Professional Documents
Culture Documents
6 Biolosko Prociscavanje Vode
6 Biolosko Prociscavanje Vode
6 Biolosko Prociscavanje Vode
Odjel graditeljstva
GORAN TOMIEK
TEFEK POLANEC
VELEUILITE U VARADINU
Odjel graditeljstva
Predmetni nastavnik:
Studenti:
Goran Tomiek
tefek Polanec
Varadin,studeni 2013.
SAETAK
SADRAJ:
1.UVOD .................................................................................................................................................. 1
1.1. CILJ RADA................................................................................................................................. 1
1.2. PREDMET RADA ...................................................................................................................... 1
2.BILJNI UREAJ ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA ........................................................ 2
2.1.Bioloki nain proiavanja ......................................................................................................... 2
2.2.Izvori oneienja voda ................................................................................................................. 2
2.2.1.Kuanske otpadne vode ......................................................................................................... 3
2.2.2.Industrijske otpadne vode...................................................................................................... 3
2.2.3.Oborinske otpadne vode ........................................................................................................ 4
2.2.4.Rashladne otpadne vode ........................................................................................................ 4
2.3.Postupci ienja otpadnih voda.................................................................................................... 4
3.Biljni ureaj za proiavanje otpadnih vode
................................................................................ 6
1.UVOD
Zatita voda i postupci proiavanja otpadnih voda naglo se razvijaju u cijelom
svijetu. Za zadovoljenje sve vieg standarda proiavanja otpadnih voda, a naroito
komunalnih, dosad su uglavnom sluile konvencijalne metode proiavanja, za koja su
potrebna visoka financijska ulaganja. Stoga je razumljivo da se u svijetu sve vie trae
postupci koji iziskuju manje trokove uz potrebnu visoku uinkovitost.
1.2.PREDMET RADA
bioloki razgradive ili spojeve koji se smiju mijeati s kuanskim otpadnim vodama ,
Primjer bioloki razgradivih voda jesu otpadne vode prehrambene industrije. Nespojive su
otpadne vode metalne industrije.
Industrijske otpadne vode mogu sadravati:
teke metale, kiseline, luine, mineralne soli, biocide, mineralna ulja i ugljikovodike, fenole i
esto treba istiti kad se iskoritavaju za namjene za koje je potrebno vrlo visoka kakvoa
vode, na primjer: vodoopskrba stanovnitva.
Otpadne vode iste se kako bi se mogle ponovno upotrebljavati ili isputati u vodne sustave.
ienjem se iz prirodnih ili otpadnih voda:
odvajaju krutine od tekuina izravno ili neizravno nakon pretvorbe otopljenih tvari u
krutine;
pretvaraju otopljene ili rasprene tvari u kapljevine ili plinove, koji nemaju svojstva
oneiivaa;
Biljni ureaji s potpovrinskim tokom vode mogu biti s horizontalnim tokom, s vertikalnim
tokom, ili s kombinacijom tih dvaju tokova. U horizontalnim sustavima voda koja je
prethodno mehaniki proiena tee filtracijskim bazenima blizu povrine i naputa
filtracijski bazen pri dnu, sporim longitudinalnim tokom. Lokacija ulaza prilagoena je tako
da je tok otpadne vode uvijek jednolik. To moe biti osigurano distribucijskom graevinom
ili upotrebom bazena za filtraciju ispunjenog esticama razliitog granulometrijskog sastava
na ulazu. U sluaju vertikalnog sistema, ulaz otpadne vode smjeta se blizu povrine, a
uravnoteenu distribuciju otpadne vode osiguravaju meusobno paralelne cijevi. Proiena
se voda prikuplja na dnu i kroz drenane cijevi izlazi van.
U oba sluaja nuno je osigurati mogunost regulacije vodnog nivoa na izlazu, tako da se
moe regulirati i retencijsko razdoblje, te da opskrba vodom u razdoblju vegetacije moe biti
kontinuirana.
Procesi poboljanja kakvoe voda u biljnim ureajima za proiavanje otpadnih voda
ukljuuju:
FIZIKALNE PROCESE-prirodnu filtraciju, sedimentaciju, precipitaciju, konju (
odstranivanje uginulog biljnog materijala )
KEMIJSKE PROCESE-razgradnju, razliite kemijske reakcije ( oksidaciju, redukciju ),
kemijsku apsorpciju
BIOLOKE PROCESE-bioloku apsorpciju, bakterijski metabolizam, biljni metabolizam,
prirodno ugibanje
Takvi su procesi proiavanja dio krajolika, vre se intervencijom ovjeka uz pomo velikih
vodenih povrina, vlanih podruja koja su stvorena na mjestima izvrgnutim sui, zadravaju
vodu i poboljavaju mikroklimatske uvjete. Oni osiguravaju jeftin nain ponovne upotrebe
vode (water re-use). Oni takoer mogu biti upotrijebljeni pri stvaranju rekreacionih podruja,
jezera za ribolov, parkova, turistikih centara, koja osiguravaju poveanje prostora za razliite
biljke i ivotinje. Njihova je istinska prednost u jeftinoi opreme i jednostavnosti
funkcioniranja.
8
5.1.Uinkovitost ureaja
Uinkovitost biljnih ureaja, odnosno postotak odstranjenja otpadnih tvari osniva se na nizu
faktora:
11
12
6.ZAKLJUAK
U tranzicijskim zemljama promiljena uporaba prirodnih movara i biljnih ureaja
vrijedna je i primjenjiva za zatitu voda u slivu, u rijekama i u jezerima. Biljni su ureaji
potencijalno dobri zbog niske cijene kotanja i prilagodljive tehnologije proiavanja za
otpadne vode u ruralnim podrujima. Isto tako mogu biti integrirani u sustave poljoprivrede i
ribogojstva, gdje proizvodi mogu biti upotrebljivi radi uinkovitosti procesa proizvodnje.
Ovdje dolaze do izraaja brojne mogunosti rjeavanja vezane uz prirodne karakteristike
lokacije, uz klimatske uvjete, uz sastav otpadnih voda i uz druge imbenike. Ti se postupci
mogu iskoristiti u irokom spektru komunalnih i otpadnih voda, u oborinskom otjecaju s
prometnih i poljoprivrednih povrina, s objekata uzgoja stoke, s aerodroma, pa procjednih
voda deponija, a posebno su poeljni u zatienom podruju i u nacionalnim parkovima, gdje
prirodna tehnologija ima posebno mjesto. Cilj ovoga rada jest prikazati tehnologiju
proiavanja otpadnih voda koje su u skladu s okoliem. Biljni su ureaji uinkovit nain
obrade kuanskih i komunalnih otpadnih voda iz manjih naselja.
U takvim sustavima bazeni s biljnim vrstama prilagoenim na vodu u kombinaciji s biolokim
filtrima upotrebljavaju se za proiavanje otpadnih voda, prema uvjetima propisanim
u zakonskoj regulativi. Biljni ureaji za proiavanje otpadnih voda, prema dosadanjim
podacima, jednostavan su, prihvatljiv i ekonomski opravdan nain zatite voda i okolia
uope, a sadanji kriteriji i smjernice mogu se u budunosti daljim istraivanjima
modificirati i usavriti. Osim toga izgradnja takvih ureaja koji funkcioniraju bez velikog
utroka energije, ali uz maksimalno iskoritavanje procesa koji se i inae zbivaju u prirodi,
izvanredno se dobro uklapa u ideju odrivog razvitka i openito u ekoloki pristup zatiti
voda koji u svijetu danas poprima glavno znaenje.
Upravo zbog svega to je iznijeto i Hrvatska bi se trebala ukljuiti u istraivanja
daljih mogunosti izgradnje i iskoritavanja takvih ureaja, to je mogue jedino njihovim
postavljanjem na vlastita podruja, koja odgovaraju zahtjevima ureaja. Uz pomo vladinih
fondova alternativna rjeenja kao to su biljni ureaji postaju izvanredno vana, posebno jer
su jeftinija u izgradnji i radu u usporedbi sa standardnim metodama proiavanja otpadnih
voda.
13
Zato je potrebno istaknuti potrebu za podrkom u irem razvoju tih sistema, na nain
ukljuivanja to veeg broja nevladinih udruga, preko kojih bi se trebalo djelovati u smislu
ukljuivanja kako lokalnog stanovnitva, tako i irih struktura dravne vlasti u nastojanja za
to veim razvojem i primjenom biljnih ureaja.
14
LITERATURA
INTERNET STRANICE:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87avanje_vode
http://www.zelenaenergija.org/hrvatska/clanak/biolosko-prociscavanje-otpadnih-voda/410
http://www.proton.hr/mali-uredaji-za-procis
https://www.google.hr/search?q=biolo%C5%A1ko+pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87avanje+otpadni
h+voda&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=d352UrXuBsKD4ASw9YCgCQ&sqi=2&ved=0CAcQ_
AUoAQ&biw=1525&bih=666&dpr=0.9
15