes Statistics. 1996. Http://www.niddk.nih.gov:
80/DiabetesStatistics/DiabetesStatistics.html
41 Beaser RS. Outsmarting Diabetes: A Dynamic Approach for
Reducing the Effects of Insulin-Dependent Diabetes. (Joslin
Diabetes Center Boston, MA). Minneapolis, MN: Chronimed
Publishing, 1994 p. 4.
42 National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney
Diseases. Diabetes Control and Complications Trial (DCCT).
1996. Http://www.niddk.nih.gov/ DCCT / DCCT.html
43 Physicians Desk Reference (PDR). 1996 50th edition. (CDROM). Montvealle, NJ: Medical Economics, 1996.
44 Crane MG, Sample C. Regression of Diabetic Neuropathy with
Total Vegetarian (Vegan) Diet. J Nutritional Medicine 1994;4
:431-439.
LITERATURA
Service, Washington, DC: DHHS Publication No. 88-50210, 1988
p. 192.
68 U.S. Dept. of Health and Human Services. Diabetes. In: The
Surgeon Generals Report on Nutrition and Health. Public Health
Service, Washington, DC: DHHS Publication No. 88-50210, 1988
p. 260-261.
69 Christiansen JS, Bonnevie-Nielsen V, et al. Effect of guar gum on
24-hour insulin requirements of insulin-dependent diabetic subjects as assessed by an artificial pancreas. Diabetes Care 1980
Nov-Dec;3(6):659-662.
70 Stout RW. The role of insulin in atherosclerosis in diabetics and
nondiabetics: a review. Diabetes 1981;30(Suppl 2):54-57.
71 Stout RW. Hyperinsulinemia and atherosclerosis. Diabetes 1996
Jul;45 Suppl 3():S45-46.
72 Suzuki M, Ikebuchi M, et al. Mechanism and clinical implication
of insulin resistance syndrome. Diabetes 1996 Jul;45 Suppl
3():S52-54.
73 Armstrong B, Doll R. Environmental factors and cancer incidence
and mortality in different countries, with special reference to
dietary practices. Int J Cancer 1975 Apr 15;15(4):617-631.
74 Rydning A, Berstad A. Dietary aspects of peptic ulcer disease.
Scand J Gastroenterol Suppl 1985;110():29-33.
75 Burkitt D. Nutrition Today 1976 Jan/Feb p. 6-13.
76 Beebe CA, Van Cauter E, et al. Effect of temporal distribution of
calories on diurnal patterns of glucose levels and insulin secretion in NIDDM. Diabetes Care 1990 Jul;13(7):748-755.
77 Colaco CA, Roser BJ. Atherosclerosis and glycation. Bioessays
1994 Feb;16(2):145-147.
78 Rossignol AM, Bonnlander H. Prevalence and severity of the premenstrual syndrome. Effects of foods and beverages that are
sweet or high in sugar content. J Reprod Med 1991
Feb;36(2):131-136.
79 Prinz RJ, Riddle DB. Associations between nutrition and behavior in 5-year-old children. Nutr Rev 1986 May;44 Suppl():151158.
80 Vaisman N, Voet H, et al. Effect of breakfast timing on the cognitive functions of elementary school students. Arch Pediatr
Adolesc Med 1996 Oct;150(10):1089-1092.
81 Haber GB, Heaton KW, et al. Depletion and disruption of dietary
fibre. Effects on satiety, plasma-glucose, and serum-insulin.
Lancet 1977 Oct 1;2(8040):679-682.
82 Sprietsma JE, Schuitemaker GE. Diabetes can be prevented by
reducing insulin production. Med Hypotheses 1994 Jan;
42(1):15-23.
83 Jovanovic-Peterson L, Peterson CM. Vitamin and mineral deficiencies which may predispose to glucose intolerance of pregnancy. J Am Coll Nutr 1996 Feb;15(1):14-20.
84 Kijak E, Foust G, Steinman RR. Relationship of blood sugar level
and leukocytic phagocytosis. Southern California Dental Assoc
1964;32(9):349-351.
85 Pennington JA. Supplementary Tables: Sugars. In: Bowes and
Churchs Food Values of Portions Commonly Used, Fifteenth
Edition. Philadelphia, PA: JB Lippincott Company, 1989 p. 269277.
86 Pennington JA. Supplementary Tables: Sugars. In: Bowes and
Churchs Food Values of Portions Commonly Used, Fifteenth
Edition. Philadelphia, PA: JB Lippincott Company, 1989 p. 269277.
87 Sanchez A, Reeser JL, et al. Role of sugars in human neutrophilic
phagocytosis. Am J Clin Nutr 1973 Nov;26(11):1180-1184.
88 Armstrong B, Doll R. Environmental factors and cancer incidence
and mortality in different countries, with special reference to
dietary practices. Int J Cancer 1975 Apr 15;15(4):617-631.
89 Black CJ. Christian Temperance. In: Testimonies for the Church,
Volume 2. Nampa, ID: Pacific Press Publishing Association,
1868-1871, p. 370.
90 Putnam JJ, Allshouse JE. Food Consumption, Prices, and
Expenditures, 1996. Statistical Bulletin No. 928, US Department
of Agriculture, p. 20.
91 Putnam JJ, Allshouse JE. Food Consumption, Prices, and
Expenditures, 1996. Statistical Bulletin No. 928, US Department
of Agriculture, p. 28.
92 Putnam JJ, Allshouse JE. Food Consumption, Prices, and
Expenditures, 1996. Statistical Bulletin No. 928, US Department
of Agriculture, p. 21.
395
93 Putnam JJ, Allshouse JE. Food Consumption, Prices, and
Expenditures, 1996. Statistical Bulletin No. 928, US Department
of Agriculture, p. 28.
94 Putnam JJ, Allshouse JE. Food Consumption, Prices, and
Expenditures, 1996. Statistical Bulletin No. 928, US Department
of Agriculture, p. 27.
95 Putnam JJ, Allshouse JE. Food Consumption, Prices, and
Expenditures, 1996. Statistical Bulletin No. 928, US Department
of Agriculture, p. 21.
96 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
97 Putnam JJ, Allshouse JE. Food Consumption, Prices, and
Expenditures, 1996. Statistical Bulletin No. 928, US Department
of Agriculture, p. 28-29.
98 Pennington JA. Carbonated Beverages. In: Bowes and Churchs
Food Values of Portions Commonly Used, Fifteenth Edition.
Philadelphia, PA: JB Lippincott Company, 1989 p. 5-7..
99 Campbell LV, Marmot PE, et al. The high-monounsaturated fat
diet as a practical alternative for NIDDM. Diabetes Care 1994
Mar;17(3):177-182.
100 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
101 Weir GC Leahy JL. Pathogenesis of Non-insulin-dependent
(Type II) diabetes mellitus. In: Kahn CR, Weir GC, et al, editors.
Joslins Diabetes Mellitus13th edition. Malvern, PA: Lea &
Febiger 1994 p. 85-86.
102 Katzel LI, Bleecker ER, et al. Effects of weight loss vs aerobic
exercise training on risk factors for coronary disease in healthy,
obese, middle-aged and older men. A randomized controlled
trial. JAMA 1995 Dec 27;274(24):1915-1921.
103 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
104 Stellman SD, Garfinkel L. Patterns of artificial sweetener use
and weight change in an American Cancer Society prospective
study. Appetite 1988;11 Suppl 1():85-91.
105 Tordoff MG, Alleva AM. Effect of drinking soda sweetened with
aspartame or high-fructose corn syrup on food intake and body
weight. Am J Clin Nutr 1990 Jun;51(6):963-969.
106 Jacobson M, Liebman B, et al, editors. Nutrition Action Health
Letter. Washington, DC: Center for Science in the Public Interest
(CSPI), June 1995 p. 9. (800) 237-4874.
396
11 Melatonin. The Medical Letter 1995 Nov 24;37(962):111-112.
12 Dollins AB, Zhdanova IV, et al. Effect of inducing nocturnal
serum melatonin concentrations in daytime on sleep, mood,
body temperature, and performance. Proc Natl Acad Sci U S A
1994 Mar 1;91(5):1824-1828.
13 Zhdanova IV, Wurtman RJ, et al. Sleep-inducing effects of low
doses of melatonin ingested in the evening. Clin Pharmacol Ther
1995 May;57(5):552-558.
14 Petrie K, Dawson AG, et al. A double-blind trial of melatonin as
a treatment for jet lag in international cabin crew. Biol
Psychiatry 1993 Apr 1;33(7):526-530.
15 Claustrat B, Brun J, et al. Melatonin and jet lag: confirmatory
result using a simplified protocol. Biol Psychiatry 1992 Oct
15;32(8):705-711.
16 Claustrat B, Brun J, et al. Melatonin and jet lag: confirmatory
result using a simplified protocol. Biol Psychiatry 1992 Oct
15;32(8):705-711.
17 Gates J. Getting Melatonin Naturally. Nutrition Advocate 1995
Dec;1(6):4, 6.
18 Reiter RJ, Robinson J. The Best Antioxidant. In: Melatonin: Your
Bodys Natural Wonder Drug. New York, NY: Bantam Books,
1995 p. 20.
19 Erlich SS, Apuzzo ML. The pineal gland: anatomy, physiology,
and clinical significance. J Neurosurg 1985 Sep;63(3):321-341.
20 Reiter RJ. The ageing pineal gland and its physiological consequences. Bioessays 1992 Mar;14(3):169-175.
21 Bast A, Haenen GR, Doelman CJ. Oxidants and antioxidants:
state of the art. Am J Med 1991 Sep 30;91(3C):2S-13S.
22 Bast A, Haenen GR, Doelman CJ. Oxidants and antioxidants:
state of the art. Am J Med 1991 Sep 30;91(3C):2S-13S.
23 Halliwell B. Reactive oxygen species in living systems: source,
biochemistry, and role in human disease. Am J Med 1991 Sep
30;91(3C):14S-22S.
24 Halliwell B. Reactive oxygen species in living systems: source,
biochemistry, and role in human disease. Am J Med 1991 Sep
30;91(3C):14S-22S.
25 Halliwell B. Reactive oxygen species in living systems: source,
biochemistry, and role in human disease. Am J Med 1991 Sep
30;91(3C):14S-22S.
26 Halliwell B. Reactive oxygen species in living systems: source,
biochemistry, and role in human disease. Am J Med 1991 Sep
30;91(3C):14S-22S.
27 Bast A, Haenen GR, Doelman CJ. Oxidants and antioxidants:
state of the art. Am J Med 1991 Sep 30;91(3C):2S-13S.
28 Reiter RJ, Melchiorri D, et al. A review of the evidence supporting melatonins role as an antioxidant. J Pineal Res 1995
Jan;18(1):1-11.
29 Reiter RJ, Melchiorri D, et al. A review of the evidence supporting melatonins role as an antioxidant. J Pineal Res 1995
Jan;18(1):1-11.
30 Reiter RJ, Melchiorri D, et al. A review of the evidence supporting melatonins role as an antioxidant. J Pineal Res 1995
Jan;18(1):1-11.
31 Blask DE, Hill SM. Effects of melatonin on cancer: studies on
MCF-7 human breast cancer cells in culture. J Neural Transm
Suppl 1986;21():433-449.
32 Maestroni GJ, Conti A, Pierpaoli W. Pineal melatonin, its fundamental immunoregulatory role in aging and cancer. Ann N Y
Acad Sci 1988;521():140-148.
33 Maestroni GJ, Conti A. Immuno-derived opioids as mediators of
the immuno-enhancing and anti-stress action of melatonin. Acta
Neurol (Napoli) 1991 Aug;13(4):356-360.
34 Maestroni GJ , Conti A. Anti-stress role of the melatoninimmuno-opioid network: evidence for a physiological mechanism involving T cell-derived, immunoreactive beta-endorphin
and MET-enkephalin binding to thymic opioid receptors. Int J
Neurosci 1991 Dec;61(3-4):289-298.
35 Stanley M, Brown GM. Melatonin levels are reduced in the pineal
glands
of
suicide
victims.
Psychopharmacol
Bull
1988;24(3):484-488.
36 Chan TY, Tang PL. Effect of melatonin on the maintenance of
cholesterol homeostasis in the rat. Endocr Res 1995
Aug;21(3):681-396.
37 Muller-Wieland D , Behnke B , et al. Melatonin inhibits LDL
receptor activity and cholesterol synthesis in freshly isolated
LITERATURA
66 Reiter RJ, Robinson J. The Three-Billion-Year-Old Molecule. In:
Melatonin: Your Bodys Natural Wonder Drug. New York, NY:
Bantam Books, 1995 p. 17-18.
67 Reiter RJ. The ageing pineal gland and its physiological consequences. Bioessays 1992 Mar;14(3):169-175.
68 Tosini G , Menaker M. Circadian rhythms in cultured mammalian
retina. Science 1996 Apr 19;272(5260):419-421.
69 Erlich SS, Apuzzo ML. The pineal gland: anatomy, physiology,
and clinical significance. J Neurosurg 1985 Sep;63(3):321-341.
70 Erlich SS, Apuzzo ML. The pineal gland: anatomy, physiology,
and clinical significance. J Neurosurg 1985 Sep;63(3):321-341.
71 Laakso ML, Porkka-Heiskanen T, et al. Twenty-four-hour patterns of pineal melatonin and pituitary and plasma prolactin in
male rats under natural and artificial lighting conditions.
Neuroendocrinology 1988 Sep;48(3):308-313.
72 Reiter RJ, Robinson J. Back in Sync. In: Melatonin: Your Bodys
Natural Wonder Drug. New York, NY: Bantam Books, 1995 p.
161.
73 Reiter RJ, Robinson J. Back in Sync. In: Melatonin: Your Bodys
Natural Wonder Drug. New York, NY: Bantam Books, 1995 p.
161.
74 Black CJ. Exercise and Air. In: Testimonies for the Church,
Volume 2. Nampa, ID: Pacific Press Publishing Association,
1868-1871 p. 527.
75 Black CJ. General Hygiene. In: The Ministry of Healing. Nampa,
ID: Pacific Press Publishing Association, 1905 p. 275.
76 Rao ML, Muller-Oerlinghausen B, et al. The influence of phototherapy on serotonin and melatonin in non-seasonal depression. Pharmacopsychiatry 1990 May;23(3):155-158.
77 Lewy AJ, Wehr TA, et al. Light suppresses melatonin secretion
in humans. Science 1980 Dec 12;210(4475):1267-1269.
78 Carr DB, Reppert SM, et al. Plasma melatonin increases during
exercise in women. J Clin Endocrinol Metab 1981 Jul;53(1):224225.
79 Diaz B, Garcia R, et al. Melatonin and gonadotropin hormones in
pubertal sportsgirls. Rev Esp Fisiol 1993 Mar;49(1):17-22.
80 Hattori A, Migitaka H, et al. Identification of melatonin in plants
and its effects on plasma melatonin levels and binding to melatonin receptors in vertebrates. Biochem Mol Biol Int 1995
Mar;35(3):627-634.
81 Dubbels R, Reiter RJ, et al. Melatonin in edible plants identified
by radioimmunoassay and by high performance liquid chromatography-mass spectrometry. J Pineal Res 1995
Jan;18(1):28-31.
82 Hattori A, Migitaka H, et al. Identification of melatonin in plants
and its effects on plasma melatonin levels and binding to melatonin receptors in vertebrates. Biochem Mol Biol Int 1995
Mar;35(3):627-634.
83 Yaga K, Reiter RJ, Richardson BA. Tryptophan loading increases
daytime serum melatonin levels in intact and pinealectomized
rats. Life Sci 1993;52(14):1231-1238.
84 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
85 Dakshinamurti K, Paulose CS, et al. Neurobiology of pyridoxine.
Ann N Y Acad Sci 1990;585():128-144.
86 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
87 Morton DJ, Reiter RJ. Involvement of calcium in pineal gland
function. Proc Soc Exp Biol Med 1991 Sep;197(4):378-83
88 Meyer AC , Nieuwenhuis JJ , et al. Dihydropyridine calcium
antagonists depress the amplitude of the plasma melatonin
cycle in baboons. Life Sci 1986 Oct 27;39(17):1563-1569.
89 Zawilska JB, Nowak JZ. Calcium channel drugs affect nocturnal
serotonin N-acetyltransferase (NAT) activity in rat pineal gland.
J Neural Transm Gen Sect 84(3):171-182.
90 Reiter RJ. The ageing pineal gland and its physiological consequences. Bioessays 1992 Mar;14(3):169-175.
91 Stokkan KA, Reiter RJ, et al. Food restriction retards aging of the
pineal gland. Brain Res 1991 Apr 5;545(1-2):66-72.
92 Huether G. Melatonin synthesis in the gastrointestinal tract and
the impact of nutritional factors on circulating melatonin. Ann N
Y Acad Sci 1994 May 31;719():146-158.
93 Wilamowska A, Pawlikowski M, et al. Food restriction enhances
melatonin effects on the pituitary-gonadal axis in female rats. J
Pineal Res 1992 Aug;13(1):1-5.
397
94 Massion AO, Teas J, et al. Meditation, melatonin and
breast/prostate cancer: hypothesis and preliminary data. Med
Hypotheses 1995 Jan;44(1):39-46.
95 Reiter RJ, Robinson J. Drugs That Deplete Melatonin. In:
Melatonin: Your Bodys Natural Wonder Drug. New York, NY:
Bantam Books, 1995 p. 188.
96 Ekman AC, Leppaluoto J, et al. Ethanol inhibits melatonin secretion in healthy volunteers in a dose-dependent randomized double blind cross-over study. J Clin Endocrinol Metab 1993
Sep;77(3):780-783.
97 Touitou Y, Fevre-Montange M, et al. Age- and sex-associated
modification of plasma melatonin concentrations in man.
Relationship to pathology, malignant or not, and autopsy findings. Acta Endocrinol (Copenh) 1985 Jan;108(1):135-144.
98 Erlich SS, Apuzzo ML. The pineal gland: anatomy, physiology,
and clinical significance. J Neurosurg 1985 Sep;63(3):321-341.
99 Erlich SS, Apuzzo ML. The pineal gland: anatomy, physiology,
and clinical significance. J Neurosurg 1985 Sep;63(3):321-341.
100 Schlager DS. Early-morning administration of short-acting beta
blockers for treatment of winter depression. Am J Psychiatry
1994 Sep;151(9):1383-1385.
101 McIntyre IM, Burrows GD, Norman TR. Suppression of plasma
melatonin by a single dose of the benzodiazepine alprazolam in
humans. Biol Psychiatry 1988 May;24(1):108-112.
102 McIntyre IM, Burrows GD, Norman TR. Suppression of plasma
melatonin by a single dose of the benzodiazepine alprazolam in
humans. Biol Psychiatry 1988 May;24(1):108-112.
103 Childs PA, Rodin , et al. Effect of fluoxetine on melatonin in
patients with seasonal affective disorder and matched controls.
Br J Psychiatry 1995 Feb;166(2):196-198.
104 Surrall K, Smith JA, et al. Effect of ibuprofen and indomethacin
on human plasma melatonin. J Pharm Pharmacol 1987
Oct;39(10):840-843.
105 Surrall K, Smith JA, et al. Effect of ibuprofen and indomethacin
on human plasma melatonin. J Pharm Pharmacol 1987
Oct;39(10):840-843.
106 Honma K, Kohsaka M, et al. Effects of vitamin B12 on plasma
melatonin rhythm in humans: increased light sensitivity phaseadvances the circadian clock? Experientia 1992 Aug
15;48(8):716-720.
107 Reiter RJ, Robinson J. The Elusive enemyElectromagnetic
fields. In: Melatonin: Your Bodys Natural Wonder Drug. New
York, NY: Bantam Books, 1995 p. 169-180.
398
10 World Health Organization Fact sheet: Bovine Spongiform
Encephalopathy (BSE); Fact sheet N113; March 1996 (available
via Internet at http://www.who.ch)
11 Prusiner SB. The prion diseases. Sci Am 1995 Jan;272(1):48-51,
54-57.
12 Prusiner SB. The prion diseases. Sci Am 1995 Jan;272(1):48-51,
54-57.
13 Prusiner SB. The prion diseases. Sci Am 1995 Jan;272(1):48-51,
54-57.
14 Taubes G. Misfolding the way to disease. Science 1996 Mar
15;271(5255):1493-1495.
15 Pratt K. Bovine Spongiform Encephalopathy. Update. Animal and
Plant Health Inspection Services (APHIS). U.S. Department of
Agriculture, 1996 p. 1.
16 Feinberg MB. Slow Virus And Retrovirus Infections. In: Scientific
American Medicine (CD-ROM), 1995.
17 Feinberg, M.B. Slow Virus And Retrovirus Infections. In:
Scientific American Medicine (CD-ROM), 1995.
18 Dillner L. BSE linked to new variant of CJD in humans. BMJ 1996
Mar 30;312(7034):795.
19 Creutzfeldt-Jakob disease in patients who received a cadaveric
dura mater graftSpain, 1985-1992. MMWR Morb Mortal Wkly
Rep 1993 Jul 23;42(28):560-563.
20 Creutzfeldt-Jakob disease in patients who received a cadaveric
dura mater graftSpain, 1985-1992. MMWR Morb Mortal Wkly
Rep 1993 Jul 23;42(28):560-563.
21 Gibbs CJ Jr, Asher DM, et al. Transmission of Creutzfeldt-Jakob
disease to a chimpanzee by electrodes contaminated during
neurosurgery. J Neurol Neurosurg Psychiatry 1994
Jun;57(6):757-758.
22 Will RG. (National Creutzfeldt-Jakob Disease Surveillance Unit,
Western General Hospital), Letter to British neurologists on
March 21, 1996: (printed report downloaded from Microsoft
Networks BSE forum).
23 Sir Kenneth Calman, Chief Medical Officer of Britain, A new variant of CJD (a message to British physicians); 3-22-96 (printed
report downloaded from Microsoft Networks BSE forum).
24 The British The Spongiform Encephalopathy Advisory
Committee. Report to Parliament on March 22, 1996 (printed
report downloaded from Microsoft Networks BSE forum).
25 USDA: APHIS (Animal and Plant Health Inspection Service).
Bovine Spongiform Encephalopathy: Implications for the United
States. A Follow Up. February 1996. Centers for Epidemiology
and Animal Health. Fort Collins, Colorado. p. 4.
26 World Health Organization consultation on public health issues
related to bovine spongiform encephalopathy and the emergence of a new variant of Creutzfeldt-Jakob disease. MMWR
Morb Mortal Wkly Rep 1996 Apr 12;45(14):295-6, 303.
27 Transmissible Spongiform Encephalopathies. In: Lederberg J,
editor. Encylcopaedia of Microbiology Volume 4. Rockefeller
University; New York, NY:Academic Press, 1992 p. 299-309.
28 Isselbacher KJ, Braunwald E, et al, editors. Harrisons Principles
of Internal Medicine13th edition (CD-ROM version). New York,
NY: McGraw-Hill, Inc. Health Professions Division, 1994.
29 Dealler SF, Kent JT. BSE: an update on the statistical evidence.
British Food Journal 1995;97(8):3-18.
30 Pratt K. Bovine Spongiform Encephalopathy. Update. Animal and
Plant Health Inspection Services (APHIS). U.S. Department of
Agriculture, 1996 p. 1.
31 Conference on Emerging Infections at Harvard University. June,
1997.
32 USDA: APHIS (Animal and Plant Health Inspection Service).
Bovine Spongiform Encephalopathy: Implications for the United
States. A Follow Up. February 1996. Centers for Epidemiology
and Animal Health. Fort Collins, Colorado. p. 4-5.
33 Pratt K. Bovine Spongiform Encephalopathy. Update. Animal and
Plant Health Inspection Services (APHIS). U.S. Department of
Agriculture, 1996 p. 1.
34 Dealler SF, Kent JT. BSE: an update on the statistical evidence.
British Food Journal 1995;97(8):3-18.
35 Hsich G, Kenney K, et al. The 14-3-3 brain protein in cerebrospinal fluid as a marker for transmissible spongiform
encephalopathies. N Engl J Med 1996 Sep 26;335(13):924-930.
36 Cutlip RC, Miller JM, et al. Intracerebral transmission of scrapie
to cattle. J Infect Dis 1994 Apr;169(4):814-820.
LITERATURA
62 (21 CFR Part 589) Substances prohibited from use in animal
food or feed; Animal proteins prohibited in ruminant feeds. Food
and Drug Administration. Department of Health and Human
Services. Federal Register 1997 Jun 5;62(108):30936-30978.
63 Lopez-Abente G, Morales-Piga A, et al. Cattle, pets, and Pagets
disease of bone. Epidemiology 1997 May;8(3):247-251.
64 Lacey RW. Its a Mad, Mad, Mad, MAFF World. The Vegetarian
(published by The Vegetarian Society UK) Autumn 1993.
65 Ministry of Agriculture, Fisheries, and Food (MAFF), United
Kingdom (UK): BSE: 12-month summary of developments.
http://www.maff.gov.uk.animalh/bse/bseanni.htm. Updated to
Feb. 28, 1997.
66 Cousens SN, Vynnycky E, et al. Predicting the CJD epidemic in
humans. Nature 1997 Jan 16;385(6613):197-198.
67 Lacey RW. Creutzfeldt-Jakob disease and bovine spongiform
encephalopathy. Bovine spongiform encephalopathy is being
maintained by vertical and horizontal transmission. BMJ 1996
Jan;312(7024):180-181.
68 Dealler SF, Lacey RW. Transmissible spongiform
encephalopathies: the threat of BSE to man. Food Microbiology
1990;7: 253-279.
69 Blaser MJ. How safe is our food? Lessons from an outbreak of
salmonellosis N Engl J Med 1996 May 16;334(20):1324-1325.
70 Ten leading nationally notifiable infectious diseasesUnited
States, 1995. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1996 Oct
18;45(41):883-884.
71 Craig WJ. Are You Safe at the Plate. In: Nutrition for the
Nineties. Eau Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 267279.
72 Update: multistate outbreak of Escherichia Coli O157:H7 infections from hamburgerswestern United States. MMWR Morb
Mortal Wkly Rep 1993 Apr 16;42(14):258-263.
73 Badr, KF, Brenner BM. Vascular Injury to the Kidney: Hemolytic
Uremic Syndrome (HUS) And Thrombotic Thrombocytopenic
Purpura (TTP). In: Isselbacher KJ, Braunwald E, editors, et al.
Harrisons Principles of Internal Medicine13th edition (CDROM). New York, NY: McGRAW-HILL, Inc. Health Professions
Division, 1994.
74 MacDonald KL, Osterholm MT. The emergence of Escherichia
Coli O157:H7 infection in the United States. The changing epidemiology of foodborne disease. JAMA 1993 May
5;269(17):2264-2266.
75 USDA:APHIS:VS. Escherichia Coli O157:H7: Issues and
Ramifications. March 1994. Centers for Epidemiology and
Animal Health. Fort Collins, Colorado. P. S-1.
76 Notice to Readers: Final reports of notifiable diseases. MMWR
Morb Mortal Wkly Rep 1996 Aug 30;45(34):724-754.
77 Outbreak of acute gastroenteritis attributable to Escherichia Coli
serotype O104:H21Helena, Montana, 1994. MMWR Morb
Mortal Wkly Rep 1995 Jul 14;44(27):501-503.
78 Community outbreak of hemolytic uremic syndrome attributable
to Escherichia Coli O111:NMSouth Australia 1995. MMWR
Morb Mortal Wkly Rep 1995 Jul 28;44(29):550-1, 557-558.
79 Outbreaks of Escherichia Coli O157:H7 infection and cryptosporidiosis associated with drinking unpasteurized apple
ciderConnecticut and New York, October 1996. MMWR Morb
Mortal Wkly Rep 1997 Jan 10;46(1):4-8.
80 Keene WE, Sazie E, et al. An outbreak of Escherichia Coli
O157:H7 infections traced to jerky made from deer meat. JAMA
1997 Apr 16;277(15):1229-1231.
81 Outbreak of Escherichia Coli O157:H7 infectionGeorgia and
Tennessee, June 1995. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1996 Mar
29;45(12):249-251.
82 Outbreak of Escherichia Coli O157:H7 infectionGeorgia and
Tennessee, June 1995. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1996 Mar
29;45(12):249-251.
83 Notice to Readers: Final reports of notifiable diseases. MMWR
Morb Mortal Wkly Rep 1996 Aug 30;45(34):724-754.
84 Outbreak of Escherichia Coli O157:H7 infectionGeorgia and
Tennessee, June 1995. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1996 Mar
29;45(12):249-251.
85 Outbreak of Escherichia Coli O157:H7 infectionGeorgia and
Tennessee, June 1995. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1996 Mar
29;45(12):249-251.
399
86 Tappero JW, Schuchat A, et al. Reduction in the incidence of
human listeriosis in the United States. Effectiveness of prevention efforts? The Listeriosis Study Group. JAMA 1995 Apr
12;273(14):1118-1122.
87 Update: foodborne listeriosisUnited States, 1988-1990. MMWR
Morb Mortal Wkly Rep 1992 Apr 17;41(15):251, 257-258.
88 Update: foodborne listeriosisUnited States, 1988-1990. MMWR
Morb Mortal Wkly Rep 1992 Apr 17;41(15):251, 257-258.
89 Schwartz B, Ciesielski CA, et al. Association of sporadic listeriosis with consumption of uncooked hot dogs and undercooked
chicken. Lancet 1988 Oct 1;2(8614):779-782.
90 Craig WJ. Are You Safe at the Plate. In: Nutrition for the
Nineties. Eau Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 267279.
91 Rees JH, Soudain SE, et al. Campylobacter jejuni infection and
Guillain-Barre syndrome. N Engl J Med 1995 Nov
23;333(21):1374-1379.
92 Haas LF, Sumner AJ. Acute Inflammatory Demyelinating
Polyradiculoneuropathies (Landrys or Guillain-Barr syndrome).
In: Kelley WN, DeVitaVT JR, et al, editors. Textbook of Internal
Medicine2nd edition. Philadelphia, PA: JP. Lippincott Company,
1992 p. 2235-2236.
93 Rees JH, Soudain SE, et al. Campylobacter jejuni infection and
Guillain-Barre syndrome. N Engl J Med 1995 Nov
23;333(21):1374-1379.
94 Jacobson MF, Lefferts LY, Garland AW. Meat, Poultry, and Eggs.
In: Safe Food: Eating Wisely in a Risky World. Venice, CA: Living
Planet Press, 1991 p. 91-92.
95 Craig WJ. Are You Safe at the Plate. In: Nutrition for the
Nineties. EauClaire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 267279.
96 Outbreak of Salmonella enteritidis associated with nationally distributed ice cream productsMinnesota, South Dakota, and
Wisconsin, 1994. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1994 Oct
14;43(40):740-741.
97 Hennessy TW, Hedberg CW, et al. A national outbreak of
Salmonella enteritidis infections from ice cream. The
Investigation Team. N Engl J Med 1996 May 16;334(20):12811286.
98 Outbreak of Salmonella enteritidis associated with nationally distributed ice cream productsMinnesota, South Dakota, and
Wisconsin, 1994. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1994 Oct
14;43(40):740-741.
99 Outbreak of Salmonella enteritidis associated with nationally distributed ice cream productsMinnesota, South Dakota, and
Wisconsin, 1994. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1994 Oct
14;43(40):740-741.
100 Outbreak of Salmonella enteritidis associated with nationally
distributed ice cream productsMinnesota, South Dakota, and
Wisconsin, 1994. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1994 Oct
14;43(40):740-741.
101 Hennessy TW, Hedberg CW, et al. A national outbreak of
Salmonella enteritidis infections from ice cream. The
Investigation Team. N Engl J Med 1996 May 16;334(20):12811286.
102 Hennessy TW, Hedberg CW, et al. A national outbreak of
Salmonella enteritidis infections from ice cream. The
Investigation Team. N Engl J Med 1996 May 16;334(20):12811286.
103 Salmonella enteritidis infection. (pamphlet) Centers for Disease
Control/National Center for Infectious Diseases; US Dept of
HHS; November 1992.
104 Salmonella enteritidis infection. (pamphlet) Centers for Disease
Control/National Center for Infectious Diseases; US Dept of
HHS; November 1992.
105 Outbreak of Salmonellosis associated with beef jerkyNew
Mexico, 1995. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1995 Oct
27;44(42):785-788.
106 Craig WJ. Are You Safe at the Plate. In: Nutrition for the
Nineties. EauClaire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 267279.
107 Cobb, LL. Findings presented at 97th General Meeting of the
American Society for Microbiology, Miami, 1997.
400
108 Surveillance for foodborne-disease outbreaksUnited States,
1988-1992. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1996 Oct 25;45
No.SS-5: 18-19.
109 Clostridium perfringens gastroenteritis associated with corned
beef served at St. Patricks Day mealsOhio and Virginia, 1993.
MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1994 Mar 4;43(8):137, 143-144.
110 Cho SN, Brennan PJ, et al. Mycobacterial aetiology of Crohns
disease: serologic study using common mycobacterial antigens
and a species-specific glyColipid antigen from Mycobacterium
paratuberculosis. Gut 1986 Nov;27(11):1353-1356.
111 Mycobacterium paratuberculosis implicated in Crohns Disease.
Gastroenterology Observer 1995 Nov/Dec;14(6):4-5.
112 Mycobacterium paratuberculosis implicated in Crohns Disease.
Gastroenterology Observer 1995 Nov/Dec;14(6):4-5.
113 Streeter RN, Hoffsis GF, et al. Isolation of Mycobacterium
paratuberculosis from colostrum and milk of subclinically infected cows. Am J Vet Res 1995 Oct;56(10):1322-1324.
114 Grant IR, Ball HJ, et al.. Inactivation of Mycobacterium paratuberculosis in cows milk at pasteurization temperatures. Appl
Environ Microbiol 1996 Feb;62(2):631-636.
115 Kochanek KD, Hudson BL. . Advance Report of Final Mortality
Statistics, 1992. Monthly Vital Statistics Report. Centers for
Disease Control and Prevention. 1995;43(6) supplement: page
23.
116 Leukemia Society of America. Facts About Leukemia,
Lymphoma, Multiple Myeloma, and Hodgkins Disease. New
York, NY; 1995 p. 4.
117 USDA:APHIS (Animal and Plant Health Inspection Service).
DxMonitor: Animal Health Report. Winter 1995. Fort Collins,
Colorado. P. 6-7. (Napomena: Na Floridi je u treem kvartalu
1995. godine 31 od 42 testirana grla stoke pozitivno to predstavlja odnos od priblino 74%).
118 USDA:APHIS (Animal and Plant Health Inspection Service).
DxMonitor: Animal Health Report. Winter 1995. Fort Collins,
Colorado. P. 6-7.
119 Johnson R, Kaneene JB. Bovine Leukemia Virus. Part III.
Zoonotic Potential, Molecular Epidemiology, and an Animal
Model. Compendium on Continuing Education for the Practicing
Veterinarian 1991;13(10):1631-1637.
120 Baumgartener L, Olson C, Onuma M. Effect of pasteurization
and heat treatment on bovine leukemia virus. J Am Vet Med
Assoc 1976 Dec 1;169(11):1189-1191.
121 McClure HM, Keeling ME, et al. Erythroleukemia in two infant
chimpanzees fed milk from cows naturally infected with the
bovine C-type virus. Cancer Res 1974 Oct;34(10):2745-2757.
122 Baumgartener LE. Bovine Leukemia Virus Transmission
Studies. Diss Abstr Int (Sci) 1982;42(11):4319-B.
123 Ferrer JF, Kenyon SJ, Gupta P. Milk of dairy cows frequently
contains a leukemogenic virus. Science 1981 Aug
28;213(4511):1014-1016.
124 Rubino MJ, Donham KJ. Inactivation of bovine leukemia virusinfected lymphocytes in milk. Am J Vet Res 1984
Aug;45(8):1553-1556.
125 Baumgartener LE. Bovine Leukemia Virus Transmission
Studies. Diss Abstr Int (Sci) 1982;42(11):4319-B.
126 Donham KJ, Berg JW, Sawin RS. Epidemiologic relationships of
the bovine population and human leukemia in Iowa. Am J
Epidemiol 1980 Jul;112(1):80-92.
127 Johnson R, Kaneene JB. 1991. Bovine Leukemia Virus. Part III.
Zoonotic Potential, Molecular Epidemiology, and an Animal
Model. Compendium on Continuing Education for the Practicing
Veterinarian 13(10): 1631-1637.
128 Ingersoll B. AIDS Cousin Infects Cattle; No Danger Seen. The
Wall Street Journal. 1991. Friday, May 31.
129 Van Der Maaten MJ, Whetstone CA. Studies of Cattle Naturally
and Experimentally Infected with Bovine Lentivirus.
Immunobiology of Viral Infections. Proc. 3rd Congress Europ.
Soc. Vet. Virol. 1995. P. 353-357.
130 Van Der Maaten MJ. Update of Bovine Leukosis Virus and
Bovine Immunodeficiency Virus. TNAVC 1993 Proceedings.
Pages 614-615.
131 Archambault D, Nadin-Davis S, et al. The Bovine
Immunodefeciency Virus: 1990-1992 Update. Vet Res
1993;24(2):179-187.
LITERATURA
17 Barness LA Nutrition and Nutritional Disorders. In: Behrman RE,
editor. Nelson Textbook of Pediatrics14th edition..
Philadelphia, PA: WB Saunders Company, 1992 p. 120-121.
18 Weaver CM. Calcium bioavailability and its relation to osteoporosis. Proc Soc Exp Biol Med 1992 Jun;200(2):157-160.
19 Manz F. Why is the phosphorus content of human milk exceptionally low? Monatsschr Kinderheilkd 1992 Sep;140(9 Suppl
1):S35-39.
20 Barness LA Nutrition and Nutritional Disorders. In: Behrman RE,
editor. Nelson Textbook of Pediatrics14th edition..
Philadelphia, PA: WB Saunders Company, 1992 p. 122.
21 Barness LA Nutrition and Nutritional Disorders. In: Behrman RE,
editor. Nelson Textbook of Pediatrics14th edition..
Philadelphia, PA: WB Saunders Company, 1992 p. 122.
22 Oski FA. Dont Drink Your Milk9th edition. Brushton, NY:
TEACH Services, Inc., 1983 p. 11.
23 Barr RG, Levine MD, Watkins JB. Recurrent abdominal pain of
childhood due to lactose intolerance. N Engl J Med 1979 Jun
28;300(26):1449-1452.
24 MacDonald, I. Carbohydrates. In: Shils ME, Young VR, editors.
Modern Nutrition in Health and Disease7th edition.
Philadelphia, PA: Lea and Febiger, 1988 p. 43-44.
25 Bayless TM, Huang SS Recurrent abdominal pain due to milk and
lactose intolerance in school-aged children. Pediatrics 1971
Jun;47(6):1029-1032.
26 Bayless TM, Rothfeld B, et al. Lactose and milk intolerance: clinical implications. N Engl J Med 1975 May 29;292(22):1156-1159.
27 Oski FA. Dont Drink Your Milk9th edition. Brushton, NY:
TEACH Services, Inc., 1983 p. 10.
28 Wilson NW, Hamburger RN. Allergy to cows milk in the first year
of life and its prevention. Ann Allergy 1988 Nov;61(5):323-327.
29 Saarinen UM, Kajosaari M. Breastfeeding as prophylaxis against
atopic disease: prospective follow-up study until 17 years old.
Lancet 1995 Oct 21;346(8982):1065-1069.
30 Hamilton, JR. Dietary Protein Intolerance. In: Behrman RE, editor. Nelson Textbook of Pediatrics14th edition.. Philadelphia,
PA: WB Saunders Company, 1992 p. 971-972.
31 Hamilton, JR. Dietary Protein Intolerance. In: Behrman RE, editor. Nelson Textbook of Pediatrics14th edition.. Philadelphia,
PA: WB Saunders Company, 1992 p. 971.
32 Iacono G, Carroccio A, et al. Chronic constipation as a symptom
of cow milk allergy. J Pediatr 1995 Jan;126(1):34-39.
33 Speer F. The allergic child. Am Fam Physician 1975
Feb;11(2):88-94.
34 Gerrard JW, MacKenzie JW, et al. Cows milk allergy: prevalence
and manifestations in an unselected series of newborns. Acta
Paediatr Scand Suppl 1973;234():1-21.
35 Hamilton, JR. Dietary Protein Intolerance. In: Behrman RE, editor. Nelson Textbook of Pediatrics14th edition.. Philadelphia,
PA: WB Saunders Company, 1992 p. 971-972.
36 Oski FA. Dont Drink Your Milk9th edition. Brushton, NY:
TEACH Services, Inc., 1983 p. 16,17.
37 Hamilton JR. Dietary Protein Intolerance. In: Behrman RE, editor. Nelson Textbook of Pediatrics14th edition.. Philadelphia,
PA: WB Saunders Company, 1992 p. 971-972.
38 Hamilton JR. Dietary Protein Intolerance. In: Behrman RE, editor. Nelson Textbook of Pediatrics14th edition.. Philadelphia,
PA: WB Saunders Company, 1992 p. 971-972.
39 Barness LA. Nutrition and Nutritional Disorders. In: Behrman RE,
editor. Nelson Textbook of Pediatrics14th edition. Philadelphia,
PA: WB Saunders Company, 1992 p. 128-129.
40 Jakobsson I. Unusual presentation of adverse reactions to cows
milk proteins. Klin Padiatr 1985 Jul-Aug;197(4):360-362.
41 Oski FA. Dont Drink Your Milk9th edition. Brushton, NY:
TEACH Services, Inc., 1983 p.17.
42 Oski FA. Iron deficiency in infancy and childhood. N Engl J Med
1993 Jul 15;329(3):190-193.
43 Stockman JA 3rd. Iron Deficiency Anemia. In: Behrman RE, editor. Nelson Textbook of Pediatrics14th edition.. Philadelphia,
PA: WB Saunders Company, 1992 p. 1239.
44 Pennington JA. Supplementary Tables: Sugars. In: Bowes and
Churchs Food Values of Portions Commonly Used, Fifteenth
Edition. Philadelphia, PA: JB. Lippincott Co., 1989 p. 151.
401
45 American Academy of Pediatrics Committee on Nutrition: The
use of whole cows milk in infancy. Pediatrics 1992 Jun;89(6 Pt
1):1105-1109.
46 Lucas A , Morley R , et al. Breast milk and subsequent intelligence quotient in children born preterm. Lancet 1992 Feb
1;339(8788):261-264
47 Walker M. Regarding higher IQs in preterm infants fed human
milk. Birth 1993 Mar;20(1):50.
48 Crook WG. Food allergythe great masquerader. Pediatr Clin
North Am 1975 Feb;22(1):227-238.
49 Uauy-Dagach, R, Mena P. Nutritional role of omega-3 fatty acids
during the perinatal period. Clin Perinatol 1995 Mar;22(1):157175.
50 American Academy of Pediatrics. The use of whole cows milk in
infancy. Pediatrics 1992 Jun;89(6):1105-1109.
51 Lucas A, Morley R, et al. Breast milk and subsequent intelligence
quotient in children born preterm. Lancet 1992 Feb
1;339(8788):261-264.
52 Crook WG. Food allergythe great masquerader. Pediatr Clin
North Am 1975 Feb;22(1):227-238.
53 Crook WG. Food allergythe great masquerader. Pediatr Clin
North Am 1975 Feb;22(1):227-238.
54 Speer F. The allergic child. Am Fam Physician 1975
Feb;11(2):88-94.
55 Crook WG. Food allergythe great masquerader. Pediatr Clin
North Am 1975 Feb;22(1):227-238.
56 Speer F. The allergic child. Am Fam Physician 1975
Feb;11(2):88-94.
57 Sly RM. Adverse Reactions to Foods. In: Behrman RE, editor.
Nelson Textbook of Pediatrics14th edition.. Philadelphia, PA:
WB Saunders Company, 1992 p. 608-610.
58 Sly RM. Adverse Reactions to Foods. In: Behrman RE, editor.
Nelson Textbook of Pediatrics14th edition.. Philadelphia, PA:
WB Saunders Company, 1992 p. 608-610.
59 Stern RC. Pulmonary Hemosiderosis. In: Behrman RE, editor.
Nelson Textbook of Pediatrics14th edition.. Philadelphia, PA:
WB Saunders Company, 1992 p. 1089-1090.
60 Seely S. Diet and coronary disease: a survey of mortality rates
and food consumption statistics of 24 countries. Med
Hypotheses 1981 Jul; 7(7): 907-918.
61 Rank P. Milk and arteriosclerosis. Med Hypotheses 1986 Jul;
20(3): 317-338.
62Artaud-Wild SM, Connor SL, et. al. Differences in coronary mortality can be explained by differences in cholesterol and saturated fat intakes in 40 countries but not in France and Finland. A
paradox. Circulation 1993 Dec; 88(6): 2771-2779.
63 Segall JJ. Dietary lactose as a possible risk factor for ischaemic
heart disease: review of epidemiology. Int J Cardiol 1994 Oct;
46(3): 197-207.
64 Karjalainen J , Martin JM , et al. A bovine albumin peptide as a
possible trigger of insulin-dependent diabetes mellitus N Engl J
Med 1992 Jul 30;327(5):302-307.
65 Cavallo MG, Fava D, et al. Cell-mediated immune response to
beta casein in recent-onset insulin-dependent diabetes: implications for disease pathogenesis. Lancet 1996 Oct
5;348(9032):926-928.
66 Esterly NB. Acne. In: Behrman RE, editor. Nelson Textbook of
Pediatrics14th edition.. Philadelphia, PA: WB Saunders
Company, 1992 p. 1682-1684.
67 Pennington JA. Supplementary Tables: Sugars. In: Bowes and
Churchs Food Values of Portions Commonly Used, Fifteenth
Edition. Philadelphia, PA: J. B. Lippincott Co., 1989 p. 151.
68 Pennington JA. Supplementary Tables: Sugars. In: Bowes and
Churchs Food Values of Portions Commonly Used, Fifteenth
Edition. Philadelphia, PA: J. B. Lippincott Co., 1989 p. 23-26.
69 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
70 Oski FA. Dont Drink Your Milk9th edition. Brushton, NY:
TEACH Services, Inc., 1983 p. 56,57.
71 Oski FA. Dont Drink Your Milk9th edition. Brushton, NY:
TEACH Services, Inc., 1983 p. 56,57.
72 Oski FA. Dont Drink Your Milk9th edition. Brushton, NY:
TEACH Services, Inc., 1983 p. 59, 63, 64.
73 Oski FA. Dont Drink Your Milk9th edition. Brushton, NY:
TEACH Services, Inc., 1983 p. 59, 64-65.
402
74 Ornish D, Brown SE, et al. Can lifestyle changes reverse coronary heart disease? The Lifestyle Heart Trial. Lancet 1990 Jul
21;336(8708):129-133.
75 Sirtori CR , Agradi E , et al. Soybean-protein diet in the treatment of type-II hyperlipoproteinaemia. Lancet 1977 Feb
5;1(8006):275-277.
76 Rose DP, Boyar AP, Wynder EL. International comparisons of
mortality rates for cancer of the breast, ovary, prostate, and
colon, and per capita food consumption. Cancer 1986 Dec
1;58(11):2363-2371.
77 La Vecchia C, Negri E, et al. Dairy products and the risk of prostatic cancer. Oncology 1991;48(5):406-410.
78 Benito E , Obrador A , et al. A population-based case-control
study of colorectal cancer in Majorca. I. Dietary factors. Int J
Cancer 1990 Jan 15;45(1):69-76.
79 Gaskill SP, McGuire WL, et al. Breast cancer mortality and diet in
the United States. Cancer Res 1979 Sep;39(9):3628-3637.
80 Layzer RB. Hereditary and Acquired Intrinsic Motor Neuron
Diseases. In: Bennett JC, Plum F, editors Cecil Textbook of
Medicine20th edition. Philadelphia, PA: WB Saunders
Company, 1996. p. 2052-2055.
81 Oski FA. Dont Drink Your Milk9th edition. Brushton, NY:
TEACH Services, Inc., 1983 p. 63.
82 Rudick RA. Multiple Sclerosis and Related Conditions. In:
Bennett JC, Plum F, editors Cecil Textbook of Medicine20th
edition. Philadelphia, PA: WB Saunders Company, 1996. p.
2106-2113.
83 Agranoff BW, Goldberg D. Diet and the geographical distribution
of multiple sclerosis. Lancet 1974 Nov 2;2(7888):1061-1066.
84 Oski FA. Dont Drink Your Milk9th edition. Brushton, NY:
TEACH Services, Inc., 1983 p. 53.
85 The World Book Encyclopedia. Chicago, IL: World Book, Inc.,
vol. 13, 1993.
86 Hyde JL, Blackwell JH, Callis JJ. Effect of pasteurization and
evaporation on foot-and-mouth disease virus in whole milk from
infected cows. Can J Comp Med 1975 Jul;39(3):305-309.
87 Blackwell JH , Hyde JL. Effect of heat on foot-and-mouth disease
virus (FMDV) in the components of milk from FMDV-infected
cows. J Hyg (Lond) 1976 Aug;77(1):77-83.
88 Rubino MJ. Inactivation of bovine leukemia virus in milk. Thesis,
University of Iowa. December 1980. As cited In: Hulse V. Mad
Cows and Milk Gate. Phoenix, OR: Marble Mountain Publishers,
1996 p. 157.
89 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Outbreak of
salmonella enteritidis associated with nationally distributed ice
cream productsMinnesota, South Dakota, and Wisconsin,
1994. MMWR 1994 Oct. 14; 43(40):740-741.
90 Hedberg CW, Korlath JA, et al. A multistate outbreak of
Salmonella javiana and Salmonella oranienburg infections due to
consumption of contaminated cheese. JAMA 1992 Dec
9;268(22):3203-3207.
91 Last LM, Wallace RB. Maxcy-Rosenau-Last, Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 150.
92 Last LM, Wallace RB. Maxcy-Rosenau-Last, Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 263.
93 Last LM, Wallace RB. Maxcy-Rosenau-Last, Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 236.
94 Last LM, Wallace RB. Maxcy-Rosenau-Last, Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 199.
95 Last LM, Wallace RB. Maxcy-Rosenau-Last, Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 199.
96 Last LM, Wallace RB. Maxcy-Rosenau-Last, Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 591.
97 Last LM, Wallace RB. Maxcy-Rosenau-Last, Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 591.
98 Hulse V. Crohns disease from milk. In: Mad Cows and Milk Gate.
Phoenix, OR: Marble Mountain Publishers, 1996 p. 251.
LITERATURA
10 Koskoff Y, Goldhurst. Prologue. In: The Dark Side of the House.
New York: The Dial Press, 1968 p. I-XXII.
11 Darrach B. The Sorrow and the StrengthRose Fitzgerald
Kennedy. Life Magazine 1995 (March) p. 52-63.
12 Fulton JF, editor. The Frontal Lobes. New York: Hafner
Publishing. Company, 1966 p. 27,696.
13 Price BH, Daffner KR, et al. The comportmental learning disabilities of early frontal lobe damage. Brain 1990 Oct;113 ( Pt
5)():1383-1393.
14 Price BH, Daffner KR, et al. The comportmental learning disabilities of early frontal lobe damage. Brain 1990 Oct;113 ( Pt
5)():1384.
15 Baldwin B. The Front-Brain. Journal of Health and Healing
1983;9(1):8-10, 26-27, 30.
16 Price BH, Daffner KR, et al. The comportmental learning disabilities of early frontal lobe damage. Brain 1990 Oct;113 ( Pt
5)():1383-1393.
17 Fuster JM. The Prefrontal Cortex, Anatomy, Physiology, and
Neuropsychology of the Frontal Lobe2nd edition. New York:
Raven Press, 1989 p. 129, 154.
18 Guyton AC. Textbook of Medical Physiology6th edition.
Philadelphia: WB Saunders Company, 1981 p. 689-690.
19 Best CH, Taylor N. The Physiological Basis of Medical Practice
5th edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins Company, 1950
p. 1023, 1024.
20 Baldwin B. The Front-Brain. Journal of Health and Healing
1983;9(1):9.
21 Cummings JL. Frontal-subcortical circuits and human behavior.
Arch Neurol 1993 Aug;50(8):873-880.
22 Best CH, Taylor N. The Physiological Basis of Medical Practice
5th edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins Company, 1950
p. 1023, 1024.
23 Stuss DT, Benson D. The Frontal Lobes. New York: Raven Press,
1986 p. 126-130, 243.
24 George MS, Ketter TA, Post RM. SPECT and PET imaging in
mood disorders. J Clin Psychiatry 1993 Nov;54 Suppl():6-13.
25 Robert, J. Behavioural disorders are overdiagnosed in U.S.
British Medical Journal. 1996 March 16. 312(7032): 657.
26 George MS, Ketter TA, Post RM. SPECT and PET imaging in
mood disorders. J Clin Psychiatry 1993 Nov;54 Suppl():6-13.
27 Kuczmarski RJ, Flegal KM, et al. Increasing prevalence of overweight among US adults. JAMA 1994 Jul 20;272(3):205-211.
28 Update: prevalence of overweight among children, adolescents,
and adultsUnited States, 1988-1994. MMWR Morb Mortal Wkly
Rep 1997 Mar 7;46(9):198-202.
29 Stuss DT, Benson D. The Frontal Lobes. New York: Raven Press,
1986 p. 243.
30 Baldwin BE. The front brain and the minister. Ministry Magazine.
1990 Jan p. 20-23.
31 Monitoring the future survey. Released December 20, 1996 by
Donna Shalala, Secretrary Department of Health and Human
Services. Also National Parents Research Institute for Drug
Education (PRIDE) survey, September, 1996. Atlanta GA.
32 Mathias R. Studies show cognitive impairments linger in heavy
marijuana users. NIDA notes (National Institute on Drug Abuse)
May/June 1996;11(3):1, 4, 9.
33 Fried PA, Gray R, Watkinson B. A follow-up study of attentional
behavior in 6-year-old children exposed prenatally to marihuana, cigarettes, and alcohol. Neurotoxicology & Teratology 1992
Sep-Oct;14(5):299-311.
34 The Medical Letter 1989 Dec 29;31():113-118.
35 Surgeon Generals Workshop on Health Promotion and Aging:
summary recommendations of the Medication Working Group.
MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1989 Sep 8;38(35):605-606,611612.
36 Surgeon Generals Workshop on Health Promotion and Aging:
summary recommendations of the Medication Working Group.
MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1989 Sep 8;38(35):605-606,611612.
37 Black CJ. Disease and Its Causes. In: Selected Messages Book
2. Hagerstown, MD: Review and Herald Publishing Association,
1958 p. 451-452.
38 Bairstow BM, Burke V, et al. Inadequate recording of alcoholdrinking, tobacco-smoking and discharge diagnosis in medical
403
in-patients: failure to recognize risks including drug interactions.
Med Educ 1993 Nov;27(6):518-523.
39 Wang GJ, Volkow ND, et al. Functional importance of ventricular enlargement and cortical atrophy in healthy subjects and
alcoholics as assessed with PET, MR imaging, and neuropsychologic testing. Radiology 1993 Jan;186(1):59-65.
40 Parker DA, Parker ES, et al. Alcohol use and cognitive loss
among employed men and women. Am J Public Health 1983
May;73(5):521-526.
41 Zador PL. Alcohol-related relative risk of fatal driver injuries in
relation to driver age and sex. J Stud Alcohol 1991
Jul;52(4):302-310.
42 Wainwright PE, Levesque S, et al. Effects of environmental
enrichment on cortical depth and Morris-maze performance in
B6D2F2 mice exposed prenatally to ethanol. Neurotoxicol
Teratol 1993 Jan-Feb;15(1):11-20.
43 Wozniak DF, Cicero TJ, et al. Paternal alcohol consumption in the
rat impairs spatial learning performance in male offspring.
Psychopharmacology (Berl) 1991;105(2):289-302.
44 Black CJ. A Lesson for the Times. In: Health Reformer, 1878.
Found In: Ellen G. White Estate. The Published Writings of Ellen
G. White. Version 2.0 (CD-ROM), 1995.
45 Black CJ. A Lesson for the Times [Liquor & Tobacco]. In: Signs
of the Times, 1878. Found In: Ellen G. White Estate. The
Published Writings of Ellen G. White. Version 2.0 (CD-ROM),
1995.
46 Kruger A. Chronic psychiatric patients use of caffeine: pharmacological effects and mechanisms. Psychol Rep 1996 Jun;78(3 Pt
1):915-923.
47 Edelmann RJ, Moxon S. The effects of caffeine on psychological
functioning. Nutr Health 1985;4(1):29-36.
48 Ferre S, Popoli P, et al. Postsynaptic antagonistic interaction
between adenosine A1 and dopamine D1 receptors. Neuroreport
1994 Dec 30;6(1):73-76.
49 Ferre S, OConnor WT, et al. Antagonistic interaction between
adenosine A2A receptors and dopamine D2 receptors in the ventral striopallidal system. Implications for the treatment of schizophrenia. Neuroscience 1994 Dec;63(3):765-773.
50 Baldessarini RJ. Drugs and the treatment of Psychiatric disorders. In: Gilman AG, Goodman LS, et al, editors. Goodman and
Gilmans The Pharmacologic Basis of Therapeutics7th edition.
New York, NY: MacMillan Publishing Company, 1985 p. 396-397,
595.
51 George MS, Ketter TA, Post RM. SPECT and PET imaging in
mood disorders. J Clin Psychiatry 1993 Nov;54 Suppl():6-13.
52 Passero S, Nardini M, Battistini N. Regional cerebral blood flow
changes following chronic administration of antidepressant
drugs. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 1995
Jul;19(4):627-636.
53 Passero S. Nardini M. Battistini N Regional cerebral blood flow
changes following chronic administration of antidepressant
drugs. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 1995
Jul;19(4):627-636.
54 Jacobsen BK , Hansen V. Caffeine and health. Br Med J (Clin Res
Ed) 1988 Jan 23;296(6617):291.
55 Lin Y, Phillis JW. Chronic caffeine exposure enhances adenosinergic inhibition of cerebral cortical neurons. Brain Res 1990 Jun
18;520(1-2):322-323.
56 Shi D, Nikodijevic O, et al. Chronic caffeine alters the density of
adenosine, adrenergic, cholinergic, GABA, and serotonin receptors and calcium channels in mouse brain. Cell Mol Neurobiol
1993 Jun;13(3):247-261.
57 Curatolo PW, Robertson D. The health consequences of caffeine.
Ann Intern Med 1983 May;98(5 Pt 1):641-653.
58 Lin Y, Phillis JW. Chronic caffeine exposure enhances adenosinergic inhibition of cerebral cortical neurons. Brain Res 1990 Jun
18;520(1-2):322-323.
59 Moriyama T, Uezu K, et al. Effects of dietary phosphatidylcholine
on memory in memory deficient mice with low brain acetylcholine concentration. Life Sci 1996;58(6):PL111-118.
60 Floyd EA, Young-Seigler AC, et al. Chronic ethanol ingestion produces cholinergic hypofunction in rat brain. Alcohol 1997 JanFeb;14(1):93-98.
61 Curatolo PW, Robertson D. The health consequences of caffeine.
Ann Intern Med 1983 May;98(5 Pt 1):641-653.
404
62 Curatolo PW, Robertson D. The health consequences of caffeine.
Ann Intern Med 1983 May;98(5 Pt 1):641-653.
63 Rall TW. Central Nervous System Stimulants [Continued]: the
Methylxanthines . In: Gilman AG, Goodman LS, et al, editors.
Goodman and Gilmans The Pharmacologic Basis of
Therapeutics7th edition. New York, NY: MacMillan Publishing
Company, 1985 p. 595-596.
64 Edelmann RJ, Moxon S. The effects of caffeine on psychological
functioning. Nutr Health 1985;4(1):29-36.
65 Craig WJ. Caffeine Update: Whats Brewing? In: Nutrition for the
Nineties.. Eau Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 286.
66 Martin TR, Bracken MB. The association between low birth
weight and caffeine consumption during pregnancy. Am J
Epidemiol 1987 Nov;126(5):813-821.
67 Caan BJ, Goldhaber MK. Caffeinated beverages and low birthweight: a case-control study. Am J Public Health 1989
Sep;79(9):1299-1300.
68 Burr ML, Gallacher JE, et al. Coffee, blood pressure and plasma
lipids: a randomized controlled trial. Eur J Clin Nutr 1989
Jul;43(7):477-483.
69 Lang T, Degoulet P, et al. Relation between coffee drinking and
blood pressure: analysis of 6,321 subjects in the Paris region.
Am J Cardiol 1983 Dec 1;52(10):1238-1242.
70 Craig WJ. Caffeine Update: Whats Brewing? In: Nutrition for the
Nineties.. Eau Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 284.
71 Last JM, Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health
and Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton
and Lange, 1992 p. 900.
72 Craig WJ. Caffeine Update: Whats Brewing? In: Nutrition for the
Nineties.. Eau Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 284.
73 Black CJ. Counsels on Diet and Foods. Hagerstown, MD: Review
and Herald Publishing Association, 1976 p. 423.
74 Science News 1993 Jan 16;143:46-47.
75 Ott, Alewijn. Announced April 15, 1997 at the American
Academy of Neurology meeting in Boston.
76 Fox NL, Hebel JR, Sexton M. Prenatal exposure to tobacco: II.
Effects on cognitive functioning at age three. International
Journal of Epidemiology 1990 Mar;19(1):72-77.
77 Rogan WJ, Gladen BC. Breast-feeding and cognitive development. Early Hum Dev 1993 Jan;31(3):181-193.
78 Lucas A, Morley R, et al. Breast milk and subsequent intelligence
quotient in children born preterm. Lancet 1992 Feb
1;339(8788):261-264.
79 Yokota A. Relationship between polyunsaturated fatty acid
(PUFA) and learning ability in the brain of rat fetus and newborn.
Nippon Sanka Fujinka Gakkai Zasshi 1993 Jan;45(1):15-22.
80 Bourre JM, Bonneil M, et al. Function of dietary polyunsaturated
fatty acids in the nervous system. Prostaglandins Leukot Essent
Fatty Acids 1993 Jan;48(1):5-15.
81 Makrides M, Neumann MA, et al. Erythrocyte fatty acids of term
infants fed either breast milk, standard formula, or formula supplemented with long-chain polyunsaturates. Lipids 1995
Oct;30(10):941-948.
82 Jackson KA, Gibson RA. Weaning foods cannot replace breast
milk as sources of long-chain polyunsaturated fatty acids. Am J
Clin Nutr 1989 Nov;50(5):980-982.
83 Coscina DV, Yehuda S. Learning is improved by a soybean oil diet
in rats. Life Sci 1986 May 12;38(19):1789-1794.
84 Yehuda S, Carasso RL. Modulation of learning, pain thresholds,
and thermoregulation in the rat by preparations of free purified
alpha-linolenic and linoleic acids: determination of the optimal
omega 3-to-omega 6 ratio. Proc Natl Acad Sci U S A 1993 Nov
1;90(21):10345-10349.
85 Baldwin BE. Diet and the brain. Ministry Magazine. 1990 Mar
:25-27.
86 Greenwood CE, Winocur G. Cognitive impairment in rats fed
high-fat diets: a specific effect of saturated fatty-acid intake.
Behav Neurosci 1996 Jun;110(3):451-459.
87 Rosenberg IH, Miller JW. Nutritional factors in physical and cognitive functions of elderly people. Am J Clin Nutr 1992 Jun;55(6
Suppl):1237S-1243S.
88 Tucker DM, Penland JG, et al. Nutrition status and brain function
in aging. Am J Clin Nutr 1990 Jul;52(1):93-102.
LITERATURA
114 Komissarov IV, Abramets II, Samoilovich IM. Tryptamine as an
endogenous modulator of neuronal sensitivity to serotonin.
Neirofiziologiia 1989;21(3):352-357.
115 Bosin TR, Faull KF. Harman in alcoholic beverages: pharmacological and toxicological implications. Alcohol Clin Exp Res 1988
Oct;12(5):679-682.
116 Rommelspacher H, Buchau C, Weiss J. Harman induces preference for ethanol in rats: is the effect specific for ethanol?
Pharmacol Biochem Behav 1987 Apr;26(4):749-55.
117 Lupandin VM, Lando LI, et al. Role of biogenic amines in the
pathogenesis of intellectual disorders in children with minimal
psychoorganic
syndromes.
Zh
Nevropatol
Psikhiatr
1978;78(10):1538-44.
118 Black CJ. Counsels on Diet and Foods. Hagerstown, MD:
Review and Herald Publishing Association, 1976 p. 368. (Note:
White first wrote this statement in 1868 in an earlier published
volume.)
119 Moriyama T, Uezu K, et al. Effects of dietary phosphatidylcholine on memory in memory deficient mice with low brain
acetylcholine concentration. Life Sci 1996;58(6):PL111-118.
120 Floyd EA, Young-Seigler AC, et al. Chronic ethanol ingestion
produces cholinergic hypofunction in rat brain. Alcohol 1997
Jan-Feb;14(1):93-98.
121 Boksa P, Mykita S, Collier B. Arachidonic acid inhibits choline
uptake and depletes acetylcholine content in rat cerebral cortical synaptosomes. J Neurochem 1988 Apr;50(4):1309-1318.
122 Adam O. Nutrition as adjuvant therapy in chronic polyarthritis.
Z Rheumatol 1993 Sep-Oct;52(5):275-280.
123 Baldwin BE. Diet and the brain. Ministry Magazine. 1990 Mar p.
25-27.
124 Black CJ. Counsels on Diet and Foods. Hagerstown, MD:
Review and Herald Publishing Association, 1976 p. 389. (Note:
EG White first published this statement in 1838.)
125 Black CJ. The Ministry of Healing. Nampa, ID: Pacific Press
Publishing Association, 1905 p. 296.
126 Jacobson JL, Jacobson SW, Humphrey H. Effects of in utero
exposure to polychlorinated biphenyls and related contaminants
on cognitive functioning in young children. J Pediatr 1990
Jan;116(1):38-45.
127 Beauchene RE, Bales CW, et al. Effect of age of initiation of
feed restriction on growth, body composition, and longevity of
rats. J Gerontol 1986 Jan;41(1):13-19.
128 Means LW, Higgins JL, Fernandez TJ. Mid-life onset of dietary
restriction extends life and prolongs cognitive functioning.
Physiol Behav 1993 Sep;54(3):503-508.
129 Fraser GE, Singh PN, Bennett H. Variables associated with cognitive function in elderly California Seventh-day Adventists. Am
J Epidemiol 1996 Jun 15;143(12):1181-1190.
130 Black CJ. Counsels on Diet and Foods. Hagerstown, MD:
Review and Herald Publishing Association, 1976 p. 50.
131 Black CJ. Counsels on Diet and Foods. Hagerstown, MD:
Review and Herald Publishing Association, 1976 p. 51.
132 Black CJ. Counsels on Diet and Foods. Hagerstown, MD:
Review and Herald Publishing Association, 1976 p. 51, 52.
133 Mander J. Four Arguments for the Elimination of Television.
New York, NY: Quill, 1977 p. 195-202.
134 Jerry Mander quoting Merrelyn and Fred Emery, then at the
Center for Continuing Education, Australian National University
at Canberra. In: Mander J. Four Arguments for the Elimination
of Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 205-211.
135 Guyton AC. Textbook of Medical Physiology8th edition.
Philadelphia: WB. Saunders Company, 1991 p. 662-663.
136 Mander J. Four Arguments for the Elimination of Television.
New York, NY: Quill, 1977 p. 196.
137 Morris, F as quoted in Mander J. Four Arguments for the
Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 208.
138 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and the Practice
of Medicine. New York, NY: HarperCollins Publishers, 1993 p.
xvi-xix.
139 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and the Practice
of Medicine. New York, NY: HarperCollins Publishers, 1993 p.
xviii.
140 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and the Practice
of Medicine. New York, NY: HarperCollins Publishers, 1993 p. 3032.
405
141 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and the Practice
of Medicine. New York, NY: HarperCollins Publishers, 1993 p.
241.
142 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and the Practice
of Medicine. New York, NY: HarperCollins Publishers, 1993 p. 6263.
143 Byrd RC. Positive therapeutic effects of intercessory prayer in a
coronary care unit population. South Med J 1988 Jul;81(7):826829.
144 Zuckerman DM, Zuckerman BS. Televisions impact on children.
Pediatrics 1985 Feb;75(2):233-240.
145 Mander J. Four Arguments for the Elimination of Television.
New York, NY: Quill, 1977 p. 194-196.
146 Morris, F as quoted Mander J. Four Arguments for the
Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 197.
147 Mander J. Four Arguments for the Elimination of Television.
New York, NY: Quill, 1977 p. 210.
148 Krugman, H as cited in Mander J. Four Arguments for the
Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 209.
149 Peper, E. as cited in Mander J. Four Arguments for the
Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 211.
150 Toffler A. Future Shock. New York, NY: Random House Inc.,
1970.
151 Rubinstein EA. Television and Behavior. Research Conclusions
of the 1982 NIMH Report and Their Policy Implications.
American Psychologist, 1983 p. 820-825.
152 Zuckerman DM, Zuckerman BS. Televisions impact on children.
Pediatrics 1985 Feb;75(2): 233-240.
153 Schaie KW. The Pennsylvania State University. Behavioral
Plasticity and Health Behaviors: Psychosocial Implications for an
Aging Society. Symposium Presentation on Increasing the
Healthy Life Span: Advances in Aging and Health, Annual
Meeting of the American Association for the Advancement of
Science, San Francisco, CA, February 19, 1994.
154Zuckerman DM, Zuckerman BS. Televisions impact on children.
Pediatrics 1985 Feb;75(2): 233-240.
155 Dietz WH, Gortmaker SL. TV or not TV: fat is the question.
Pediatrics 1993 Feb;91(2): 499-501.
156 Dietz WH, Gortmaker SL. TV or not TV: fat is the question.
Pediatrics 1993 Feb;91(2):499-501.
157 Klesges RC, Shelton ML, Klesges LM. Effects of television on
metabolic rate: potential implications for childhood obesity.
Pediatrics 1993 Feb;91(2):281-286.
158 Dietz WH, Gortmaker SL. TV or not TV: fat is the question.
Pediatrics 1993 Feb;91(2):499-501.
159 Dealberto MJ , Pajot N , et al. Breathing disorders during sleep
and cognitive performance in an older community sample: the
EVA Study. J Am Geriatr Soc 1996 Nov;44(11):1287-1294.
160 Valkenburg PM, van der Voort TH. Influence of TV on daydreaming and creative imagination: a review of research.
Psychol Bull 1994 Sep;116(2):316-339.
161 Valkenburg PM, van der Voort TH. Influence of TV on daydreaming and creative imagination: a review of research.
Psychol Bull 1994 Sep;116(2):316-339.
162 Wheeler JL. Remote Controlled: How TV Affects You and Your
Family. Hagerstown, MD: Review and Herald Publishing
Association, 1993 p. 39.
163 Valkenburg PM, van der Voort TH. Influence of TV on daydreaming and creative imagination: a review of research.
Psychol Bull 1994 Sep;116(2):316-339.
164 Wheeler JL. Remote Controlled: How TV Affects You and Your
Family. Hagerstown, MD: Review and Herald Publishing
Association, 1993 p. 39.
165 Williams TM quoted in Wheeler JL. Remote Controlled: How TV
Affects You and Your Family. Hagerstown, MD: Review and
Herald Publishing Association, 1993 p. 42, 43.
166 Harrision LF, Williams TM.. Television and cognitive development. In: Williams TM, editor. The impact of television: a natural experiment in three communities. San Diego, CA: Academic
Press, 1986 p. 87-142.
167 Wiseman R. The megalab truth test. Nature 1995 Feb
2;373(6513):391.
168 Wiseman R. The megalab truth test. Nature 1995 Feb
2;373(6513):391.
406
169 Hundt, Reed E., Chairman, Federal Communications
Commission. Delivered before the National Press Club,
Washington, D, July 27, 1995
170 Wheeler JL. Remote Controlled: How TV Affects You and Your
Family. Hagerstown, MD: Review and Herald Publishing
Association, 1993 p. 42, 43.
171 Waite BM, Hillbrand M, Foster HG. Reduction of aggressive
behavior after removal of music television. Hosp Community
Psychiatry 1992 Feb;43(2):173-175.
172 Peterson JL, Moore KA, Furstenberg FF Jr. Television viewing
and early initiation of sexual intercourse: is there a link? J
Homosex 1991;21(1-2):93-118.
173 Hundt, Reed E. Chairman, Federal Communications
Commission. Delivered before the National Press Club,
Washington, D, July 27, 1995.
174 Cohen DA, Richardson J, LaBree L. Parenting behaviors and the
onset of smoking and alcohol use: a longitudinal study.
Pediatrics 1994 Sep;94(3):368-375.
175 Wheeler JL. Squandering Gods Greatest Gift: Time. In: Remote
Controlled: How TV Affects You and Your Family. Hagerstown,
MD: Review and Herald Publishing Association, 1993 p. 45-50.
176 Lyle JL, Hoffman HR. Childrens Use of Television and Other
Media. In: Rubinstein EA, Comstock GA, Murray JP, editors.
Television and Social Behavior, 4: Television in Day-to-Day Life:
Patterns of Use. Washington, DC: U.S. Government Printing
Office, 1972.
177 Zuckerman DM, Zuckerman BS. Televisions impact on children.
Pediatrics 1985 Feb;75(2):233-240.
178 Dietz WH, Gortmaker SL. TV or not TV: fat is the question.
Pediatrics 1993 Feb;91(2):499-501.
179 Personal Communication. Juanita McElwain, PhD. Retired Chair
of Music Therapy Department, Phillips University. Enid, OK.
180 Personal Communication. Juanita McElwain, PhD. Retired Chair
of Music Therapy Department, Phillips University. Enid, OK.
181 Schreckenberg GM, Bird HH. Neural Plasticity of MUS Musculus
in Response to Disharmonic Sound. The Bulletin, New Jersey
Academy of Science 1987 Fall;32(2):77-86.
182 Scheel KR from University of Iowa and others reporting at the
104th annual meeting of the American Psychological Association
in Toronto, August, 1996.
183 Rauscher FH, Shaw G, Ky KN. Listening to Mozart Enhances
Spatial-Temporal Reasoning: Towards A Neurophysiological
Basis. Neuroscience Letter 185,1995 p. 44-47.
184 Rauscher FH, Shaw G, Ky KN. Listening to Mozart Enhances
Spatial-Temporal Reasoning: Towards A Neurophysiological
Basis. Neuroscience Letter 185, 1995 p. 46.
185 Rauscher FH, Shaw GL, et al. Music and Spatial Task
Performance: A Causal Relationship. Presented at the American
Psychological Association 102nd Annual Convention in Los
Angeles, CA, August 12-16, 1994.
186 Schlaug G, Jancke L, et al. In vivo evidence of structural brain
asymmetry in musicians. Science 1995 Feb 3;267(5198):699701.
187 Grout DJ. A History of Wester Music3rd edition. New York:
W.W.Norton & Company, 1980.
188 Black CJ. Guiding Principles. In: Messages to Young people,
1930 p. 407-408.
189 Black CJ. We Choose the Best. In: Sons and Daughters of God,
1955 p. 177.
190 Haapaniemi H, Hillbom M, Juvela S. Lifestyle-associated risk
factors for acute brain infarction among persons of working age.
Stroke 1997 Jan;28(1):26-30.
191 Haapaniemi H, Hillbom M, Juvela S. Lifestyle-associated risk
factors for acute brain infarction among persons of working age.
Stroke 1997 Jan;28(1):26-30.
192 Schmidt R, Fazekas F, et al. Magnetic resonance imaging white
matter lesions and cognitive impairment in hypertensive individuals. Arch Neurol 1991 Apr;48(4):417-420.
193 van Swieten JC, Geyskes GG, et al. Hypertension in the elderly is associated with white matter lesions and cognitive decline.
Ann Neurol 1991 Dec;30(6):825-830.
194 van Swieten JC, Geyskes GG, et al. Hypertension in the elderly is associated with white matter lesions and cognitive decline.
Ann Neurol 1991 Dec;30(6):825-830.
LITERATURA
12 United States Department of Health and Human Services.
Violent and Abusive Behavior. In: Healthy People 2000.
Washington, DC: US Government Printing Office. DHHS
Publication number. (PHS) 91-50212, 1991 p. 229.
13 United States Department of Health and Human Services.
Violent and Abusive Behavior. In: Healthy People 2000.
Washington, DC: US Government Printing Office. DHHS
Publication number. (PHS) 91-50212, 1991 p. 229.
14 Rosenberg ML, Mercy JA. Assaultive Violence. In: Last JM,
Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health and
Preventive Medicine13th edition.. Norwalk, CT: Appleton &
Lange, 1992 p. 1037.
15 OCarroll PW. Suicide. In: Last JM, Wallace RB, editors. MaxcyRosenau-Last Public Health and Preventive Medicine13th edition.. Norwalk, CT: Appleton & Lange, 1992 p. 1055.
16 Finkelhor D. Child Sexual Abuse. In: Last JM, Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health and Preventive
Medicine13th edition.. Norwalk, CT: Appleton & Lange, 1992
p. 1050.
17 Balaban DJ. Epidemiology and Prevention of Selected Chronic
Illnesses . In: Cassens BJ, editor. Preventive Medicine and Public
Health2nd edition. Philadelphia, PA: Harwal Publishing, 1992
p. 149.
18 Barna G. Generation Next. Ventura: Regal Books, 1995 p. 24-31.
19 The Washington Post Feb 1990. As cited in: Wheeler JL. The
Long Bloody TrailViolence in America. In: Remote Controlled:
How TV Affects You and Your Family. Hagerstown, MD: Review
and Herald Publishing Association, 1993 p. 96.
20 Wheeler JL. Squandering Gods Greatest Gift: Time. In: Remote
Controlled: How TV Affects You and Your Family. Hagerstown,
MD: Review and Herald Publishing Association, 1993 p. 49.
21 DePaulo BM , Zuckerman M , Rosenthal R Humans as lie detectors. J Commun 1980 Spring;30(2):129-139.
22 Zuckerman DM, Zuckerman BS. Televisions impact on children.
Pediatrics 1985 Feb;75(2):233-240.
23 Zuckerman DM, Zuckerman BS. Televisions impact on children.
Pediatrics 1985 Feb;75(2):233-240.
24 Professor Elizabeth Newson, head of the child development unit
at Nottingham University, England. As quoted by. Irving Kristol.
Sex, Violence, and Videotape. The Wall Street Journal Tuesday,
May 31, 1994.
25 Kristol I. Sex, Violence, and Videotape. The Wall Street Journal
Tuesday, May 31, 1994.
26 Centerwall BS. Television and violence. The scale of the problem
and where to go from here. JAMA 1992 Jun 10;267(22):30593063.
27 Centerwall BS. Television and violence. The scale of the problem
and where to go from here. JAMA 1992 Jun 10;267(22):30593063.
28 Centerwall BS. Our Cultural Perplexities (V): Television and
Violent Crime. The Public Interest Number 111, Spring 1993 p.
56-71.
29 Huesmann LR. Psychological processes promoting the relation
between exposure to media violence and aggressive behavior by
the viewer. J Soc Issues 1986;42(3):125-139.
30 Meltzoff AN. Imitation of televised models by infants. Child Dev
1988 Oct;59(5):1221-1229.
31 Meltzoff AN. Memory in infancy. In: Squire LR, Byrne J, editors,
et al. Encyclopedia of Learning and Memory. New York, NY:
Macmillan Publishing Co Inc., 1992.
32 AC Nielsen Company. Nielsen Report on Television 1990.
Northbrook, Ill: Nielsen Media Research; 1990.
33 Flavell JH. The development of childrens knowledge about the
appearance-reality distinction. Am Psychol 1986 Apr;41(4):418425.
34 Centerwall BS. Television and violence. The scale of the problem
and where to go from here. JAMA 1992 Jun 10;267(22):30593063.
35 Oldenberg D. Primal Screen. Washington Post April 7, 1992. .
36 Bushman BJ, Geen RG. Role of cognitive-emotional mediators
and individual differences in the effects of media violence on
aggression. J Pers Soc Psychol 1990 Jan;58(1):156-163.
37 Liebert RM. Effects of television on children and adolescents. J
Dev Behav Pediatr 1986 Feb;7(1):43-48.
407
38 Zuckerman DM, Zuckerman BS. Televisions impact on children.
Pediatrics 1985 Feb;75(2):233-240.
39 Hickey N. Is TV Violence Battering Our Kids? TV Guide. August
1992.
40 Rothenberg MB. Effect of television violence on children and
youth. JAMA 1975 Dec 8;234(10):1043-1046.
41 Centerwall BS. Television and violence. The scale of the problem
and where to go from here. JAMA 1992 Jun 10;267(22):30593063.
42 Carnegie Corporation. Report, 1992.
43 Zuckerman DM, Zuckerman BS. Televisions impact on children.
Pediatrics 1985 Feb;75(2):233-240.
44 Peterson JL, Moore KA, Furstenberg FF Jr. Television viewing and
early initiation of sexual intercourse: is there a link? J Homosex
1991;21(1-2):93-118.
45 Heller MS, Polsky S. Studies in Violence and Television. New
York, NY: American Broadcasting Company 1976.
46 Centerwall BS. Television and violence. The scale of the problem
and where to go from here. JAMA 1992 Jun 10;267(22):30593063.
47 Centerwall BS. Television and violence. The scale of the problem
and where to go from here. JAMA 1992 Jun 10;267(22):30593063.
48 Rubinstein EA. Television and Behavior: Research conclusions of
the 1982 NIMH Report and their policy implications. American
Psychologist, July 1983 p. 820-825.
49 Kristol I. Sex, Violence, and Videotape. The Wall Street Journal
Tuesday, May 31, 1994.
50 Wheeler JL. Remote Controlled: How TV Affects You and Your
Family. Hagerstown, MD: Review and Herald Publishing
Association, p. 66.
51 Detroit News, Feb 16, 1997.
52Black CJ. Signs of the Times. Nampa, ID: Pacific Press Publishing
Association, May 8, 1884.
53 Black CJ. Signs of the Times. Nampa, ID: Pacific Press Publishing
Association, May 8, 1884.
54 2. Korinanima 3,4. Biblija.
55 2. Petrova 3,4. Biblija.
56 Rees CR, Howell FM, Miracle AW Jr. Do High school sports build
character? A quasi-experiment on a national sample. Social
Science Journal 1990;27(3):303-315.
57 Rees CR, Howell FM, Miracle AW Jr. Do High school sports build
character? A quasi-experiment on a national sample. Social
Science Journal 1990;27(3):303-315.
58 Stevenson CL. Socialization effects of participation in sport: a
critical review. Research Quarterly for Exercise and Sprit
46(1975):287-301.
59 Begg DJ, Langley JD, et al. Sport and delinquency: an examination of the deterrence hypothesis in a longitudinal study. Br J
Sports Med 1996 Dec;30(4):335-341.
60 Miracle AW Jr, Rees CR. Evidence of the Myth. In: Lessons of the
Locker Room: The myth of school sports. 1994. Amherst, NY:
Prometheus Books. P. 88.
61 Kleiber DA, Roberts GC. The Effects of Sport Experience in the
Development of Social Character: An exploratory investigation.
Journal of Sport Psychology 1981;3:114-122.
62 Todd Crosset. University of Massachusetts (and coauthors at
Northeastern University .) quoted in Warner R. Analysis:
Footballs violence can spill into private lives, 1994.
63 Detroit News Oct 24, 1995 p. 11A, 13A.
64 Sportsman: Guralnik DB, editor. Websters New Word
Dictionary2nd College edition. New York, NY: Simon and
Schuster, 1984 p. 1377.
65 Stevenson, CL. College Athletics and Character: The Decline and
Fall of Socialization Research. In: Chu D, Segrave JO, Becker BJ.
Sport and Higher Education. Champaign, IL. Human Kinetics,
1986 p. 254-255.
66 Silva JM. The perceived legitimacy of rule violating behavior in
sports. The Journal of Sport Psychology 1983;5:438-466.
67 Detroit News, October. 24, 1995.
68 Miracle AW Jr, Rees CR. Evidence of the Myth. In: Lessons of the
Locker Room: The myth of school sports. Amherst, NY:
Prometheus Books, 1994 p. 223.
69 Quoted in Detroit News, Oct. 24, 1995.
408
70 Miracle AW Jr, Rees CR. Lessons of the Locker Room: The myth
of school sports. Amherst, NY: Prometheus Books, 1994.
71 Miracle AW Jr, Rees CR. Evidence of the Myth. In: Lessons of the
Locker Room: The myth of school sports. Amherst, NY:
Prometheus Books, 1994 p. 94-95.
72 Black CJ. Education. Nampa, ID: Pacific Press Publishing
Association, 1952 p. 210.
73 Black CJ. Education. Nampa, ID: Pacific Press Publishing
Association, 1952, p. 210-211.
74 Black CJ. Education. Nampa, ID: Pacific Press Publishing
Association, 1952 p. 210.
75 Black CJ. Mothers Helpers. In: Adventist Home. Hagerstown,
MD: Review and Herald Publishing Association, 1952 p. 284.
76 Prie Solomunove 16,18. Biblija.
77 Filibljanima 2,3. Biblija.
78 Bartlett,B. National Center For Policy Analysis. Quoted in Detroit
News, Oct 23, 1995.
79 Balaban DJ. Epidemiology and Prevention of Selected Chronic
Illnesses. In: Cassens BJ, editor. Preventive Medicine and Public
Health2nd edition. Philadelphia, PA: Harwal Publishing, 1992
p. 147-149.
80 I am indebted to Joel Wheeler for help in compiling this and the
following lists. Wheeler JL. Which Direction to go? In: Remote
Controlled: How TV Affects You and Your Family. Hagerstown,
MD: Review and Herald Publishing Association, p.133-151.
LITERATURA
15. poglavlje: Sida i HIV: Neispriana pria
1 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Voluntary HIV
Counseling and Testing: Facts, Issues and Answers. Publication
NAIEP 7/94 D545, 1994 p. 4.
2 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Update: trends
in AIDS incidence, death, and prevalenceUnited States, 1996.
MMWR 1997 Feb. 28;46(8): 165-173.
3 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Update: trends
in AIDS incidence, death, and prevalenceUnited States, 1996.
MMWR 1997 Feb. 28;46(8): 165-173.
4 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Update:
Mortality attributable to HIV infection among persons aged 2544 yearsUnited States, 1994. MMWR 1996 Feb 16;45(6):121125.
5 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Update:
Mortality attributable to HIV infection among persons aged 2544 yearsUnited States, 1994. MMWR 1996 Feb 16;45(6):121125.
6 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Mortality
PatternsUnited States, 1993. MMWR 1996 Mar 1;45(8):161164.
7 Hellinger FJ. The lifetime cost of treating a person with HIV. JAMA
1993 Jul 28;270(4):474-478.
8 Hellinger FJ. Forecasts of the costs of medical care for persons
with HIV: 1992-1995. Inquiry 1992 Fall;29(3):356-365.
9 World Health Organization (WHO). The World Health Report
1995: Bridging the Gaps. Geneva, Switzerland: World Health
Organization, 1995.
10 Brown LR, Flavin C, et al. HIV/AIDS Pandemic Spreading Faster.
In: Vital Signs 1996: The Trends That Are Shaping Our Future.
New York: W. W. Norton & Co, 1996.
11 United Nations AIDS program estimates July, 1997.
12 First 500,000 AIDS casesUnited States, 1995. MMWR Morb
Mortal Wkly Rep 1995 Nov 24;44(46):849-853.
13 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). HIV/AIDS
Surveillance Report. 1995 Dec;7(2):5.
14 Hersh BS, Popovici F, et al. Acquired immunodeficiency syndrome in Romania. Lancet 1991 Sep 14;338(8768):645-649.
15 Vidmar L, Poljak M, et al. Transmission of HIV-1 by human bite.
Lancet 1996 Jun 22;347(9017):1762.
16 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). AIDS
Prevention Guide. Publication OHA 8/94 D458, 1994 p. 5.
17 Baba TW, Trichel AM, et al. Infection and AIDS in adult
macaques after nontraumatic oral exposure to cell-free SIV.
Science 1996 Jun 7;272(5267):1486-1489.
18 Update: Acquired Immunodeficiency SyndromeUnited States,
1994. MMWR 1995 Feb 3;44(4):64-67.
19 Update: Acquired Immunodeficiency SyndromeUnited States,
1994. MMWR 1995 Feb 3;44(4):64-67.
20 Update: Acquired Immunodeficiency SyndromeUnited States,
1994. MMWR 1995 Feb 3;44(4):64-67.
21 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Voluntary
HIV Counseling and Testing: Facts, Issues and Answers.
Publication NAIEP 7/94 D545, 1994 p. 8.
22 First 500,000 AIDS casesUnited States, 1995. MMWR Morb
Mortal Wkly Rep 1995 Nov 24;44(46):849-853.
23 Lackritz EM, Satten GA, et al. Estimated risk of transmission of
the human immunodeficiency virus by screened blood in the
United States. N Engl J Med 1995 Dec 28;333(26):1721-1725.
24 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Voluntary
HIV Counseling and Testing: Facts, Issues and Answers.
Publication NAIEP 7/94 D545, 1994 p. 19.
25 Lackritz EM, Satten GA, et al. Estimated risk of transmission of
the human immunodeficiency virus by screened blood in the
United States. N Engl J Med 1995 Dec 28;333(26):1721-1725.
26 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). HIV/AIDS
Surveillance Report. 1995 Dec;7(2):5.
27 First 500,000 AIDS casesUnited States, 1995. MMWR Morb
Mortal Wkly Rep 1995 Nov 24;44(46):849-853.
28 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). HIV/AIDS
Surveillance Report. 1996 Dec;8(1):10.
29 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). HIV/AIDS
Surveillance Report. 1996 Dec;8(1):31.
409
30 Isselbacher KJ, Braunwald E, et al, editors. Harrisons Principles
of Internal Medicine13th edition (CD-ROM ). New York, NY:
McGraw-Hill, Inc. Health Professions Division, 1994.
31 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). HIV/AIDS
Surveillance Report. 1996 Dec;8(1):10.
32 Update: Acquired Immunodeficiency SyndromeUnited States,
1994. MMWR 1995 Feb 3;44(4):64-67.
33 First 500,000 AIDS casesUnited States, 1995. MMWR Morb
Mortal Wkly Rep 1995 Nov 24;44(46):849-853.
34 Isselbacher KJ, Braunwald E, et al, editors. Harrisons Principles
of Internal Medicine13th edition (CD-ROM). New York, NY:
McGraw-Hill, Inc. Health Professions Division, 1994.
35 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). AIDS
Prevention Guide. Publication OHA 8/94 D458, 1994 p. 5-6.
36 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). AIDS
Prevention Guide. Publication OHA 8/94 D458, 1994 p. 7.
37 Lifson AR, Hessol NA, Rutherford GW. Progression and clinical
outcome of infection due to human immunodeficiency virus. Clin
Infect Dis 1992 Apr;14(4):966-972.
38 Alcabes P, Munoz A. Incubation period of human immunodeficiency virus. Epidemiol Rev 1993;15(2):303-318.
39 Fauci AS. Host factors and the pathogenesis of HIV-induced disease. Nature 1996 Dec 12;384(6609):529-534.
40 Paxton WA, Martin SR, et al. Relative resistance to HIV-1 infection of CD4 lymphocytes from persons who remain uninfected
despite multiple high-risk sexual exposure. Nat Med 1996
Apr;2(4):412-417.
41 Root-Bernstein, RS. Rethinking AIDS: The Tragic Cost Of
Premature Consensus. New York, NY: The Free Press (A Division
of Macmillan and Co.), 1993.
42 Root-Bernstein RS. Alternative Hypotheses for Explaining AIDS.
In: Rethinking AIDS: The Tragic Cost Of Premature Consensus.
New York, NY: The Free Press (A Division of Macmillan and Co.),
1993 p. 334.
43 Root-Bernstein RS. Immunosuppression and AIDS. In:
Rethinking AIDS: The Tragic Cost Of Premature Consensus. New
York, NY: The Free Press (A Division of Macmillan and Co.), 1993
p. 121-127.
44 Turner BJ, Hauck WW, et al. Cigarette smoking and maternalchild HIV transmission. J Acquir Immune Defic Syndr Hum
Retrovirol 1997 Apr 1;14(4):327-337.
45 Root-Bernstein RS. Alternative Hypotheses for Explaining AIDS.
In: Rethinking AIDS: The Tragic Cost Of Premature Consensus.
New York, NY: The Free Press (A Division of Macmillan and Co.),
1993 p. 129-133.
46 Scientific presentation given 5/6/96 in Washington, D.C. by
Preston Marx of the New York University School of Medicine and
the Aaron Diamond AIDS Research Center in New York City on
Progesterone and the Risk of SIV Transmission.
47 11th International Conference on AIDS in Vancouver British
Columbia as reported by Dr. Judith Wasserheit, director of the
division of sexually transmitted disease, prevention at the U.S.
Centers for Disease Control and Prevention. July, 1996.
48 Root-Bernstein RS. Immunosuppression and AIDS. In:
Rethinking AIDS: The Tragic Cost Of Premature Consensus. New
York, NY: The Free Press (A Division of Macmillan and Co.), 1993
p. 136-140.
49 Root-Bernstein RS. Alternative Hypotheses for Explaining AIDS.
In: Rethinking AIDS: The Tragic Cost Of Premature Consensus.
New York, NY: The Free Press (A Division of Macmillan and Co.),
1993 p. 327-349.
50 Fineberg HV, Wilson ME. Social vulnerability and death by infection. N Engl J Med 1996 Mar 28;334(13):859-860.
51 Root-Bernstein RS. Immunosuppression and AIDS. In:
Rethinking AIDS: The Tragic Cost Of Premature Consensus. New
York, NY: The Free Press (A Division of Macmillan and Co.), 1993
p. 121.
52 Root-Bernstein RS. Alternative Hypotheses for Explaining AIDS.
In: Rethinking AIDS: The Tragic Cost Of Premature Consensus.
New York, NY: The Free Press (A Division of Macmillan and Co.),
1993:327-349.
53 Bagasra O, Kajdacsy-Balla A, Lischner HW. Effects of alcohol
ingestion on in vitro susceptibility of peripheral blood mononuclear cells to infection with HIV and of selected T-cell functions.
Alcohol Clin Exp Res 1989 Oct;13(5):636-643.
410
54 Root-Bernstein RS. Immunosuppression and AIDS. In:
Rethinking AIDS: The Tragic Cost Of Premature Consensus. New
York, NY: The Free Press (A Division of Macmillan and Co.), 1993
p. 127.
55 Evans DL, Leserman J, et al. Severe life stress as a predictor of
early disease progression in HIV infection. Am J Psychiatry 1997
May;154(5):630-634.
56 Blair, JE. Clinics in sports medicine. AIDS and the athlete: Does
competition carry a risk? Family Practice Recertification 1994
May;16(5):16-27.
57 Tang AM, Graham NM, et al. Association between serum vitamin
A and E levels and HIV-1 disease progression. AIDS 1997
Apr;11(5):613-620.
58 Tang AM, Graham NM, et al. Low serum vitamin B-12 concentrations are associated with faster human immunodeficiency
virus type 1 (HIV-1) disease progression. J Nutr 1997
Feb;127(2):345-351.
59 Herzenberg LA, De Rosa SC, et al. Glutathione deficiency is associated with impaired survival in HIV disease. Proc Natl Acad Sci
U S A 1997 Mar 4;94(5):1967-1972.
60 Adapted from Centers for Disease Control and Prevention (CDC).
HIV/AIDS Surveillance Report. 1996 Dec;8(1):10. And from First
500,000 AIDS casesUnited States, 1995. MMWR Morb Mortal
Wkly Rep 1995 Nov 24;44(46):849-853.
61 Whiting A. Health & Temperance Dept., General Conference of
Seventh-day Adventists, Silver Springs MD. Published in the
Adventist Review 1992.
62 General Conference of Seventh-day Adventists, Health
Department. Silver Spring, MD. Personal communication. (RWS)
,1996.
63 National Institutes of Health Consensus Development
Conference Statement on Cervical Cancer. (Draft of statement
prepared based on April 4, 1996 based on April 1-3, 1996 conference).
64 National Institutes of Health Consensus Development
Conference Statement on Cervical Cancer. (Draft of statement
prepared based on April 4, 1996 based on April 1-3, 1996 conference).
65 National Institutes of Health Consensus Development
Conference Statement on Cervical Cancer. (Draft of statement
prepared based on April 4, 1996 based on April 1-3, 1996 conference).
66 McGinnis JM, Foege WH. Actual Causes of Death in the United
States. JAMA 1993 Nov 10;270(18):2207-2212.
67 McGinnis JM, Foege WH. Actual Causes of Death in the United
States. JAMA 1993 Nov 10;270(18):2207-2212.
68 McGinnis JM, Foege WH. Actual Causes of Death in the United
States. JAMA 1993 Nov 10;270(18):2207-2212.
69 US Department of Health and Human Services. Sexually
Transmitted Diseases. In: Healthy People 2000. Washington,
D.C.: DHHS Publication No. (PHS) 91-50212, 1990:496.
70 US Preventive Services Task Force. Counseling to Prevent
Human Immunodeficiency Virus Infection and Other Sexually
Transmitted Diseases. In: Guide to Clinical Preventive Services
2nd edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1989 p. 331.
71 US Preventive Services Task Force. Counseling to Prevent
Human Immunodeficiency Virus Infection and Other Sexually
Transmitted Diseases. In: Guide to Clinical Preventive Services
2nd edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1989 p. 331.
72 US Department of Health and Human Services. Sexually
Transmitted Diseases. In: Healthy People 2000. Washington,
DC: DHHS Publication No. (PHS) 91-50212, 1990 p. 496.
73 US Department of Health and Human Services. Sexually
Transmitted Diseases. In: Healthy People 2000. Washington,
DC: DHHS Publication No. (PHS) 91-50212, 1990 p. 496.
74 McGinnis JM, Foege WH. Actual Causes of Death in the United
States. JAMA 1993 Nov 10;270(18):2207-2212.
75 Proraunato iz: McGinnis JM, Foege WH. Actual Causes of Death
in the United States. JAMA 1993 Nov 10;270(18):2207-2212.
kombinovano sa: Centers for Disease Control and
Prevention(CDC). HIV/AIDS Surveillance Report. 1995 Dec;
7(2):19. Od 1990. do 1994. godine procenjeni broj smrtnih
sluajeva od side zbog seksualnog ponaanja se popeo sa
21.000 na 31.000, zbog toga je cifra iz 1994. ponovo proraunata.
411
LITERATURA
9 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). HIV/AIDS
Surveillance Report. 1995 Dec;7(2):5.
10 US Department of Health and Human Services. The health consequences of smoking: 25 years of progress. A report of the
Surgeon General, 1989. Rockville, MD: US Department of Health
and Human Services, Public Health Service, Centers for Disease
Control, Center for Health Promotion and Education, Office on
Smoking and Health. DHHS Publication no.(CDC) 89-8411.
11 World Health Organization. The Tobacco Epidemic: A Global
Public Health Emergency. Tobacco Alert. April 1996. Obtained
via the Internet at http://www.who.org
12 Peto R. Smoking and death: the past 40 years and the next 40.
BMJ 1994 Oct 8;309(6959): 937-939.
13 World Health Organization. Fact Sheet N118. The Tobacco
Epidemic: A Global Public Health Emergency. May 1996.
Obtained via the Internet at http://www.who.org
14 World Health Organization. Fact Sheet N118. The Tobacco
Epidemic: A Global Public Health Emergency. May 1996.
Obtained via the Internet at http://www.who.org
15 Murray CJL, Lopez A ,editors. Summary: The Global Burden of
Disease. The World Health Organization. Boston, MA: Harvard
School of Public Health Publishing, 1996 p. 28.
16 World Health Organization. Tobacco Alert. April 1996. Obtained
via the Internet at http://www.who.org/prograpr96/
17 Davis RM. Foreword. In: Orleans CT, Slade J, editors. Nicotine
Addiction: Principles and Management. New York: Oxford
University Press, 1993 p. vii-viii.
18 Peto R, Lopez AD, et al. Mortality from tobacco in developed
countries: indirect estimation from national vital statistics.
Lancet 1992 May 23;339(8804):1268-1278.
19 Davis RM. Foreword. In: Orleans CT, Slade J, editors. Nicotine
Addiction: Principles and Management. New York: Oxford
University Press, 1993 p. vii-viii.
20 Epps RP, Manley MW. Clinical Interventions to Prevent Tobacco
Use by children and adolescents. In: Glynn TJ, Manley MW. How
to Help Your Patients Stop Smoking: A National Cancer Institute
Manual for Physicians. National Institutes of Health Publication
Number 92-3064. Revised Nov. 1991 p. 63.
21 National Cancer Institute. Smoking and Tobacco Control
Monograph 1. Strategies to control tobacco use in the United
States: a blueprint for public health action in the 1990s. NIH
Publication Number 92-3316, 1991 p. 233.
22 Epps RP, Manley MW. Clinical Interventions to Prevent Tobacco
Use by children and adolescents. In: Glynn TJ, Manley MW. How
to Help Your Patients Stop Smoking: A National Cancer Institute
Manual for Physicians. National Institutes of Health Publication
Number 92-3064. Revised Nov. 1991 p. 69.
23 Epps RP, Manley MW. Clinical Interventions to Prevent Tobacco
Use by children and adolescents. In: Glynn TJ, Manley MW. How
to Help Your Patients Stop Smoking: A National Cancer Institute
Manual for Physicians. National Institutes of Health Publication
Number 92-3064. Revised Nov. 1991 p. 63.
24 Adapted from: Flay BR. Youth tobacco use: risks, patterns, and
control. In: Orleans CT, Slade J, editors. Nicotine Addiction:
Principles and Management. New York: Oxford University Press,
1993 p. 367.
25 US Department of Health and Human Services. Smoking and
Health, a national status report, A report of the Surgeon
General. 1986. Rockville, MD: US Department of Health and
Human Services, Public Health Service, Centers for Disease
Control, Center for Health Promotion and Education, Office on
Smoking and Health. DHHS Publication no.(CDC) 87-8398.
26 National Cancer Institute. Smoking and Tobacco Control
Monograph 1. Strategies to control tobacco use in the United
States: a blueprint for public health action in the 1990s. NIH
Publication Number 92-3316, 1991 p. 233-239.
27 Epps RP, Manley MW. Clinical Interventions to Prevent Tobacco
Use by children and adolescents. In: Glynn TJ, Manley MW. How
to Help Your Patients Stop Smoking: A National Cancer Institute
Manual for Physicians. National Institutes of Health Publication
Number 92-3064. Revised Nov. 1991 p. 63.
28 Epps RP, Manley MW. Clinical Interventions to Prevent Tobacco
Use by children and adolescents. In: Glynn TJ, Manley MW. How
to Help Your Patients Stop Smoking: A National Cancer Institute
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
412
48 U.S. Preventive Services Task Force. Counseling to Prevent
Tobacco Use. In: Guide to Clinical Preventive Services2nd edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1996 p. 598.
49 Fielding JE. Smoking: Health Effects and Control. In: Last JM,
Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 715-716.
50 DeRose D. Designing Wellness and Health Promotion Programs.
In: Newkirk WL, editor. Occupational Health Services: Practical
Strategies for Improving Quality and controlling Costs. Chicago,
IL: American Hospital Publishing, 1993 p. 181-192.
51 Fielding JE. Smoking: Health Effects and Control. In: Last JM,
Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 731.
52 DeRose D. Designing Wellness and Health Promotion Programs.
In: Newkirk WL, editor. Occupational Health Services: Practical
Strategies for Improving Quality and controlling Costs. Chicago,
IL: American Hospital Publishing, 1993 p. 181-192.
53 Tobacco smoking. IARC Monogr Eval Carcinog Risk Chem Hum
1986;38():35-394. 54 U.S. Preventive Services Task Force.
Counseling to Prevent Tobacco Use. In: Guide to Clinical
Preventive Services2nd edition. Baltimore, MD: Williams and
Wilkins, 1996 p. 597-609.
55 Newcomb PA, Carbone PP. The health consequences of smoking. Cancer. Med Clin North Am 1992 Mar;76(2):305-331.
56 Giovannucci E, Rimm EB, et al. A prospective study of cigarette
smoking and risk of colorectal adenoma and colorectal cancer in
U.S. men. J Natl Cancer Inst 1994 Feb 2;86(3):183-191.
57 Giovannucci E, Colditz GA, et al. A prospective study of cigarette
smoking and risk of colorectal adenoma and colorectal cancer in
U.S. women. J Natl Cancer Inst 1994 Feb 2;86(3):192-199.
58 Grodstein F, Speizer FE, Hunter DJ. Channing A prospective
study of incident squamous cell carcinoma of the skin in the
nurses health study. J Natl Cancer Inst 1995 Jul
19;87(14):1061-1066.
59 Cigarette smoking-attributable mortality and years of potential
life lostUnited States, 1990. MMWR Morb Mortal Wkly Rep
1993 Aug 27;42(33):645-649.
60 Newcomb PA, Carbone PP. The health consequences of smoking. Cancer. Med Clin North Am 1992 Mar;76(2):305-331.
61 Newcomb PA, Carbone PP. The health consequences of smoking. Cancer. Med Clin North Am 1992 Mar;76(2):305-331.
62 Department of Heath and Human Services. The health consequences of smoking: Cancer. A report of the Surgeon General,
1982. Rockville, MD: Department of Health and Human
Services. Publication no. DHHS (PHS) 82-50179, 1982 p. 197199.
63 Department of Heath and Human Services. The health consequences of smoking: Cancer. A report of the Surgeon General,
1982. Rockville, MD: Department of Health and Human
Services. Publication no. DHHS (PHS) 82-50179, 1982 p. 193.
64 Department of Heath and Human Services. The health consequences of smoking: Cancer. A report of the Surgeon General,
1982. Rockville, MD: Department of Health and Human
Services. Publication no. DHHS (PHS) 82-50179, 1982 p. 192.
65 Department of Heath and Human Services. The health consequences of smoking: Cancer. A report of the Surgeon General,
1982. Rockville, MD: Department of Health and Human
Services. Publication no. DHHS (PHS) 82-50179, 1982 p. 195.
66 Department of Heath and Human Services. The health consequences of smoking: Cancer. A report of the Surgeon General,
1982. Rockville, MD: Department of Health and Human
Services. Publication no. DHHS (PHS) 82-50179, 1982 p. 200.
67 Westin JB. Ionizing radiation from tobacco. JAMA 1987 Apr
24;257(16):2169.
68 Westin JB. Ionizing radiation from tobacco. JAMA 1987 Apr
24;257(16):2169.
69 Department of Heath and Human Services. The health consequences of smoking: Cancer. A report of the Surgeon General,
1982. Rockville, MD: Department of Health and Human
Services. Publication no. DHHS (PHS) 82-50179, 1982 p. 210.
70 Department of Heath and Human Services. The health consequences of smoking: Cancer. A report of the Surgeon General,
LITERATURA
95 Moodie A. The Smokers Guide to Vitamins and Health. Crofton,
MD: Vanguard Books Inc., 1995 p. 13-80.
96 Heinonen OP, Albanes D, et al. The effect of vitamin E and betacarotene on the incidence of lung cancer and other cancers in
male smokers. The Alpha-Tocopherol, Beta-carotene Cancer
Prevention Study Group. N Engl J Med 1994 Apr
14;330(15):1029-1035.
97 Moodie A. The Smokers Guide to Vitamins and Health. Crofton,
MD: Vanguard Books Inc., 1995 p. 8-9.
98 U.S. Preventive Services Task Force. Counseling to Prevent
Tobacco Use. In: Guide to Clinical Preventive Services2nd edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1996 p. 597-609.
99 U.S. Preventive Services Task Force. Counseling to Prevent
Tobacco Use. In: Guide to Clinical Preventive Services2nd edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1996 p. 597-609.
100 U.S. Preventive Services Task Force. Counseling to Prevent
Tobacco Use. In: Guide to Clinical Preventive Services2nd edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1996 p. 597-609.
101 U.S. Preventive Services Task Force. Counseling to Prevent
Tobacco Use. In: Guide to Clinical Preventive Services2nd edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1996 p. 597-609.
102 U.S. Preventive Services Task Force. Counseling to Prevent
Tobacco Use. In: Guide to Clinical Preventive Services2nd edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1996 p. 597-609.
103 Fielding JE. Smoking: Health Effects and Control. In: Last JM,
Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 716-719.
104 Fielding JE. Smoking: Health Effects and Control. In: Last JM,
Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 716-719.
105 Department of Heath and Human Services. The health consequences of smoking: Cardiovascular Disease. A report of the
Surgeon General, 1983. Rockville, MD: Department of Health
and Human Services. Publication no. DHHS (PHS) 84-50204,
1983 p. 99.
106 Fielding JE. Smoking: Health Effects and Control. In: Last JM,
Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 723.
107 Fraser GE. Preventive Cardiology. New York, Oxford: Oxford
University Press, 1986 p. 110.
108 Parish S, Collins R, Peto R, et al. Cigarette smoking, tar yields,
and non-fatal myocardial infarction: 14,000 cases and 32,000
controls in the United Kingdom. The International Studies of
Infarct Survival (ISIS) Collaborators. BMJ 1995 Aug
19;311(7003):471-477.
109 Fraser GE. Preventive Cardiology. New York, Oxford: Oxford
University Press, 1986 p. 24-25.
110 Fielding JE. Smoking: Health Effects and Control. In: Last JM,
Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 716.
111 Shopland DR, Burns DM. Medical and Public Health
Implications of Tobacco Addiction. In: Orleans CT, Slade J, editors. Nicotine Addiction: Principles and Management. New York:
Oxford University Press, 1993 p. 115-116.
112 Fraser GE. Preventive Cardiology. New York, Oxford: Oxford
University Press, 1986 p. 113.
113 Department of Heath and Human Services. The health benefits
of smoking cessation: A report of the Surgeon General, 1990.
Rockville, MD: Department of Health and Human Services.
Publication no. DHHS (CDC) 90-8416, 1990 p. 197.
114 Rapaport SI. Hemostasis. In: West JB, editor. Best and Taylors
Physiological Basis of Medical Practice11th edition. Baltimore,
MD: Williams and Wilkins, 1985 p. 410.
115 Shopland DR, Burns DM. Medical and Public Health
Implications of Tobacco Addiction. In: Orleans CT, Slade J, editors. Nicotine Addiction: Principles and Management. New York:
Oxford University Press, 1993 p. 116-117.
116 Colditz GA, Bonita R, et al. Cigarette smoking and risk of stroke
in middle-aged women. N Engl J Med 1988 Apr 14;318(15):937941.
413
117 Shopland DR, Burns DM. Medical and Public Health
Implications of Tobacco Addiction. In: Orleans CT, Slade J, editors. Nicotine Addiction: Principles and Management. New York:
Oxford University Press, 1993 p. 115.
118 Shopland DR, Burns DM. Medical and Public Health
Implications of Tobacco Addiction. In: Orleans CT, Slade J, editors. Nicotine Addiction: Principles and Management. New York:
Oxford University Press, 1993 p. 115.
119 Fielding JE. Smoking: Health Effects and Control. In: Last JM,
Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 719.
120 National Cancer Institute. Smoking and Tobacco Control
Monograph 5. Tobacco and the Clinician: Interventions for
Medical and Dental Practice. NIH Publication Number 94-3693,
1994 p. 24-27.
121 Fielding JE. Smoking: Health Effects and Control. In: Last JM,
Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 719.
122 Hammond EC, Garfinkel L. Coronary heart disease, stroke, and
aortic aneurysm. Factors in the etiology. Arch Environ Health
1969 Aug;19(2):167-182.
123 Fraser GE. Preventive Cardiology. New York, Oxford: Oxford
University Press, 1986 p. 99.
124 Department of Heath and Human Services. The health consequences of smoking: Cardiovascular Disease. A report of the
Surgeon General, 1983. Rockville, MD: Department of Health
and Human Services. Publication no. DHHS (PHS) 84-50204,
1983 p. 55.
125 Fielding JE. Smoking: Health Effects and Control. In: Last JM,
Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 719.
126 Department of Heath and Human Services. The health consequences of smoking: Cardiovascular Disease. A report of the
Surgeon General, 1983. Rockville, MD: Department of Health
and Human Services. Publication no. DHHS (PHS) 84-50204,
1983 p. 53.
127 Criqui MH, Wallace RB, et al. Cigarette smoking and plasma
high-density lipoprotein cholesterol. The Lipid Research Clinics
Program Prevalence Study. Circulation 1980 Nov;62(4 Pt
2):IV70-IV76
128 Glantz SA, Parmley WW. Passive smoking and heart disease.
Mechanisms and risk. JAMA 1995 Apr 5;273(13):1047-1053.
129 Celermajer DS, Adams MR, et al. Passive smoking and impaired
endothelium-dependent arterial dilatation in healthy young
adults. N Engl J Med 1996 Jan 18;334(3):150-154.
130 Moffatt RJ, Stamford BA, Biggerstaff KD. Influence of worksite
environmental tobacco smoke on serum lipoprotein profiles of
female nonsmokers. Metabolism 1995 Dec;44(12):1536-1539.
131 Repace JL. Tobacco Smoke Pollution. In: Orleans CT, Slade J,
editors. Nicotine addiction. New York: Oxford University Press,
1994 p. 133-134.
132 Glantz SA, Parmley WW. Passive smoking and heart disease.
Mechanisms and risk. JAMA 1995 Apr 5;273(13):1047-1053.
133 Repace JL. Tobacco Smoke Pollution. In: Orleans CT, Slade J,
editors. Nicotine addiction. New York: Oxford University Press,
1994 p. 136-137.
134 Stockwell HG, Goldman AL, et al. Environmental tobacco smoke
and lung cancer risk in nonsmoking women. J Natl Cancer Inst
1992 Sep 16;84(18):1417-1422.
135 Slattery ML, Robison LM, et al. Cigarette smoking and exposure
to passive smoke are risk factors for cervical cancer JAMA 1989
Mar 17;261(11):1593-1598.
136 Stockwell HG, Goldman AL, et al. Environmental tobacco smoke
and lung cancer risk in nonsmoking women. J Natl Cancer Inst
1992 Sep 16;84(18):1417-1422.
137 Sandler DP, Everson RB, et al. Cancer risk in adulthood from
early life exposure to parents smoking. Am J Public Health 1985
May;75(5):487-492.
138 John EM, Savitz DA, Sandler DP. Prenatal exposure to parents
smoking and childhood cancer. Am J Epidemiol 1991 Jan
15;133(2):123-132.
414
139 John EM, Savitz DA, Sandler DP. Prenatal exposure to parents
smoking and childhood cancer. Am J Epidemiol 1991 Jan
15;133(2):123-132.
140 Oliveti JF, Kercsmar CM, Redline S. Pre- and perinatal risk factors for asthma in inner city African-American children. Am J
Epidemiol 1996 Mar 15;143(6):570-577.
141 Weitzman M, Gortmaker S, et al. Maternal smoking and childhood asthma. Pediatrics 1990 Apr;85(4):505-511.
142 U.S. Preventive Services Task Force. Counseling to Prevent
Tobacco Use. In: Guide to Clinical Preventive Services2nd edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1996 p. 597-609.
143 Fielding JE. Smoking: Health Effects and Control. In: Last JM,
Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 725.
144 Department of Heath and Human Services. The health consequences of involuntary smoking: A report of the Surgeon
General, 1986. Rockville, MD: Department of Health and Human
Services. Publication no. DHHS (CDC) 87-8398, 1986 p. 37-59.
145 U.S. Environmental Protection Agency. Respiratory Health
Effects of Passive Smoking: Fact Sheet. Washington, DC:
Environmental Protection Agency, Office of Research and
Development (RD-689). January 1993.
146 Fielding JE. Smoking: Health Effects and Control. In: Last JM,
Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 725.
147 Maritz GS, Woolward KM, du Toit G. Maternal nicotine exposure
during pregnancy and development of emphysema-like damage
in the offspring. S Afr Med J 1993 Mar;83(3):195-198.
148 Schoendorf KC, Kiely JL. Relationship of sudden infant death
syndrome to maternal smoking during and after pregnancy.
Pediatrics. 1992 Dec; 90(6):905-908.
149 Nicholl JP, OCathain A. Cigarette smoking and early neonatal
death. BMJ 1988 Aug 13;297(6646):487-488.
150 Nicholl JP, OCathain A. Cigarette smoking and early neonatal
death. BMJ 1988 Aug 13;297(6646):487-488.
151 MMWR, Vol. 42 number SS-6, Surveillance for Ectopic
PregnancyUnited States, 1970-1989, pages 73-85, December
17, 1993.
152 Stergachis A, Scholes D, et al. Maternal cigarette smoking and
the risk of tubal pregnanc. Am J Epidemiol 1991 Feb
15;133(4):332-337.
153 Last JM, Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public
Health and Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT:
Appleton and Lange, 1992 p. 108.
154 Goldner TE , Lawson HW ,et al. Surveillance for ectopic pregnancyUnited States, 1970-1989. MMWR CDC Surveill Summ
1993 Dec;42(SS-6):73-85.
155 Fortier I, Marcoux S, Brisson J. Passive smoking during pregnancy and the risk of delivering a small-for-gestational-age
infant. Am J Epidemiol 1994 Feb 1;139(3):294-301.
156 Chen Y, Pederson LL, Lefcoe NM. Passive smoking and low
birthweight. Lancet 1989 Jul 1;2(8653):54-55.
157 Makin J, Fried PA, Watkinson B A. comparison of active and
passive smoking during pregnancy: long-term effects.
Neurotoxicol Teratol 1991 Jan-Feb;13(1):5-12.
158 Zhang J, Ratcliffe JM. Paternal smoking and birthweight in
Shanghai. Am J Public Health 1993 Feb;83(2):207-210.
159 Martinez FD, Wright AL, Taussig LM. The effect of paternal
smoking on the birthweight of newborns whose mothers did not
smoke. Group Health Medical Associates. Am J Public Health
1994 Sep;84(9):1489-1491.
160 DiFranza JR, Lew RA. Effect of maternal cigarette smoking on
pregnancy complications and sudden infant death syndrome. J
Fam Pract 1995 Apr;40(4):385-394.
161 DiFranza JR, Lew RA. Effect of maternal cigarette smoking on
pregnancy complications and sudden infant death syndrome. J
Fam Pract 1995 Apr;40(4):385-394.
162 11th annual meeting of the Society of Perinatal Obstetricians.
January 28-February 2, 1991, San Francisco, California.
Abstracts. Am J Obstet Gynecol 1991 Jan;164 (1 Pt 2):241-466.
163 Czeizel AE, Kodaj I, Lenz W. Smoking during pregnancy and
congenital limb deficiency. BMJ 1994 Jun 4;308(6942):14731476.
LITERATURA
187 DeRose D. Designing Wellness and Health Promotion
Programs. In: Newkirk WL, editor. Occupational Health Services:
Practical Strategies for Improving Quality and controlling Costs.
Chicago, IL: American Hospital Publishing, 1993 p. 181-192.
188 Tsang IK. Perspective on low back pain. Curr Opin Rheumatol
1993 Mar;5(2):219-223.
189 DeRose D. Designing Wellness and Health Promotion
Programs. In: Newkirk WL, editor. Occupational Health Services:
Practical Strategies for Improving Quality and controlling Costs.
Chicago, IL: American Hospital Publishing, 1993 p. 181-192.
190 DeRose D. Designing Wellness and Health Promotion
Programs. In: Newkirk WL, editor. Occupational Health Services:
Practical Strategies for Improving Quality and controlling Costs.
Chicago, IL: American Hospital Publishing, 1993 p. 181-192.
191 Hopper JL, Seeman E. The bone density of female twins discordant for tobacco use. N Engl J Med 1994 Feb 10;330(6):387392.
192 Hopper JL, Seeman E. The bone density of female twins discordant for tobacco use. N Engl J Med 1994 Feb 10;330(6):387392.
193 Muller B, Zulewski H, et al. Impaired action of thyroid hormone
associated with smoking in women with hypothyroidism. N Engl
J Med 1995 Oct 12;333(15):964-969.
194 Nelson HD, Nevitt MC, et al. Smoking, alcohol, and neuromuscular and physical function of older women. Study of
Osteoporotic Fractures Research Group. JAMA 1994 Dec
21;272(23):1825-1831.
195 Grady D, Ernster V. Does cigarette smoking make you ugly and
old? Am J Epidemiol 1992 Apr 15;135(8):839-842.
196 Ippen M, Ippen H. Approaches to a prophylaxis of skin aging.
J Soc Cosmetic Chemists 1965; 16:305-308.
197 Model D. Smokers face: an underrated clinical sign? Br Med J
(Clin Res Ed) 1985 Dec 21-28;291(6511):1760-1762.
198 Grady D, Ernster V. Does cigarette smoking make you ugly and
old? Am J Epidemiol 1992 Apr 15;135(8):839-842.
199 Mosley JG , Gibbs AC. Premature grey hair and hair loss among
smokers: a new opportunity for health education? BMJ 1996 Dec
21-28;313(7072):1616.
200 Wetter DW, Young TB. The relation between cigarette smoking
and sleep disturbance. Prev Med 1994 May;23(3):328-334.
201 Fielding JE. Smoking: Health Effects and Control. In: Last JM,
Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 723.
202 Fielding JE. Smoking: Health Effects and Control. In: Last JM,
Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 723.
203 Lyons RA, Lo SV, Littlepage BNC. Perception of health amongst
ever-smokers and never smokers: a comparison using the SF 36 health survey questionnaire. Tobacco control 1994 Autumn
3(3):213-215.
204 Lyons RA, Lo SV, Littlepage BNC. Perception of health amongst
ever-smokers and never smokers: a comparison using the SF 36 health survey questionnaire. Tobacco control 1994 Autumn
3(3):213-215.
205 Razdan RJ. Structure-Activity Relationships in Cannabinoids: An
Overview. In: Rapaka RS, Makriyannis A, editors. StructureActivity Relationships of the Cannabinoids. NIDA Research
Monograph 79. US Dept. Of Health And Human Services
Publication No. (ADM) 87-1534, 1987 p. 3.
206 Chiang CN, Rapaka RS. Pharmacokinetics and Disposition of
Cannabinoids. In: Rapaka RS, Makriyannis A, editors. StructureActivity Relationships of the Cannabinoids. NIDA Research
Monograph 79. US Dept. Of Health And Human Services
Publication No. (ADM) 87-1534, 1987 p. 173.
207 Fried PA, Watkinson B, Gray R. A follow-up study of attentional behavior in 6-year-old children exposed prenatally to marihuana, cigarettes, and alcohol. Neurotoxicol Teratol 1992 SepOct;14(5):299-311.
208 Szeto HH. Discussion: Methodological Issues in controlled studies on effects of prenatal drugs. In: Kilbey MM, Asghar K, editors. Methodological Issues in controlled studies on effects of
prenatal exposure to drug abuse. NIDA Research Monograph
415
114. US dept. of health and human services publication No.
(ADM) 91-1837, 1991 p. 39.
209 Hutchings DE, Brake S, et al. Developmental Toxicity of
Prenatal Delta-9-tetrahydrocannabinol: effects of maternal
nutrition, offspring growth, and behavior In: Harris LS, editor.
Problems of Drug Dependence, 1986. NIDA Research
Monograph 76. US Dept. Of Health And Human Services
Publication No. (ADM) 87-1508, 1987 p. 363-369.
210 Hutchings DE, Brake S, et al. Developmental Toxicity of
Prenatal Delta-9-tetrahydrocannabinol: effects of maternal
nutrition, offspring growth, and behavior In: Harris LS, editor.
Problems of Drug Dependence, 1986. NIDA Research
Monograph 76. US Dept. Of Health And Human Services
Publication No. (ADM) 87-1508, 1987 p.. 363-369.
211 Landfield PW, Eldridge JC. Neurotoxicity and drugs of abuse:
cannabinoid interaction with brain glucocorticoid receptors. In:
Erinoff L, editor. Assessing Neurotoxicity of Drugs of Abuse.
NIDA Research Monograph 136. National Institutes of Health
Publication Number 93-3644, 1993 p. 242-257.
212 Landfield PW, Eldridge JC. Neurotoxicity and drugs of abuse:
cannabinoid interaction with brain glucocorticoid receptors. In:
Erinoff L, editor. Assessing Neurotoxicity of Drugs of Abuse.
NIDA Research Monograph 136. National Institutes of Health
Publication Number 93-3644, 1993 p. 244.
213 Landfield PW, Eldridge JC. Neurotoxicity and drugs of abuse:
cannabinoid interaction with brain glucocorticoid receptors. In:
Erinoff L, editor. Assessing Neurotoxicity of Drugs of Abuse.
NIDA Research Monograph 136. National Institutes of Health
Publication Number 93-3644, 1993 p. 242.
214 Mathias R. Studies show cognitive impairments linger in heavy
marijuana users. NIDA notes (National Institute on Drug Abuse)
1996 May/June;11(3):1, 4, 9.
215 Foltin RW, Capriotti RM, et al. Effects of Marijuana, cocaine,
and task performance on cardiovascular responsivity In: Harris
LS, editor. Problems of Drug Dependence, 1986. NIDA Research
Monograph 76. US Dept. Of Health And Human Services
Publication No. (ADM) 87-1508, 1987 p. 259-265.
216 Starr K, Renneker M. A cytologic evaluation of sputum in marijuana smokers. J Fam Pract 1994 Oct;39(4):359-363.
217 US Department of Health, Education and Welfare. Smoking and
Health: A Report of the Surgeon General, Public Health Service
Publication 79-50066, 1979.
218 Pechacek TF, Folsom AR, et al. Smoke exposure in pipe and
cigar smokers. Serum thiocyanate measures. JAMA 1985 Dec
20;254(23):3330-3332.
219 Gyntelberg F, Lauridsen L, et al. Smoking and risk of myocardial infarction in Copenhagen men aged 40-59 with special reference to cheroot smoking. Lancet 1981 May 2;1(8227):987989.
220 National Cancer Institute. Smoking and Tobacco Control
Monograph 2. Smokeless Tobacco or Health: An International
Perspective. NIH Publication Number 93-3461, 1992.
221 National Cancer Institute. Smoking and Tobacco Control
Monograph 2. Smokeless Tobacco or Health: An International
Perspective. NIH Publication Number 93-3461, 1992 p. 115.
222 Epps RP, Manley MW. Clinical Interventions to Prevent Tobacco
Use by children and adolescents. In: Glynn TJ, Manley MW. How
to Help Your Patients Stop Smoking: A National Cancer Institute
Manual for Physicians. National Institutes of Health Publication
Number 92-3064. Revised Nov. 1991 p. 63.
223 Epps RP, Manley MW. Clinical Interventions to Prevent Tobacco
Use by children and adolescents. In: Glynn TJ, Manley MW. How
to Help Your Patients Stop Smoking: A National Cancer Institute
Manual for Physicians. National Institutes of Health Publication
Number 92-3064. Revised Nov. 1991 p. 72.
224 Michael Eriksen. Centers for Disease Control and Prevention,
Office of Smoking and Health.
225 Lando HA. Formal Quit Smoking Treatment. In: Orleans CT,
Slade J, editors. Nicotine Addiction: Principles and Management.
New York: Oxford University Press, 1993 p. 221, 234.
226 Department of Heath and Human Services. The health consequences of smoking: Nicotine Addiction. A report of the Surgeon
General, 1988. Rockville, MD: Department of Health and Human
Services. Publication no. DHHS (CDC) 88-8406, 1988.
416
227 Henningfield JE, Cohen C, Pickworth WB. Psychopharmacology
of nicotine. In: Orleans CT, Slade J, editors. Nicotine addiction.
New York: Oxford University Press, 1994 p. 24-45.
228 Peters JA. Nicotine-replacement therapy in cessation of smoking. Mayo Clin Proc 1990 Dec;65(12):1619-1623.
229 Botvin GJ. The psychology of cigarette smoking. Primary Care
and Cancer. November 1986; p. 22-31.
230 Cigarette smoking among adultsUnited States, 1993. MMWR
Morb Mortal Wkly Rep 1994 Dec 23;43(50):925-930.
231 U.S. Preventive Services Task Force. Counseling to Prevent
Tobacco Use. In: Guide to Clinical Preventive Services2nd edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1996 p. 599.
232 Glynn TJ, Manley MW. In: Glynn TJ, Manley MW. How to Help
Your Patients Stop Smoking: A National Cancer Institute Manual
for Physicians. National Institutes of Health Publication Number
92-3064. Revised Nov. 1991 p. 37.
233 National Heart, Lung, and Blood Institute. How You Can Help
Your Patients Stop Smoking: Opportunity for Respiratory Care
Practitioners. US Dept. of Health and Human Services National
Institutes of Health Publication Number 89-2961, 1989 p. 35.
234 Constipation from: National Heart, Lung, and Blood Institute.
How You Can Help Your Patients Stop Smoking: Opportunity for
Respiratory Care Practitioners. US Dept. of Health and Human
Services National Institutes of Health Publication Number 892961, 1989 p. 17.
235 Increase in smokers cough from: Glynn TJ, Manley MW. How
to Help Your Patients Stop Smoking: A National Cancer Institute
Manual for Physicians. National Institutes of Health Publication
Number 92-3064. Revised Nov. 1991 p. 37-38.
236 Glynn TJ, Manley MW. How to Help Your Patients Stop
Smoking: A National Cancer Institute Manual for Physicians.
National Institutes of Health Publication Number 92-3064.
Revised Nov. 1991 p. 43.
237 Glynn TJ, Manley MW. How to Help Your Patients Stop
Smoking: A National Cancer Institute Manual for Physicians.
National Institutes of Health Publication Number 92-3064.
Revised Nov. 1991 p. 38.
238 Glynn TJ, Manley MW. How to Help Your Patients Stop
Smoking: A National Cancer Institute Manual for Physicians.
National Institutes of Health Publication Number 92-3064.
Revised Nov. 1991 p. 38.
239 Maany I, Woody G, Foulks E. Nicotine and panic attacks. Am J
Psychiatry 1987 Feb;144(2):255. .
240 Jarvik ME, Henningfield JE. Pharmacological adjuncts for the
treatment of tobacco dependence. In: Orleans CT, Slade J, editors. Nicotine addiction. New York: Oxford University Press,
1994 p. 245-246.
241 Glynn TJ, Manley MW. How to Help Your Patients Stop
Smoking: A National Cancer Institute Manual for Physicians.
National Institutes of Health Publication Number 92-3064.
Revised Nov. 1991 p. 37.
242 Glynn TJ, Manley MW. How to Help Your Patients Stop
Smoking: A National Cancer Institute Manual for Physicians.
National Institutes of Health Publication Number 92-3064.
Revised Nov. 1991 p. 37.
243 Glynn TJ, Manley MW. How to Help Your Patients Stop
Smoking: A National Cancer Institute Manual for Physicians.
National Institutes of Health Publication Number 92-3064.
Revised Nov. 1991 p. 37.
244 NIH Consensus Conference. Physical Activity and
Cardiovascular health. JAMA 1996 July 17; 276(3); 241-246.
245 Marcus BH, Albrecht AE, et al. Usefulness of physical exercise
for maintaining smoking cessation in women. Am J Cardiol 1991
Aug 1;68(4):406-407.
246 Henningfield JE, Cohen C, Pickworth WB. Psychopharmacology
of nicotine. In: Orleans CT, Slade J, editors. Nicotine addiction.
New York: Oxford University Press, 1994 p. 26.
247 Brown CR , Jacob P 3d, et al. Changes in rate and pattern of
caffeine metabolism after cigarette abstinence. Clin Pharmacol
Ther 1988 May;43(5):488-491.
248 Griffiths RR, Bigelow GE, Liebson IA. Human Coffee Drinking:
Reinforcing and Physical Dependence-Producing Effects of
Caffeine In: Harris LS, editor. Problems of Drug Dependence,
1986. NIDA Research Monograph 76. US Dept. Of Health And
Human Services Publication No. (ADM) 87-1508, 1987 p. 75.
LITERATURA
5 Amerika statistika navedena u: US Preventive Services Task
Force. Screening for Alcohol and Other Drug Abuse. In: Guide to
Clinical Preventive Services. Baltimore, MD: Williams and
Wilkins, 1989 p. 277-278.
6 US Department of Health and Human Services. Epidemiology of
Alcohol Use and Alcohol-Related Consequences. In: Eighth
Special Report to the US Congress on Alcohol and Health.
National Institutes of Health (NIH) Publication No. 94-3699, Sep
1993 p. 18.
7 McGinnis JM, Foege WH. Actual causes of death in the United
States. JAMA 1993 Nov 10;270(18):2207-2212.
8 Putnam JJ, Alishouse JE. Food consumption, prices, and expenditures: Annual Data, 1970-94. Food and Consumer Economics
Division, Economic Research Service (ERS), U.S. Department of
Agriculture. Statistical Bulletin No. 928, 1996.
9 Rice DP, Kelman S, et.al. The Economic Cost Of Alcohol And Drug
Abuse And Mental Illnesses: 1985. U.S. Department of Health
and Human Services. DHHS Publication No. (ADM) 90-1694,
1990 p. 22-23.
10 Miller A. principal economist for research and evaluation at the
Pacific Institute. Quoted in the National Good Templar 1997
Jan/Feb;17(1):7,8.
11 Rankin JG and Ashley MJ. Alcohol-related Health Problems. In:
Last LM, Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last, Public Health
and Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton
and Lange, 1992 p. 747-748.
12 U.S. Dept. of Health and Human Services. Alcohol. In: The
Surgeon Generals Report on Nutrition and Health. 1988. Public
Health Service DHHS (PHS) Publication Number 88-50210, p.
633.
13 The New York Public Library. Alcoholic Drink Recipes. In: Fargis
P, Bykofsky S, editors. The New York Public Library Desk
Reference.. New York, NY: Websters New World (Simon and
Schuster, Inc.), 1989 p. 524-528.
14 The New York Public Library. Alcoholic Drink Recipes. In: Fargis
P, Bykofsky S, editors. The New York Public Library Desk
Reference.. New York, NY: Websters New World (Simon and
Schuster, Inc.), 1989 p. 528.
15 Rankin JG and Ashley MJ. Alcohol-related Health Problems. In:
Last LM, Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last, Public Health
and Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton
and Lange, 1992 p. 741-742.
16 Isselbacher KJ, Braunwald E, et al, editors. Harrisons Principles
of Internal Medicine13th edition (CD-ROM version). New York,
NY: McGraw-Hill, Inc. Health Professions Division, 1994.
17 Kelley WN, DeVitaVT,JR ,et al, editors. Textbook of Internal
Medicine2nd edition. Philadelphia, PA: JP. Lippincott Company,
1992.
18 Diamant NE. Diseases of the Esophagus. In: Kelley WN,
DeVitaVT,JR ,et al, editors. Textbook of Internal Medicine2nd
edition. Philadelphia, PA: JP. Lippincott Company, 1992 p. 452454.
19 Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Preliminary
data on births and deathsUnited States, 1995. MMWR 1996
Oct 25;45(42):914-918.
20 US Department of Health and Human Services. Effects of Alcohol
on Health and Body Systems. In: Eighth Special Report to the
US Congress on Alcohol and Health. National Institutes of Health
(NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 171-172.
21 Guyton, AC. Physiology of Gastrointestinal disorders. In:
Textbook of Medical Physiology, 8th edition. Philadelphia, PA:
WB Saunders Co., 1991 p. 736-737.
22 Walsh JH. Acid Peptic disorders of the gastrointestinal tract. In:
Kelley WN, DeVitaVT, JR,et al, editors. Textbook of Internal
Medicine2nd edition. Philadelphia, PA: JP. Lippincott Company,
1992 p. 464.
23 US Department of Health and Human Services. Effects of Alcohol
on Behavior and Safety. In: Eighth Special Report to the US
Congress on Alcohol and Health. National Institutes of Health
(NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 244-246.
24 US Department of Health and Human Services. Effects of Alcohol
on Behavior and Safety. In: Eighth Special Report to the US
Congress on Alcohol and Health. National Institutes of Health
(NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 244-246.
417
25 Bagasra, O. Abstract #3111, presented May 1988 at the Annual
Meeting for the Federation of American Sciences for
Experimental Biology. Probably published as: Bagasra O,
Kajdacsy-Balla A, Lischner HW. Effects of alcohol ingestion on in
vitro susceptibility of peripheral blood mononuclear cells to
infection with HIV and of selected T-cell functions. Alcohol Clin
Exp Res 1989 Oct;13(5):636-643.
26 Bagasra, O. Abstract #3111, presented May 1988 at the Annual
Meeting for the Federation of American Sciences for
Experimental Biology. Probably published as: Bagasra O,
Kajdacsy-Balla A, Lischner HW. Effects of alcohol ingestion on in
vitro susceptibility of peripheral blood mononuclear cells to
infection with HIV and of selected T-cell functions. Alcohol Clin
Exp Res 1989 Oct;13(5):636-643.
27 Aldo-Benson, M, et al. Federation of American Sciences for
Experimental Biology, Annual Meeting May, 1988. (Abstract
#7966).
28 US Department of Health and Human Services. Effects of Alcohol
on Health and Body Systems. In: Eighth Special Report to the
US Congress on Alcohol and Health. National Institutes of Health
(NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 176-177.
29 US Department of Health and Human Services. Effects of Alcohol
on Health and Body Systems. In: Eighth Special Report to the
US Congress on Alcohol and Health. National Institutes of Health
(NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 175-177.
30 Yirmiya R, Ben-Eliyahu S, et al. Ethanol increases tumor progression in rats: possible involvement of natural killer cells. Brain
Behav Immun 1992 Mar;6(1):74-86.
31 Isselbacher KJ, Braunwald E, et al, editors. Harrisons Principles
of Internal Medicine13th edition (CD-ROM version). New York,
NY: McGraw-Hill, Inc. Health Professions Division, 1994.
32 Kelley WN, DeVitaVT,JR ,et al, editors. Textbook of Internal
Medicine2nd edition. Philadelphia, PA: JP. Lippincott Company,
1992.
33 US Department of Health and Human Services. Effects of Alcohol
on Health and Body Systems. In: Eighth Special Report to the
US Congress on Alcohol and Health. National Institutes of Health
(NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 177-178.
34 Schatzkin A, Jones DY, et al. Alcohol consumption and breast
cancer in the epidemiologic follow-up study of the first National
Health and Nutrition Examination Survey. N Engl J Med 1987
May 7;316(19):1169-1173.
35 National Research Council report Carcinogens and Anti-carcinogens in the Human Diet: A Comparison of Naturally Occurring
and Synthetic Substances released the Thursday before 2-1596. Committee of the NRC chaired by Ronald Estabrook,
University of Texas South Western Medical Center in Dallas.
36 Gavaler JS. Effects of Alcohol Use and Abuse on the Endocrine
Status in Expanded Study Samples of Postmenopausal Women.
In: Zakhari S, editor. Alcohol and the Endocrine system..
National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism; Research
Monograph23. NIH Publication Number 93-3533, 1993 p. 171187.
37 Ginsburg ES, Mello NK, et al. Effects of alcohol ingestion on
estrogens in postmenopausal women. JAMA 1996 Dec
4;276(21):1747-1751.
38 Adams HG, Jordan C. Infections in the alcoholic. Med Clin North
Am 1984 Jan;68(1):179-200.
39 Glassman AB, Bennett CE, Randall CL. Effects of ethyl alcohol on
human peripheral lymphocytes. Arch Pathol Lab Med 1985
Jun;109(6):540-542.
40 MacGregor RR. Alcohol and immune defense. JAMA 1986 Sep
19;256(11):1474-1479.
41 MacGregor RR. Alcohol and immune defense. JAMA 1986 Sep
19;256(11):1474-1479.
42 Isselbacher KJ, Braunwald E, et al, editors. Harrisons Principles
of Internal Medicine13th edition (CD-ROM version). New York,
NY: McGraw-Hill, Inc. Health Professions Division, 1994.
43 Kelley WN, DeVitaVT,JR ,et al, editors. Textbook of Internal
Medicine2nd edition. Philadelphia, PA: JP. Lippincott Company,
1992.
44 Isselbacher KJ, Braunwald E, et al, editors. Harrisons Principles
of Internal Medicine13th edition (CD-ROM version). New York,
NY: McGraw-Hill, Inc. Health Professions Division, 1994.
418
45 Kelley WN, DeVitaVT,JR ,et al, editors. Textbook of Internal
Medicine2nd edition. Philadelphia, PA: JP. Lippincott Company,
1992.
46 Harlow SD, Park M. A longitudinal study of risk factors for the
occurrence, duration and severity of menstrual cramps in a
cohort of college women. Br J Obstet Gynaecol 1996
Nov;103(11):1134-1142.
47 Witteman JC, Willett WC, et al. Relation of moderate alcohol
consumption and risk of systemic hypertension in women. J
Cardiol 1990 Mar 1;65(9):633-637.
48 Kaplan NM. Alcohol and hypertension. Lancet 1995 Jun
24;345(8965):1588-1589.
49 MacMahon S. Alcohol consumption and hypertension.
Hypertension 1987 Feb;9(2):111-121.
50 US Department of Health and Human Services. Effects of Alcohol
on Health and Body Systems. In: Eighth Special Report to the
US Congress on Alcohol and Health. National Institutes of Health
(NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 177-178.
51. Dawson DA, Adams PF. Current estimates from the National
Health Interview Survey: United States, 1986. Hyattsville,
Maryland: US Department of Health and Human Services, Public
Health Service, 1987; DHHS publication no. (PHS)87-1592.
(Vital and health statistics; series 10, no. 164).
52 National Center for Health Statistics. Blood pressure levels in
persons 18-74 years of age in 1976-80, and trends in blood
pressure from 1960 to 1980 in the United States: data from the
National Health Survey. Hyattsville, Maryland: US. Department
of Health and Human Services, Public Health Service, 1986;
DHHS publication no. (PHS)86-1684. (Vital and health statistics;
series 11, no. 234).
53 An epidemiological approach to describing risk associated with
blood pressure levels. Final report of the Working Group on Risk
and High Blood Pressure. Hypertension 1985 Jul-Aug;7(4):641651.
54 Centers for Disease Control and Prevention. Perspectives in
Disease Prevention and Health Promotion Surgeon Generals
Workshop on Health Promotion and Aging: Summary
Recommendations of the Alcohol Working Group. MMWR 1989
Jun 9;38(22);385-388.
55 Friedman G, Klatsky AL, Siegelaub AB. Alcohol intake and hypertension. Ann Intern Med 1983 May;98(5 Pt 2):846-849.
56 Gruchow HW, Sobocinski KA, Barboriak JJ. Alcohol, nutrient
intake, and hypertension in US adults. JAMA 1985 Mar
15;253(11):1567-1570.
57 Hillbom M, Haapaniemi H, et al. Recent alcohol consumption,
cigarette smoking, and cerebral infarction in young adults.
Stroke 1995 Jan;26(1):40-45.
58 US Department of Health and Human Services. Epidemiology of
Alcohol Use and Alcohol-Related Consequences. In: Eighth
Special Report to the US Congress on Alcohol and Health.
National Institutes of Health (NIH) Publication No. 94-3699, Sep
1993 p. 21.
59 US Department of Health and Human Services. Effects of Alcohol
on Health and Body Systems . In: Eighth Special Report to the
US Congress on Alcohol and Health. National Institutes of Health
(NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 175.
60 Donahue RP, Abbott RD, et al. Alcohol and hemorrhagic stroke.
The Honolulu Heart Program. JAMA 1986 May 2;255(17):23112314.
61 Donahue RP, Abbott RD, et al. Alcohol and hemorrhagic stroke.
The Honolulu Heart Program. JAMA 1986 May 2;255(17):23112314.
62 US Department of Health and Human Services. Effects of Alcohol
on Health and Body Systems. In: Eighth Special Report to the
US Congress on Alcohol and Health. National Institutes of Health
(NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 174-175.
63 US Department of Health and Human Services. Effects of Alcohol
on Health and Body Systems. In: Eighth Special Report to the
US Congress on Alcohol and Health. National Institutes of Health
(NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 174.
64 U.S. Dept. of Health and Human Services. Alcohol. In: The
Surgeon Generals Report on Nutrition and Health. Public Health
Service DHHS (PHS) Publication Number 88-50210, 1988.p.
658.
LITERATURA
85 Ron MA, Acker W, et al. Computerized tomography of the brain
in chronic alcoholism: a Survey and follow-up study. Brain 1982
Sep;105 (Pt 3)():497-514.
86 US Department of Health and Human Services. Actions of
Alcohol on the Brain. In: Eighth Special Report to the US
Congress on Alcohol and Health. National Institutes of Health
(NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 100-101.
87 Rodriguez Argaiz FJ, Rico Irles J, et al. Cerebral atrophy in
chronic alcoholism. An Med Interna 1989 Nov;6(11):571-574.
88 U.S. Dept. of Health and Human Services. Alcohol. In: The
Surgeon Generals Report on Nutrition and Health. Public Health
Service DHHS (PHS) Publication Number 88-50210, 1988.p.
653-655.
89 US Department of Health and Human Services. Psychiatric
Comorbidity with Alcohol Use Disorders. In: Eighth Special
Report to the US Congress on Alcohol and Health. National
Institutes of Health (NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p.
37-43.
90 Braverman ER , Blum K. Substance use disorder exacerbates
brain electrophysiological abnormalities in a psychiatrically-ill
population. Clin Electroencephalogr 1996;27(4 Suppl):5-27.
91 Balaban DJ. Epidemiology and Prevention of Selected Chronic
Illnesses. In: Cassens BJ, editor. Preventive Medicine and Public
Health2nd edition. Philadelphia, PA: Harwal Publishing, 1992p.
147-148.
92 Swartzwelder HS, Wilson WA, Tayyeb MI. Age-dependent inhibition of long-term potentiation by ethanol in immature versus
mature hippocampus. Alcohol Clin Exp Res 1995
Dec;19(6):1480-1485.
93 US Department of Health and Human Services. Effects of Alcohol
on Fetal and Postnatal development. In: Eighth Special Report
to the US Congress on Alcohol and Health. National Institutes of
Health (NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 221.
94 US Department of Health and Human Services Effects of Alcohol
on Fetal and Postnatal development. In: Eighth Special Report
to the US Congress on Alcohol and Health. National Institutes of
Health (NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 203-205.
95 US Department of Health and Human Services. Effects of Alcohol
on Fetal and Postnatal development. In: Eighth Special Report
to the US Congress on Alcohol and Health. National Institutes of
Health (NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 203-232.
96 McGivern RE, Riley EP. Chapter 11: Influence of Perinatal Alcohol
exposure on sexual differentiation. In: Zakhari S, editor. Alcohol
and the Endocrine system.. National Institute on Alcohol Abuse
and Alcoholism; Research Monograph23. NIH Publication
Number 93-3533, 1993 p. 223-248.
97 McGivern RE, Riley EP. Influence of Perinatal Alcohol exposure
on sexual differentiation. In: Zakhari S, editor. Alcohol and the
Endocrine system.. National Institute on Alcohol Abuse and
Alcoholism; Research Monograph23. NIH Publication Number
93-3533, 1993 p. 223-224.
98 US Department of Health and Human Services. Effects of Alcohol
on Fetal and Postnatal development. In: Eighth Special Report
to the US Congress on Alcohol and Health. National Institutes of
Health (NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 205.
99 Jacobson JL, Jacobson SW, et al. Teratogenic effects of alcohol
on infant development. Alcohol Clin Exp Res 1993
Feb;17(1):174-183.
100 Larroque B, Kaminski M, et al. Moderate Prenatal Alcohol
Exposure and Psychomotor Development at Preschool age. Am
J Public Health 1995 Dec;85(12):1654-1661.
101 Shu XO, Ross JA, Pendergrass TW, et al. Parental alcohol consumption, cigarette smoking, and risk of infant leukemia: a
Childrens Cancer Group study. J Natl Cancer Inst 1996 Jan
3;88(1):24-31.
102 U.S. Dept. of Health and Human Services. Alcohol. In: The
Surgeon Generals Report on Nutrition and Health. Public Health
Service DHHS (PHS) Publication Number 88-50210, 1988.p.
659-660.
103 US Preventive Services Task Force. Counseling to Prevent
Motor Vehicle Injuries. In: Guide to Clinical Preventive Services.
Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1989 p. 643-644.
104 US Preventive Services Task Force. Counseling to Prevent
Motor Vehicle Injuries. In: Guide to Clinical Preventive Services.
Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1989 p. 643-644.
419
105 US Preventive Services Task Force. Counseling to Prevent
Motor Vehicle Injuries. In: Guide to Clinical Preventive Services.
Baltimore, MD: Williams and Wilkins, 1989 p. 643-644.
106 Zador PL. Alcohol-related relative risk of fatal driver injuries in
relation to driver age and sex. J Stud Alcohol 1991
Jul;52(4):302-310.
107 Hammond, RL, editor. Almost all you ever wanted to know*
about alcohol: *but didnt know who to ask! Special Issue of The
Bottom Line on Alcohol in Society, 1991 11(2):106.
108 US Department of Health and Human Services. Effects of alcohol on behavior and safety. In: Eighth Special Report to the US
Congress on Alcohol and Health. National Institutes of Health
(NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 242-243.
109 US Department of Health and Human Services. Effects of alcohol on behavior and safety. In: Eighth Special Report to the US
Congress on Alcohol and Health. National Institutes of Health
(NIH) Publication No. 94-3699, Sep 1993 p. 242-243.
110 Federal Aviation Regulations Aeronautical Information Manual
97 (FARAIM). FAR Part 91.17. U.S. Department of Transport
Regulations, 1997 p. 132.
111 International Organization of Good Templars. Abstinence in the
US reaches 44%. National Good Templar 1994 September
40(8):1.
112 US Department of Health and Human Services. Epidemiology
of Alcohol Use and Alcohol-Related Consequences. In: Eighth
Special Report to the US Congress on Alcohol and Health.
National Institutes of Health (NIH) Publication No. 94-3699, Sep
1993 p. 3-10.
113 Prie Solomunove 22,3. Biblija.
114 Rankin JG, Ashley MJ. Alcohol-related Health Problems. In: Last
LM, Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last, Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 745-747.
115 Rankin JG, shley MJ. Alcohol-related Health Problems. In: Last
LM, Wallace RB, editors. Maxcy-Rosenau-Last, Public Health and
Preventive Medicine13th edition. Norwalk, CT: Appleton and
Lange, 1992 p. 746.
116 World Health Organization. The WHO MONICA Report: a worldwide monitoring system for cardiovascular diseases. In: World
Health Statistics Annual. Geneva, Switzerland: World Health
Organization. 1989: 27-59.
117 Seely S. Diet and coronary disease: a survey of mortality rates
and food consumption statistics of 24 countries. Med
Hypotheses 1981 Jul; 7(7): 907-918.
118 Rank P. Milk and arteriosclerosis. Med Hypotheses 1986 Jul;
20(3):317-338.
119 Artaud-Wild SM, Connor SL, et. al. Differences in coronary mortality can be explained by differences in cholesterol and saturated fat intakes in 40 countries but not in France and Finland. A
paradox. Circulation 1993 Dec; 88(6): 2771-2779.
120 Segall JJ. Dietary lactose as a possible risk factor for ischaemic
heart disease: review of epidemiology. Int J Cardiol 1994 Oct;
46(3): 197-207
121 Phillips RL , Lemon FR , et al. Coronary heart disease mortality among Seventh-Day Adventists with differing dietary habits:
a preliminary report. Am J Clin Nutr 1978 Oct;31(10
Suppl):S191-S198.
122 Demrow HS, Slane PR, Folts JD. Administration of wine and
grape juice inhibits in vivo platelet activity and thrombosis in
stenosed canine coronary arteries. Circulation 1995 Feb
15;91(4):1182-1188.
123 Demrow HS, Slane PR, Folts JD. Administration of wine and
grape juice inhibits in vivo platelet activity and thrombosis in
stenosed canine coronary arteries. Circulation 1995 Feb
15;91(4):1182-1188.
124 Keller JW, Folts JD. Relative effects of cigarette smoke and
ethanol on acute platelet thrombus formation in stenosed canine
coronary arteries. Cardiovasc Res 1988 Jan;22(1):73-78.
125 Hammond, RL, editor. Almost all you ever wanted to know*
about alcohol: *but didnt know who to ask! Special Issue of The
Bottom Line on Alcohol in Society, 1991 11(2):106.
126 Hammond, RL, editor. Almost all you ever wanted to know*
about alcohol: *but didnt know who to ask! Special Issue of The
Bottom Line on Alcohol in Society, 1991 11(2):106.
420
127 Slane PR, Qureshi AA, Folts JD. Platelet inhibition in stenosed
canine arteries by quercetin and rutin, polyphenolic flavonoids
found in red wine. Clin Res 1994;42(2):162A. (Abstract)
128 Demrow HS, Slane PR, Folts JD. Administration of wine and
grape juice inhibits in vivo platelet activity and thrombosis in
stenosed canine coronary arteries. Circulation 1995 Feb
15;91(4):1182-1188.
129 Hertog MG, Feskens EJ, et al. Dietary antioxidant flavonoids
and risk of coronary heart disease: the Zutphen Elderly Study.
Lancet 1993 Oct 23;342(8878):1007-1011.
130 Steinberg D, Pathasarathy S, et al. Beyond cholesterol.
Modifications of low-density lipoprotein that increase its atherogenicity. N Engl J Med 1989 Apr 6;320(14):915-924.
131 Hertog MG, Hollman PC, et al. Intake of potentially anticarcinogenic flavonoids and their determinants in adults in The
Netherlands. Nutr Cancer 1993;20(1):21-29.
132 Scambia G, Ranelletti FO, et al. Inhibitory effect of quercetin
on OVCA 433 cells and presence of type II oestrogen binding
sites in primary ovarian tumours and cultured cells. Br J Cancer
1990 Dec 62(6):942-946.
133 Yoshida M, Yamamoto M, Nikaido T. Quercetin arrests human
leukemic T-cells in late G1 phase of the cell cycle. Cancer Res
1992 Dec 1;52(23):6676-6681.
134 Baylor NW, Fu T, et al. Inhibition of human T cell leukemia virus
by the plant flavonoid baicalin (7-glucuronic acid, 5,6-dihydroxyflavone). J Infect Dis 1992 Mar;165(3): 433-437.
135 Hertog MG, Feskens EJ, et al. Dietary antioxidant flavonoids
and risk of coronary heart disease: the Zutphen Elderly Study.
Lancet 1993 Oct 23;342(8878):1007-1011.
136 Miniscalco A, Lundahl J, et al. Inhibition of dihydropyridine
metabolism in rat and human liver microsomes by flavonoids
found in grapefruit juice. J Pharmacol Exp Ther 1992
Jun;261(3):1195-1199.
137 Nguyen TD, Canada AT. Citrus flavonoids stimulate secretion by
human colonic T84 cells. J Nutr 1993 Feb;123(2):259-268.
138 Demrow HS, Slane PR, Folts JD. Administration of wine and
grape juice inhibits in vivo platelet activity and thrombosis in
stenosed canine coronary arteries. Circulation 1995 Feb
15;91(4):1182-1188.
139 Frankel EN, Waterhouse AL, Kinsella JE. Inhibition of human
LDL oxidation by resveratrol. Lancet 1993 Apr 24;341(8852):
1103-1104.
140 Jang M, Cai L, Udeani GO, et al. Cancer chemopreventive activity of resveratrol, a natural product derived from grapes. Science
1997 Jan 10;275(5297):218-220.
141 The Food Processor for Windows: Nutrition Analysis & Fitness
Software [computer program]. ESHA Research. Salem, Oregon.
142 Tufts University. Special Report: Uncorking the facts about
alcohol and you health. Tufts University Diet and Nutrition Letter.
August 1995. 13(6):4-6.
143 Tufts University. Special Report: Uncorking the facts about
alcohol and you health. Tufts University Diet and Nutrition Letter.
August 1995. 13(6):4-6.
144 Emblad, H. Moderate drinking: serious warning by WHO specialists. World Health Organization Press Release. November 1,
1994.
145 Emblad, H. Moderate drinking: serious warning by WHO specialists. World Health Organization Press Release. November 1,
1994.
146 Demrow HS, Slane PR, Folts JD. Administration of wine and
grape juice inhibits in vivo platelet activity and thrombosis in
stenosed canine coronary arteries. Circulation 1995 Feb
15;91(4):1182-1188.
147 Black CJ. Counsels on Diet and Foods. Hagerstown, MD:
Review and Herald Publishing Association, 1976 p. 436, 437.
148 Hammond, RL, editor. Almost all you ever wanted to know*
about alcohol: *but didnt know who to ask! Special Issue of The
Bottom Line on Alcohol in Society, 1991 11(2):77.
149 Bacchiocchi S. Wine in the Bible: A biblical study on the use of
alcoholic beverages. Berrien Springs, MI: Biblical Perspectives,
1989.
150 Black CJ. Stimulants. In: Healthful Living, 1897 p. 113. Found
In: Ellen G. White Estate. The Published Writings of Ellen G.
White. Version 2.0 (CD-ROM), 1995.
LITERATURA
28 Black CJ. Talents. In: Christs Object Lessons. Hagerstown, MD:
Review and Herald Publishing Association, 1900 p. 332.
421
Fifteenth Edition. Philadelphia, PA: J. B. Lippincott Co., 1989 p.
135-146, 150-155, 160-165.
23 Pennington JA. Nutrient Content Chapters on Meats, Poultry,
and Milk, Yogurt, Milk Beverages, and Milk Beverage Mixes. In:
Bowes and Churchs Food Values of Portions Commonly Used,
Fifteenth Edition. Philadelphia, PA: J. B. Lippincott Co., 1989 p.
135-146, 150-155, 160-165.
24 WHO Commission On Health And Environment. Consequences
of Environmental Change for Food and Agricultural Production.
In: Report Of The Panel On Food And Agriculture. Geneva,
Switzerland: World Health Organization, 1992 p. 76.
25 Gardner JL, editor. World Information Table. In: Readers Digest
Atlas of the World. Pleasantville, NY: The Readers Digest
Association, Inc., 1990 p. 196.
26 Wilken, E. Soil Erosions Toll Continues. In: Brown LR, Lenssen
N, Kane H, editors. Vital Signs 1995: The Trends That Are
Shaping Our Future. W.W. Norton and Company. New York,
1995 p. 118-119.
27 WHO Commission On Health And Environment. Consequences
of Environmental Change for Food and Agricultural Production.
In: Report Of The Panel On Food And Agriculture. Geneva,
Switzerland: World Health Organization, 1992 p. 77.
28 Durning AB, Brough HB. Livestock Ecology. In: Worldwatch
Paper 103: Taking Stock: Animal Farming and the Environment.
Washington, DC: Worldwatch Institute, 1991 p. 18. (preraunato od vie od 3.000 litara vode za proizvodnju jednog kilograma amerike govedine).
Ako elimo da koristimo cifru od 350-450 galona vode stavili
bismo odrednicu: Durning AB, Brough HB. Livestock Ecology. In:
Worldwatch Paper 103: Taking Stock: Animal Farming and the
Environment. Washington, DC: Worldwatch Institute, 1991 p. 18
daje cifru u opsegu od 1325; dok Cattlemans Association daje
cifru od 1665 litara; videti; see The American Cattlemans
Association. 1995. Section Environment Chapter F-2: Water
Use. The Cattle and Beef Handbook (On-line electronic edition).
Accessed at World Wide Website: http://www.cowtown. org/
29 US Department of Commerce. 1992 Census of Agriculture;
Volume 3 Related Surveys; Part 1 Farm and Ranch Irrigation
Survey (1994); AC92-RS-1. US Govt Printing Office, Washington,
DC, 1996 p. 54,75.
Napomena: proraunato odreivanjem ukupne etve penice u
SAD 1994. godine zbirno i sa navodnjavanog i sa nenavodnjavanog
zemljita i poreenjem sa ukupnom koliinom koriene vode za
navodnjavanje zasnovano na proraunu da je 1.233.346 litara jednako koliini vode za navodnjavanje jednog jutra stope zem-lje.
Osnovni podaci se nalaze u tabeli 23 (str. 75) i tabeli 22 (str. 54)
Dobijeno linom prepiskom sa USDA:
1) Koliina u kilogramima po litri za svaku itaricu je iznosila:
jeam: 0,6; kukuruz: 0,7; ovas: 0,4; ra: 0,7; penica: 0,75.
2) Litara po jutru stopi zemlje = 1.233.346
Ovo je dobro poreenje jer industrija mesa uzima u obzir samo
irigacionu vodu korienu za proizvodnju hrane potrebne za uzgoj
stoke, a ne i za useve koji se ne navodnjavaju, a koriste ih ivotinje. Cifra od 3.668 litara vode po jestivom kilogramu se dobija deljenjem ukupne koliine vode koju koristi stoka i koja se koristi za
proizvodnju hrane koju jede ukupnim brojem jestivih kilograma
godinje proizvedene govedine.
Napomena: uzorak proraun za penicu
Navodnjavana jutra: 3.396.101 x 2.546 litara po jutru x 0,75
kilograma po litri = 6.484.854.859 kilograma.
Nenavodnjavana jutra zemlje pod penicom: 5.866.135 x 1.309
litara po jutru x 0,75 kilograma po litri = 5.759.078.036 kilograma.
Ukupan prinos = 5.551.626.414 funti.
3.396.101 x 1.4 jutra stope x 1.233.346 litara po jutru stopi =
5.863.994.783.933 litara (jutro stopa je koliina vode koja bi prekrila 1 jutro zemljita dubokog jednu stopu ili 30 cm)
5.863.994.783.933 litara/12.228.252.013 kilograma = 479,5
litara vode za proizvodnju 1 kilograma penice.
30 Durning AB, Brough HB. Livestock Ecology. In: Worldwatch
Paper 103: Taking Stock: Animal Farming and the Environment.
Washington, DC: Worldwatch Institute, 1991 p. 18.
31 The American Cattlemans Association. 1995. Section
Environment, Chapter F-2: Water Use. The Cattle and Beef
Handbook (On-line electronic version). http://www.cowtown.
org
422
32 The American Cattlemans Association. 1995. Section
Environment Chapter F-2: Water Use. The Cattle and Beef
Handbook (On-line electronic version). http://www.cowtown.
org
33 Durning AB, Brough HB. Sacred Cows. In: Worldwatch Paper
103: Taking Stock: Animal Farming and the Environment.
Washington, DC: Worldwatch Institute, 1991 p. 36.
34 Postel S. Worldwatch Paper 93. Water for Agriculture: Facing the
Limits. Washington DC: Worldwatch Institute, 1989 p. 37.
35 Postel S. Worldwatch Paper 93. Water for Agriculture: Facing the
Limits. Washington DC: Worldwatch Institute, 1989 p. 37.
36 Durning AB, Brough HB. Sacred Cows. In: Worldwatch Paper
103: Taking Stock: Animal Farming and the Environment.
Washington, DC: Worldwatch Institute, 1991 p. 42.
37 Report of a WHO Study Group. Nutrition and Food Policies: Past
Experience and Implications for Action. In: Diet, Nutrition, and
the Prevention of Chronic Diseases.. Geneva, Switzerland: World
Health Organization, 1990 p. 141.
38 Report of a WHO Study Group. Nutrition and Food Policies: Past
Experience and Implications for Action. In: Diet, Nutrition, and
the Prevention of Chronic Diseases.. Geneva, Switzerland: World
Health Organization, 1990 p. 160.
39 El-Ahraf A, Willis WV, et al.. Dieldrin in the food chain: potential
health effects of recycled animal manure. Journal of
Environmental Health 1990;53(1):17-19.
40 WHO Commission On Health And Environment. Environmental
Effects of Intensive Agricultural Production. In: Report Of The
Panel On Food And Agriculture. Geneva, Switzerland: World
Health Organization, 1992 p. 38-39.
41 Nadakavukaren, A. Introduction to Ecological Principles. In: Man
and Environment, A Health Perspective3rd edition. Prospect
Heights, IL: Waveland Press, 1990 p. 36.
42 Nicholson WJ. Nitrosamines. In: Environmental and
Occupational Medicine2nd edition. Boston, MA: Little Brown
and Co., 1992 p. 955-965.
43 WHO Commission On Health And Environment. Environmental
Effects of Intensive Agricultural Production. In: Report Of The
Panel On Food And Agriculture. Geneva, Switzerland: World
Health Organization, 1992 p. 38.
44 Olson BH. Environmental Water Pollution. In: Environmental and
Occupational Medicine2nd edition. Boston, MA: Little Brown
and Co., 1992 p. 1263.
45 WHO Commission On Health And Environment. Environmental
Effects of Intensive Agricultural Production. In: Report Of The
Panel On Food And Agriculture. Geneva, Switzerland: World
Health Organization, 1992 p. 39.
46 WHO Commission On Health And Environment. Consequences
of Environmental Change for Food and Agricultural Production.
In: Report Of The Panel On Food And Agriculture. Geneva,
Switzerland: World Health Organization, 1992 p. 72.
47 WHO Commission On Health And Environment. Environmental
Effects of Intensive Agricultural Production; Consequences of
Environmental Change for Food and Agricultural Production. In:
Report Of The Panel On Food And Agriculture. Geneva,
Switzerland: World Health Organization, 1992 p. 38, 72.
48 WHO Commission On Health And Environment. Consequences
of Environmental Change for Food and Agricultural Production.
In: Report Of The Panel On Food And Agriculture. Geneva,
Switzerland: World Health Organization, 1992 p. 72.
49 WHO Commission On Health And Environment. Environmental
Effects of Intensive Agricultural Production. In: Report Of The
Panel On Food And Agriculture. Geneva, Switzerland: World
Health Organization, 1992 p. 39.
50 Durning AB, Brough HB.. In: Worldwatch Paper 103: Taking
Stock: Animal Farming and the Environment. Washington, DC:
Worldwatch Institute, 1991 p. 27.
51 WHO Commission On Health And Environment. Environmental
Effects of Intensive Agricultural Production. In: Report Of The
Panel On Food And Agriculture. Geneva, Switzerland: World
Health Organization, 1992 p. 38.
52 WHO Commission On Health And Environment. Environmental
Effects of Intensive Agricultural Production. In: Report Of The
Panel On Food And Agriculture. Geneva, Switzerland: World
Health Organization, 1992 p. 39.
LITERATURA
14 Napier K. Too Many Vitamins? Harvard Health Letter 1996 Jan
21(3):1-3.
15 Napier K. Too Many Vitamins? Harvard Health Letter 1996 Jan
21(3):1-3.
16 Hendler SS. The Doctors Vitamin and Mineral Encyclopedia. New
York, NY: Simon and Schuster. 1990 p. 99.
17 Napier K. Too Many Vitamins? Harvard Health Letter 1996 Jan
21(3):1-3.
18 Napier K. Too Many Vitamins? Harvard Health Letter 1996 Jan
21(3):1-3.
19 Hendler SS. The Doctors Vitamin and Mineral Encyclopedia. New
York, NY: Simon and Schuster. 1990 p. 107-108.
20 Hendler SS. The Doctors Vitamin and Mineral Encyclopedia. New
York, NY: Simon and Schuster. 1990 p. 100-108.
21 Bodwell CE, Erdman JW Jr, editors. Nutrient Interactions. Marcel
Dekker, Inc., New York. 1988.
22 Bodwell CE, Erdman JW Jr, editors. Nutrient Interactions. Marcel
Dekker, Inc., New York. 1988.
23 Wang H, Sofic E, Prior RL. Total antioxidant capacity of vegetables. J Agric Food Chem 1996;44(11):3426-3421.
24 Kim I, Williamson DF, et al. Vitamin and mineral supplement use
and mortality in a US cohort. Am J Public Health 1993
Apr;83(4):546-550.
25 Campbell TC. B12 Breakthrough: Missing nutrient found in
plants. New Century Nutrition 1996 Nov 2(11):1-2.
26 Gates J. Vitamin B12: when myth meets discovery. New Century
Nutrition 1996 Nov 2(11):3.
27 Mozafar A. Enrichment of some B-vitamins in plants with application of organic fertilizers. Plant and Soil 1994; 167:305-311.
28 Paffenbarger RS Jr, Hyde RT, et al. The association of changes
in physical-activity level and other lifestyle characteristics with
mortality among men. N Engl J Med 1993 Feb 25;328(8):538545.
29 Paffenbarger RS Jr, Hyde RT, et al. The association of changes
in physical-activity level and other lifestyle characteristics with
mortality among men. N Engl J Med 1993 Feb 25;328(8):538545.
30 Surgeon Generals report on physical activity and health. From
the Centers for Disease Control and Prevention. JAMA 1996 Aug
21;276(7):522.
31 Physical activity and cardiovascular health. NIH Consensus
Development Panel on Physical Activity and Cardiovascular
Health. JAMA 1996 Jul 17;276(3):241-246.
32 Kokkinos PF, Holland JC, et al. Miles run per week and high-density lipoprotein cholesterol levels in healthy, middle-aged men: a
dose response relationship. Arch Intern Med 1995 Feb 27;
155(2):415-420.
33 Marcus BH, Albrecht AE, et al. Usefulness of physical exercise for
maintaining smoking cessation in women. Am J Cardiol 1991
Aug 1;68(4):406-407.
34 Physical activity and cardiovascular health. NIH Consensus
Development Panel on Physical Activity and Cardiovascular
Health. JAMA 1996 Jul 17;276(3):241-246.
35 Surgeon Generals report on physical activity and health. From
the Centers for Disease Control and Prevention. JAMA 1996 Aug
21;276(7):522.
36 Friedman R, Tappen RM. The effect of planned walking on communication in Alzheimers disease. J Am Geriatr Soc 1991
Jul;39(7):650-654.
37 Powell KE, Blair SN. The public health burdens of sedentary living habits: theoretical but realistic estimates. Med Sci Sports
Exerc 1994 Jul;26(7):851-856.
38 Bowers RW, et.al. Memory Dependent Reaction Time and
Improved Cardiovascular Fitness in Middle Aged Adults. Med Sci
Sports Exerc 1983;15: 117,.
39 Clarkson-Smith L, Hartley AA. Relationships between physical
exercise and cognitive abilities in older adults. Psychol Aging
1989 Jun;4(2):183-189.
40 The Physician & Sports Medicine: The Health Benefits of
Exercise (Part I) 15: 115-132, 1987.
41 Manson JE, Nathan DM, et al. A prospective study of exercise
and incidence of diabetes among US male physicians. JAMA
1992 Jul 1;268(1):63-67.
42 Manson J, Alessio HM, et al. Does cardiovascular health mediate
hearing ability? Med Sci Sports Exerc 1994 Jul;26(7):866-871.
423
43 Pate RR, Pragg M, et al. Physical activity and public health. JAMA
1995 Feb 1;273(5):402-407.
44 Paffenbarger RS Jr , Hyde RT , et al. A natural history of athleticism and cardiovascular health. JAMA 1984 Jul
27;252(4):491-495.
45 Whittemore AS, Wu-Williams AH, et al. Diet, physical activity,
and colorectal cancer among Chinese in North America and
China. J Natl Cancer Inst 1990 Jun 6;82(11):915-926.
46 Lee IM, Paffenbarger RS Jr. Physical activity and its relation to
cancer risk: a prospective study of college alumni. Med Sci
Sports Exerc 1994 Jul;26(7):831-837.
47 Frisch RE, Wyshak G, et al. Lower prevalence of breast cancer
and cancers of the reproductive system among former college
athletes compared to non-athletes. Br J Cancer 1985
Dec;52(6):885-891.
48 Simon HB. Exercise and Infection. The Physician and Sports
Medicine 15: 135-141, 1987.
49 Physical activity and cardiovascular health. NIH Consensus
Development Panel on Physical Activity and Cardiovascular
Health. JAMA 1996 Jul 17;276(3):241-246.
50 Black CJ. Exercise and Air. In: Testimonies for the Church,
Volume 2. Nampa, ID: Pacific Press Publishing Association,
1868-1871 p. 525-526.
51 Black CJ. A Healthful Life. In: My Life Today. Hagerstown, MD:
Review and Herald Publishing Association, 1952 p. 136.
52 Nieman DC. Exercise immunology: practical applications. Int J
Sports Med 1997 Mar;18 Suppl 1:S91-100.
53 Grimm RH Jr, Neaton JD, Ludwig W. Prognostic importance of
the white blood cell count for coronary, cancer, and all-cause
mortality. JAMA 1985 Oct 11;254(14):1932-1937.
54 Stuart J, Ellory JC. Rheological consequences of erythrocyte
dehydration. Br J Haematol 1988 May;69(1):1-4.
55 Nordt FJ. Hemorheology in cerebrovascular diseases: approaches to drug development. Ann N Y Acad Sci 1983;416():651-661.
56 Stuart J. Erythrocyte rheology. J Clin Pathol 1985
Sep;38(9):965-977.
57 Lowe GD. Blood rheology in general medicine and surgery.
Baillieres Clin Haematol 1987 Sep;1(3):827-861.
58 Stuart J, Kenny MW. Blood Rheology. J Clin Pathol 1980
May;33(5):417-429.
59 Hill MA, Court JM, Mitchell GM. Blood rheology and microalbuminuria in type I diabetes mellitus. Lancet 1982 Oct
30;2(8305):985.
60 Grimm RH Jr, Neaton JD, Ludwig W. Prognostic importance of
the white blood cell count for coronary, cancer, and all-cause
mortality. JAMA 1985 Oct 11;254(14):1932-1937.
61 Stuart J, Ellory JC. Rheological consequences of erythrocyte
dehydration. Br J Haematol 1988 May;69(1):1-4.
62 Ernst E. Changes in blood rheology produced by exercise. JAMA
1985 May 24-31;253(20):2962-2963.
63 Rauramaa R, Salonen JT, et al. Inhibition of platelet aggregability by moderate-intensity physical exercise: a randomized clinical trial in overweight men. Circulation 1986 Nov;74(5):939-944.
64 Packham MA, Mustard JF. The role of platelets in the development and complications of atherosclerosis. Semin Hematol 1986
Jan;23(1):8-26.
65 Simpson HC, Mann JI, et al. Effect of high-fibre diet on haemostatic variables in diabetes. Br Med J (Clin Res Ed) 1982 May
29;284(6329):1608.
66 Fisher M, Levine PH, et al. The effect of vegetarian diets on plasma lipid and platelet levels. Arch Intern Med 1986
Jun;146(6):1193-1197.
67 Costill DL. Water and Electrolyte requirements during exercise.
Clin Sports Med 1984 Jul;3(3):639-648.
68 Yamamura T, Takahashi T, et al. Gallbladder dynamics and plasma cholecystokinin responses after meals, oral water, or sham
feeding in healthy subjects. Am J Med Sci 1988 Feb 295(2):102107.
69 Math MV. Drinking water to prevent gallstone formation.
Gastroenterology 1982 Apr 82(4):822-823.
70 Math MV. Water ingestion and its role in bile secretion. Am J Clin
Pathol 1982 Aug 78(2):258-259.
71 Weinberg AD, Minaker KL. Dehydration. Evaluation and management in older adults. Council on Scientific Affairs, American
Medical Association. JAMA 1995 Nov 15;274(19):1552-1556.
424
72 Salamone LM, Dallal GE, et al. Contributions of vitamin D intake
and seasonal sunlight exposure to plasma 25-hydroxyvitamin D
concentration in elderly women. Am J Clin Nutr 1994
Jan;59(1):80-86.
73 Kohrt WM, Snead DB, et al. Additive effects of weight-bearing
exercise and estrogen on bone mineral density in older women.
J Bone Miner Res 1995 Sep;10(9):1303-1311.
74 US Preventive Services Task Force. Screening for Skin Cancer
Including counseling to Prevent Skin Cancer. In: Guide to Clinical
Preventive Services2nd edition. Baltimore, MD: Williams and
Wilkins; 1996 p. 141-152.
75 US Preventive Services Task Force. Screening for skin cancer
including counseling to prevent skin cancer. In: Guide to Clinical
Preventive Services2nd edition. Baltimore, MD: Williams and
Wilkins; 1996 p. 141-152.
76 US Preventive Services Task Force. Screening for skin cancer
including counseling to prevent skin cancer. In: Guide to Clinical
Preventive Services2nd edition. Baltimore, MD: Williams and
Wilkins; 1996 p. 141-152.
77 Osterlind, A. Epidemiology of malignant melanoma in Europe.
Acta Oncol 1992; 31(8):903-908.
78 Emerson JC, Weiss NS. Colorectal cancer and solar radiation.
Cancer Causes and Control 1992. 3(1):95-99.
79 Ainsleigh HG. Beneficial effects of sun exposure on cancer mortality. Prev Med 1993 Jan;22(1):132-40.
80 Emblad H. Moderate drinking: serious warning by WHO specialists. World Health Organization Press Release. November 1,
1994.
81 Craig WJ. Caffeine Update: Whats Brewing. In: Nutrition for the
Nineties. Eau Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p.286.
82 MacMahon B, Yen S, et al. Coffee and cancer of the pancreas. N
Engl J Med 1981 Mar 12;304(11):630-633.
83 Snowdon DA, Phillips RL. Coffee consumption and risk of fatal
cancers. Am J Public Health 1984 Aug;74(8):820-823.
84 Vena JE, Freudenheim J, et al. Coffee, cigarette smoking, and
bladder cancer in western New York. Ann Epidemiol 1993
Nov;3(6):586-591.
85 Snowdon DA, Phillips RL. Coffee consumption and risk of fatal
cancers. Am J Public Health 1984 Aug;74(8):820-823.
86 Slattery ML, West DW. Smoking, alcohol, coffee, tea, caffeine,
and theobromine: risk of prostate cancer in Utah (United
States). Cancer Cause and Control 1993 Nov;4(6):559-563.
87 Rall, TW. Central Nervous System Stimulants [Continued]: the
Methylxanthines. In: Gilman AG, Goodman LS, et al, editors.
Goodman and Gilmans The Pharmacologic Basis of
Therapeutics7th edition. New York, NY: MacMillan Publishing
Company, 1985 p. 596.
88 Stich HF, Rosin MP, et al. A comparative genotoxicity study of
chlorogenic acid (3-0-caffeoylquinic acid). Mutat Res 1981
Nov;90(3):201-212.
89 Nagao M, Wakabayashi, Fujita, Y, et al. . Mutagenic Compounds
in Soy Sauce, Chinese cabbage, Coffee and Herbal Teas. In:
Knudsen I, editor. Genetic Toxicology of the Diet. Progress in
Clinical and Biological Research, Vol. 206. Alan R. Liss, New
York. 1986 p. 55-62.
90 Kasai H, Kumeno K, et al. Mutagenicity of methylglyoxal in coffee. Gann 1982 Oct;73(5):681-683.
91 Nagao M, Fujita Y, et al. Methylglyoxal in beverages and foods:
its mutagenicity and carcinogenicity. IARC Sci Publ
1986;(70):283-291.
92 Baldwin BE. Why is fresh air fresh? The Journal of Health and
Healing 11(4):26-27.
93 Baldwin BE. Why is fresh air fresh? The Journal of Health and
Healing 11(4):26-27.
94 Duffee RA, Koontz RH. Behavioral effects of ionized air on rats.
Psychophysiology 1965 Apr;1(4):347-359.
95 Jordan J, Sokoloff B. Air ionization, age and maze learning of
rats. J Gerontol 1959;14:344-348.
96 Reilly T, Stevenson IC. An investigation of the effects of negative air ions on responses to submaximal exercise at different
times of day. J Hum Ergol (Tokyo) 1993 Jun; 22(1):1-9.
97 Mitchell BW, King DJ. Effect of negative air ionization on airborne
transmission of Newcastle disease virus. Avian Dis 1994 OctDec;38(4):725-732.
LITERATURA
124 Pack AI, Pack AM, et al. Characteristics of crashes attributed to
the driver having fallen asleep. Accid Anal Prev 1995
Dec;27(6):769-775.
125 Zulley J, Cronlein T, et al. Falling asleep at the wheel: the chief
cause of severe traffic accidents. Wien Med Wochenschr
1995;145(17-18):473.
126 Ebert D, Feistel H, Barocka A. Effects of sleep deprivation on
the limbic system and the frontal lobes in affective disorders: a
study with Tc-99m-HMPAO SPECT. Psychiatry Res 1991
Dec;40(4):247-251.
127 Perl J. Sleep right in five nights: a clear and effective guide for
conquering insomnia. New York: William Morrow and Company,
Inc., 1993 p. 32.
128 Brown R, Price RJ, et al. Interleukin-1 beta and muramyl dipeptide can prevent decreased antibody response associated with
sleep deprivation. Brain Behav Immun 1989 Dec;3(4):320-330.
129 Moldofsky H, Lue FA, et al. The relationship of interleukin-1 and
immune functions to sleep in humans. Psychosom Med 1986
May-Jun;48(5):309-318.
130 Snow EC, Feldbush TL, Oaks JA. The role of insulin in the
response of murine T lymphocytes to mitogenic stimulation in
vitro. J Immunol 1980 Feb;124(2):739-744.
131 Harrington JM. Shift work and healtha critical review of the
literature on working hours. Ann Acad Med Singapore 1994
Sep;23(5):699-705.
132 Perl J. Sleep right in five nights: a clear and effective guide for
conquering insomnia. New York: William Morrow and Company,
Inc. 1993 p. 50-54, 105-266.
133 Habte-Gabr E, Wallace RB, et al. Sleep patterns in rural elders:
demographic, health, and psychobehavioral correlates. J Clin
Epidemiol 1991;44(1):5-13.
134 Bliwise DL, King AC, et al. Prevalence of self-reported poor
sleep in a healthy population aged 50-65. Soc Sci Med 1992
Jan;34(1):49-55.
135 Habte-Gabr E, Wallace RB, et al. Sleep patterns in rural elders:
demographic, health, and psychobehavioral correlates. J Clin
Epidemiol 1991;44(1):5-13.
136 Baldwin BE. Seven-Day Rhythms. The Journal of Health and
Healing 9(4):3,14.
137 Pollman L, Hildebrandt G. Long-term control of swelling after
maxillo-facial surgery: a study of circaseptan reactive periodicity. Int J Chronobiol 1982;8(2):105-114.
138 Baldwin BE. Seven-Day Rhythms. The Journal of Health and
Healing 9(4):3,14.
139 Besarab A, Wesson L, et al. Effect of delayed graft function and
ALG on the circaseptan (about 7-day) rhythm of human renal
allograft rejection. Transplantation 1983 Jun;35(6):562-566.
140 Cornelissen G, Haus E, et al. Circadian to circasemiseptan
(about 3.5-day) variance transposition in salivary CA130 in
apparent health (Meeting abstract). Anticancer Res;
1992;12(6A):1819.
141 Blank M, Cornelissen G, Halberg F. Circasemiseptan (abouthalf-weekly) and/or circaseptan (about-weekly) pattern in
human mitotic activity? In Vivo 1995 Jul-Aug;9(4):391-394.
142 Cornelissen G, Berg H, et al. Chronome of urinary 6-sulfoxymelatonin excretion, circulating CA125, cancer progression and
therapeutic response. In Vivo 1995 Jul-Aug;9(4):375-378.
143 Kanabrocki EL, Sothern RB, et al. Weekly and yearly rhythms
in plasma fibrinogen in hospitalized male military veterans. Am
J Cardiol 1995 Sep 15;76(8):628-631.
144 Labrecque G, Bureau JP, Reinberg AE. Biological rhythms in the
inflammatory response and in the effects of non-steroidal antiinflammatory drugs. Pharmacol Ther 1995 May;66(2):285-300.
145 Baldwin BE. Seven-Day Rhythms. The Journal of Health and
Healing 9(4):3, 14.
146 Hildebrandt G. Reactive modifications of the autonomous time
structure of biological functions in man. Ann Ist Super Sanita
1993;29(4):545-557.
147 Baldwin BE. Seven-Day Rhythms. The Journal of Health and
Healing 9(4):3, 14.
148 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and the Practice
of Medicine. New York, NY: HarperCollins Publishers, 1993.
149 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and the Practice
of Medicine. New York NY: HarperCollins Publishers, 1993 p. 3032, 241.
425
150 Harrington JM. Shift work and healtha critical review of the
literature on working hours. Ann Acad Med Singapore 1994
Sep;23(5):699-705.
151 Edell-Gustafsson U, Ek AC. The relevance of sleep, circadian
rhythm and lifestyle as related to a holistic theory of health.
Scand J Caring Sci 1992;6(1):29-35.
152 Levin JS, Vanderpool HY. Is frequent religious attendance really conducive to better health? Toward an epidemiology of religion. Soc Sci Med 1987;24(7):589-600.
153 Levin JS, Chatters LM, Taylor RJ. Religious effects on health
status and life satisfaction among black Americans. J Gerontol B
Psychol Sci Soc Sci 1995 May;50(3):S154-163.
154 Ellison CG. Religious involvement and subjective well-being. J
Health Soc Behav 1991 Mar;32(1):80-99.
155 Dwyer JW, Clarke LL, Miller MK. The effect of religious concentration and affiliation on county cancer mortality rates. J Health
Soc Behav 1990 Jun;31(2):185-202.
156 Factors associated with prevalent self-reported arthritis and
other rheumatic conditionsUnited States, 1989-1991. MMWR
Morb Mortal Wkly Rep 1996 Jun 14;45(23):487-491.
157 Kjeldsen-Kragh J, Haugen M, et al. Controlled trial of fasting
and one-year vegetarian diet in rheumatoid arthritis. Lancet
1991 Oct 12; 338 (8772):899-902.
158 Outbreak of Salmonella enteritidis associated with nationally
distributed ice cream productsMinnesota, South Dakota, and
Wisconsin,1994. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1994 Oct
14;43(40):740-741.
159 Maki-Ikola O, Granfors K. Salmonella-triggered reactive arthritis. Scand J Rheumatol 1992;21(6):265-270.
160 Appelboom T, Durez P. Effect of milk product deprivation on
spondyloarthropathy. Ann Rheum Dis 1994 Jul;53(7):481-482.
161 Panush RS, Lane NE. Exercise and the musculoskeletal system.
Baillieres Clin Rheumatol 1994 Feb;8(1):79-102.
162 Panush RS, Holtz HA. Is exercise good or bad for arthritis in the
elderly? South Med J 1994 May;87(5):S74-78.
163 Ytterberg SR, Mahowald ML, Krug HE. Exercise for arthritis.
Baillieres Clin Rheumatol 1994 Feb;8(1):161-189.
164 Rall LC, Meydani SN, et al. The effect of progressive resistance
training in rheumatoid arthritis. Increased strength without
changes in energy balance or body composition. Arthritis Rheum
1996 Mar;39(3):415-426.
165 Guyton AC. Textbook of Medical Physiology, 8th edition.
Philadelphia, PA: WB Saunders Company, 1991 p. 824.
166 Guyton AC. Textbook of Medical Physiology, 8th edition.
Philadelphia, PA: WB Saunders Company, 1991 p. 824-825.
167 Factors associated with prevalent self-reported arthritis and
other rheumatic conditionsUnited States, 1989-1991. MMWR
Morb Mortal Wkly Rep 1996 Jun 14;45(23):487-491.
168 Factors associated with prevalent self-reported arthritis and
other rheumatic conditionsUnited States, 1989-1991. MMWR
Morb Mortal Wkly Rep 1996 Jun 14;45(23):487-491.
169 Voigt LF, Koepsell TD, et al. Smoking, obesity, alcohol consumption, and the risk of rheumatoid arthritis. Epidemiology
1994 Sep;5(5):525-532.
170 Elkayam O, Wigler I, et al. Effect of spa therapy in Tiberias on
patients with rheumatoid arthritis and osteoarthritis. J
Rheumatol 1991 Dec;18(12):1799-1803.
171 Tishler M, Brostovski Y, Yaron M. Effect of spa therapy in
Tiberias on patients with ankylosing spondylitis. Clin Rheumatol
1995 Jan;14(1):21-25.
172 Lehmann JF, De Lateur BJ. Diathermy and superficial heat,
laser, and cold therapy. In: Krusens Handbook of Physical
Medicine and Rehabilitation, 1990 p. 283-337.
173 Lehmann JF, De Lateur BJ. Diathermy and superficial heat,
laser, and cold therapy. In: Krusens Handbook of Physical
Medicine and Rehabilitation, 1990 p. 285-288.
174 Burmester GR. Lessons from Lyme arthritis. Clin Exp
Rheumatol 1993 Mar-Apr;11 Suppl 8():S23-27.
175 Burmester GR. Lessons from Lyme arthritis. Clin Exp
Rheumatol 1993 Mar-Apr;11 Suppl 8():S23-27.
176 Wilder RL, Crofford LJ. Do infectious agents cause rheumatoid
arthritis? Clin Orthop 1991 Apr;(265):36-41.
177 Granfors K. Do bacterial antigens cause reactive arthritis?
Rheum Dis Clin North Am 1992 Feb;18(1):37-48.
426
178 Toivanen A. Infection and arthritis. Ann Med 1994
Aug;26(4):245-248.
179 Hazenberg MP, Klasen IS, et al. Are intestinal bacteria involved
in the etiology of rheumatoid arthritis? APMIS 1992
Jan;100(1):1-9.
180 Braun J, Laitko S, et al. Chlamydia pneumoniaea new
causative agent of reactive arthritis and undifferentiated
oligoarthritis. Ann Rheum Dis 1994 Feb;53(2):100-105.
181 Moreland LW, Koopman WJ. Infection as a cause of arthritis.
Curr Opin Rheumatol 1991 Aug;3(4):639-649.
182 Moreland LW, Koopman WJ. Infection as a cause of arthritis.
Curr Opin Rheumatol 1991 Aug;3(4):639-649.
183 Baldwin BE, Baldwin MV. New hope and help for arthritis. The
Journal of Health and Healing;16(2):10-22.
184 Knisely MH. Intravascular erythrocyte aggregation (blood
sludge). In: Hamilton WF, editor. Handbook of Physiology.
Wahsington, DC: Am Physiology Society, 1965 p. 2249-2292.
185 McAlindon TE, Felson DT, et al. Relation of dietary intake and
serum levels of vitamin D to progression of osteoarthritis of the
knee among participants in the Framingham Study. Ann Intern
Med 1996 Sep 1;125(5):353-359.
186 Fischer KM. Hypothesis: tobacco use is a risk factor in rheumatoid arthritis. Med Hypotheses 1991 Feb;34(2):116-117.
187 Voigt LF, Koepsell TD, et al. Smoking, obesity, alcohol consumption, and the risk of rheumatoid arthritis. Epidemiology
1994 Sep;5(5):525-532.
188 Heliovaara M, Aho K, et al. Smoking and risk of rheumatoid
arthritis. J Rheumatol 1993 Nov;20(11):1830-1835.
189 Hattingar. The physiology of Strength. Max Planck Institute
Germany.
190 Fujikawa Y, Shingu M, et al. Interleukin-1 receptor antagonist
production in cultured synovial cells from patients with rheumatoid arthritis and osteoarthritis. Ann Rheum Dis 1995
Apr;54(4):318-320.
191 Makarov SS, Olsen JC, et al. Suppression of experimental
arthritis by gene transfer of interleukin 1 receptor antagonist
cDNA. Proc Natl Acad Sci U S A 1996 Jan 9;93(1):402-406.
192 van de Loo AA, Arntz OJ, et al. Role of interleukin 1 in antigeninduced exacerbations of murine arthritis. Am J Pathol 1995
Jan;146(1):239-249.
193 Brown R, Price RJ, et al. Interleukin-1 beta and muramyl dipeptide can prevent decreased antibody response associated with
sleep deprivation. Brain Behav Immun 1989 Dec;3(4):320-330.
194 Kjeldsen-Kragh J, Kvaavik E, et al. Inhibition of growth of
Proteus mirabilis and Escherichia coli in urine in response to
fasting and vegetarian diet. APMIS 1995 Nov;103(11):818-822.
195 Weiss GH, Sluss PM, Linke CA. Chagnes in urinary magnesium,
citrate, and oxalate levels due to cola consumption. Urology
1992 Apr;39(4):331-333.
196 Avorn J, Monane M, et al. Reduction of bacteriuria and pyuria
after ingestion of cranberry juice. JAMA 1994 Mar
9;271(10):751-754.
197 Rosenstreich DL, Eggleston P, et al. The role of cockroach allergy and exposure to cockroach allergen in causing morbidity
among inner-city children with asthma. Engl J Med 1997 May
8;336(19):1356-1363.
198 Asthma mortality and hospitalization among children and
young adultsUnited States, 1980-1993. MMWR Morb Mortal
Wkly Rep 1996 May 3;45(17):350-353.
199 Asthma mortality and hospitalization among children and
young adultsUnited States, 1980-1993. MMWR Morb Mortal
Wkly Rep 1996 May 3;45(17):350-353.
200 Asthma mortality and hospitalization among children and
young adultsUnited States, 1980-1993. MMWR Morb Mortal
Wkly Rep 1996 May 3;45(17):350-353.
201 Asthma mortality and hospitalization among children and
young adultsUnited States, 1980-1993. MMWR Morb Mortal
Wkly Rep 1996 May 3;45(17):350-353.
202 Lindahl O, Lindwall L, et al. Vegan Regimen with Reduced
Medication in the Treatment of Bronchial Asthma. J Asthma
1985;22(1):45-55.
203 Lindahl O, Lindwall L, et al. Vegan Regimen with Reduced
Medication in the Treatment of Bronchial Asthma. J Asthma
1985;22(1):45-55.
LITERATURA
230 NIH Consensus Conference. Helicobacter pylori in peptic ulcer
disease. NIH Consensus Development Panel on Helicobacter
pylori in Peptic Ulcer Disease. JAMA 1994 Jul 6;272(1):65-69.
231 Neri MC, Lai L, et al. Prevalence of Helicobacter pylori infection
in elderly inpatients and in institutionalized old people: correlation with nutritional status. Age Ageing 1996 Jan;25(1):17-21.
232 Grubel P, Hoffman JS, et al. Vector potential of houseflies
(Musca domestica) for Helicobacter pylori. J Clin Microbiol 1997
Jun;35(6):1300-1303.
233 You WC, Blot WJ, et al. Allium vegetables and reduced risk of
stomach cancer. J Natl Cancer Inst 1989 Jan 18;81(2):162-164.
427
Preporu~ujemo:
-