OSMANSKO CARSTVO DO SREDINE XIX.

STOLJEA
Nakon Velikog rata za osloboenje zapoinje slabljenje Osmanskog Carstva to u
19.st. iskoritavaju neturski narodi za vlastito osloboenje npr. Srbi i Grci.
Prvi srpski ustanak zapoinje 1804.g. a na elu mu se nalazi seoski trgovac ore
Petrovi Karaore. Srpski ustanak potpomagali su Rusi sve do Napoleonovog
pohoda na Rusiju 1812.g. kada je ustanak uguen.
Drugi srpski ustanak zapoinje 1815.g. na elu s Miloem Obrenoviem. Nakon
kratkotrajnog sukoba zapoinju pregovori. 1830.g. dio Srbije dobiva autonomiju u
sastavu Turske.
Zbog apsolutistike vladavine kneza Miloa u Srbiji se stvara oporba - ine je
ustavobranitelji koji trae da knez donese ustav.Najistaknutiji predstavnik
ustavobranitelja bio je Ilija Garaanin, ministar unutranjih poslova kneevine Srbije.
1844.g. je napisao"Naertanije", tajni program o vanjskoj politici Srbije u budunosti.
Taj spis je bio prva formulacija velikosrpske ideje. Cilj je ujediniti sve Srbe u jednu
dravu.Da bi se to postiglo treba pokoriti druge susjedne nesrpske narode i asimilirati
ih u Srbe. Po Garaaninovu miljenju trebalo je obnoviti granice iz 14. st. kada je
srpska drava imala najveu mo, znai uskrsnuti Duanovo Carstvo.
Razvoju velikosrpske ideje je na stanovit nain pridonio i srpski jezikoslovac Vuk
Stefanovi Karadi. Postavivi tezu "Srbi svi i svuda" tvrdio je da je stanovnitvo na
junoslavenskom prostoru , s izuzetkom kajkavaca I akavaca, srpsko.
Priznanje srpske autonomije i grke nezavisnosti 1830.g. pokazalo je svu nemo
Osmanskog Carstva. itavo 19. st. tu nemo pokuavaju iskoristiti najvee europske
sile (Rusija, Engleska, Francuska, Pruska, Austrija) kako bi stekle prevlast u zemljama
pod turskom vlau I time zadovoljile svoje ekspanzionistike ciljeve.Time se
aktualizira istono pitanje tj. pitanje opstojnosti Osmanskog Carstva.
Pod izgovorom da ele zatititi podjarmljene narode u dravi, europske sile su se
neprestano mjeale u unutranje prilike oslabljene Turske kao npr. u vrijeme Krimskog
rata pol. 19.st.
Najvei interes izazivalo je pitanje plovidbe stranih brodova kroz Bospor I
Dardanele.To je pitanje izazivalo napete meunarodne odnose zbog prestia na
Sredozemlju.Posljedica takve imperijalne politike je injenica da je poetkom xx. st.
gotovo itav azijski dio Turske bio podijeljen na interesne sfere europskih velesila.