KEMIJSKO RAUNANJE

uvod
odnosi masa reaktanata i produkata
zakon o odravanju masa
razliito zadana koliina reaktanata

MOLNA METODA:
pristup odreivanja koliine produkata (reaktanata) kemijskom reakcijom
stehiometrijski koeficijenti kao moli tvari

MOLNA METODA-KORACI:
pisanje tonih formula svih sudionika i uravnoteenje kem. reakcije
pretvaranje koliine nekih ili svih poznatih tvari u molove
koritenje koeficijenata u uravnoteenoj kem. reakciji da bi se izraunao broj molova
traene tvari
pretvaranje broja molova u traene jedinice
provjera rezultata

DIMENZIJSKA ANALIZA

1. KVANTITATIVNI
ODNOSI

Kemijska reakcija moe se prikazati kemijskom jednadbom.

Npr. jednadba kemijske reakcije:
3 KBr + H3PO4 K3PO4 + 3 HBr
kvalitativno prikazuje da kalijev bromid reagira s fosfornom
kiselinom i da tom reakcijom nastaje kalijev fosfat i
bromovodik.
Jednadba kvantitativno prikazuje da 3 mola iste tvari KBr
reagira s 1 molom iste tvari H3PO4 i tom reakcijom daje 1
mol iste tvari K3PO4 i 3 mola iste tvari HBr.

Vjeba
1.Kolike mase natrijevog klorida i sumporne kiseline trebaju meusobno reagirati
da bi se dobilo 18,3 kg klorovodine kiseline ?
2 NaCl(s) + H2SO4 Na2SO4 + 2 HCl

2. Kolike se mase kalijevog klorida i kisika dobiju zagrijavanjem 24,5 kg

kalijevog klorata ?
Kemijska reakcija tee prema jednadbi :
2 KClO3(s) 2 KCl(s) + 3 O2(g)

Tvari koje se upotrebljavaju u laboratorijskoj i tvornikoj

praksi esto nisu iste (100 %-tne).
Npr. klorovodik se upotrebljava kao vodena otopina (najee
masenog udjela iste tvari HCl, w(HCl) = 3436 %), dok rude
osim iste tvari sadre i tzv. jalovinu.
U takvim sluajevima u zadanoj tvari treba najprije
odrediti koliinu iste tvari i zatim s tom koliinom
provesti potreban raun.
Ukoliko nije zadana istoa tvari, to znai da se radi o istoj
tvari.

Maseni udjel (w) neke tvari u smjesi ili otopini jest omjer
mase te tvari i ukupne mase svih tvari u smjesi ili otopini
(masa smjese ili otopine).
Izraavamo ga i u postocima, w/% = w 100 s bazom100
ili u decimalnom obliku w/1 s bazom 1.
Npr. A = otapalo

w( B) =

B = otopljena tvar

m( B )
m( B )
=
m( B) + m( A) m(otopine)

Vjeba
1. Kolike mase natrijevog karbonata i kalcijevog hidroksida su potrebne da bi se dobilo 116 kg
otopine natrijevog hidroksida masenog udjela NaOH, w(NaOH)=30% ?
Na2CO3 + Ca(OH)2 2 NaOH + CaCO3(s)
2. Koliko se kilograma otopine fosforne kiseline , w(H3PO4)=0,50 , dobiva od 256,4 kg
fosforita, w(Ca3(PO4)2)=0,75 ? Koliko je otopine sumporne kiseline, w(H2SO4)=0,30 , za to
potrebno ?
Ca3(PO4)2 + 3 H2SO4 2 H3PO4 + 3 CaSO4(s)
3. Kolika se masa otopine klorovodine kiseline poznatog masenog udjela izraenog u
postotcima, w(HCl)=12%, dobiva od 125 g natrijevog klorida ?
2 NaCl(s) + H2SO4 Na2SO4 + 2 HCl
4. Preradom 205 kg olovne rude ceruzit dobiveno je 100 kg olova. Koliki je maseni udio
olovnog karbonata u ceruzitu ?
PbCO3(s) PbO(s) + CO2(g) ;
2 PbO(s) + C(s) 2 Pb(l) + CO2(g) .

Gustoa otopine () neke tvari (ili otopine) je omjer njezine mase i

volumena

m kg
= 3
V
m

Vjeba
1.Koliki volumen (dm3) otopine klorovodine kiseline , w(HCl)=0,36 , se dobiva od 550 kg
soli masenog udjela , w(NaCl)=0,957 ?
2 NaCl(s) + H2SO4 Na2SO4 + 2 HCl .
2. Otapanjem bakra u koncentriranoj otopini duine kiseline nastaje bakrov(II) nitrat i duikov
dioksid. Koliki volumen (cm3) otopine duine kiseline, w(HNO3)=98% , je potreban za
otapanje 200 g bakra ?
Rjeenje :
Cu(s) + 4 HNO3 Cu(NO3)2 + 2 NO2(g) + 2 H2O(l) .

(otopine HNO3 ) = 1,501g cm

2. GUBITCI PRI KEMIJSKIM

REAKCIJAMA I PROCESIMA

2.1. Iskori
Iskoritenje pri kemijskim reakcijama i procesima
Iskoritenje (iscrpak) jest omjer stvarno dobivene koliine produkta i koliine koja je
teorijski mogla nastati reakcijom mjerodavnog reaktanta.
Ako iskoritenje nije 100%-tno, da bi se dobila eljena koliina produkta, treba
poveati koliine reaktanata uvaavajui iskoritenje.
I = (Pr/Pt)*100%
I
iskoritenje ili iscrpak
Pr
koliina stvarno dobivenog produkta
Pt
teorijska koliina produkta koja je teorijski mogla nastati potpunom reakcijom
mjerodavnog reaktanta

stvarno

stvarno

teorijski (raunom)

I = 20 %

I = 60 %

stvarno ako je I = 100 %

2.1. Iskori
Iskoritenje pri kemijskim reakcijama i procesima
Primjer 1. Neutralizacijom 66,3 g amonijaka s otopinom duine kiseline dobije se
263,5 g amonijevog nitrata. Izraunajte iskoritenje.
NH3(g) +HNO3 NH4NO3(s)
Primjer 2. Od 175,5 kg arsenopirita (w(FeAsS)=0,888) dobije se 68,4 kg arsena.
Koliko je iskoritenje ?
4 FeAsS(s) 4 FeS(s) + As4(s)
Primjer 3. Koliko se fluorita (w(CaF2)=95,5%) i otopine sumporne kiseline
(w(H2SO4)=98,6%) troi za dobivanje 134 kg otopine fluorovodine kiseline
(w(HF)=54,2%) ako je iskoritenje 90,7% ?
CaF2(s) + H2SO4 CaSO4(s) + 2 HF(g) .
Primjer 4. Kolika masa kositra (w(Sn)=99,7%) i koji volumen otopine duine kiseline
(w(HNO3)=69,0%) su potrebni za dobivanje 543,5 g kositrovog(IV) oksida ako je
iskoritenje 98,0% ?
Sn(s) + 4 HNO3 SnO2(s) + 4 NO2(g) + 2 H2O(l) .

2.1. Iskori
Iskoritenje pri kemijskim reakcijama i procesima
Gubitak produkta jest koliina produkta koja je izgubljena (nije dobivena) zbog
nepotpune reakcije mjerodavnog reaktanta ili zbog gubitka tijekom tehnolokog
procesa.
Gp = (PND/Pt)*100% = [(Pt-Pr)/Pt] *100%
Vrijedi I + Gp = 100%
Gp
PND
Pr
Pt

gubitak produkta u postocima

koliina produkta koja nije dobivena
koliina stvarno dobivenog produkta
teorijska koliina produkta koja je mogla nastati potpunom reakcijom
mjerodavnog reaktanta

Primjer 1. Reakcijom 212,5 kg natrijevog nitrata dobiva se 199,4 kg otopine duine

kiseline (w(HNO3)=0,452) .
Treba izraunati :
1.

gubitak produkta
NaNO3(s) + H2SO4 HNO3(g) + NaHSO4

2.2. Suvi
Suviak reaktanta pri kemijskim reakcijama i procesima
suviak - reaktanti su esto prisutni u suviku, tj. koliini veoj od stehiometrijske
(teorijski nune) radi postizanja to potpunije reakcije. Zato??
odstupanje od stehiometrije (ne nastaje stehiometrijska koliina produkata) i to
zbog: uspostavljanja kemijske ravnotee, odvijanja neeljenih sporednih reakcija ili
drugih gubitaka tijekom proizvodnje.
ZADATAK: Trebate donijeti 5 dm3 vode
PROBLEM: Tijekom noenja se prolije 0,5 dm3
RAZMILJANJE: U kantu e te uliti onoliko vode koliko trebate
donijeti + za onoliko koliko e te proliti.
RJEENJE: Uzeti e te za nositi 5,5 dm3 vode.

2.2. Suvi
Suviak reaktanta pri kemijskim reakcijama i procesima
Primjer 1. Kolika je masa NaCl je potrebna za dobivanje 651 g otopine klorovodine kiseline
poznatog masenog udjela izraenog u postotcima, w(HCl)=12%, ako natrijev klorid treba
upotrijebiti u 20 % suviku.

2 NaCl(s)* + H2SO4 Na2SO4 + 2 HCl

*u praksi (stvarno) ne reagira sav NaCl u stehiometrijskom odnosu (ve manje od
stehiometrijskog odnosa), pa ga je potrebno uzeti u suviku od 20 %.
Primjer 2. Od 150 g NaCl dobiva se 651 g otopine klorovodine kiseline poznatog masenog
udjela izraenog u postotcima, w(HCl)=12%. Koliki je suviak NaCl upotrijebljen u reakciji.

2 NaCl(s)* + H2SO4 Na2SO4 + 2 HCl

Primjer 3. Koliko se kromovog(III) oksida dobije reakcijom 465 kg kalijevog dikromata
s amonijevim kloridom ako je iskoritenje 85,5% ?Koliko je potrebno amonijevog klorida
ako ga se eli upotrijebiti u 20,0%-tnom suviku ?

K2Cr2O7(s) + 2 NH4Cl(s) Cr2O3(s) + 2 KCl(s) +N2(g) +4 H2O(g)

2.3. Suvi
Suviak reaktanta i mjerodavni reaktant
Ako postoji jedan reaktant u suviku (prema stehiometriji), postoji i onaj drugi koji bi
trebao biti u stehiometrijskom odnosu s produktima.
On se naziva MJERODAVNI REAKTANT.
Mjerodavni reaktant jest onaj reaktant koji nije u suviku prema drugim
reaktantima obzirom na jednadbu kemijske reakcije. On odreuje stupanj kemijske
reakcije.
+

prije reakcije

nakon reakcije
mjerodavni reaktant
reaktant u suviku

K + 2Cl KCl + suviak Cl

2.3. Suvi
Suviak reaktanta i mjerodavni reaktant

2.3. Suvi
Suviak reaktanta i mjerodavni reaktant
Teorijska (stehiometrijska) koliina reaktanta u suviku jest koliina reaktanta u
suviku potrebna za reakciju s prisutnim mjerodavnim reaktantom.

prije reakcije

nakon reakcije
mjerodavni reaktant

reaktant u suviku
Reaktanti u suviku su svi oni reaktanti koji su u koliini veoj od potrebne za
reakciju s mjerodavnim reaktantom.
Suviak reaktanta jest koliina reaktanta iznad koliine potrebne za reakciju s
mjerodavnim reaktantom.
teorijska koliina "reaktanta u suviku" je 8 molova. Suviak reaktanta je 6 molova.

2.3. Suvi
Suviak reaktanta i mjerodavni reaktant
Suviak reaktanta jest koliina reaktanta iznad koliine potrebne za reakciju s
mjerodavnim reaktantom.
Sr = (RSR/Rt)*100%
Sr
RSR
Rs
Rt

RSR = Rs - Rt

Suviak reaktanta u postocima

suvina koliina reaktanta u suviku
ukupna koliina reaktanta u suviku
teorijska koliina reaktanta potrebna za reakciju s mjerodavnim reaktantom

Primjer 1. Bromovodik je mogue dobiti direktnim spajanjem elemenata.

Smjesa reaktanata sastoji se od 11,3 kg vodika i 519,4 kg broma.
Potrebno je odrediti :
a) mjerodavni reaktant ;
b) suviak drugog reaktanta ;

10

2.4. Gubitci mjerodavnog reaktanata

U nekim reakcijama ne reagira sva koliina mjerodavnog reaktanta. Zbog toga se moe izraziti i
njegov gubitak
Gubitak mjerodavnog reaktanta jest omjer koliina mjerodavnog reaktanta koja nije reagirala i
one koliine koja je trebala i mogla reagirati (sva koliina).
GM = (MNR/Mt)*100%
GMgubitak mjerodavnog reaktanta
MNR koliina mjerodavnog reaktanta koja nije reagirala
MT koliina mjerodavnog reaktanta koja je teorijski trebala reagirati - sva koliina mjerodavnog reaktanta

Stupanj potpunosti reakcije jest omjer koliine mjerodavnog reaktanta koja je reagirala i koliine
koja je teorijski mogla reagirati.
Spotpunosti reakcije = (Mr/Mt)*100%
Mr
Mt

koliina mjerodavnog reaktanta koja je reagirala

teorijska koliina mjerodavnog reaktanta koja teorijski trebala reagirati

2.4. Gubitci mjerodavnog reaktanata

+

prije reakcije

nakon reakcije
mjerodavni reaktant
reaktant u suviku

Gubitak mjerodavnog reaktanta jest omjer koliina mjerodavnog reaktanta koja nije reagirala i
one koliine koja je trebala i mogla reagirati (sva koliina).
GM = (MNR/Mt)*100%
Stupanj potpunosti reakcije jest omjer koliine mjerodavnog reaktanta koja je reagirala i
koliine koja je teorijski mogla reagirati
Spotpunosti reakcije = (Mr/Mt)*100%

Gubitak mjerodavnog reaktanta: 1/4 = 0.25

Stupanj potpunosti reakcije: 3/4 = 0. 75

Spotpunosti reakcije + GM = 100%

11

2.4. Gubitci mjerodavnog reaktanata

Primjer 1. Reakcijom 212,5 kg natrijevog nitrata i 317,7 kg otopine sumporne kiseline
(w(H2SO4)=0,835) nastaje 199,4 kg otopine duine kiseline (w(HNO3)=0,452) .
Treba izraunati :
a) stupanj potpunosti reakcije ;
b) gubitak mjerodavnog reaktanta ;
NaNO3(s) + H2SO4 HNO3(g) + NaHSO4

Primjer 2. Natrijev nitrat i kalijev klorid reakcijom daju kalijev nitrat i natrijev klorid.
Koliko kalijevog nitrata nastaje reakcijom 799,0 kg natrijevog nitrata i 701,3 kg
kalijevog klorida ako je stupanj potpunosti reakcije 80,0% ?
NaNO3 + KCl KNO3 + NaCl

2.5. Gubitci reaktanta u suvi

suviku
Zbog toga to ne reagira sva koliina mjerodavnog reaktanta, ne dolazi ni do potpune
reakcije stehiometrijske (teorijske) koliine reaktanta u suviku.
Gubitak reaktanta u suviku jest koliina reaktanta u suviku koja nije reagirala, a izraava
se u postocima od koliine reaktanta u suviku koja je teorijski mogla reagirati s
mjerodavnim reaktantom
Gs = (RNR/ Rt)*100% = [(Rs - Rr)/Rt]*100%

Gs
RNT
Rr
Rs
Rt

gubitak reaktanta u suviku

koliina reaktanta u suviku koja nije reagirala
koliina reaktanta u suviku koja je reagirala
ukupna koliina reaktanta u suviku
teorijska koliina reaktanta koja je trebala reagirati - pri tome je: Rr = Rs - Rr

12

2.5. Gubitci reaktanta u suvi

suviku
+

prije reakcije

nakon reakcije
mjerodavni reaktant
reaktant u suviku

Gubitak reaktanta u suviku jest koliina reaktanta u suviku koja nije reagirala, a izraava se u
postocima od koliine reaktanta u suviku koja je teorijski mogla reagirati s mjerodavnim
reaktantom
Gs = (RNR/ Rt)*100% = [(Rs - Rr)/Rt]*100%

Gubitak reaktanta u suviku:

2/8 = 0,25
2/6+2 = 0,25

2.5. Gubitci reaktanta u suvi

suviku
Primjer 1. Reakcijom srebrovog(I) nitrata i kalijevog kromata nastaju
srebrov(I) kromat i kalijev nitrat. U reakcijskoj smjesi prisutno je 522 g otopine
srebrovog(I) nitrata, (w(AgNO3)=0,305) i 76,2 g kalijevog kromata.
Stupanj potpunosti reakcije je 85,2%.
Treba izraunati :
1. gubitak mjerodavnog reaktanta ;
2. gubitak reaktanta u suviku ;
3. gubitak produkta ;
4. iskoritenje .
2 AgNO3 + K2CrO4 Ag2CrO4 + 2 KNO3

13

2.6. ZADACI
1. Masa od 97,2 kg natrijevog kromata u reakciji s 54,5 dm3 otopine duine kiseline,
masenog udjela w(HNO3)=0,627 i gustoe 1,380 g cm-3, daje 62,9 kg natrijevog
dikromata. Izraunajte stupanj potpunosti reakcije.
2 Na2CrO4 + 2 HNO3 Na2Cr2O7 + 2 NaNO3 + H2O(l) .
2. Koliko je fluorita (w(CaF2)=95,2%) i otopine sumporne kiseline (w(H2SO4)=97,6%)
potrebno za dobivanje 180 kg otopine fluorovodine kiseline (w(HF)=40,0%)
ako je gubitak pri proizvodnji 11,3% ?
Sumpornu kiselinu treba uzeti u 4,4%-tnom suviku.
CaF2(s) + H2SO4 2 HF(g) + CaSO4(s) .
3. Reakcijom kalcijevog klorata s kalijevim kloridom nastaje kalijev klorat i kalcijev
klorid. Od 91,1 kg kalcijevog klorata i 73,6 kg kalijevog klorida (w(KCl)=0,966) dobije
se 103,4 kg kalijevog klorata.
Izraunajte :
1. stupanj potpunosti reakcije ;
2. gubitak mjerodavnog reaktanta ;
3. gubitak produkta .
Ca(ClO3)2 + 2 KCl 2 KClO3(s) + CaCl2

3. PLINOVI

14

Iz jednadbe kemijske reakcije, odnosno iz stehiometrijskog odnosa mogue

je izraunati mnoine, odnosno mase tvari koje sudjeluju u kemijskoj
reakciji.
Primjenom Avogadrovog zakona mogu se izraunati ne samo mnoine (mase),
ve i volumeni plinovitih reaktanata i produkata.
Avogadrov zakon glasi: Plinovi jednakog volumena pri istoj temperaturi i istom
tlaku sadre isti broj molekula.
Iz Avogadrovog zakona slijedi da je volumni odnos plinova kod kemijske
reakcije jednak odnosu mnoina pri stalnom tlaku i temperaturi.
Volumen jednog mola plina nazivamo molarnim volumenom (Vm) i on iznosi
uz standardne uvjete (temperatura 0 C i tlak 101325 Pa) 22,4 dm3 mol-1.

8.1 Boyle-Mariottov zakon (17 st.)

Volumen plina pri stalnoj temperaturi obratno se mijenja s tlakom

Umnoak tlaka i volumena plina kod
konstantne temperature je konstantan

konstanta
p
pV = konstanta

V =

vrijednost konstante ovisi o temperaturi i mnoini plina

T=konst.
n=konst.

p1V1=p2V2=konst

15

8.2 Charles - Gay Lussacov zakon (1787. g.)

porast volumena kad se plin ugrije za 1C

T1V1=T2V2=konst
V0
t
273.15o C
V

V = V0 +

V0

8.3 Molarni volumen, mol, Avogadrov broj

16

Ako nisu navedeni temperatura i tlak, volumen plina odnosi se

na tzv. standardne okolnosti (STP).
Kratica STP oznauje standardnu temperaturu i standardni
tlak: 273,15 K (0 C) i 101325 Pa (oznake: T0; p0). Volumen
to ga plin zauzima pri tim okolnostima oznauje se V0.
Sukladno Avogadrovom zakonu 1 mol bilo kojeg plina pri
standardnim okolnostima zauzima volumen od 22,41383 dm3,
odnosno 1 kmol zauzima volumen od 22,41383 m3.
Dakle, molarni volumen pri STP:
V0m = 22,4 dm3 mol1 = 22,4 m3 kmol1
V0m = V0/n

8.2 Jednadba stanja idealnog plina

kombinacija plinskih zakona i Avogadrovog zakona
Avogadrov zakon; V = konstanta n
Charles - Gay Lussacov zakon; V = konstanta T
Boyle-Mariottov zakon; V = konstanta / P

n T
p
pV = konst n T

V = konst

uvjeti za konstantu
n = 1 mol
T=273.15 K
p = 101325 Pa
V = 22.414 dm3

konst=R = 8314 Pa dm3 mol-1 K-1

17

Primjer 1. Koliki volumen (dm3) kisika treba za spaljivanje 17 dm3 etana i koliko dm3
ugljikovog dioksida nastaje ?
C2H6(g) + 3,5 O2(g) 2 CO2(g) + 3 H2O(g) .
1 mol
1 volumen

3,5 mola
3,5 volumena

2 mola
2 volumena

3 mola
3 volumena

Primjer 2. Koliki se volumen (m3) kisika troi za reakciju s 11,4 kg etanola ? Koliko m3
ugljikovog dioksida i koliko kg vode nastaje tom reakcijom ?
C2H5OH + 3 O2(g) 2 CO2(g) + 3 H2O(l)
Primjer 3. Kolika masa natrijevog klorida (w(NaCl)=0,982) i kolika masa otopine sumporne
kiseline (w(H2SO4)=0,795) su potrebne da se dobije 289 dm3 klorovodika ?
2 NaCl(s) + H2SO4 2 HCl(g) + Na2SO4(s) .
Primjer 4. Sumporovodik uz viak kisika izgara u sumporov dioksid i vodu. Koliki volumeni
sumporovodika i kisika su potrebni za dobivanje 45,8 dm3 sumporovog dioksida ako kisik treba
uzeti u 15,0% - tnom suviku ?
2 H2S(g) + 3 O2(g) 2 SO2(g) + 2 H2O(l)

Primjer 5. Koliki volumen (m3) klora pri temperaturi 315,15 K i tlaku 102 658 Pa treba za
reakciju s 82,4 kg silicijevog dioksida i koliki volumeni (m3) produkata pri temperaturi
332,15 K i tlaku 109 591 Pa nastaju ?
SiO2(s) + 2 C(s) + 2 Cl2(g) SiCl4(g) + 2 CO(g) .
Primjer 6. Kolika masa kalijevog jodida (w(KI)=0,990) treba za dobivanje 24,8 m3
jodovodika pri 311,15 K i 108,418 kPa ako je iskoritenje 98,7% ? Koliki se volumen otopine
fosforne kiseline (w(H3PO4)=0,450 ; (otopine H3PO4)=1,293 g cm3) troi ?
3 KI(s) +H3PO4 3 HI(g) + K3PO4.
Primjer 7.

4 HCl + MnO2(s) Cl2(g) + MnCl2 + 2 H2O(l) .

Koliki se volumen klora pri 25 oC i 102 925 Pa dobije reakcijom 195 cm3 otopine klorovodine
kiseline (w(HCl)=0,340 ;(otopine HCl)=1,169 g cm3) s manganovim dioksidom ako je gubitak
klora 3,7% ?
Primjer 8. Koliki volumen zraka pri 297,15 K i 98 285 Pa je potreban za oksidaciju 36,5 dm3
otopine etanola (w(C2H5OH)=73,5% ; (otopine C2H5OH) =0,864 g cm3) ? Zrak treba upotrijebiti
u 56,5%-tnom suviku. Koliki volumen ugljikovog dioksida pri 302,15 K i 100 658 Pa i kolika
masa vode nastaju ?
C2H5OH + 3 O2(g) 2 CO2(g) + 3 H2O(l) .

18

ZADACI ZA VJEBU (I dio)

1. Koliko je fluorita (w(CaF2)=95,2%) i otopine sumporne kiseline (w(H2SO4)=97,6%) potrebno za
dobivanje 180 kg otopine fluorovodine kiseline (w(HF)=40,0%) ako je gubitak pri proizvodnji
11,3% ? Sumpornu kiselinu treba uzeti u 4,4%-tnom suviku.
CaF2(s) + H2SO4 2 HF(g) + CaSO4(s) .
2. Masa od 97,2 kg natrijevog kromata u reakciji s 54,5 dm3 otopine duine kiseline, masenog
udjela w(HNO3)=0,627 i gustoe 1,380 g cm-3, daje 62,9 kg natrijevog dikromata. Izraunajte
stupanj potpunosti reakcije.
2 Na2CrO4 + 2 HNO3 Na2Cr2O7 + 2 NaNO3 + H2O(l)
3. Reakcijom kalcijevog klorata s kalijevim kloridom nastaje kalijev klorat i kalcijev klorid.
Od 91,1 kg kalcijevog klorata i 73,6 kg kalijevog klorida (w(KCl)=0,966) dobije se 103,4 kg
kalijevog klorata
Izraunajte :
a)stupanj potpunosti reakcije ;
b)gubitak mjerodavnog reaktanta ;
c)gubitak produkta .

Ca(ClO3)2 + 2 KCl 2 KClO3(s) + CaCl2

4. Reakcijom manganovog(IV) oksida i klorovodine kiseline nastaje klor. Reakcijska smjesa

sadri
134 g manganovog(IV) oksida i 746 g klorovodine kiseline (w(HCl)=0,370).
Odredite :
MnO2(s) + 4 HCl Cl2(g) + MnCl2 + 2 H2O
a)mjerodavni reaktant ;
b)suviak drugog reaktanta ;
c)volumen klora koji nastaje pri temperaturi 301,15 K i tlaku 103 591 Pa.
5. Kolika masa soli (w(NaCl)=0,982) je potrebna da se dobije 34,2 m3 klorovodika (308,15 K ;
99 298 Pa) ako je iskoritenje 89,0% ?
Koliki volumen otopine sumporne kiseline (w(H2SO4)=0,812 ; (otopine H2SO4)=1,740 g cm3)
je potreban za reakciju sa soli ako kiselinu treba uzeti u 5,2% - tnom suviku ?
2 NaCl(s) + H2SO4 Na2SO4 + 2 HCl
6. U laboratoriju se vodik dobiva najee u Kippovu aparatu reakcijom cinka i razrijeene
klorovodine ili sumporne kiseline.
Koliki se volumen vodika (295,15 K ; 100 400 Pa) dobije od 56,6 g cinka (w(Zn)=98,3%)
ako je iskoritenje 95,6% ? Koliki je volumen otopine sumporne kiseline (w(H2SO4)=26,0% ;
(otopine H2SO4)=1,187 g cm3) za to potreban ?
Zn(s) + H2SO4 ZnSO4 + H2(g)

19

4. OTOPINE

Otopine su homogene smjese dviju ili vie istih tvari. Te tvari

su u otopini pomijeane u stanju molekulske disperzije.
Tvari koje ine otopinu nazivaju se komponentama.
Komponenta koja se nalazi u otopini u koliini veoj od ostalih
komponenata jest otapalo, a ostale komponente su otopljene
tvari.
Pod otopljenom tvari podrazumijevamo plinovite, tekue i vrste
tvari otopljene u otapalu.
Otopine, odnosno smjese mogu biti plinovite, tekue i vrste.

20

Najee se susreemo s tekuim i to vodenim otopinama, jer

je voda najvie upotrebljavano otapalo.
Sve tvari nisu topljive u vodi, pa nekad treba upotrijebiti neko
drugo otapalo npr. metanol, etanol, benzen, kloroform

Kvantitativno iskazivanje sastava otopina

omjeri

udjeli

koncentracije

molalitet (molalnost)

Kvantitativno izraavanje sastava otopina

udjeli

koncentracije

mnoinski udio
masena
maseni udio
volumna

volumen
otopine

volumni udio
ukupni volumen

mnoinska

molalnost

21

OMJERI
Maseni omjer komponenata B (otopljena tvar) i A( otapalo), jest kvocijent masa tih
komponenata, m(B) i m(A)

(B, A) =

m(B)
; ( zeta )
m( A )

Mnoinski omjer ili brojevni omjer komponenata A i B jest kvocijent mnoina ili broja
jedinki, n(B) i n(A) , odnosno N(B) i N(A) :

r (B, A ) =
jer je

N = Ln

n(B) N (B)
=
n( A ) N ( A )

gdje je L Avogadrova konstanta. L = 6,0221023 mol1 .

Volumni omjer komponenata B i A jest kvocijent volumena tih komponenata u otopini,

V(B) i V(A) :

(B, A) =

V (B)
; ( psi)
V (A)

Zbroj udjela svih komponenata otopine (smjese) jednak je 1,

odnosno 100%.
Kako su udjeli brojane (bezdimenzijske) veliine, to se esto
upotrebljavaju i brojane jedinice, kao:
posto, % = 1/100 = 10-2
promil, = 1/1000 = 10-3
dio na milijun, ppm = 1/106 (ppm - parts per million) = 10-6
dio na milijardu, ppb (parts per billion) = 10-9

22

PRIPRAVLJANJE OTOPINA
Otapanjem tvari u otapalu
Razrjeivanjem, odnosno koncentriranjem
Mijeanjem (istovrsnih) otopina razliitih
(koncentracija)

sastava

Otapanje tvari u otapalu

Za filmski prikaz otapanja tvari u otapalu, kliknite na
navedeni link:
http://www.mhhe.com/physsci/chemistry/animations/
chang_7e_esp/crm3s1_2.swf

23

UDJELI
Primjer 1. Otapanjem 20 cm3 sumporne kiseline u 150 cm3 vode dobije se otopina
volumena 170 cm3. Izraunajte volumni omjer sumporne kiseline prema vodi.
Primjer 2. Otopina sadri 5 g klorovodine kiseline i 5 g vode. Koliki je brojevni omjer
molekula klorovodine kiseline prema vodi ?
Primjer 3. Masa od 16,0 g natrijevog klorida otopi se u 150,0 g vode. Izraunajte
maseni udio natrijevog klorida i maseni udio vode.
Primjer 4. Izraunajte masene udjele kalcijevog klorida i vode u otopini koja je
dobivena otapanjem 28,3 g kalcijevog klorida heksahidrata u 39,4 g vode.
Primjer 5. Maseni udio kalijevog bromida u otopini iznosi 23,2%. Izraunajte kolika se
masa te otopine moe prirediti otapanjem 34,6 g kalijevog bromida u vodi.

Primjer 6. Treba pripremiti 3,25 dm3 otopine s masenim udjelom natrijevog hidroksida
od 38,2%. Kolike mase natrijevog hidroksida i vode su potrebne ?
Gustoa nastale otopine je =1,410 g cm3.

Primjer 7. Treba izraunati mnoinske udjele SrCl2 i H2O u otopini koja je nastala
otapanjem 5,60 kg stroncijevog klorida heksahidrata u 7,56 kg vode.

Primjer 8. Mnoinski udio natrijevog karbonata u otopini je 3,0102. Kolika je masa

natrijevog karbonata otopljena u 500 g vode ?
Primjer 9. Maseni udio kisika u zraku je 23%. Gustoa zraka pri STP je 1,293 g dm3.
Koliki je volumni udio kisika u zraku ?

24

KONCENTRACIJE
Primjer 1. Otopina je dobivena otapanjem 40,5 g natrijevog karbonata dekahidrata u
109,5 g vode. Gustoa otopine iznosi 1,103 g cm3. Treba odrediti mnoinsku
koncentraciju natrijevog karbonata u otopini.
Primjer 2. Otopina je dobivena mijeanjem 500 cm3 vode, 360 cm3 etanola i 160 cm3
metanola.Treba odrediti volumne koncentracije komponenata.
Primjer 3. Koliki je molalitet H2SO4 u otopini sumporne kiseline ako je maseni udio
w(H2SO4) = 0,40 ?
Primjer 4. Otopina ima masu od 68,4 g i sadri 16,1 g barijevog klorida dihidrata.
Treba izraunati molalitet barijevog klorida u otopini.
Primjer 5. Otopina kalijevog hidroksida ima mnoinsku koncentraciju
c(KOH)=2,38 mol dm3. Gustoa otopine =1,111 g cm3.
Treba izraunati :
a)maseni udio kalijevog hidroksida;
b)mnoinski udio kalijevog hidroksida;
c)molalitet kalijevog hidroksida.

KONCENTRACIJE
Primjer 6. Poznata je masena koncentracija otopine natrijevog karbonata,
(Na2CO3)=98 g dm3 i gustoa otopine =1,092 g cm3.
Treba odrediti :
a) maseni udio natrijevog karbonata;
b) mnoinsku koncentraciju natrijevog karbonata;
c) molalitet natrijevog karbonata.
Primjer 7. Maseni udio natrijevog hidroksida u otopini je 10400 ppm. Koliki je
molalitet natrijevog hidroksida ?

25

4.1 Razrjeivanje i
koncentriranje otopina

Razrjeivanje i koncentriranje otopina

Razrjeivanjem otopine smanjuje se koncentracija
otopljene tvari, a koncentriranjem otopine poveava se
koncentracija otopljene tvari.
U oba sluaja dolazi do promjene volumena i mase
otopine, te volumena i mase otopljene tvari.
Masa, odnosno mnoina otopljene tvari ostaje
nepromijenjena.

26

Masene koncentracije otopljene tvari prije (1) i nakon

razrijeivanja ili koncentriranja (2) odreene su izrazima:

1 =

m1
V1

2 =

m2
V2

m1 = m2
1 V1 = 2 V2

Za mnoinske koncentracije otopljene tvari prije (1) i nakon

razrijeivanja ili koncentriranja (2) vrijedi:

c1 =

n1
V1

c2 =

n2
V2

n1 = n2
c1 V1 = c2 V2

27

Za masene udjele vrijedi:

w1 =

m1
m1 (otopine)

w2 =

m2
m2 (otopine)

m1 = m2
m1 (otopine) w1 = m2 (otopine) w2

Razrjeivanje otopina

28

Mijeanje (istovrsnih) otopina

Mijeanjem istovrsnih otopina razliitih koncentracija
dobiva se otopina u kojoj je mnoina, tj. masa otopljene
tvari jednaka zbroju mnoina (masa) otopljene tvari u
pojedinim otopinama.

n1 + n2 = n3

m1 + m2 = m3

Mijeanje (istovrsnih) otopina razliitih koncentracija

29

RAZRJEIVANJE OTOPINA
Primjer 1. Ishodna otopina duine kiseline ima masenu koncentraciju
(HNO3)=354 g dm3. Na koliki volumen treba razrijediti 250 cm3 te otopine da bi
pripravili otopinu masene koncentracije (HNO3)=150 g dm3 ?
Primjer 2. Na raspolaganju je otopina mnoinske koncentracije c1=0,3 mol dm3.
Koliki volumen te otopine je potreban za pripravu 750 cm3 otopine mnoinske
koncentracije c2=0,03 mol dm3 ?
Primjer 3. Koliki volumen otopine klorovodine kiseline masenog udjela w(HCl)=37%
i gustoe (otopine)=1,19 g cm3 treba odmjeriti za pripravu 250 cm3 otopine
koncentracije (HCl)=132 g dm3 ?
Primjer 4. Ako se 3,65 m3 otopine fosforne kiseline (w(H3PO4)=85% ; (otopine) = 1,71
g cm3) razrijedi s 830 kg vode, koliki je maseni udio H3PO4 u nastaloj otopini ?
Primjer 5. Kolika masa otopine, masenog udjela otopljene tvari w=0,324 nastaje
uklanjanjem otapala iz 58,0 kg otopine, w=0,243 ? Koliku masu otapala treba ukloniti ?
Primjer 6. Masa od 1250 g otopine neke luine, uklanjanjem otapala, svedena je na masu
od 991 g. Maseni udio otopljene tvari u tako dobivenoj luini jest 0,540.
Koliki je maseni udio otopljene tvari u ishodnoj otopini ?

Primjer 7. Ishodna otopina metanola masenog je udjela w(CH3OH)=99,5% i gustoe

(otopine)=0,79 g cm3. Koliki volumen te otopine treba odmjeriti za pripravu 2000 cm3
otopine koncentracije (CH3OH)=180 g dm3 ?
Primjer 8. Koliki volumen otopine perklorne kiseline masenog udjela w(HClO4)=0,60 i
gustoe (otopine)=1,53 g cm3 je potreban da bi se pripravilo 320 g otopine masenog
udjela w(HClO4)=0,20 ?
Primjer 9. Uparavanjem 4,3 dm3 vodene otopine neke soli uklonjeno je 1,2 dm3 vode.
Na taj nain dobivena je otopina koncentracije c2=0,57 mol dm3. Izraunajte
koncentraciju ishodne otopine, c1 .

30

MIJEANJE ISTOVRSNIH OTOPINA

Primjer 1. Na raspolaganju su otopine etanola mnoinske koncentracije
c1(C2H5OH)=0,375 mol dm3 i c2(C2H5OH)=1,0 mol dm3. U kojem omjeru volumena
(V2/V1) treba pomijeati te dvije otopine da se dobije otopina mnoinske koncentracije
c3(C2H5OH)=0,75 mol dm3 ?
Primjer 2. Treba pripraviti 2000 cm3 otopine sumporne kiseline, masene koncentracije
(H2SO4)=195,8 g dm3 , iz dviju otopina s masenim koncentracijama
(H2SO4)=371,0 g dm3 i (H2SO4)=83,0 g dm3.
Koliki volumeni tih otopina su potrebni za pripravu ?
Primjer 3. Izraunajte maseni udio HNO3 u otopini duine kiseline koja je nastala
mijeanjem 12,2 dm3 otopine (w(HNO3)=0,120 ; (otopine)=1,066 g cm3), 25,5 dm3
otopine (w(HNO3)=0,300;(otopine)=1,180g cm3) i 22,3 dm3 otopine (w(HNO3)=0,780 ;
(otopine)=1,445 g cm3).
Primjer 4. Koliki volumen (dm3) otopine duine kiseline, w(HNO3)=0,300 i
(otopine)=1,180 g cm3, treba pomijeati s 27,0 dm3 otopine duine kiseline,
w(HNO3)=0,800 i (otopine)=1,452 g cm3, da se dobije otopina masenog udjela
w(HNO3)=0,475 ? Kolika masa te otopine nastaje ?

Literatura
Obvezna literatura
B. Peri, HDKI/Kemija u industriji, Zagreb, 2006.
Preporuena literatura
M. Skirica: Stehiometrija, kolska knjiga, Zagreb, 1990.
I. Lovreek: Kemijsko raunanje, Liber, Zagreb, 1978.

31