GO,VOR l SPEECH

GOVOR l SPEECH

Zagreb, Godina XII (1995), broj l

UDK 801.4(05)"540.6"

COD EN

GOVOEB

ISSN

Zagreb, Godina XII (1995), broj l

0352- 7565

UDK 801.4(05)"540.6"

CODEN

GOVOEB

ISSN

0352- 7565

Izdava

ODJEL ZA FONETIKU HRVATSKOGA FILOLOKOG

DRUTVA
Urednitvo
Ivo KARI, glavni urednik
Branko VULETI, Damir HORGA
Izdavaki savjet
Zrinka BABI, Zagreb; Juraj BAKRAN, Zagreb; Behlul BRESTOVCI,
Zagreb; Zlatko CRNKOVI, Zagreb; Jugoslav GOSPODNETI, Paris; Petar
GUBERINA, Zagreb; Damir HORGA, Zagreb; Ivan IVAS, Zagreb;
Krunoslav IVANKOVI, Zagreb; Jasmina NIKI, Zagreb; Pav~o
N'OVOSEL, Zagreb; Mihovil PANSINI, Zagreb; Marija POZOJEVICTRIVANOVI, Zagreb; Krunoslav PRANJI, Zagreb; Ivo SKARI, Zagreb;
Dubravk9 KILJAN, Zagreb; Branko VULETI, Zagreb; Duanka
VULETIC, Zagreb

Tajnitvo
Ivan IVAS, Nevenka VRUINA
Lektor
Jasenka RUI
UDKoznake
Irena KOLBAS
Design ovitka

t Zlatko SIMUNOVIC
Grafiko ureenje

i prijelom
Branko VRGA - "Nova ideja"
asopis izlazi dva puta godinje.
Cijena pojedinog primjerka 20 KN, za inozemstvo 8 DM.
iro raun: 30 l O1-678-635 - Hrvatsko filoloko drutvo

Adresa urednitva
Filozofski fakultet, Odjel za fonetiku
Ivana Luia 3, l O000 Zagreb
Telefon: 612 OO 92, 612 OO 96, 612 OO 98
Ovaj je broj tiskan uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i
tehnologije Republike Hrvatske
Tisak MD - Zagreb
Naklada: 500 primjeraka

l
l
l
r

l!

SADRAJ/CONTENT

Vlasta ERDELJAC
Prepoznavanje rijei u povezanom govoru (na primjeru
Hrvatskog jezika)/ Word recognition in continuous speech
(an example of Croatian language) .......................................................... 1
Ivo KARI
Odlike Hrvatske dravne medijske govornike kole/
Characteristics of Croatian national media rhetoric school ..................... ~
Marijan MILO
Govor elektronikih medija mjeren parametrima
usmjerenosti na sluatelja/
Speech in electronic media measured by speakers'
relation to their listeners ....................................................................... .47
Vinja MODRI, Marina MATANOVI-IMUNOVI
Prednosti i nedostaci elektronikog itaa (blesimetra)/
Advantages and disadvantages of the teleprompter .................................. 61
Gordana VAROANEC-KARI
Govorni stilovi u informativnim emisijama/
Speech styles in news programmes ....................... .

70

Modri, Matanovi-Simunovi: Prednosti i nedostaci ...

GOVOR XII (1995), J

71

UDK82.08
Struni rad
Vinja Modri
Croatian Television, Zagreb
Marina Matanovi-Simunovi
Faculty of Philosophy, Zagreb

Prihvaeno

ADVANTAGES AND DISADVANTAGES OF THE

TELEPROMPTER

JO. 04.1997.

Gordana Varoanec-kari
Filozofski fakultet, Zagreb

GOVORNI STILOVI U INFORMATIVNIM EMISIJAMA

SAETAK

SUMMARY
The research has been undertaken on the hypothesis that speaking by
means of the teleprompter differs from speaking by means of a piece of
paper, in other words in that it can be seen and heard that the speakers does
not speak spontaneously prepared, but that he reads. The results have shown
that speaking by means of the teleprompter provides less information, the
rhythm of such speaking disturbs the message and yet, it sounds more like
speaking when the speaker is seen on the screen. All this relates to the
connection between the verbal and non verbal elements in speech.
Key words: media, television speach, communication

Ne moe se govoriti samo. o primjerenoj ili neprimjereno} govornoj

interpretaciji u informativnim emisijama televizije i radija, nego i o razliitim
govornim stilovima koji su posljedica razliitih izbora strategija u
oblikovanju informativnih anrova. U informativnim emisijama moemo
uoiti nekoliko glavnih govornih stilova. To su: suzdrani neutralni
(distancirani) stil, si/oviti ekspresivni stil, leerni razgovorni stil te noviji
zaudan prozodijski stil. Ti stilovi proizlaze iz razliitih izbora strategija:
ne samo informiranja i uvjeravanja, nego i uzbuivanja i zau'f!!e zabavljaka
problemske strategije vijesti nekih neovisnih radio-postaja.rf:!_m je novijem
.stilu nam_Jg_a transformirati gotove obrasce vijesti preteito prozodijskim
sredstvima. ']fova prozodl]sko stabla razlama;u oekivane zzgovorne c;elme
na svim oe!dvanim prozodijskim razinama. Takav stil je pogreno negativno
vrednovatiu usporedbi s opom standardnom prozodijom, on ve jest unutar
nekih sociolingvistikih skupina u govornoj potenciji i ti ga primatelji ne
doivljavaju prije svega koo nestandardan, nego koo hotimian odmak koji
problematizira informativni anr.
Kljune rijei:

mediji, informativne emisije, govorni stilovi

72

Gordana Varoanec-kari: Govorni stilovi u informativnim emisijama

UVOD
U retorikom smislu moglo bi se rei da razliite anrove odreuju i oblikuju
i razliiti izbori govornih straRgija. Odabir strategije prvi je korak u procesu
dizajniranja, oblikovanja pomi<ll (Marsh, 1983, 8). Marsh navodi sljedeih
devet strategija: informiranja, instrviranja, interpretiranja, uzbl!ivanja,
uvjeravanja, argumentiranja, rjeavanja problema, zabavljanja i transformiranja. Za strat~giju infonniranja vezuju se televizijske i radijske vijesti,
te ostale informativne emisije, za instmiranje obrazovni i etiki programi, za
uzbuivanje emotivni dokumentarni anrovi, za uvjeravanje vezuju se politiki
govori, za dokazivanje i argumentativnu strategiju komentari te razliiti tipovi
sueljavanja, za rjeavanje problema kovitlac mozgova "brain stonning", za
zabavljanje zabavne emisije, zabavni razgovorni anrovi, primjerice "talk
show" itd. To bi dakako vrijedilo u klasinoj podjeli retorikih vrsta i televizijskih i radijskih govornih vrsta te klasinom shvaanju retorikog dizajniranja govora. U medijima se svi anrovi izmjenjuju, iako ne u podjednakoj
zastupljenosti. Oni su pridonijeli otvaranju anrova i ostvaraju razliitih
govornih stilova, ak i unutar jednoga anra i unutar informativnog programa.
Ti razliiti govorni stilovi izviru s jedne strane iz razliitih strategija informativnih emisija koje odreuju politika tijela ili neovisna skupina, a s druge
strane potrebe za razliitou i osobnou. Upravo je ta razliitost unutar
televizijskog i radijskog medija i pomakuula tehniku podjelu na vrui medij
radija i televizije kao hladnog medija (McLuhan, 1964).
GOVORNIKE STRATEGIJE I GOVORNI STILOVI

Ono to ponajvie odreuje govorni stil informativnih anrova jesu strategije, te stoga nije plodno govoriti samo o dobrom ili loem govom i prozodiji
na televiziji ili radiju. Govorne stilove u medijima ne treba samo evaulirat1,
konotacijski ih pozitivno ili negativno odreivati prema unaprijed zadanim
kriterijima, nego njih treba u prvom redu opisati. Oni su ipak ostvaraji u govom, a govor svojom prozodijom otkriva vrstu komunikacijske usmjerenosti.
Svaki govorni stil koji se ostvaruje unutar medija postoji kao izraaj neke
skupine ili je stil odreene govornike strategije. Moemo govoriti o etiri
razliita govorna stila u govornim medijima. Osnovni su stilovi: l. suzdram
(distancirani) neutralni stil; 2. siloviti ekspresivni emfatini stil; 3. leerni
razgovorni stil i 4. zaudni prozodijski stil, koji izmjenjuje neke osobine
drugoga stila, a oslanja se uglavnom na leerni stil.
.. .
Ti se stilovi izvanjski razlikuju i razliitim ritmikim i prozodiJSkim
obrascima. Tako je osobina suzdranog stila lagani oksitonski ritam, tj. ritam
govornih skupina u kojima je lagano istakuuta posljednja rije. Silovit stil
karakterizira baritonski ritam, tj. razmjerno esto jako isticanje nezavrne
rijei u govornoj skupini (kari, 1991; Simeon, 1969). Ritam leernog stila
varira prema logiko-informativnim izmjenama reme i teme. Zaudm

GOVOR XII (1995), J

73

prozodi~ski stil slobodno izmjenjuje prozodijska sredstva i razlama

konvenciOnalne standardiie prozodijsk_e reenice. Distancirani stil potvruje
konvenciOnalnu informativnu strategiJU anra vijesti, emfatini ekspresivni
stil penm=vnom strategiJOm namee informativnu sliku svijeta, leerni stil
stra~giJOm dija~oganeproblemski obaVjetava, aJi i otvara teme, zaudni koji
kadto I~emcno rabi sva tn stila unutar jednoga govornog diskursa,
problematskom strategiJOm aktivno se obraa primateljima i dovodi u pitanje
konvencionaJna obilje;ga anra.

OSOBINE GOVORNIH STILOVA

Budui da su stilovi uVjetovani strategijom, razliitim retorikim namjerama, i osobine stila proizlaze iz strategija. Stoga niti jedan navedeni
govorni stil informativnog anra nen:!ll i ne moe imati sve osobine dobroga
javnoga govora, ako su te osobine (Skari, 1988; Horga, 1989, 1994): govornost, elegancija, ortoepinost, poetinost, eufoninost, informativna odmjerenost, komunikacijska otvorenost, osobnost, tenost, prozodijska
pravilnost. Dapae, teza jest da bi se ostvarenjem svib osobina dobroga javnoga
govora na svim postajama i svim informativnim anrovima promijenile
strategije i govorni bi izraz postao odraz samo jedne neupitne strategije i
postojao bi samo jedan obrazac govornog stila informativnih anrova.
Dakle, ne moe se negativno vrednovati nepojavljivanje jedne od spomenutih osobina u svakom govom, jer bi se mogao ispustiti retorini moment
medijskog govora. I najeufoninija zatvorenost bila bi dosadna i komunikoloki
neplodna.

Tako ~stancirani stil prije svega ne odlikuje govornost, ako se govornost

definira (Skari, 1988; Horga, 1988) kao otklonjenu stvarnu ili mentalnu
prisutnost napisanog teksta. To je upravo "itai stil", koji ukljuuje pisani
tekst u rukama ili na elektronikom itau, s itaim intonacijama, suzdran
u izraajnosti. U tom stilu nema osobnosti: govornik je distanciran, hladan,
ne govori se pojedincu niti odreenom sluau, ne trai sesudjelo.vanje sluaa,
govor je to bez pomisli na primatelja. Nema niti komunikacijske otvorenosti,
pazi se na vrstu informacija, na vanost vijesti, i nadzire se tonost govora.
Nema futiuosti, a ako se pojavi u siromanom obliku, onda je u sklopu
potvrivanja teme. Ima pak glatkoe, jezine, izgovorne i prozodijske pravilnosti; tei se kultiviranim glasovima, dakle ima eufoninosti. Ima elegancije,
ali samo.!' ortoepinosti i prozo.diji, ali ne u retorici, stil je tur (kari, Varoanec-Skari, 1994). Retorike poetinosti nema, jedino u nenametljivoj
ponovljivosti suzdrane elegancije prozodijskog stila. Stil prati loginost
iskaza. Odabir vijesti teksta, proksemiuost i hijerarhija priloga, kompozicijska
ralaniba teksta i sam odabir odreenog stila, pa i distanciranoga spikerskoga
govora mogu biti odraz ne samo informativne strategije, nego i persuazivne.
U distanciranom stilu persuazivno.st postaje u formaliziranom obliku slubenija
i odraz je pseudoinformativne strategije (kadto HRT vice versa vijestima

74

Gordana TltJroanec-kari: Govorni stilovi u informativnim 'emisijarila

TV MREE). To je prevladavajui stil informativnih anrova Hrvatske rac

diotelevizije, a u manjoj je mjeri zastupljen u drugim postajama, pimjerice na
ARD-u, WDR-u,japanskoj televiziji. Za strategiju obavjeivanja s formalnog
stajalita to bi bile preduge reenice (dulje od sedam sekund!).
Emfatini ekspresivni (siloviti) stil prevladava u govoru informativnih
l?rograma velikih TV postaja (ABC, BBC, RAl UNO,meksika Galavision, .
Spanjolska dravna televizija - TVE, 1zmmno dnevmc1 HRT-a). Silovit! pre~
naglaeni stil najsliniji je javnom politikom govoru, i~o ne u CJelokupnoJ
retorici. Dakle, neskriveno je u persuazlvnOJ strategiJi. To Je st1l mnog1h
promibenih poruka. Taj stil hoe djelovati na sluae. On namee, ne problematizira monolog je. U pomisli nema psiholoki odreenoga gledatelJa.
Govori urb et orbi, a i psiholoka proksemija je velika udaljenost,. _koja je
znaajka javne komunikacije (Harrison, 1974). I smanJena eufomcnost u
usporedbi s distanciranim stilom takoer proizlazi iz ern[atinostl (Mo~nta,
vijesti RAJ UNO). Nema informativne odmJerenosti0 Jer se prozo~Jskim
sredstvima sve preistie. Ako je sve vano, onda u log1ckom snuslu msta mJe
vano: nema manje i vie poznatih dijelova, nema ravnotee. Nema stoga
govorne elegancije, a ni poetinosti. Stereotipi su prozodijski zasieni Jednako
kao i jezini obrasci. Nema ravnotee 1zmeu redundantnoga 1 ':'ere~
dundanmoga. Ima pak komunikacijske otvorenost!! agres1vnost1, koJa prmzl=
iz napetosti stila: trai se, zauzima se strogo stajalite prema sugovorniku
(ABC, neke njemake postaje). Tvrdoa stila i vrlo usmjerena komunikaCl)a.
proizlaze iz velike angairanosti govornika. Dakle, st!lje to strategiJe uvJeravanja nametanjem gotovih obrazaca. Gotovo su arhet1psk1 pnmJen govora
ABC u baritonskom ritmiziranju prenaglaavanJa prvih dijelova govomil1
skupina. BBC takvom ritmu dodaje i snaan oksitonski ritam, tj. izraz1to se
istie posljednja rije u govornoj skupini. Tu se ogleda 1 s1gun:;ost mediJa da
on ne donosi samo informac1ju nego da Je 1 stvara. Emfallcno duljenJe 1
naglaavanje poemih rijei i poetaka rijei prin,jetno j'e i kod francuskih
profesionahlih spikera, ali i u svakodnevno111 ~ovom (Vass1ere, 1990~. I u
nas se moe uoiti preskakivanje naglaska f!JeC! na prvi slog u emfallckom
govoru, koji onda takav ostane i u neemfatinom govoru, ime se rastereuJe
naglasna raznolikost.

Sve je zasll1pljeniji leerni razgovorni stil, a prototip je .TV postaja SKY,

jednim dijelom WDR, mozaine emisije HRT-a, RadiO-SlJeme: Dakle,.' na
televiziju, na vee postaje prodire .stil koji je radiju i neovisna~ radiO-pOStaJama
bio uobiajen. Glavna je strategiJa diJalog 1 to radiJSki slusatelJl prepoznaJU
kao ugodan, leeran stil. Uz govornost, osobine su toga sllla 1 informativna
odmjerenost te fatinost: meu sugovornlclma kao 1 meu suvod!telJ!ma te
sluaima nastoji se uspostavljati i odravati komunikacija ~ovorom. Stil Je
govorom u leernoj zoni, to znai da je p~iholoka ~rok~emlJa udalJenost do
2,5 m, koja je najugodnija za razgovor. SlusanJe Je vazan cnnben~. NadziranJe
je govora preteito sluno i drutveno, pa !Z toga prmzlaz1 mekoca stila, meko

GOVOR XII (1995), J

75

stajalite prema sugovorniku i psiholoki individualiziranom sluatelju. Stil

stoga in1a osobnosti, i govornikove i sluaeve. Tei prema govornoj slici.
Neverbalne i verbalno alju se znaci o sluanju sugovornika. Ima tenju za
eufoninou, ali i odreene tolerantllosti ortoepske i prozodijske. Nalazimo
ga i unutar vijesti (Radio-Sljeme u novinarskimjavljanjirna). Radio je manje
kontroliran medij u politikom smislu, stoga novinarski stil i unutar
informativnih emisija moe biti leerniji na radijskim postajama, koje su manje
slubene, ali i na televizijskim postajama koje posebno njeguju informativni
program i donekle su neovisne.
Sve vea zastupljenost leernog stila na radio-postajanm ohladila je taj
medij, jer se obraa sluateljima i dvosmjerno komunicira s njima. Vrui
mediji su visokog srupnja odreenosti, hladni su nieg srupnja odreenosti,
dakle oni koji pruaju veu mogunost sluaeve nadopune. Leerni stil
dijalogom ostvaruje strategiju informiranja, ali i interpretiranja, jer podatke
prilagouje raznmijevanju, idejama i potrebama ljudi. Takav informativan
govor motivira publiku na sluanje, a leeran stil ini to na mek nain i
prozodijskim sredstvima koja su pribliena naravnom govoru. Tempo govora
je u granicama naravnog fiziolokog izgovora govornih rijei, stanke nisu
samo delirnitativne, nego su raspodijeljene kao u spontanom govoru, pa irna
i stanki procesiranja, oklijevanja (Skari, 1991). Dakako, pretjerivanje u
oklijevanju moe odavati dojam nepripremljenosti. Govornost ne mora ii uz
glatkou (Horga, 1994), ali ipak u dobrom medijskom govoru treba paziti na
skladan odnos stanki, da se ne bi ulo u pseudogovorni stil, kad prozodijski
imbenici mogu prekriti denotativne informacije. Dakle, ta se govornost i
leernost narue u ustraj avanju na govornom stilu, a uz preveliku vezanost
za tekst.
Zaudni

prozodijski stil tako nazivam, jeru njemu prevladava prozodijsko

nad teksrualnirn znakovljem i jer je to prozodijsko znakovlje dominanmo u

konfliktnom odnosu prema tekstuahlom. (Prema Harrisonu neverbahli znakovi

u odnosu prema tekstualnom mogu inlati redundantllu, komplementarnu i
konfliktnu fimkciju.) Zaudni prozodijski stil u sklopu infOrmativnog progranm
inlakao potku informativnost na kojoj izgrauje zabavljaku, transformacijsku
i probleniSku strategiju. Takav govorni stil nije mogue ostvariti unutar visoko
kontroliranog televizijskog medija, a ako se eksperimentalno i ostvari, vrlo je
kratkoga vijeka- ne zbog zabavljakih, nego zbog transformacijskih dijelova.
Govorni stil koji zaudnost infOrmacije postie neobinim govornim ostvarajem
te tako problemski zallvaa anr da ga mijenja u njegovim konvencionalnim,
teorijski dogovorenim i opisanim osobinama, u nas je u prvom redu govor
Radija 101. Ta transformacija dogaa se ve na razini prozodije, iako je
oitija na prvi pogled na leksikoj razini,jer se tada izravno doivi (primjerice
"navodno", "itd. itd.", stvaranjem novih izraza koji su odmak od
konvencionahlih: "glasno grlo" umjesto glasnogovornik). Ugroeno je neutralno donoenje vijesti kao vrste i promjenom strategije; sluatelj postaje
aktivnim imbenikom drutvenih dogaanja. Isjeci stvarnosti ne postavljaju

76

Gordana Varoanec-kari: Govorni stilovi u informativnim emisijama

se iznad publike, ljudi su vaniji od dogaaja i medija samoga. Zapravo,

medij ne prenosi dogaaje, on postaje drutvemm dogaaJem zaJednO sa svo~om
publikom. Teoretiarima stoga neobian govor Radu a_ l Ol 1 nJemu sh.cnih
radijskih programa mogu b1t1 zammlj!va tema tstraz!VanJa prozodljskih
sredstava kao to su ton i intonacija, naglasci, govorna brzma, govorne~o
dulacije, nain izgovora glasnika, ritmiki zakreti._ Ta neobina prozodijs~
stabla koja razlamaj u oekivane cjeline ntsu nepnmJe~ena hrvatskoj proz~Jl,
iako su u odmaku od uobiajene prozodtje. U retonc1 Je opravdano ono to Je
prepoznato unutar neke sociolingvistike skupin~ kao njihove govorne
mogunosti. Ta ih publika ne doivljava kao prozodijske neprav~osh, nego
kao novo ostvareno vienje neega naizgled neupttnog. To Je hotumcan odmak
kao nuan produetak drukije strategije.
. . ..
.
Takav stil ima otvorenosti (ima ironinih i provokal!vnih dijelova), una
govornosti, jer pisani je tekst samo polazite za komentar kroz prozodijsku i
jezinu bogatu dopunu. Ima poetinosti, slikovitosti govornoga 12~aza, ali 1
figura preuzetih iz uzvienoga stila. To se samo nruzgled ne moze spoj~!!.
Podsjetimo da uzvieni stil tei pokrenull sluatelja~Marsh, P. O., 1983), sto
je i glavna svrha prozodijskog zaudno~ st!la. Uzvtsem sl!! pnpada vrlo formamim vrstama, stoga Se i zaudno konste njegOVI dijelOVI Uradijskom StilU.
Takav zaudni prozodijski stil od formalnog uzvienog sllla preuzuna stvaranje
neobinih rijei, izokrenutost denotativna-konotativnih znaenj_a, onomatopeju~
neobinost izraza, artificijehlost, oslikavanje glasovnun matenjalom, fonell<:Jci
simbolizam, sloene rijei, prigodne slinosti rijei, pa ak una 1 alegonJe
(promibene poruke predizborne kampanje koje su se emitirale odmah poshje
vijesti, bez stanke ili drugog zvunog stgnala razdvaJanJa na _RadiJU 101).
Toleranlllost u odnosu na jezinu, izgovornu 1prozodijsku nepraV!hlostmoguca
je zbog istovjelllosti govornika u soci?lingvistikom pogledu s <><!'ee~om
publikom. Taj se govorni st!l ne obraca pubhct srednje p~ema n!ZOJ ostrounmosti. Ne tei se govoriti svima. Prema snvrememm nacelnna govornoga
komuniciranja (osim Marsh, 1983, i Groubeck, German, Ehninger, Monroe,
1995) sve se vie uz dijalog istie taj odnos prema publici u Javnom govorenJU.
Uz demografsko poznavanje publike kojoj se obraa, uz poznavanje nJezme
naobrazbe, pripadnosti skupini: kulturalne i etnike pozadine govornik u:z:_una
u obzir i psihologiju publike, nJezme c!ljeve, vnjednosll, VJerovanJ<I Trazi se
realistian odnos prema odgovorima publike. Upravo Je aktlV!zaCIJa publike
jedna od najzanimljivijih pojava novijega govorno? st!la Radij~ l Ol. U tom
je odnosu prema publici i sadran razlog djelonucne zabavljacke strategtje
tog stila: ona je mogua zbog tono odreene ue drutvene skupme: Zabavljaki imbenik zabavan je unutar kulturahlo odreenog okvrra (p~Jence
rock and roll, "Flying Circus of Monthy Python"). Zabavno ne moze s~
biti zabavno. Humorni elementi stvaraju i veu povezanost skupme, uqecu t
na kritian odnos prema onome to se iznosi i daju optimistian pogled te
najavljuju promjenljivosti. Leeran, odmaknut, neformahZ!fan, zabavan,
razigran stil, komunikoloki je otvoren st!l. Stvara se poseb~poetika, koja
ne znai negativno stajalite prema ustaljenom, nego akttvtraJUCI odnos prema

GOVOR Xli (1995), l

77

dogaajima. Ritam toga _govora nije izvan rilulova govora, ali je neobian.

Njegovi ponovljivi elementi te neoekivane izmjene i prekidi rilula podsjeaju

na rap, neobian glazbeni stil koji mladi prihvaaju kao svoj poetini ritam.
Dakako, u drugim prozodijskim sredstvima ne treba ovaj govorni stil i rap
usporeivati, jer prvi stil pripada prije svega govoru, a drugi glazbi. U
zaudnom prozodijskom stilu Radija l Ol vijesti idu uz glazbu. U potrebi za
raznolikou javlja se i takva poetika.
ZAKLJUAK
Reeno je da osobine medijskoga govora moemo opisati i staviti u retoriki
kontekst, da ih je plodnije vrednovati s obzirom na uinak koji imaju na publiku,
nego s obzirom na poklapanje ili odstupanje od jezinog i govornog standarda.
Ako strategija odreuje govorni stil, onda moemo govoriti o namjerama
poiljatelja, komunikacijskom kontekstu i o odreenju publike. U nekom
drugom retorikom pogledu i o etinosti medijskih poruka. Ovdje namje bila
namjera odrediti koje govornike strategije odreuju pojedine govorne stilove
u informativnim emisijama televizije i radija. Mediji se individualiziraju,
primjellla je tenja za osobnim stilovima, iako se stilovi velikih postaja i
dravnih i nedravnih neovisnih postaja mogu prepoznati u nekoliko stilova
koje povezuju sline osobine govornog stila. To su suzdrani distancirani
stil, siloviti emfatini stil, leerni razgovorni stil i zaudni prozodijski stil.
Zakljuno se moe rei dana pojedinim postajama u informativnim emisijama
prevladava neki od etiri navedena stila. Za sada, na HRT u sredinjim informativnim emisijama prevladava distancirani stil, a na naim)okalnim
postajama u informativnom programu mogu se uti i drugi stilovi. Sto se tie
drugih emisija, koje ovdje nismo analizirali, na HRT nalazimo i druge stilove.
Primjerice, u mozainim emisijama (Dobro jutro, Hrvatska) govori se leernim
stilom, u zabavnim emisijama za mlade i zaudnim stilom (HIT- DEPO). Uz
informativnu strategiju kao potku mogue su i transformacijska, problemska
i zabavljaka strategija u informativnim emisijama na manjim postajama, s
jedne strane zbogueg profila publike, a s druge zbog manje kontrole. Biti
neovisan (uvjetoo reeno, jer potpune neovisnosti medija nema) ili samo lokalan
ne znai uvijek i biti drukiji. llokahle postaje kadto su opega stereotipnoga
govornog izraza. Unutar neovisnih postaja jedino postoji vea mogunost
transformacije anrova. Globalna je metafora prestala biti selo, istiu se
posebnosti, toleranlllo se prihvaaju razlike, tei se za osobnim stilom, publika
se sve vie individualizira. Dovoljno je svijet slian da bude tolerantniji zbog
posebnosti. Svijet je sve vie drutvo koje eli komunicirati individualiziranim
dijalogom. Previe ravnotee u retorici je dosada.

78

Gordana Varoanec-kari: Govorni stilovi u informativnim emisijama

GOVOR X// (1995), J

79

REFERENCIJE

Groubeck, B.E., German, K., Ehninger, D., Monroe, A.H. (1995).

Princip/es ofSpeech Communication. XII" brief edition, Harper Collins
College Publishers.
Harrison, R. R (1974). Beyond words -an introduction to nonverbal
communication design. New Jersey.
Horga, D. (1988). Kultura govora i masovni mediji. U: Jazikoti Ku/turota,
Zbornik na trudovi, Ohrid 27 - 29 Maj, 1988, str. 25-30.
Horga, D, ( 1994). Tenost govora u elektronikim medijima. Govor XI br.2,
str. 15-22.
Marsh, R O. (1983). Messages that work- A guide to communication design.
Educational Technology Publication, New Jersey.
McLuhan, M. (1964). Poznavanja opti/a ove kovi h produe taka. Prosveta,
Beograd.
. .
Simeon, R, (1969). Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva. Matica
Hrvatska, Zagreb.

Sk ari, L (1988). U potrazi za izgubljenim govorom. Skolska knjiga, Zagreb.

kari, J, (1991). Fonetika hrvatskoga knjievnog jezika. U : Babi i dr.
Povijesni pregled glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika. HAZUGlobus, Zagreb.
kari, L, Varoanec-kari, G, (1994). Skupna slikli govora Hrvatske
televizije. Govor, Xl br.2, str.l-12.
Vaissiere, J. (1990). Rhythm, accentuation and finallengthening in French.
In: Music, language, speech and brain, editors: Johan Sundberg, Lennart
Nord and Rolf Carlson, Proceedings of an International Symposium at
the Wenner-Gren Center, Stockholm, 5 - 8 September 1990, pp.108-120.

Gordana Varoanec-kari
Faculty of Philosophy, Zagreb

SPEECH STYLES IN NEWS PROGRAMMES

SUMMARY
lt is impossible to talk about appropriate or inappropriate speaking
interpretation in news programmes on radio and television, without talking
about various speech styles resulting from different choices of strategy in
modelling (structuring) ofinformative genres. Afew main speech styles can
benoticed in news programmes. These are: res trained neutral (distant) style,
assertive expressive style, casual conversational style and a newer one,.
astonishing prosodic style. These styles come as a result ofdifferent choices
of strategy: not only informing and persuading, but also exciting and
astonishing entertainingproblem strategy ofnews on some independent radio
stations. This newer style intends to transfarm the ready-made models for
. news, mainly by means ofprosodic ftatures. New prosodic trees break the
expected utterance strings (segments) units on all expected prosodic levels.
lt would be wrong to rate this style negatively compared to the general
standard prosody; it is already present in some sociolinguistic groups in
their speech potential and these speakers do not find it non-standard but a
willing deviation which gives the informative genre problematic
characteristics too.
Key words: mass-media, news programmes, speech styles