Rijeka Rakitnica (Pritoka Prae)

Objavio/la Rogatica - BiH u 06:09

Reakcije:

Autor: Mirsad Durmievi

Rakitnica je lijeva pritoka rijeke Prae i zauzima dio sredinjeg slivnog

podruja ove rijeke. Izvire izmeu brda Prisoj i Jasika (Stupni do),
nedaleko od sela enkovia na istonom obodu Glasinakog polja.

Izvorite Rakitnice se nalazi u jednom proirenom amfiteatru u kojem, iz

umrtvljenog sipara, izvire vei broj malih vrela koja sva zajedno ne daju ni
100 l/sec. vode. Rijeka svoj tok zavrava uem u rijeku Prau u
Sastavcima, istono od sela Mesia (zaseok Izgumanje). Duina toka je 23
km. Izvor rijeke je na visini 760 metara, a ue ima nadmorsku visinu 460
metara.Visinska razlika je oko 300 metara, to znai da je pad vrlo veliki.
Rijeka i selo Rakitnica su dobili ime vjerovatno po vrbi rakiti kojom je tok
obrastao gotovo cijelom duinom.

Jedan km nizvodno od izvora, kod sela Rakitnica, prima svoju prvu lijevu
pritoku Bereg, koja se u svom gornjem toku zove Suica. Na uu Berega
u Rakitnicu obrazovao se travertitni prag i vodopad visine 10 do 12
metara.

Izvor Bereg

Izmeu brda Veliki Kom i Mali Kom prima potok Graanicu. U Rogatici
prima Graanicu, takoe potok, koji se u srednjem i gornjem toku zove
Sutjeska. Nizvodno od Rogatice prima Zaganoviki potok, te jo neke
povremene tokove. S desne strane Rakitnica prima Guevski potok
(Radavu), kod sela ena Krena, u Rogatici potok Toplik i Tucin potok kod
sela Kujundijevia.

Vodopad na uu Berega u Rakitnicu

Od dananjeg izvora Rakitnica je usjekla svoje korito u dnu stare fosilne

doline i iri se obrazujui aluvijalnu ravan koja posle 1 km prelazi u
rakitniko proirenje, irine od 100 do 300 metara. Samo proirenje je
tektonskog porijekla.

Od ua Berega u Rakitnicu, dolina se suava u jednolino klisurasto

udubljenje sve do ulaska u rogatiku kotlinu kod sela Podgaj, te u tom
dijelu obrazuje proirenje, koje djeluje kao zasebna kotlina, mada je u
stvari samo dio rogatike kotline. Iz podgajskog proirenja skree prema
istoku gdje je izmeu Velikog Koma i Malog Koma usjekla sutjesku koja
je kod sela Zakomo skoro kanjonastog karaktera.

Rakitnica- Guvnine(kod Perovia mlina)

"Ujia mlin" na rijeci Rakitnici (izmedju brda Komia i Kotice)

Stari Mlini ispod Koma na Rakitnici

Strane klisure i kanjona su strme, visoke 220 metara, sa mnogo sipara i

nekoliko manjih peina. U ovom dijelu rijeka ima veliki pad i ima

klisurasti izgled sve do sela Podpljeevica, sjeverno od Rogatice. Od sela

Lukavac do Rogatice, Rakitnica presjeca kotlinu popreno, pritom
meandrira i pravi nekoliko ada u Kolovratu.

Dio toka rijeke kroz Rogaticu je ureen i reguliran, a u centru grada, na

Rakitnici je kupalite Zakula, gdje se rijeka ravala na dva dijela. Jedan
krak (lijevi) je iao za kupalite, a drugi (desni) za vodenicu. Izgradnjom
kupalita oieno je i proireno korito, napravljena betonska brana sa
daskama za zatvaranje. U ljetnom periodu u jutro bi se brana zatvarala, a
navee bi se voda iz brane isputala. Izgraena je kafana i desetak kabina
za presvlaenje. Dubina vode je bila od 50 cm do tri metra. Tu se nalazio
prostor za sunanje i sjedenje. Na vodi je bilo vie amaca u raznim
bojama i raznim imenima (gusar, lasta, galeb i dr.).Nije vrena naplata,

osim za koritenje kabine. Na kupatilu, pored usluge kafane, prodavali su

se pereci, slatkii i dr. Bile su postavljene i trambuline za skokove u vodu.

Donja uprija na Rakitnici

Kod sela Zaganovia, juno od Rogatice, dolina se jako suava. Rijeka

ulazi u kanjon duine 1 km koji se zavrava kod Tucina potoka. Strane
doline u ovom suenju su visoke oko 150 metara, a na stranama su javljaju
krki izvori i peine. Suenje kojim se dalje probija rijeka je klisurasto. Po
izlasku iz ove klisure dolina prelazi u kukaviko proirenje kotlinskog
karaktera.

Vakufski mlin na drugom mostu od Rogatice prema Kukavicama.

Kukaviko proirenje je izgraeno od sedimentnih tercijarnih naslaga u

kojim se nalazi i slojevi mrkog uglja razliite monosti. Iz tog proirenja
rijeka se ponovo probija kroz krenjake i dolomite kod sela Tuine, pri
emu obrazuje kratak kanjonski prolaz ije vertikalne strane iznose 300
metara. Lijevo, na strmin stranama, ima nekoliko manjih peina. Zatim se
strane rijeke ponovo razmiu i ire sve do ua u Prau.

Ue Rakitnice u Prau - Sastavci

U gornjem toku Rakitnica ima dinarski smjer (sjeverozapad jugoistok), a

u srednjem i donjem toku njen opi smjer je sjever jug. Skretanje je
posljedica rasjedanja i sputanja zemljita, a i kasnijeg usjecanja jezerskih
otoka iz oligomiocena
Vei dio sliva rijeke Rakitnice, posebno onaj koji gravitira rogatikom
kotlinskom erozionom proirenju grade oligomiocenske molasne facije,
koje ine klastiti i krenjaci. Na povrini ovih naslaga istaloene su mlade
kvartarne naslage sadrane u aluvijima i rijenim terasama. Mlae
neogene molasne i kvartarne naslage u dolini Rakitnice i njenih pritoka
imaju ulogu hidrogeolokih izolatora. Na osnovu hidrogeolokih odlika
sliva, moe se rei da preko 90% njegove povrine se nalazi u hidrolokim
izolatorima, pa je doticanje uglavnom povrinsko. Ovakva hidrogeoloka
pozicija ukazuje na postojanost orografskih razvoa, osim u nekim
segmentima Glasinca i djelimino Devetaka hidroloki su neodreena.
Razlog tome je karbonarna podloga, koja vri podzemnu bifurkaciju, pa su
orografska razvoa samo pretpostavljena i preneena su u unutranjost.
Sliv Rakitnice predstavlja orografski kontinuirano nagnute morfostrukture
Romanije sa Glasincem prema jugoistoku, Devetaka, prema jugu i
Sjemea prema jugozapadu. Ove morfostrukturene padine su horizontalno
ralanjene rijenim dolinama Rakitnice i njenih pritoka. Na horizontalno

ralanjenje uticali su rasjedi, kojim je odreena glavna dolina i njene

znaajnije pritoke Bereg i Sutjeska (Graanica). Dolina Rakitnice sa
pritokama je rasjednog oblika pa se na osnovu ovoga, moe suditi da je
rasjedno predisponirana i da je naknadnim erozionim procesima dovedena
u dananji izgled.
Ona predstavlja evolucionu sukcesiju spajanja jezerskih kotlina,
fluvijalnim usijecanjima klisura i kanjona izmeu njih, u jedinstvenu
rijenu dolinu. Time se dolina Rakitnice odlikuje polifaznim nastankom.
Najznaajnija kotlinska proirenja su; rogatiko kotlinsko proirenje na
rijeci Rakitnici, a na pritoci Sutjesci atorovako i osovsko kotlinsko
proirenje. Kako se Rogatika kotlina, nalaze u neogenim, odnosno
miocenskim naslagama, to upuuje na zakljuak da je ona imala jezersku
fazu. Tokom miocena, u pred fluvijalnoj fazi razvoja doline Rakitnice, u
ovoj kotlini vjerovatno je egzistiralo miocensko jezero. Najznaajnije
kanjonasto suenje Rakitnice je ono izmeu Rogatice i ua u Prau.
Dolina Rakitnice, u nekim segmentima imaju odlike epigenetskih dolina,
a u donjem toku prema uu u Prau ima odlike krke sufozione doline
preobraene iz ponorskog peinskog u povrinski krki tok.
Podruje sliva Rakitnice pripada umjereno toploj i vlanoj klimi (Cfb),
dok vie nadmorske visine prema orografskim razvoima prelaze u vlane
borealne klime sa svjeim ljetima (Dfc). S obzirom da vode Rakitnice
dreniraju iz planinskog sliva, to je logino da je on u fitogeografskom
pogledu pripada planinskoj fluoristikoj oblasti. Od najniih nadmorskih
visina planinskim vijencima na orografskim razvoima smjenjuju se
vegetacijski pojasevi, uslovljeni zakonomjernim opadanjem temperature
sa porastom nadmorske visine.
Na osnovu godinjih vrijednosti proticaja, uoava se da period visokih
voda traje od februara do maja, to je posljedica snijene retenzije i
poveane koliine padavina u tom razdoblju. Niske vode su u periodu od
juna do decembra. Maksimalni proticaji se javljaju u martu i aprilu, dok se
minimalni proticaji na Rakitnici javljaju u augustu i septembru.
Tabela 1. Srednja vrijednost proticaja rijeke Rakitnice od 1982.-1990. godine (m/s)
(Izvor podataka FHMZ Sarajevo)