KATEDRA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE I MOSTOVE

STRUNI STUDIJ GRAEVINARSTVA

BETONSKE KONSTRUKCIJE I
(god. 2007/2008.)

Predmetni nastavnik:
V.pred. mr.sc. Vladica Herak-Marovi, dipl.ing.gra.

Nastavne jedinice kolegija:

(1)

Fizikalno mehanika svojstva betona i elika za armiranje; deformacije betona;

(2)

Uvjeti zajednikog rada betona i armature; prionljivost, sidrenje, nastavljanje,

oblikovanje, zatitni slojevi; razmaci ipki; odredbe propisa;

(3)

Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema GSN;

(4)

Dimenzioniranje presjeka na savijanje (pravokutni presjeci, T-presjeci,

jednostruki i dvostruko armirani presjeci);

(5)

Dimenzioniranje presjeka na centrini i ekscentrini tlak i vlak;

(6)

Dimenzioniranje na poprene sile; dimenzioniranje na torziju; proboj;

(7)

Lokalni tlani naponi;

(8)

Vitki elementi naprezani centrinom i ekscentrinom tlanom silom; stupovi;

(9)

Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema GSU (naprezanja,

pukotine, progibi);

(10)

Konstruiranje armature u razliitim elementima konstrukcija; neki detalji; odredbe

propisa.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Fizikalno mehanika svojstva betona

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

OPENITO
Beton je graevni proizvod izraen mijeanjem:
- agregata
70-80 % volumena betona
- cementa (veziva)
10-15% volumena betona
- vode
10-15% volumena betona
- dodataka (aditiva)
TPBK Tehniki propis za betonske konstrukcije
(N.N.br. 101/05, 85/06):
Propisuje tehnika svojstva i druge zahtjeve za beton koji se
ugrauje u betonsku konstrukciju, te nain potvrivanja
sukladnosti betona.
Propis se odnosi na obini, lagani i teki beton.
Propis se ne odnosi na poraste betone, betone otvorene strukture
(beton od istozrnatog agregata), betone gustoe manje od 800
kg/m3 i betone otporne na poar.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

PODJELA BETONA
Prema mjestu proizvodnje beton se dijeli na:
- beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara)
- beton proizveden u betonari na gradilitu za potrebe tog gradilita
- beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske
elemente.
Prema zahtjevima iz specifikacije (tehniki uvjeti) beton se proizvodi
kao:
- projektirani beton (zadanih svojstava) odgovoran je proizvoa
- beton zadanog sastava - odgovoran uvjetovatelj
- beton normiranog zadanog sastava - odgovorno je normizacijsko tijelo.
Porodica betona - skup sastava betona kojima je utvrena i
dokumentirana veza izmeu bitnih svojstava.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Betoni za konstrukcije su u pravilu projektirani betoni. Uvjetovatelj

svojstava (projektant, naruitelj ili izvoa) treba osigurati da svi zahtijevi
na svojstva budu ukljueni u specifikacije dane proizvoau (betonari).
Uvjetovatelj takoer treba specificirati i zahtjeve za svojstva betona
potrebne za transport nakon isporuke, ugradnju, zbijanje, njegu i sl.
Osnovni zahtjevi su:
(a)
(b)
(c)
(d)
(e)
(f)
(g)

zahtjev za zadovoljenje norme HRN ENV 206-1 (specifikacije,

svojstva, proizvodnja, sukladnost)
razred tlane vrstoe
razred izloenosti
maksimalna nazivna veliina zrna agregata
razred sadraja klorida
razred ili zadana vrijednost gustoe (za lagani beton)
zadana gustoa (za teki beton)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Dodatni zahtjevi su:

(a)
(b)
(c)
(d)
(e)
(f)
(g)
(h)
(i)
(j)
(k)
(l)
(m)
(n)

poseban tip ili razred cementa

poseban tip ili razred agregata
svojstva nuna za otpornost na smrzavanje (sadraj zraka)
zahtjev za temperaturu svjeeg betona
promjena konzistencije u vremenu
razvoj vrstoe
razvoj topline hidratacije
usporeno/ubrzano ovrivanje
propusnost
otpornost na habanje
vlana vrstoa cijepanjem
modul elastinosti
skupljanje i puzanje
drugi zahtjevi (koji se odnose na izgled povrine, postupak ugadnje i
sl.)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

TEHNIKA SVOJSTVA
Razlikujemo:
Svojstva svjeeg betona specificira izvoa betonskih radova, ili su prema
potrebi specificirana u projektu betonske konstrukcije.
Svojstva ovrslog betona specificiraju se u projektu betonske konstrukcije
(Projekt betona). Obvezno se specificira razred tlane vrstoe, te prema
potrebi ostala svojstva (otpornost na smrzavanje i odmrzavanje,
vodonepropusnost i sl.)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Svojstva betona se mijenjaju tijekom vremena i ovise o slijedeim

imbenicima:
- kakvoi i koliini sastavnih dijelova
- nainu mijeanja i transporta
- vodocementnom faktoru (v/c faktor)
- nainu ugradbe
- njezi gotovog betona
- starosti betona

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

STRUKTURA BETONA
Gotovo sva fizikalna i mehanika svojstva betona (vrstoa, ispunjenost,
vodljivost topline, vodljivost zvuka, otpornost na temperaturu, otpornost na
mraz, otpornost na koroziju i sl.) ovise o strukturi, a osobito o
gustoi - koliini mase (tvari) po jedinici volumena.
- Uobiajena gustoa betona (obian beton):
= 2000 - 2600 kg/m3
- Beton male gustoe (lagani beton):
= 800 - 2000 kg/m3
- Beton velike gustoe (teki beton):
> 2600 kg/m3
- Za proraun se uzima prosjena gustoa betona:
= 2400 kg/m3 (za nearmirani beton)
= 2500 kg/m3 (za armirani beton)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

10

OVISNOST SVOJSTAVA BETONA O NJEGOVOJ STRUKTURI I

POROZNOSTI:

Dijagram pokazuje nagli rast vrstoe s poveanjem ispunjenosti betona.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

11

Makroskopsko ponaanje betona u konstrukcijama mogue je objasniti

postupkom progresivnog razvoja mikropukotina u betonu.
RAZVOJ MIKROPUKOTINA U BETONU OD POETKA OPTEREENJA
DO SLOMA

Beton je nehomogen anizotropan materijal s mreom mikroskopskih pora i

pukotina.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

12

Razlikujemo tri faze razvoja mikropukotina u betnu do sloma:

-

I faza: optereenje do 30% graninog naprezanja (za jednoosno

naprezanje)
Poveava se broj i irina pukotina na spoju morta i agregata u tokama gdje
su velike koncentracije vlanih napona linearno elastino ponaanje

II faza: optereenje 30 do 75% graninog naprezanja

irenje pukotina nelinearna veza naprezanje - deformacija

III faza: optereenje > 75% graninog naprezanja (kritino naprezanje)

Mikropukotine prolaze i kroz mort izrazito nelinearno ponaanje betona
sustav pukotina se iri dolazi do SLOMA KONSTRUKCIJE

Kritino naprezanje ~ vrstoa betona u uvjetima dugotrajnog

optereenja

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

13

Za razumijevanje ponaanja betonske konstrukcije u uporabi, te

stvaranja pretpostavki za proraun konstrukcija, potrebno je
poznavati dvije najvanije karakteristike betona:
- vrstou betona
- sposobnost deformiranja

VRSTOA MATERIJALA
Odgovara naponu (uzrokovanom optereenjem) koji svladava koheziju
materijala.
DEFORMABILNOST MATERIJALA
Je njegovo svojstvo da se deformira (elastino i plastino) do trenutka
razaranja.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

14

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

15

VRSTOE BETONA
TLANA VRSTOA BETONA fc
je otpor kojim se materijal suprotstavlja razaranju na jedinicu povrine
(otpor drobljenju).
Tlana vrstoa je glavni imbenik procjene kvalitete ovrslog betona.
imbenici o kojima ovisi tlana vrstoa betona jesu slijedei:
- kakvoa cementa - linearno proporcionalna ovisnost
- kakvoa i granulometrijski sastav ispune - zrna agregata imaju znatno veu
vrstou nego cementni kamen.
Najosjetljivije mjesto kod loma je kontakt cementnog kamena i povrine
zrna kamenog agregata, pa vrstoa betona ovisi o teksturi povrine zrna.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

16

Betoni manje vrstoe (~30 MPa) ploha loma prolazi kroz cementni kamen

Betoni vee vrstoe (45 MPa) ploha loma prolazi kroz zrna agregata

- vodocementni faktor manji v/c faktor tea obradivost, vea poroznost

betona, manja vrstoa betona (najee zbog obradivoosti v/c=0.4), veliki
v/c faktor umanjuje sva ostala svojstva ovrslog betona.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

17

- konstrukcija smjese betona

- prirodne primjese u ispuni i vodi
- dodaci (aditivi) aeranti, plastifikatori, superplastifikatori, dodaci za
uadravanje vode, usporivai vezivanja, ubrzivai vezivanja, ubrzivai
ovrivanja, dodaci za vodonepropusnost, dodaci za betoniranje pri niskim
temperaturama itd.
- nain pripreme i ugradbe betona
- nain njege betona
- starost betona vrstoa raste sa starenjem betona

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

18

DIJAGRAM NAPREZANJE - DEFORMACIJA BETONA KOD JEDNOOSNOG

TLANOG NAPREZANJA

cu=-3.5

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

19

ISPITIVANJE TLANE VRSTOE BETONA

-

Ispitivanje tlane vrstoe betona vri se na probnom tijelu izraenom od

svjeeg betona, u obliku valjka promjera baze d = 15 cm i visine h = 30
cm (h=2d), alternativno kocke brida 15 cm.

Probno tijelo se izrauje od svjeeg betona uzetog:

(a)
(b)

pri preuzimanju svjeeg betona na betonari tj. mjestu proizvodnje

neposredno prije ugradbe betona tj. na gradilitu.

Kalupi moraju biti vrsti, te od materijala koji ne upija vodu (elik, polimer)
i u njih se ugrauje i zbija beton po propisanoj proceduri. U kalupu stoji
24 sata u prostoriji propisane temperature i vlanosti, a onda se vadi iz
kalupa i ostavlja do dana ispitivanja u istim uvjetima ili se stavlja u vodu.

Ispitivanje se vri kod starosti betona od 28 dana, iznimno 7 dana.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

20

Ispitivanje na pritisak vri se pomou pree. Preciznost pree, ravnost

pritisnih ploa i drugo propisuje se standardom.

Probno tijelo mora biti u vodom zasienom stanju, a povrine se obriu.

Izmjeri se masa i sve dimenzije probnog tijela te se izrauna volumna
masa betona.

Tijelo se stavi u preu i optereuje do sloma.

Rezultat ispitivanja je tlana vrstoa:

fck = sila (F) / povrina poprenog presjeka (A)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

21

Ako nije uzet dovoljan broj uzoraka za osnovno ispitivanje ili ako beton
pri osnovnom ispitivanju nije popostigao traenu vrstou, provodi se
ispitivanje betona u konstrukciji (metode s i bez razaranja).

Neki utjecaji na rezultate ispitivanja:

(a)

Utjecaj starosti na vrstou betona

Ispitivanje vrstoe betona obavlja se nakon starosti betona od 28 dana,
iako vrstoa betona i dalje raste (nastavljaju se procesi hidratacije i
kristalizacije).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

22

(b)

Utjecaj leinog trenja

Probno tijelo je jednolike strukture i pravilnog oblika, te je izloeno
djelovanju optereenja koje je jednoliko rasporeeno po dvijema
pobokama:

(1)

Uzrok razaranja je veliko trenje na pobokama kocke koje stlauje ploa

pree za ispitivanje. U blizini dodirnih ploha je sprijeeno bono irenje
tijela, dok se srednji dio kocke slobodno iri, te e glavni kosi naponi
dostii vlanu vrstou betona i uzrokovati slom kocke.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

23

(2)

Ukoliko se trenje ukloni (ili smanji) podmazivanjem na kontaktu

ploha, probno tijelo e se jednako i slobodno deformirati sve dok
vlani naponi ne dostignu vlanu vrstou betona to e uzrokovati
slom kocke.

Iako je u oba sluaja uzrok sloma kocke isti tj. dostignuta vlana
vrstoa betona, tijelo (a) pokazuje veu tlanu vrstou u odnosu
na tijelo (b), tj. ako uz aksijalni tlak djeluju i boni tlani naponi
slom nastupa kasnije.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

24

TPBK (N.N. broj 105, kolovoz 2005.) i EUROCODE 2

-

Razredi tlane vrstoe betona:

C 12/15, C 16/20, C 20/25, C 25/30, C 30/37, C 35/45, C 40/50, C 45/55,
C 50/60

Objanjenje oznake: C f ck,cyl / f ck,cube

C = klasa betona (razred tlane vrstoe betona)
fck,cyl = normirana karakteristina tlana vrstoa betona dobivena
ispitivanjem valjka dimenzija 150/300 mm u N/mm2
fck,cube = normirana karakteristina tlana vrstoa betona dobivena
ispitivanjem kocke stranica 150 mm u N/mm2

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

25

Probna tijela za ispitivanje tlane vrstoe betona su starosti 28 dana:

Tablica odnosa tlanih vrstoa betona ovisno o obliku i dimenzijama probnih

tijela:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

26

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

27

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

28

VLANA VRSTOA BETONA fct

je otpor kojim se materijal suprotstavlja odvajanju na jedinicu
povrine (otpor kidanju).
Vlana vrstoa betona je mnogostruko manja od tlane vrstoe (1/5 do
1/15), orjentaciono se uzima 1/10.
Tablica vlanih vrstoa ovisno o klasi betona:

Relacije za odnos vlanih vrstoa betona:

fct,ax = 0.9 fct,sp
fct,ax = 0.5 fct,fl

fct,sp = vlana vrstoa cijepanjem

fct,fl = vlana vrstoa savijanjem
fct,ax = aksijalna vlana vrstoa

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

29

Dijagram - za beton u uvjetima jednoosnog vlanog naprezanja:

tu = granina vlana deformacija

ftu = vlana vrstoa
c 0,6 ft linearno elastino ponaanje
c > 0,6 ft nelinearno ponaanje
Lom betona tj. vlane pukotine, nastaje kod dosizanja tu (granina
vlana deformacija)
Eco,t < Eco,c (modul elastinosti betona u vlaku manji je od modula
elastinosti betona u tlaku)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

30

ISPITIVANJE VLANE VRSTOE BETONA

Tri postupka ispitivanja:
(a)

centrinim (aksijalnim) razvlaenjem probnog tijela u obliku tapa s

dimenzijama prema crteu, do sloma

Izraz za vlanu vrstou pri centrinom razvlaenju:

fct,ax = Fu / Ac
Fu - sila sloma
Ac povrina presjeka probnog tijela

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

31

(b)

cijepanjem probnog tijela u obliku valjka ili kocke (optereuje se linijskim

tlakom po dvjema suprotnim izvodnicama do sloma)

Izraz za vlanu vrstou pri cijepanju:

fct,sp = 2Fu / dh (za valjke)
fct,sp = 2Fu / a2 (za kocke)
Fu - sila sloma
d - promjer valjka
h - duina valjka
a - duina stranice kocke

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

32

(c)

savijanjem probnog tijela u obliku gredice dimenzija b=h=15 cm (tijelo je

izloeno savijanju tj. tlanim i vlanim naponima, uz pretpostavku
Navierove hipoteze ravnih presjeka tj. popreni presjeci grede ostaju
ravni do trenutka razaranja)

Izraz za vlanu vrstou pri savijanju:

fct,fl = 6Mu / bh2
Mu - moment sloma
b irina gredice
h visina grdice
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

33

Omjer vlanih vrstoa dobivenih razliitim postupcima ispitivanja:

fct,ax : fct,sp : fct,fl = 1.0 : 1.1 : 2.0

Izraz za proraun srednje vlane vrstoe:

fct,m = 0.3 fck 2/3
fck = fck,cyl
fctk,0.05 = 0.7 fct,m donja granina vrijednost vlane vrstoe (ispod ove
vrijednosti imati e 5% rezultata ispitivanja)
fctk,0.95 = 1.3 fct,m gornja granina vrijednost vlane vrstoe (jednaku ili
manju vrijednost imati e 95% rezultata ispitivanja)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

34

VRSTOA BETONA NA ODREZ I POSMIK fcp

je otpor kojim se materijal suprotstavlja klizanju na jedinicu povrine
(otpor klizanju).
(1)

isti posmik odrez

greda se presijeca na dva dijela u poprenom presjeku u kojem su

priloene sile
nema normalnih napona
raspodjela posminih napona po povrini presjeka je jednolika.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

35

(2)

Posmino naprezanje

u elementima konstrukcija (kratki elementi a < h) posmik prate normalni

naponi
ima vie metoda s kojima se odreuje ova vrstoa, ali ni jedna ne
zadovoljava u potpunosti

fc > fcp > fct

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

36

VRSTOA BETONA NA UDAR

-

Pokusima se nije mogla ustanoviti stalna ovisnost izmeu vrstoe betona

na udar i njegove tlane vrstoe.

Zna se da su lokalna vlana i posmina vrstoa najbitniji imbenici vrstoe

betona na udar.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

37

VRSTOA BETONA NA ZAMOR

-

Pri ponavljanom optereenju i rastereenju materijal se umara i betonska

konstrukcija ili njezin element se slome pod manjim optereenjem nego to
bi se to dogodilo uz jednokratno mirno statiko optereenje.

U nedostatku rezultata ispitivanja ili praktinih iskustava, uzima se za odnos

izmeu granice zamora i vrstoe betona:
0,6 - za naprezanja u betonu i naprezanja prianjanja za rebrastu
armaturu
0,4 - za naprezanja prianjanja za armaturu od glatkog elika

Odnos granice zamora i vrstoe betona prema pokusima je:

f'/fc = 0,62
f'/fc = 0,60
f'/fc = 0,59
f'/fc = 0,54

obini beton (tlak)

armirani beton (tlak)
obini beton (savijanje)
armirani beton (vlak)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

38

VRSTOA BETONA POD DUGOTRAJNIM OPTEREENJEM

-

Za vrijeme dugotrajnog optereenja nastaju plastine deformacije u

cementnom kamenu, agregat ne moe slijediti te deformacije pa dolazi do
kidanja, stvaraju se sitne pukotine u cementnom kamenu oko agregata i
to se nastavlja do sloma

Elementi ili konstrukcije optereene dugotrajnim optereenjem imaju

niu vrstou, tj. do loma dolazi pod niim optereenjem

c 0,8 fck dugotrajna vrstoa (znaajno poveanje deformacija)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

39

VRSTOA BETONA U KONSTRUKCIJAMA

-

Stvarna vrstoa na pritisak betona u konstrukcijama razlikuje se od vrstoe

probnih tijela (razliita ugradba, zbijanje, njega, uvjeti ovrivanja).

Brojna istraivanja su pokazala, da je vrstoa betona u konstrukciji manja

nego vrstoa odgovarajuih tijela za osnovno ispitivanje, stoga se rezultati
ispitivanja tijela izvaenih iz konstrukcije (uveavaju) dijele s koeficijentom
0,85.
ISPITIVANJE VRSTOE BETONA U KONSTRUKCIJI

izrezivanjem probnih tijela valjci (na vrstou betona utjee njihov poloaj u
konstrukciji);

metoda ultrazvuka nerazorna metoda (iz brzine irenja ultrazvuka odreuje

se modul elastinosti, dalje se proraunava vrstoa betona);

metoda sklerometra nerazorna metoda (pusti se da ipka udari o betonsku

podlogu i odskoi, pomou veliine odskoka mjeri se kakvoa betona).
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

40

PRORAUNSKA VRSTOA BETONA

Za dimenzioniranje armiranobetonskih konstrukcija prema graninim
stanjima, potrebno je znati proraunsku vrstou betona.
fcd = fck/c
fcd = proraunska vrstoa betona
fck = karakteristina tlana vrstoa betona dobivena ispitivanjem
valjka
c = koeficijent sigurnosti za materijale (1,5 - za beton)
-

Tako izraunata vrstoa reducira se s koeficijentom = 0,850,80 zbog

nepovoljnih uinaka dugotrajnog optereenja i dinamikog djelovanja, te
razlike vrstoe betona u konstrukciji i probnih tijela

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

41

MODUL ELASTINOSTI Ec
Pri optereenju betonskog tijela mjere se deformacije i crta - krivulja.
Aproksimacija stvarnog ponaanja betona moe se izvriti tangentom u
poetnoj toki ili u nekoj drugoj normama definiranoj toki, ili sekantom:
Ec = tg = dc/dc

Tri su vrste modula elastinosti:

- poetni (ishodini) Ec0
- tangentni
- sekantni Ecm
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

42

Modul elastinosti betona ovisi o razredu betona, ali i o svojstvima agregata.

Na veliinu modula elastinosti utjeu slijedei imbenici:
- granulometrijski sastav
- koliina cementa
- v/c faktor
- ugradba i njega betona
- starost betona
Izraz za proraun sekantnog modula elastinosti:
Ecm = 9,5 (fck + 8)1/3 [kN/mm2 ] ;

[fck u N/mm2]

( Vrijednosti u tablici vrijede od c =0 do c = 0.4fck )

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

43

MODUL POSMIKA Gc
Gc = Ec / 2 (1+) 0,4Ec
- Poissonov koeficijent ili koeficijent poprene deformacije
= odnos izmeu poprene i uzdune deformacije
U proraunu se uzima: = 0,2 - za beton pri elastinim deformacijama
= 0 - ako je pri vlanim naprezanjima u betonu
doputena pojava pukotina

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

44

Neki uvjeti radnje o kojima ovisi kvaliteta

betonske konstrukcije

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

45

Projekt betona
Je elaborat kojeg izrauje izvoa, a kojim se specificiraju sve potrebne
predradnje i radnje za postizanje traene kvalitete i ostalih zahtjeva za
beton.
S projektom betona se moraju usuglasiti projektant i nadzorni inenjer.
Projekt betona mora sadravati:
- tehnike uvjete za projektirana svojstva
- opis sastojaka betona
- nain proizvodnje betona
- program kontrole kvalitete i identinosti tlane vrstoe betona
- plan betoniranja
- nadzor i kontrolu kakvoe armaturnih elika
- zavrnu ocjenu kakvoe

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

46

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

47

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

48

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

49

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

50

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

51

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

52