Professional Documents
Culture Documents
Stajni Trap
Stajni Trap
Stajni trap
Zlatko Petrovic
February 7, 2007
Uvod 1/2
Uvod 2/2
Cetiri
tocka po nogi se obicno koristi za avione izmedju
91000 kg 180000 kg
Osim za lake letelice nosni tocak se obicno udvaja da bi se
izbegle posledice pucanjem tocka.
Borbeni avioni obicno imaju samo jedan nosni tocak.
Sledeci slajd prikazuje aranzman za stajni trap tipa bicikl
Slika: DC-3
Slika: Tricikl
Slika: Tricikl
Slika: IL 76
Naplatka
Gume
Kocnice
Na
B
Mf
B
Ma
B
H W
g B
Ma /B > 0.05
Mf /B < 0.20 (pozeljno 0.080.15)
wd
d
Rr
2
1 Wsletanja
2
Vstoling
2
g
Amortizeri 1/16
Tipovi amortizera
Amortizeri 2/16
Prvi avioni su imali gumene elemente kao amortizere koji su
dozvoljavali kretanje osovine u vertikalnom pravcu. Danas se
to retko vidja
Lisnate opruge su jednostavan nacin amortizacije iako su
nesto teze.
I
I
Amortizeri 3/16
Odredjivanje hoda amortizera
Amortizeri 4/16
Amortizeri 5/16
Amortizeri 6/16
Trougao u smeru leta se standardno koristi za avione na
nosacu aviona.
Ovakav mehanizam smanjuje duzinu amortizera, ali povecava
sile u amortizeru
Tocak je nesto iza amortizera sto je povoljno
Odredjivanje hoda amortizera
I
I
I
I
Amortizeri 7/16
Za skolske avione se zahteva da brzina propadanja ide do
4 m/s
STOL letelice propadaju do 4, 6 m/s
Brzina propadanja za avione predvidjene da slecu na nosace
aviona se propisuje i iznad 6 m/s sto je blisko kontrolisanoj
havariji
FAR 23 propisuje da letelica ima u trenutku dodira piste
uzgon jednak 2/3 tezine letelice
Kineticka energija pri sletanju se procenjuje:
KEvertical =
1 Wsletanje
2
Vvertical
2
g
Amortizeri 8/16
Slika: Efikasnost absorpcije
Absorbovana energija
KEabsorbovano = LS
S hod, koeficijent absorbcije, L srednja sila na
amortizeru
Guma absorbuje samo do tacke deformacije gume d/2 Rr
Amortizeri 9/16
Kineticka energija letelice se absorbuje gumama i
amortizerom:
1 Wsletanje
2
Vvertical
= (LS)amortizer + (T LST )guma
2
g
L - U prethodnij jednacini je ukupna sila na amortizerima, broj
amortizera utice na potrebnu povrsinu klipa, ali ne i na hod!
Vertikalno usporenje (koje obavlja amortizer i guma) se
obuhvata faktorom opterecenja pri sletanju (Ng ear ).
Ngear =
L
Wsletanje
Amortizeri 10/16
Amortizeri 11/16
Jednacina absorbcije kineticke energije se moze izraziti u
funkciji faktora opterecenja Ng ear , kada se cela jednacina
podeli sa Wsletanje :
2
Vvertical
= (Ngear S)amortizer + (T Ngear ST )guma
2g
2
Vvertical
T
ST
2g Ngear
Amortizeri 12/16
Amortizeri 13/16
Pre
cnik amortizera
Staticki polozaj noge je takav da je amortizer sabije za 2/3
njegovog hoda
Za transportne avione staticki polozaj odgovara cak 84%
duzine ukupnog hoda
Za opcte vazduhoplovstvo stepen uvucenosti amortizera se
krece oko 60%
Ukupna duzina amortizera u izvucenom stanju je 2.5 puta
veca od hoda amortizera
Opterecenje na amortizeru:
Na
L=W
B
se deli sa brojem amortizera (obicno dva).
Opterecenje nosnog amortizera je jednako sumi statickog i
dinamickog opterecenja
Mf
10HW
Lnos = W
+
B
gB
Amortizeri 14/16
Ukoliko amortizer nije u vertikalnom polozaju moraju se ovako
izracunate sile uvecati za prenosni odnos mehanizma
Amortizeri se proracunavaju obicno tako da pritisak
komprimovanog vazduha iznosi 12400 kPa
Unutrasnji dijametar se dobija iz relacije da je sila na
amortizeru jednaka povrsini klipa puta radni pritisak
L=
2
Dklipa
Amortizeri 15/16
Dimenzionisanje lisnate opruge
Amortizeri 16/16
Potrebni hod se odredjuje na osnovu jednacine
S=
2
Vvertical
T
ST
2g Ngear
F = Fs sin
Amortizeri 17/16
Veza izmedju hoda opruge i ugiba:
S = y sin ,
y=
F `3
,
3EI
S = Fs sin2
`3
3EI
wt 3
12
Simi
efekat se izbegava specificnom gemetrijom nosaca tocka,
koja se vidi na sledecem slajdu
Ugao drzaca 4 6 , odstojanje ose drzaca do osovine tocka
(0.2 1.2)r . Ukoliko je rastojanje manje od radijusa tocka
mozda ce biti potreban prigusivac
U nekim slucajevima se dodatno ugradjuje simi prigusenje
(sarnir sa trenjem ili hidraulicki prigusivac)
Slika: MIG-23
Hidroavioni 1/9
Hidroavioni 2/9
Imali su veci znacaj u prvim danima avijacije zbog nedostatka
aerodroma
Hidroavioni su u pocetku drzali sve brzinske rekorde, jer je
duga poletna staza omogucavala velika opterecenja krila, koja
su kao rezultat imala smanjeni otpor
Dans se ovaj koncept zadrzao kod sportskih letelica,
spasilackih letelica i letelica koje treba da operisu van zona sa
izgradjenim aerodromima
I dalje se, medjutim, razmatra izgradnja velike vojne letelice
koja bi plutala na moru i cekala komadu za izvrsenje zadatka
Dno letelice ima karakteristican oblik koji dozvoljava glisiranje,
a stepenica sprecava podizanje vode nagore (i utrosak energije
na to)
V dno se najcesce koristi da bi se smanjio udar vode na trup
pri sletanju
Hidroavioni 3/9
Zasiljenost dna se povecava sa porstom brzine sletanja i
priblizno se odredjuje iz formule:
deadrise = 0.926 V 10
gde je brzina V data u [km/h].
Na ivicama dna se obicno ugradjuju ogranicivaci prskanja
(30 ).
Odnos sirine i duzine okvasenog trupa utice na otpor, siri trup
bolje glisira, ali su udarne sile vece
Odnos duzine prema sirini okvasenog trupa varira od 6 za
male hidroavione do 15 za velike
Visina stepenice je oko 5% sirine trupa
Stepenik se postavlja unazad u odnosu na teziste letelice (10
20 )
Uronjeno dno ne bi trebalo da je zakrivljeno bar 1.5 sirina
ispred stepenice
Rep treba da je nagnut oko 8
Hidroavioni 4/9
Lateralna stabilnost na vodi se ostvaruje dodatnim plovcima
Konacni oblik trupa se odredjuje tako sto se prvo definise nivo
vode, pa se u odnosu na taj nivo konstruise dno koje ce imati
nosivost jednaku tezini letelice
Nosivost se odredjuje mnozenjem zapremine trupa ispod
vodene linije i gustine vode (100 kg /m3 ).
Teziste zapremine ispod linije vode se mora poklapati sa
tezistem aviona.
Otpor trupa u vodi je tesko proceniti jer zavisi od nacina
generisanja vodenih talasa. Slicni oblici dna imaju veoma
razliciti otpor
Gruba procena potrebne poletne duzine se moze izracunati
podrazumevajuci koeficijent trenja = 0.10 0.15
Podsistemi 1/11
Hidraulickog
Elektrickog
Pneumatskog
Pomocnog napojnog sistema za slucaj nuzde
Podsistemi-hidraulika 2/11
Podsistemi-hidraulika 3/11
Podsistemi-elektrika 4/11
Elektro-napojni sistem obezbedjuje elektricnu struju za
I
I
I
Avioniku
hidrauliku
odrzavanje uslova u kabini
Podsistemi-pneumatika 5/11
Pneumatski sistem obezbedjuje vazduh pod pritiskom
I
I
I
I