Odjel Graditeljstvo

Kolegij: Zatita okolia

SEMINARSKI RAD

PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI ZA

OBALOUTVRDU

David Bunja i Nikola Teak

Varadin, sijeanj 2014

Sadraj:
1. PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI.........................................

2. STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI (SUO)..............................

2.1. Sadraj studija o utjecaju na okoli....................................... 3

3. STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI Luka otvorena za javni
promet i juni dio luke Pore.................................................. 4
3.1. Opis zahvata.....................................................................

3.2. Opis utjecaja Zahvata na okoli............................................ 9

3.3. Mjere zatite okolia...........................................................

14

4. Zakljuak.............................................................................

24

5. Literatura............................................................................

24

1. UVOD
Procjena utjecaja na okoli je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti
namjeravanog zahvata s obzirom na okoli i odreivanje potrebnih mjera
zatite okolia, kako bi se utjecaji sveli na najmanju moguu mjeru i
postigla najvea mogua ouvanost kakvoe okolia. Postupak procjene
provodi se ve u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja
lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje
lokacijske dozvole nije obvezno.

2. STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI (SUO)

Studija o utjecaju zahvata na okoli (SUO) je struna podloga na temelju
koje se provodi procjena utjecaja zahvata na okoli.
Ona obuhvaa sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloenja i opise
u tekstualnom i grafikom obliku, prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i
mjere zatite okolia u odnosu na zahvat te, po potrebi, program praenja
stanja okolia
2.1. Sadraj studija o utjecaju na okoli:
Opis zahvata
Varijanta rjeenja zahvata
Podatke i opis lokacije zahvata i podatke o okoliu
Opis utjecaja zahvata na okoli, tijekom graenja i/ili koritenja
zahvata
Prijedlog mjera zatite okolia i programa praenja stanja okolia,
tijekom graenja i/ili koritenja zahvata
Saetak studije
Naznaku bilo kakvih potekoa
Popis literature
Popis propisa
3

3. STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI Luka

otvorena za javni promet i juni dio luke Pore
Studija o utjecaju na okoli Luka otvorena za javni promet i juni dio luke
Pore izraena je natemelju ugovora br. 6365, potpisanog izmeu
nositelja zahvata (i investitora) Luka uprava Pore izPorea i ovlatenika
tvrtke Urbis 72 dd iz Pule.Zahvat koji se analizira u ovoj Studiji utjecaja
na okoli je zahvat djelomine rekonstrukcije idogradnje lukobrana i
molova u junom dijelu postojee luke Pore, s ciljem omoguavanja
realizacijenovih zahvata unutar prostora luke s obzirom na konstantan
porast prometa broja putnika iuplovljavanja.

Slika 1. Luka Pore

(http://porestina.info/wp-content/uploads/2013/08/8682013-04-26_13h13_43.jpg)

3.1. Opis zahvata:

3.1.1. Svrha poduzimanja zahvata
S obzirom na konstantan porast prometa broja putnika i uplovljavanja u
luci Pore tijekomposljednjih desetak godina, 2012.g. izraena je
Prostorno programska osnova junog dijela lukePore, s ciljem
omoguavanja realizacije novih zahvata unutar prostora luke.Na temelju
provedenih kvantitativnih analiza i kvalitativnih prosudbi, izdvojeni su
glavni problemi ufunkcioniranju postojee luke Pore s pomorsko
prometnog i organizacijskog aspekta, a koji su unajveoj mjeri posljedica
nedovoljnih ili neodgovarajuih morskih i kopnenih kapaciteta luke Pore.U
prvom redu nedostaci luke Pore se svode na: mijeanje/preplitanje svih
vrsta pomorskog prometa(javnog/masovnog i individualnog); nedovoljan
broj tranzitnih vezova; nedovoljan broj vezova zaribarske brodove;
nedovoljan broj tranzitnih i drugih vezova te ograniena mogunost
prihvaanjamega jahti.Programska koncepcija junog dijela luke Pore
uvaila je sadanje nedostatke i potekoefunkcioniranja u Luci Pore,
usklaena je s referentnom prostorno planskom dokumentacijom,
apostavljena je na nain da uvaava ustanovljene potrebe lokalne
zajednice te ih planira u smislunajfunkcionalnijeg naina koritenja
prostora.
3.1.2. Obiljeja zahvata
Grad Pore smjeten je na sredinjem dijelu zapadne obale Istarskog
poluotoka. Podruje obuhvata je juni dio lukog podruja grada Porea,
koje obuhvaa ire podruje izmeu kopnenog dijela grada te otoka Sveti
Nikola sjeverno i juno od gradske jezgre.

Obuhvaeno podruje odnosi se na juni dio lukog podruja (Slika 2.), u

sklopu kojeg se nalaze:
- luka otvorena za javni promet Pore (upravlja Luka uprava Pore)
- marina Pore (u koncesiji)
- sportska luka Pore (u koncesiji)
Predmetno podruje obuhvaa morski akvatorij te priobalni dio koji se u
cijelosti nalazi unutar zatienog obalnog podruja mora. Podruje
obuhvata je pomorsko dobro. Podruje je odreeno je Prostornim planom
Istarske upanije, Prostornim planom Grada Porea te Generalnim
urbanistikim planom Grada Porea.
Juni dio luke Pore sa zapadne strane zatiuje otok Sv. Nikola te
lukobrani koji se na njega nastavljaju na sjevernoj i jugoistonoj strani.
Od sjevernog rta otoka Sv. Nikola prema sjeveroistoku prua se zatitni
lukobran u duljini od priblino 175 m.

Slika 2. Obuhvaeno podruje

(Saetak studije: Luka otvorena za javni promet i
juni dio luke Pore)

Ukupna povrina ovog podruja iznosi oko 0,4 km2 , pod kojim se
podrazumijeva prostor koji je sazapadne strane omeen otokom Sveti
Nikola s pripadajuim lukobranima, sa sjeverne strane hridiBarbaran, s
istone strane obalom poluotoka na kojem je stari dio Porea i s june
strane hridi Serafels pripadajuim lukobranom.
Zahvaljujui raznolikoj pomorskoputnikoj potranji u luci Pore se u
postojeim uvjetima obavljajuoperacije pristajanja i sidrenja razliitih
brodova tonae do 500 BT i najveim doputenimgazom od 4m te ukrcaj i
iskrcaj putnika i robe. Prema funkcionalnoj podjeli, luka Pore
osiguravakapacitete za privez i sidrenje:
brodova redovitih meunarodnih linija,
brodova redovitih lokalnih linija,
turistiko izletnikih brodova,
ribarskih brodova,
plovila nautikog turizma (jahti, brzih brodica i jedrilica),
brodica lokalnog stanovnitva,
brodova na krunim putovanjima,
jednog malog trajekta.
Brodovi s tonaom veom od 500 BT, ukljuujui brodove za kruna
putovanja, u ovom se asu nemogu vezati u luci Pore ve je za njih
predvieno sidrenje zapadno i sjeverozapadno od hridiBarbaran.
Na temelju analize postojeeg stanja i smjernica razvoja luke Pore,
ustanovljen je nedostatakvezova, prvenstveno onih za putnike, izletnike
i ribarske brodove.Stoga se, s obzirom na izraene studije, pristupilo
planiranju koritenja akvatorija s aspekta potrebedodatnih vezova te
maritimne sigurnosti, kako je to zakljueno prije izraenim studijama.

U podruju obuhvata planirani su slijedei zahvati:

1. Izgradnja lukobrana na hridi Barbaran
2. Produenje carinskog gata
3. Produenje gata za privez plovila lokalnih linija
4. Izgradnja obale za tranzitni vez jahti sa vanjske strane lukobrana
marine
5. Izgradnja pristaninog gata okomito na lukobran marine
6. Izgradnja zatitnog lukobrana na hridi Sarafel

Slika 3. Prikaz planiranih zahvata

(Saetak studije: Luka otvorena za javni promet i
juni dio luke Pore)

3.2. Opis utjecaja Zahvata na okoli

3.2.1. Tijekom pripreme i graenja
Prema planiranim aktivnostima, za oekivati je da e doi do manjih
utjecaja na okoli prilikom zahvata nasipavanja, produbljivanja morskog
dna i izmjetanja sedimenta uslijed planiranih radova koji obuhvaaju
proirenje obalnog ruba, doi e do nasipavanja akvatorija kamenom, to
e dijelom zatrpati sediment. Olakavajua okolnost je to je taj dio
akvatorija pod negativnim utjecajem tako da nikada nisu utvrene
ugroene vrste a naene ivotne zajednice su vrlo siromane i
degradirane, karakteristine za luke sredine ili one pod organskim
optereenjem. Uslijed produbljivanja dijela akvatorija u vodenom stupcu
e se poveati suspendirana tvar. Aktivnost je vremenski ograniena a
obzirom na postojee stanje morskih zajednica, nee imati znaajniji
utjecaj na morsku sredinu. Nakon prestanka zahvata doi e do obnove
zajednica. Rad teke mehanizacije takoer moe opteretiti akvatorij
mineralnim uljima, no obzirom da je mali zahvat mogue oneienje se
moe smatrati minorno. Morski akvatorij je mogue ugroziti i odlaganjem
neiskoritenih otpadnih tvari, ambalae i koritenjem materijala koji su
neprimjerenim za rad u morskom okoliu.
Planirani zahvat se nalazi unutar arheolokog podruja pa kod izvoenja
radova planiranog zahvata, moe doi do nailaska i oteenja arheolokih
nalaza.
Izgradnjom zahvata doi e do naruavanja postojee ravnotee
krajobraznih struktura te promjene u vizualnoj percepciji krajobraza.
Tijekom izgradnje zahvata moe se oekivati privremeni negativni vizualni
efekt zbog prisutnosti graevinske mehanizacije, opreme i materijala na
podruju gdje se izvode radovi.
9

Utjecaj na kakvou zraka imat e rad graevinskih strojeva i transportna

sredstva. Radom strojeva nastaje praina i ispuni plinovi. Do podizanja
sitnih estica (praine) u zrak doi e tijekom polaganja kamenog
materijala. To se posebno odnosi u sluaju izvoenja radova za suhog i
vjetrovitog vremena prilikom ega je mogue taloenjeestica praine
uglavnom na povrinu mora. Ovo oneienje je vremenski i prostorno
ogranieno te ne predstavlja znaajniji utjecaj na okoli.
Tijekom pripreme i graenja planiranog zahvata nastajat e vrste opasnog
i neopasnog otpada. Oekuju se vrste komunalnog otpada, graevinskog
otpad i otpadne ambalae, nastale zbog graevinskih radova planiranih u
luci. Ukoliko se sa nastalim vrstama otpada ne osigura gospodarenje
sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) i na
temelju njega usvojenim podzakonskim propisima koji reguliraju
gospodarenje s pojedinim vrstama otpada, moe doi do negativnog
utjecaja optereenja okolia. S obzirom na aktivnosti i mjere koje e se
provoditi u cilju okolino prihvatljivog gospodarenja otpadom, procjenjuje
se da nee doi do znaajnog optereenja okolia.
Obzirom da je Pore mjesto s turistikom orijentacijom, moe se oekivati
negativan utjecaj u sluaju produenja radova koji vremenski zadiru u
ljetne mjesece odnosno u vrijeme pripreme i tijeka turistike sezone.
Izgradnja planiranog zahvata obuhvaa radove kod kojih moe doi do
presijecanja i ometanja pjeaog prometa zbog formiranja gradilita u
zonama etnice. Stoga je potrebno kod planiranja i projektiranja voditi
rauna o tom negativnom utjecaju, tj. omoguiti komunikaciju u prostoru
izradom privremenih rjeenja do okonanja radova.

10

Slika 4. Ukupni prikaz lokacije i prije poduzimanja zahvata

(Saetak studije: Luka otvorena za javni promet i
juni dio luke Pore)

Slika 5. Ukupni prikaz planiranih zahvata na lokaciji nakon zahvata

(Saetak studije: Luka otvorena za javni promet i
juni dio luke Pore)

11

3.2.2. Tijekom koritenja

Na irem podruju zahvata ve se odvija vrlo gust pomorski promet, ali se
oekuje odreeno poveanje uslijed planiranog intenziviranja koritenja
lukog akvatorija. Poveano prometovanje u akvatoriju nove luke dovest
e i do smanjenja prozirnosti morske vode dizanjem estica s dna. S
obzirom na to da nije predvieno znaajno poveanje ukupnog broja
plovila, nee doi doznaajnijeg poveanja emisije metala iz
antivegetativnih premaza u odnosu na postojee stanje. Potencijalni
negativni utjecaj na morski okoli predstavljaju obalni i havarijski ispusti
iz crpnih stanicasustava javne odvodnje, koji i danas imaju jednaki utjecaj
na morski okoli.
Zbog poveanja intenziteta pomorskog i cestovnog prometa u dijelu
trajektnog pristanita moe doi do oneienja zraka ispunim plinovima.
Tijekom koritenja lukog akvatorija od strane djelatnosti marine,
sportske luke i luke za javni prometoekuje se neznatno poveanje
koliina komunalnog otpada, odvojeno prikupljanog neopasnog i opasnog
otpada. S obzirom na instaliranu postojeu infrastruktura za gospodarenje
otpadom na podruju itavog akvatorija te s obzirom na aktivnosti i mjere
koje e se provoditi u cilju okolino prihvatljivog gospodarenja otpadom,
procjenjuje se da nee doi do znaajnog optereenja okolia.
Ekoloka nesrea moe nastati prilikom uplovljavanja/isplovljavanja
plovila, tehnikih problema na plovilu, loih vremenskih prilika.
Potencijalni ekoloki rizik prestavlja i postojea benzinska postaja, na
kojoj moe doi do oteenja spremnika, poara, eksplozij ili eventualno
kvara na agregatima zatoenje goriva. Pritom moe doi do poara ili
eksplozije na plovilima, nekontroliranog istjecanja naftnih derivata iz
plovila u more, incidenta prilikom manevra (sudar, prevrtanje). Negativni
utjecaj eventualnog izlijevanja opasnih tvari ovisi o mnogim imbenicima,
12

a osobito su vani: razmjer akcidenta, koliina isputene tvari, brzina i

pravac vjetra i morskih struja i udaljenost od obalne linije. Uz to, razmjer
mogueg oneienja znatno ovisi o vrsti, namjeni i veliini plovila.
Sanacija moebitnih oneienja obuhvaa aktivnosti koje imaju za cilj
zaustavljanje i irenje oneienja. Postupak sanacije oneienja mora i
obala ovise o mnogim imbenicima, ali je nuno postii pravovremeno i
potpuno izvjeivanje o incidentu, vrsti i znaajkama
oneienja,hidrometeorolokim uvjetima, pristupanosti mjestu incidenta
i opem zakljuku kako pristupiti incidentu. U tom je smislu potrebno
osigurati tehnike i organizacijske mjere koje ukljuuju osposobljenost i
opremu. U okviru tehnikih mjera potrebno je osigurati plivajue brane
koje bi sprijeile ili ograniile irenje naftne mrlje u sluaju nesree. U
pogledu zatite od poara, potrebno je postaviti potreban broj vatrogasnih
hidranata s potrebnim priborom te nabaviti potrebne pokretne ureaje i
opremu za protupoarnu zatitu. Protupoarna zatita mora biti sukladna
vaeim propisima (raspored i dovoljan broj hidranata narazmaku od 80
do 100 metara, protupoarnih aparata i drugog) i mora biti redovito
kontrolirana iodravana.
Uslijed izgradnje planiranih molova i gatova tj. nove organizacijske
strukture u luci Pore, doi e dopozitivnog utjecaja, s obzirom na to da e
se na taj nain poboljati i turistika ponuda grada. Uslijed planiranih
sadraja moe doi do posrednog utjecaja na plae koje koristi
stanovnitvo, budui da je lokacija zahvata smjetena u blizini plaa

Gradsko kupalite, Brulo i druge, koje su u sustavu Programa Plava

zastava.Negativan utjecaj na plae moe nastati uslijed pojaanog

pomorskog prometa, uslijed zagaenja mora naftom ili uljima, uslijed eko
incidenta ili sl. S obzirom na to da se planirani sadraji odnose na
djelomino poveanje kapaciteta ve postojeih sadraja u zoni obuhvata,
procjenjuje se da uz potivanje propisanih mjera zatite okolia, nee doi
do negativnog utjecaja na plae, odnosno stanovnitvo.

13

3.2.3. Utjecaji na okoli nakon prestanka koritenja

Prestanak koritenja zahvata nije predvien. Meutim, ukoliko do njega
doe treba zbrinuti sveproizvode i otpade opasne po ovjeka i okoli, a
sukladno zakonskim propisima Republike Hrvatske. Sve ostale aktivnosti
vezane uz demisiju zahvata treba razraditi u posebnom elaboratu o
uklanjanju zahvata.

3.3. Mjere zatite okolia

3.3.1. Mjere zatite okolia tijekom pripreme i graenja
Ope mjere
1. Provesti ispitivanja fiziko kemijskih i biolokih karakteristika

sediment, izraditi elaborat omoguim lokacijama za deponiranje istog.

Ispitivanja se odnose na granulometrijski sastav,koncentracije metala u
sedimentu: kadmij, iva, krom,olovo, cink i bakar.
Takoer, provesti ispitivanje organskog oneienja
sedimenta:koncentracije ukupnog organskog ugljika (TOC), ukupnog
fosfora (TP) i ukupnog duika (TN) usediment te analizu eluata. Ispitivanja
e odrediti da li je sediment otpad.
2. Na temelju rezultata analize sedimenta i eluata odrediti na koji nain e
se obavljati iskop sedimenta, u cilju najmanjeg mogueg ugroavanja
okolia.
3. Izraditi projekt iskopa, nasipavanja i ostalih aktivnosti vezanih s
izgradnjom u luci.
4. Prije poetka radova izraditi plan izvoenja radova te istim odrediti
prostor za smjetaj privremenih graevina, strojeva i opreme, na nain da
to manje utjeu na stambene objekte i sadraje u okolnom prostoru.

14

5. Propisno oznaiti akvatorij u kojem se izvode radovi prema zahtjevima

luke kapetanije.
6. Nositelj zahvata mora na najblioj moguoj lokaciji predvidjeti mjesta
za privremeni privez plovila koja e se tijekom izgradnje zahvata trebati
premjestiti.
7. Organizirati gradilite na nain da se ne ometa osnovno funkcioniranje
svih cjelina unutar akvatorija. Predvidjeti mjesto za voenje gradilita,
skladitenje materijala, povrine zakretanje i parkiranje radnih strojeva i
mehanizacije, na nain da ne ometa funkcionalnost naselja, a sve u
dogovoru s lokalnom samoupravom.
8. Vrijeme gradnje uskladiti s odlukama lokalne samouprave s obzirom na
turistiku sezonu.
9. Na gradilitu osigurati dovoljan broj kemijskih WCa za radnike i osoblje
gradilita sa spremnikom za sanitarne otpadne vode prema sanitarnim
propisima, koji e se prazniti putem ovlatene pravne osobe.
Mjere zatite voda i mora
1. Zabranjuju se radovi iskopavanja i nasipavanja u ljetnim mjesecima.
2. Radove iskopa i nasipavanja vriti u periodima to manjeg strujanja
mora.
3. Koristiti tehniki ispravnu mehanizaciju.
4. Za nasipavanje koristiti samo kvalitetan kamen bez primjesa zemlje.
5. Sve betonske elemente koji se mogu predgotoviti izvan mjesta zahvata
dovesti kao gotove. Prilikom betoniranja u moru, paljivo postaviti oplate
kako bi se sprijeilo istjecanje betona u more.
6. Redovito kontrolirati ispravnost radnih strojeva i mehanizacije kako bi
se sprjeilo isputanje goriva i maziva u more.
7. Na gradilitu nije dozvoljeno mehaniko servisiranje strojeva kao ni
skladitenje goriva i maziva.
8. Sve unutranje graevine projektirati propusno, npr. na stupovima ili
utvrdicama.
15

9. Zabranjeno je koritenje eksploziva.

10. Zabranjeno je koritenje izolacijskih premaza i kemikalija koje
otapanjem isputaju opasne tvari u more.
Mjere zatite flore i faune
1. Iskapanje i nasipavanje morskog dna izvoditi odabirom odgovarajue
tehnologije graenja.
2. Nakon zavretka radova morsko dno i priobalje ocistiti od
graevinskog i drugog otpada te od nataloenog mulja, da bi se nakon
izgradnje uspostavili uvjeti za sukcesije.
3. Zabranjeno je bacanje graevinskog otpada u more.
Mjere zatite kulturne batine
1. Ako se prilikom izvoenja graevinskih radova na kopnu ili u podmorju
naie na arheoloke nalaze, radove je potrebno odmah zaustaviti te
obavijestiti nadleno tijelo (Konzervatorski odjel u Puli za podruje
Istarske upanije).
Mjere zatite krajobraza
1. Za zavrnu obradu graevina i ureenje otvorenih povrina (proelja
objekata, pjeakih povrina) koristiti iskljuivo prirodni kameni materijal,
a graevine graditi u skladu s autohtonom tradicijskom arhitekturom.

16

Mjere zatite zraka

1. Materijal dovoziti u pokrivenim transportnim sredstvima.
2. Kod prijevoza rasutih tereta sprijeiti rasipanje materijala na okolni
teren.
3. Preventivnim radnjama te kontinuiranim ienjem i odravanjem
gradilita smanjiti praenje.
4. Koristiti tehniki ispravne radne strojeve i mehanizaciju.
Mjere zatite od buke
1. Projektom organizacije gradilita predvidjeti i primijeniti mjere za
spreavanje irenja buke s gradilita iznad doputenih razina.
2. Radove izvoditi iskljuivo danju.
3. Koristiti tehniki ispravne radne strojeve i mehanizaciju kako bi se
razina buke svela na to manju mjeru.
Mjere za smanjenja nastanka otpada i nain gospodarenja
otpadom
1. Planirati odgovarajuu povrinu na kojoj e se privremeno skladititi
otpad nastao tijekom izgradnje.
2. Organizirati odvoz otpada ovisno o dinamici izgradnje, putem
ovlatenog sakupljaa.
3. Postaviti dovoljan broj spremnika za otpad i organizirano provoditi
gospodarenje otpadom na gradilitu putem ovlatenih tvrtki uz izdvajanje
korisnih dijelova otpada te opasnog otpada.
4. Graevinski otpad odvojeno sakupljati te uporabiti i/ili zbrinuti putem
ovlaetne osobe.
5. Temeljem istraivanja i izraenog elaborata o odlaganju, a ovisno o
karakteristikama istupnju oneienosti iskopanog morskog sedimenta,
tijelo uprave nadleno za poslove graditeljstva e uz suglasnost
17

Ministarstva zatite okolia i prirode i nadlene Luke kapetanije, odrediti

lokaciju deponiranja iskopa.
6. Opasni otpad mora se sakupljati odvojeno, svaka vrsta za sebe i
odvojeno od neopasnog i komunalnog otpada i predati na zbrinjavanje
ovlatenoj pravnoj osobi.
7. Podatke o proizvedenom i zbrinutom otpadu voditi u Oevidniku o
nastanku i tijeku otpada.
Mjere zatite utjecaja uslijed rada benzinske pumpe
1. Sva pretakanja naftnih derivata, kao istakanja iz mjernih ureaja u
plovila moraju biti u zatvorenom sustavu povrata para.
2. Sustav mora imati ugraene elemente kojima se sprjeava prepunjene
ukopanih spremnika i spremnika plovila.
3. Prilikom pretakanja, svi prikljuci i otvori sustava za pretakanje, moraju
biti zatvoreni.
4. U cilju spreavanja negativnih utjecaja ekoloke nesree na okoli
potrebno je: osigurati primjerenu protupoarnu zatitu, izraditi procjenu
rizika te istu dostaviti Gradu Poreu za potrebe izrade Plana zatite i
spaavanja
5. Prema Pravilniku o postajama z aopskrbu prijevoznih sredstava gorivom
(NN 93/98), lanak51. i 52., na postajama moraju biti: uoljivi i itljivi
natpisi i znakovi zabrane puenja i koritenja otvorene vatre; uoljivi
prometni znakovi prema projektom utvrenoj organizaciji prometa.
Protueksplozijski zatieni ureaji i instalacije na postajama, te drugi
ureaji iinstalacije moraju biti ispravni. Na postajama mora postojati:
dokumentacija iz koje je vidljivo da se odravanje i nadziranje ispravnosti
ureaja i instalacija iz stavka 1. ovog lanka obavljana nain i u
vremenskim razmacima odreenim propisom, odnosno uputom
proizvoaa od strane ovlatenih, odnosno osposobljenih osoba i upute za
siguran rad i postupanje u sluaju poara i eksplozija.

18

6. U cilju smanjenja tete kod iznenadnog zagaenja, benzinska postaja

mora imati osnovnu opremu koja se sastoji od: EKO seta tekui

disperzant i odgovarajua adsorpcijska sredstva za upijanje prolivenog

goriva, kante sa min. 0,3 m3 pijeska, lopate i metle i ostalih prirunih
sredstava: krpe, pamunjak.
Mjere zatite gospodarskih znaajki
1. Radove izvoditi izvan turistike sezone tijekom radnog dana i
izbjegavajui noni rad, u skladus Odlukom o komunalnom redu Grada
Porea (SG Grada porea 4/08).
Mjere zatite stanovnitva
1. Na sve ureene plae i kupalita u neposrednom okruenju planiranog
zahvata postaviti plutajuu zatitnu ogradu kako bi se vidljivo sa morske
strane oznaio i ogradio akvatorij plae ili kupalita namijenjen kupaima.
Ograivanje plaa i kupalita sa morske strane vri se prema odredbama
nadlene Luke kapetanije ili njene Ispostave, a u skladu sa vaeim
zakonskim propisima Pravilnika ovrstama morskih plaa i uvjetima koje
moraju zadovoljavati (NN 50/95).
2. Na vidljivo mjesto istaknuti oznake o zabrani sidrenja.
Mjere komunikacije s javnou
1. Obavijestiti stanovnitvo o poetku i trajanju graevinskih radova.
2. Uspostaviti privremenu signalizaciju na kopnu i moru.
3. Pravilno oznaiti i zatiti gradilita tijekom izvoenja graevinskih i
ostalih planiranih radova.

19

Mjere zatite sigurnosne plovidbe

1. Nakon izgradnje lukobrana i gatova u akvatoriju luke Pore obaviti
slubenu hidrografsku izmjeru ireg akvatorija luke i izraditi pomorski
kartografski plan

3.3.2. Mjere zatite okolia tijekom koritenja

Mjere zatite voda i mora
1. Redovito kontrolirati, odravati u vodonepropusnom stanju i istiti sve
objekte za transport i proiavanje otpadnih voda, a nastali talog tretirati
kao opasni otpad i osigurati njegovo zbrinjavanje putem ovlatene tvrtke.
2. Kontrolu ispravnosti sustava odvodnje na svojstvo vodonepropusnosti,
strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti obavljati sukladno Pravilniku o
tehnikim zahtjevima za graevine odvodnje otpadnih voda, kao i
rokovima obvezne kontrole ispravnosti graevina odvodnje i proiavanja
otpadnih voda (NN 3/11).
3. Otpadne vode nastale na lokaciji zahvata proiavati prema
vodopravnim uvjetima Hrvatskih voda. Ukoliko izlazni parametri otpadnih
voda nakon proiavanja ne zadovoljavaju vodopravne uvjete potrebno
je izvriti servis ureaja za proiavanje ili ga zamijeniti.
4. Zabraniti pranje i odravanje plovila za vrijeme zadravanja u luci.
5. Zabraniti koritenje brodskog WCa unutar luke.
6. Zabraniti isputanje kaljunih voda s brodova u akvatorij luke.
7. Redovito odravati propuste (otvor za cirkulaciju mora) lukobrana i
gatova kako ne bi dolo do smanjenja cirkulacije mora u akvatoriju luke.

20

Mjere zatite flore i faune

1. Zabraniti koritenje biocidnih prevlaka/protivobratajnih boja koje se
baziraju na djelovanju organskih biocida s bakrom.
Mjere zatite krajobraza
1. Obzirom na nedostatak vegetacijskog pokrova na samoj lokaciji
zahvata, prostor oplemeniti hortikulturnim ureenjem (npr. zeleni otoci,
zeleni tamponi i sl.).
Gospodarenje otpadom
1. Osigurati odvojeno sakupljanje otpada koji nastaje tijekom koritenja
zahvata po pojedinim vrstama otpada.
2. Spremnike za opasni otpad smjestiti na stalak za bave ulja s koritom
(tankvanu) i adekvatno ih oznaiti.
3. Odvoz i zbrinjavanje svih vrsta otpada koje nastaju na lokaciji provoditi
putem pravnih osobama koje imaju ovlatenje za skupljanje, prijevoz i/ili
zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada
4. Odravati postojei sustav gospodarenja otpadom na predmetnoj
lokaciji.
5. U sluaju poveanih koliina otpadnih tvari, u odnosu na postojei
kapacitet infrastrukture za gospodarenje otpadom, uspostaviti veu
frekvenciju odvoza svih vrsta otpada.
6. Proizvoa otpada koji godinje proizvodi vie od 150 tona neopasnog
otpada i/ili vie od 200 kilograma opasnog otpada duan je izraditi Plan
gospodarenja otpadom proizvoaa otpada za etverogodinje razdoblje
(l. 12. Zakona o otpadu; l. 16. Pravilnika o gospodarenju otpadom NN
23/07, 111/07).

21

7. Voditi oevidnik o nastanku i tijeku otpada koji se sastoji od obrasca

oevidnika i prateih listova za svaku vrstu otpada (l. 17. Pravilnika o
gospodarenju otpadom NN 23/07, 111/07).
8. Dostavljati nadlenom uredu prijavne listove za svaku vrstu otpada na
propisanom obrascu(l. 17. Pravilnika o gospodarenju otpadom NN 23/07,
111/07).
9. Obaveze nositelja zahvata proizlaze sukladno Zakonu o otpadu
(NN178/04, 111/06, 60/08,87/09) te Pravilniku o gospodarenju otpadom
(NN 23/07, 111/07).
Postupanje s otpadnim vodama
1. Sanitarno potrone otpadne vode iz zone obuhvata prikupljati i odvoditi
putem sustava javne odvodnje do ureaja za proiavanje otpadnih voda
Debeli Rt i putem podmorskih ispusta isputati u more. Kakvoa otpadnih
voda koje se uputaju u more, mora zadovoljavati odredbe Pravilnika o
graninim vrijednostima emisija otpadnih voda, NN 87/10.
2. Otpadne vode oborinske odvodnje iz zone obuhvata prikupljati putem
postojeeg razdjelnog sustava te preko talonika i separatora masti i ulja
uputati obalno more. Kakvoa otpadnih voda koje se uputaju u more,
mora zadovoljavati odredbe Pravilnika o graninim vrijednostima emisija
otpadnih voda, NN 87/10.
3. Na lokaciji izvlaenja brodica lokalnog stanovnitva u sportskoj luci,
ukoliko se i u budunosti planira mogunost pranja brodica, skidanja
obrataja i boje, mora se predvidjeti sustav proiavanja otpadnih voda,
kako bi se onemoguilo daljnje uputanje neproienih voda u obalno
more. Kod odabira tehnologije proiavanja otpadnih voda s lokacije
izvlaenja brodica, voditi rauna da ista moe ukloniti kako anorgansko
tako i organsko oneienje, ispod graninih vrijednosti propisanih za
ispust u sustav javne odvodnje i/ili more. (Pravilnik ograninim
vrijednostima emisija otpadnih voda, NN 87/10).

22

Maritimna sigurnost
1. Za potrebe sigurnosti plovidbe nou ili pri smanjenoj vidljivosti,
premjestiti obalno svjetlo na glavu novoizgraenog dijela gata. Maritimna
sigurnost se donosi uz suglasnost lukih vlasti i prema zakonu.

3.3.3. Mjere za spreavanje ekoloke nesree

Osigurati opremu za sprjeavanje oneienja mora i uklanjanja posljedica
oneienja mora. Mjera je propisana u skladu s lankom 3. Uredbe o
uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (NN110/04). Izraditi Operativni
plan mjera i djelovanja kod iznenadnog oneienja voda. U sluaju
izvanrednog ili iznenadnog oneienja voda postupiti prema Operativnom
planu mjera i djelovanja kod iznenadnog oneienja voda. Mjera je
propisana u skladu s lankom 70. Zakona o vodama (NN 153/09,
130/11).Uprava luke mora donijeti Operativni plan protupoarne zatite i
osigurati opremu za njegovo provoenje. Mjera je propisana u skladu s
lankom 10 Zakona o zatiti od poara (NN 92/10). 15. Kod oneienja
mora s plovila primijeniti odredbe Plana intervencije kod iznenadnog
oneienja mora u Istarskoj upaniji.

23

6. Zakljuak
Tijekom pripreme i graenja, te tijekom samog koritenja morske luke u
Poreu dolazi do promjena u okoliu. Najvee promjene dolaze kod
utjecaja na kulturnu batinu, zbog nailaska i oteenja arheolokih nalaza,
te kod mogueg loeg utjecaja rada benzinske pumpe. Postoji mogunost
stvaranja otpada tijekom graenja. Zbog poveanja intenziteta pomorskog
i cestovnog prometa u dijelu trajektnog pristanita moe doi do
oneienja zraka ispunim plinovima.
Pridravanjem propisanih mjera zatite okolia ne dolazi do veih
promjena u okoliu, ni kod promjena u stanovnitvu i prometu grada
Porea.

7. Literatura
http://puo.mzoip.hr/default.aspx?id=2
http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/HS_utjecaj_na_okolis.p
df
http://puo.mzoip.hr/UserDocsImages/Sazetak_13_05_2013_3.pdf

24