Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 6

HARMONICI U VISOKONAPONSKOJ MREI

Denisa Galzina
HEP Operator prijenosnog sustava
denisa.galzina@hep.hr
Kljune rijei: harmonici, nelinearni tereti

Saetak
U radu je opisana problematika pojave
naponskih i strujnih harmonika u
visokonaponskoj mrei, njihovi izroci te
problemi koje oni izazivaju. Ukratko je
opisano i trenutno stanje u prijenosnoj
mrei.

1. Osnovno o harmonicima
Idealno gledano, valni oblici struje i
napona su savrene sinusoide. Meutim,
radi poveane popularnosti elektronikih i
ostalih nelinearnih tereta, ovi valni oblici
esto postaju izoblieni. Odstupanje od
savrenog sinusnog vala moe se
predstaviti harmonicima sinusoidalnim
komponentama ija je frekvencija cijeli
viekratnik osnovne frekvencije. Dakle,
isti naponski i strujni sinusni val nema
izoblienja, dok nesinusoidalni val ima
izoblienja i harmonike. Da bi se odredila
razina izoblienja koristi se izraz ukupno
harmoniko izoblienje (THD - total
harmonic distortion). Izraz oznaava
izoblienje kao postotak osnovnog vala
(istog sinusa) struje i napona.

Slika 1: Izoblien valni oblik koji se sastoji


od osnovnog i treeg harmonika. THD
otprilike iznosi 30%

Strujni harmonici su problem jer uzrokuju


poveanje gubitaka u komponentama
EES-a. Transformatori su posebno
osjetljivi na ovaj problem te im prijenosna
mo moe pasti na 50 % kad napajaju
terete s izuzetno jakih valnim izoblienjem
struje (THD iznad 100%). ANSI/IEEE
C57.110-1986 tvrdi da se transformatoru
koji ima nesinusoidalni teret s vie od 5%
strujnog THD mora smanjiti snaga, no ako
se radi o strujnom THD-om ispod 15%
smanjenje snage transformatora bit e
zanemarivo. Ako THD pree 15%, snaga
transformatora
mora
se
procijeniti
koritenjem IEEE preporuka. Treba
pojasniti da se IEEE preporuke ne
primjenjuju za transformatore koji su
posebno projektirani za nesinusoidalne
terete.
Tereti s jako izoblienim valnim oblikom
struje takoer imaju slabi faktor snage;
zbog ovog koriste vie kapaciteta EES-a i
mogu biti izvor preoptereenja. Naponski
upravljani elektromotorni pogoni esto
imaju ukupni faktor snage 0,65 zbog jakog
strujnog izoblienja. Faktor snage moe se
poveati na 0,85 koritenjem prigunica.
Prigunica ograniava poveanje i vrnu
vrijednost struje, dramatino smanjujui
strujni THD.
Osim toga, strujni harmonici mogu izobliiti
naponski val i izazvati naponske
harmonike. Naponska izoblienja utjeu
ne samo na osjetljive elektronike terete
nego
i
na
elektrine
motore
i
kondenzatorske baterije. Kod elektrikih
motora negativni harmonici (5, 11, 17),
nazvani tako jer je njihova sekvenca
suprotna od osnovne (RSTRTS),
stvarajui rotirajue magnetsko polje. Ovo
polje rotira obrnuto od magnetskog polja
osnovne frekvencije i moe izazvati ne
samo zagrijavanje nego i mehanike
oscilacije u sustavu motor-teret.

Slika 2: Uravnoteeni 3-fazni sustav s


petim harmonikom. Primijetiti inverznu
sekvencu petog harmonika
Kod kondenzatorskih baterija problem je
to im reaktancija pada s poveanjem
frekvencije. Time baterija postaje filter za
vie harmonike struja iz sustava ili
oblinjeg troila. Efekt poveanja struje,
poveanog zagrijavanja i dielektrinog
naprezanja moe dovesti do unitenja
kondenzatorske baterije.
2. Harmonici jednofaznih tereta u
odnosu na harmonike trofaznih tereta
Jednofazni nelinearni tereti, kao npr.
raunala, generiraju neparne harmonike
(3,5,7,9, itd.). Za jednofazne sustave,
problematini su 3 harmonik i njegovi
neparni viekratnici (9,15, itd.). Ti se
harmonici nazivaju tripleni (utrostruitelji)
jer su ti harmonici R i S i T faze
meusobno u fazi. Tako se zbrajaju,
umjesto da se ponitavaju, na neutralnom
vodiu 3-faznog 4-vodnog sustava. Ovo
moe
dovesti
do
preoptereenja
neutralnog vodia ako nije projektiran za
takvu vrstu tereta.
Dodatno, takvi harmonici uzrokuju kruee
struje na trokutnom namotu transformatora
konfiguracije
trokut-zvijezda.
Kada
harmonici preko neutralnog vodia 3faznog 4-vodnog sustava dou do
transformatora reflektiraju se na primarni
namot (trokut) gdje krue. Rezultat toga je
zagrijavanje transformatora slino onom
kod nesimetrine 3-fazne struje.

Jedna od znaajki strujnih harmonika je i


visoki vrni faktor.
Vrni faktor bilo kojeg valnog oblika je
omjer vrne i efektivne vrijednosti. Kod
savrenog sinusnog vala ta je vrijednost
1,414. Vrijednost razliita od 1,414
pokazuje izoblienje valnog oblika. Tipino
izoblieni strujni valni oblici imaju vrne
faktore vee od 1,414 (slika 3), a izoblieni
naponski oblici faktore manje od 1,414.
Izoblieni naponski valni oblici s vrnim
faktorom manjim od 1,414 nazivamo
ravnog vrha. Pravokutni valni oblik ima
vrni faktor 1,0.

Slika 3. Tipian valni oblik struje za


jednofazni nelinearni teret s elektronskim
napajanjem. Ovu vrstu valnog oblika
karakterizira vrlo visok vrni faktor, obino
izmeu 2,2 i 3,0.
3. Uzroci pojave harmonika
Harmonici se pojavljuju kod bilo koje
opreme ija struja ne prati vjerno sinusni
oblik napona. Veina elektronike opreme
koristi istosmjerno napajanje, tako da
koristi AC/DC ispravlja. Ako nema
poseban dodatni aktivni sklop, ispravlja
vue struju u seriji kratkih impulsa.
Slika 4 pokazuje osnovni krug tipinog
izmjeninog promjenjivog elektromotornog
pogona. Ulazni napon je ispravljen
diodnim mostom, a rezultirajui istosmjerni
napon je izglaen kondenzatorom i
zavojnicom (za snage iznad 2,2 kW).
Nakon toga prolazi kroz invertor sa
pulsnom modulacijom da bi stvorio sinusni
izlazni napon, promjenjivog iznosa i
frekvencije. Harmonici se ne pojavljuju od
invertora ni od kontrolera, nego od
ulaznog ispravljaa.

Slika
4.
Osnovna
konfiguracija
izmjeninog promjenjivog elektromotornog
pogona.
Ulaz moe biti jednofazni ili trofazni. Radi
pojednostavljenja prvo je objanjena
situacija s jednofaznim ulazom.
Struja ispravljaa tee u pulsevima koji se
poklapaju s vrhovima napona (slika 5).

Slika 5: Tipian valni oblik struje za 1,5 kW


jednofazni elektromotorni pogon

Slika 6: Odgovarajui frekvencijski spektar


za sliku 2 (primijetiti da su sve vrijednosti
spektra vrne vrijednosti, tj. 2 puta vei
od efektivne vrijednosti)

Slika 6 pokazuje Fourierovu analizu


(viekratnike osnovne frekvencije 50 Hz)
valnog oblika sa slike 5. Budui da je valni
oblik simetrian u pozitivnom i negativnom
poluvalu (osim sitnih nesavrenosti),
pojavljuje se niska razina parnih
harmonika. Razina neparnih harmonika je
visoka, ali se smanjuje kako red
harmonika raste. Do 25.-og harmonika
razina je zanemariva. Frekvencija tog
harmonika je 1250 Hz, to je izmeu
audiofrekvencije i radiofrekvencije (koja
naelno poinje na 150 kHz). Ovo je bitno
jer pokazuje da harmonici napajanja imaju
niskofrenventni utjecaj i jako se razlikuju
od radiofrekventnih EMC utjecaja. Oni nisu
osjetljivi na filtere elektrinih krugova i bilo
kakve mjere potrebne u energetskih
postrojenjima kao kondenzatorske baterije
za faktor snage i transformatori za fazni
pomak. Ovo se ne treba mijeati s raznom
tehnikom
za
kontrolu
elektrine
interferencije od prekidaa, iskrenja
elektrinih kontakata i sl.
Trofazni elektromotorni pogoni izazivaju
manje struja harmonika za zadanu snagu
od jednofaznih. Slika 7 pokazuje valni
oblik struje za elektromotorni pogon snage
1,5 kW. Iznos struje je manji, i postoje
dvije vrne vrijednosti u svakoj poluperiodi,
vrijednosti oko 20 % manje od struje iz
jednofazne konfiguracije.

Slika 7: Tipian valni oblik struje za 1,5 kW


trofazni elektromotorni pogon

Iako valni oblik izgleda alarmantno, veina


modernih elektronikih ureaja e raditi
bez
problema.
Meutim,
veliina
harmonika moe izazvati jako naprezanje
komponenata, posebno kondenzatora,
spojenih direktno na napajanje.

Slika 8: Odgovarajui spektar za sliku 7


Slika 8 pokazuje odgovarajui spektar. U
usporedbi s jednofaznim sluajem razine
harmonika su nie. te nema triplena
(viekratnika 3. harmonika)
Svi gornji primjeri su se odnosili na
izmjenine pogone sa kapacitivnim
ispravljaima. Istosmjerni pogoni imaju
sitne razlike ali je princip jednak. Razine
njihovih harmonika su openito neto nie
od izmjeninog..

4. Utjecaj harmonika
Neki od utjecaja su ve gore opisani.
Slika 9 pokazuje valni oblik napona kod
distributivnog transformatora optereenog
s 50% nazivne snage preko jednofaznog
ispravljaa. Na njemu se vidi prepoznatljivi
efekt ispeglanogvrha.

Diodni
most
ulaznog
kruga
kod
jednofaznog izmjeninog pogona jednak je
veini koji se koriste kod elektronike
opreme, kao raunala i kuni ureaji. Svi
oni izazivaju sline harmonike. Njihovo
djelovanje je kumulativno ako su svi
spojeni na isti izvor napajanja. To znai da
ako se eli procijeniti ukupna struja
harmonika u mrei jednofaznog sklopa,
harmonici se trebaju direktno zbrojiti.
Oprema s upravljanjem faze (priguivai
rasvjete ili regulirani punjai baterija)
uzrokuju fazno pomaknute harmonike.
Kad se radi o mjetvitom jednofaznom i
trofaznom teretu, neki bitni harmonici, kao
npr. 5 i 7 su pomaknuti 180 i ponitavaju
se. Ponekad ovakva informacija moe biti
vrlo bitna, ak i ako nema sigurnosti da e
takva oprema biti istodobrno koritena
npr. kod uredskih prostora koji su blizu
svog ogranienja za 5 i 7 harmonik zbog
velikog broja jednofaznih raunalnih
tereta, ugradnja trofaznog promjenjivog
elektromotornog pogona nee pogorati
razinu 5 i 7 harmonika nego ih ak moe i
sniziti.
5. Mjerenje energije harmonika
U zadnje vrijeme se industrija elektrinih
brojila polako prilagoava elektronikim
rjeenjima te se zamjenjuje stara
elektromehanika tehnologija. Prednosti
elektronikog rjeenja su mnogobrojna.
Kao prvo, vode industriju u digitalno doba i
omoguavaju implementiranje dodatnih
mogunosti, kao to su automatsko
oitavanje brojila, vietarifni obraun,
promatranje maksimalne snage ili kvalitete
elektirne energije.

Slika 9: Valni oblik napona napajanja s


jednofaznim teretom 50% nazivne snage

Elektronina brojila takoer omoguavaju


tonije
mjerenje
radne
energije
ukljuivanjem harmonika.
Elektromehanika brojila mjere energiju do
petog
harmonika,
dok
elektronika

rjeenja mogu dati tonu procjenu do 63.


harmonika.

bitan faktor u odreivanju


elektrine energije.

Radna snaga harmonika je radna snaga


generirana viim harmonicima osnovne
frekvencije 50 Hz. Ako postoje harmonici i
struje i napona, tada je snaga harmonika

Najvee probleme stvaraju nelinearni tereti


dinamikog karaktera, kao npr. eljeznica,
eljezara i sl.

prosjena radna snaga =

V I
n =1

n n

cos n

gdje je

P1 = V1 I 1 cos 1
radna snaga osnovnog harmonika

Pn = Vn I n cos n
n=2

kvalitete

ak se i tarifnim sustavom definira


prekomjerno preuzeta jalova energija, i
ona se naplauje. Dozvoljena vrijednost
jalove energije odgovara 33% radne
energije.
Sljedee slike pokazuju valne oblike
snimljene na vodnim poljima u TS Mraclin.
Slika 10 pokazuje valni oblik umnoka
struje i napona na polju Trafo 3.
Optereenje je relativno jednoliko, te nema
jakih izoblienja.

radna snaga harmonika


Nelinearni tereti, kao televizori, tedne
arulje, osobna raunala, toplinske pumpe
i klima-ureaji su izvori struja viih
harmonika
u
niskonaponskim
instalacijama. Ispitni uvjeti za statika
brojila precizno odreuju struju koju vue
nelinearni
teret.
Pojava
naponskih
harmonika
se
ne
spominje,
pretpostavljajui da ih ni nema.
Meutim, prirodna pojava kod nelinearnog
tereta je izoblienje napona, koje dovodi
pojave viih harmonika. Npr. kod snage
harmonika od 9,3 % od ukupne snage,
pojavljuju se signali do 50-og harmonika.
Ti brojevi pokazuju da je sposobnost
mjerenja radne snage harmonika bitna kao
i tradicionalna klasa tonosti elektrinog
brojila. Definiranje i proizvodnja opreme
koja je u stanju simulirati ove uvjete je
zahtjevna, ali osnovne karakteristike
elektronikog brojila su najee dovoljne
za odreivanje da li rjeenje moe mjeriti
snagu harmonika i do koje mjere. Ovi
kriteriji se trebaju koristiti kao standard
kakvoe kod odabira elektrinog brojla, uz
razred tonosti elektrinog brojila.
6. Stanje u prijenosnoj mrei
Iako u prijenosnoj mrei razine harmonika
nisu tako visoke, i ne rade toliko problema
kao na distributivnoj mrei, svejedno su

Slika 10. Valni oblik umnoka struje i


napona na polju Trafo 3
Slika 11 pokazuje valni oblik struje na
vodu DV Ludina, kojim se napaja
elektrovuna postaja u Ludini. Tu se ve
vide jaa izoblienja.

Iz navedenog se vidi da se u prijenosnoj


mrei mora napraviti temeljita analiza
harmonika, radi poveanja efikasnosti
sustava te podizanja razine kvalitete
elektrine energije.
8. Literatura

Slika 11. Valni oblik struje na polju DV


Ludina
Na zadnjoj slici (slika 12) je pokazan valni
oblik umnoka struje i napona na polju H
B, koje direktno napaja prugu. Tu se vide i
najvea izoblienja.

Slika 12. Valni oblik umnoka struje i


napona na polju H B
7. Zakljuak
Otvaranjem trita, elektrina energija
postaje roba kao i svaki drugi proizvod te
mora udovoljavati zadanim kriterijima
kvalitete.
Meutim, to se dogaa kad su potroai
elektrine energije ujedno i ti koji unose
smetnje u elektrinu mreu? U prijenosnoj
mrei se radi o elektrolunim peima,
vjetroelektranama, i eljeznici, dok su u
distribucijskoj mrei najvei problem
ureaji koji se temelje na energetskoj
elektronici.

[1]
IEC 61000-3-6:1996: Assessment
of Emission Limits for Distorting Loads in
MV and HV Power Systems, technical
report type 3
[2]
IEC 61000-4-7:2002: General
guide on harmonics and interharmonics
measurements and instrumentation dor
power supply systems and equipment
connected thereto
[3]
IEC
61000-4-30:2003:
Power
quality measurements methods
[4]
ANSI/IEEE
519:1992:
IEEE
Recommended
Practices
and
Requirements for Harmonic Control in
Electrical Power Systems
[5]
ENA Engineering Recommendation
G5/4: Planning Levels for Harmonic
Voltage Distortion and the Connection of
Non-linear Equipement to Transmission
Systems and Distribution Networks in the
United Kingdom; Electricity Association
January 2001.
www.gambica.org.uk/pdfs/G54_1_guide_5
th_ed.pdf
[6]
Pacific Gas and Electric Company:
Power Harmonics.
www.pge.com/includes/docs/pdfs/mybusin
ess/customerservice/energystatus/powerq
uality/harmonics.pdf
[7]
Milivoj
Mandi:
Analiza
elektromagnetske
kompatibilnosti
u
elektrovunom sustavu, Kvalifikacijski
ispit, FER Zagreb, travanj, 2008.
[8]
Etienne
Moulin:
Measuring
harmonic energy with a solid-state energy
meter, Metering International, Issue 3,
2003

You might also like