GRKA SLIKANA KERAMIKA

- nije raena za promatranje nego za upotrebu ( danas ju treba promatrati sa svih strana)
- majstori prikazuju scene i prie na keramici jedinstvena kvaliteta meu suvremenim civilizacijama,
slinost samo kod Maya
- dugotrajna popularnost slikane keramike ona je umjetnost za siromane pa su tako prikazi esto kopije
slavnih umj. djela (kod bogatih pinakes i metalno posue prema Pliniju i Plutarhu keramika na stolu
moe se smatrati i uvredom)
- sekundarne djelatnosti (obrti) mogu se pojaviti tek kada primarne djelatnosti (poljoprivreda) proizvedu
dovoljno vikova da se nahrane i oni koji ne obrauju svoju zemlju; obrtnik slobodniji i pokretljiviji od
seljaka nosi svoje umijee sa sobom
- za Grke su obrtnici banausoi =obrtnici,prostako zanimanje, prijezira vrijedni ljudi koji zarauju radom
svojih ruku
- teak(= JeVJeteVkao i obrtnik nema oikoV(za razliku od robova), izbaeni iz drutva; u teoriji obrtnici
imaju graanska prava, ali ne i u praksi
- Plutarh u Periklovu ivotopisu izraava jako loe miljenje o obrtnicima pa ak i Fidiji i Polikletu;
Ksenofont kae da obrtnik nema to dati polisu jer nema zemlju i ako izbije rat, on nema to braniti nego
samo ode; u krizama obrtnici odbijaju dati dravi ono to bi trebali zato jer ih ta ista drava izopuje
- unato tome obrtnici su ponosni na svoj rad: potpisuju se na svoja djela, navode se na nadgrobnim
spomenicima (dok su istovremeni majstori istoka anonimni)
NAIN RADA ANTIKIH LONARA
- proces izrade u porpunosti objanjen tek '60tih godina 20.st.
- etnoarheologija prouava tzv. small scale (petit taille) societies (nekad zvana primitivna drutva) npr.
izrada pithosa na Kreti danas i tako objanjava sloeni koncept radionice u kojem sudjeluju majstor,
majstorov pomonik, okreta kola, nosa gline, nosa goriva,...
- sezona peenja je jako kratka zimi se lonari bave drugim poslovima; vrijeme ne smije biti ni pre
vlano, ali ni pre suho
- na vrhuncu proizvodnje atike su radionice mogle biti jako velike, a vlasnici jako bogati (Nearh,
Pamfej) i s mnogo radne snage
*lonarska stela s Akropole, kraj 6.st.pr.Kr., koju je zavjetovao majstor Pamfej, a izradio ju je
majstor Endej, jedan od najskupljih majstora tog doba, autor Atene
Poliade dakle Pamfej je bio
bogat i s drutvenim ugledom
- na Akropoli najvie zavjeta od lonara, a meu njima i puno stranaca (Skithes, Amasis)
- lonarske obitelji : Nearh i njegovi sinovi Tleson i Ergoteles, sred.6.st.pr.Kr.; majstor Ergotim (autor
Francois vaze) ima sina i unuka s imenom Euheiros = onaj vjetih ruku
- u 5.st.pr.Kr. u Ateni radi oko 125 majstora u isto vrijeme, a to je zapravo jako mala brojka za takvo
ogromno trite
- u jednoj radionici radi oko 6-12 ljudi (prema prikazima)
- etvrt Kerameikos prostirala se od Hefestova hrama na Kolonu Agorskom do Dipilonskih vrata
TEHNIKA IZRADE
- temperatura peenja = min. 600C
- oblikovanje slobodnom rukom ili na kolu ( pravo lonarsko ili brzo kolo vrti se nogom u
jednakomjernom ritmu)
- kolo se poinje koristiti oko 3000.pr.Kr. na Bliskom istoku; kod nas se javlja tek s Keltima
- ispod 1150C posude ostaju porozne, a iznad te temp. su kaolinske gline (porculan)
- grka keramika pee se na oko 950C i to namjerno, zbog gline koja mora biti posebne vrste da bi se
mogla pei na viim temperaturama
- primarna (na mjestu nastanka) i sekundarna (nosi ju voda,taloi se na drugom mjestu neistoe) glina

- gruba, zaglaena ili polirana povrina

- premaz (engoba)=fina glina koja izgleda kao sjajna glazura, a ini posudu manje poroznom
- glina s kositrenim dioksidom daje bijelu boju (hadra keramika)
- olovo sjajni efekti (kasnije maiolica)
- velika konkurencija meu lonarima (Heziod: lonar mrzi lonara , Poslovi i dani)
*penteskufija niz zavjetnih ploa lonara (pinakes), korintski stil slikanja (600.-570.g.), koje prikazuju
proces proizvodnje keramike :
-vaenje gline, proiavanje u vodi, suenje, razbijanje, vlaenje, dodavanje
primjesa,
gaenje dok ne postane itka,...
- pomonik vrti kolo velikog promjera (50-150 okretaja u minuti); to je lonac vei,
brzina
je manja
*kolonetni krater s prikazom izrade stamnosa
- vaze raene iz jednog komada obino imaju zadebljano dno, a debljina stijenke mora biti jednolina da
bi se posuda ravnomjerno suila
- mnoge posude rade se iz vie dijelova i spajaju se tijekom suenja (kylix)
- moe se pei na otvorenom ognjitu, ali tu nije dovoljna visoka temperatura pa onda nije ujednaene
boje i koristi se samo za kunu upotrebu
- 3 osnovna tipa lonarske pei:
1) nasuta pe: izravni kontakt s gorivom, za vaze bez prevlake, nastaju flekovi
(Vassiliki vaze=primjer namjernog flekanja)
2) tip sa 2 komore: reetka odvaja loite od prostora s keramikom
3) tip s komorom za keramiku: komora je posebni prostor umutar komore s gorivom
- redukcijsko i oksidacijsko peenje (zatvoreni/otvoreni dimnjak)
- crna se boja (osim redukcijskim nainom peenja) moe dobiti zbog zelenog goriva ili primjesa Fe
oksida
* Lokri Epizephyri pe s reetkom
- homerska himna lonara (530.-330.g.) nastala u Ateni, lonari molili Homera da im otjera duhove
* Leagrov slikar prikaz radionice
- na puno prikaza ene slikaju, ali ne moemo znati koliko ih je bilo
TRGOVINA (RAZMJENA?) GRKOM KERAMIKOM
- malo podataka o cijenama; poznate preko grafita
- UDRIATRIDRACPOI= hidrija 3 drahme slikana (1 drahma=6 obola)
- STAMNOIIII = stamnosi jedna drahma i jedan obol svaki
- skifos kota obola u kasnom 5.st. istovremeno truca kruha kota 1 obol, vjet radnik dnevno
zaradi 5-6 obola, a samac se moe prehraniti za 3-4 obola dnevno
- inflacija: -kraj 6./po.5.st. velika vaza = 4-6 obola
-sred. 5.st. velika vaza = 12-18 obola
-krajem 5.st. velika vaza = 3-7 obola
(rezultat loe produkcije jer Atena gubi u Peloponeskom ratu)
- u 4.st. pithosi sa zapremninom 500-800l kotaju 45-50 / 40-60 drahmi
- slikana keramika je 20-50% skuplja od neoslikane keramike
- kult vezan uz keramiku: Hefest, Atena (zatitnica svih obrta); nema specifino lonarskog boanstva,
samo razni demoni i sile (spomenuti u homerskoj himni lonara)
- atenski majstori se vole potpisivati, ali u postotku je malo potpisa
- od 900 identificiranih ruku, samo 40 moemo atribuirati prema potpisu
- najvie potpisa iz arhaike (svaki drugi majstor)
- najee formule potpisa: egrayen = naslikao; epoiesen = nainio
- u 30% sluajeva ista je osoba i lonar i slikar
POVIJEST GRKE SLIKANE KERAMIKE

- prijelaz bronanog u eljezno doba propast mikenske civilizacije (citadele spaljene, nema ekonomije
palaa, puno ljudi bez doma ne zna se uzrok)
- izbjeglice idu: najbogatiji na Cipar, neki u Arkadiju, neki na SZ Peloponeza (Aheja), neki na Kretu i
otoke, neki na Eubeju, neki gusare i pljakaju, dobar dio ide u Atiku
- Atena je bila u stanju ouvati vlast i zakone koji su omoguavali miran ivot u mitolo-giji se
spominje katastrofa; mit o Tezeju i Hipoliti Amazonke napadaju s istoka...
- majstori koji su nekad radili u palaama nemaju kome prodavati svoju robu, u Ateni postoje anse za rad
pa je novi stil nastao na mikenskim tradicijama, ali postaje stilom tek kad se odvojio od svojih
prethodnika
mikenski submikenski protogeometrijski
- po.12.st. LH IIIb: mikenski stil = uniforman po cijelom mik. svijetu, kao i jezik Lineara B
- LH IIIc:
raspad na lokalne stilove (filistejska ker., close-style u Argolidi, octopus-style u
Egeidi,
fantastini stil na Eubeji) zbog prestanka komunikacije
na ovim temeljima nastaje submikenska keramika koju karakterizira pojava
protogeometrijskog ukrasa (koncentrine polukrunice, chevron, rafirani trokuti,
organizacija ukrasa na metope,...)
- individualni grobovi u cistama, paljevinski grobovi, mijenja se moda i krojevi, (duge igle, lune fibule)
nema oruja znaajke submikenskih grobova; takoer pojava pokapanja na Akropoli (nikad prije i
nikad poslije), to znai da ona vie nije vladarski centar, a jo nije kultni centar
- Neleid Melanthos iz Pila pobjegao u Atenu i obranio ju od Beoana te je time zasluio biti kraljem u
Ateni. On pripada 4. generaciji nakon Trojanskog rata oko 1180.pr.Kr. Kada su Dorani krenuli na Atiku
Atenu je branio Melantov sin Kodro oko 1150.pr.Kr. Nakon toga su Atenjani ukinuli monarhiju. Mlai
Kodrov sin Nelej poveo je izbjeglice preko mora u Joniju i bio voa jonske seobe na istok. Prema predaji
osnovao je Milet.
* groblje Perati, istona Atika
- kraj 12.st.pr.Kr.; paljevinski ukopi
- to su izbjeglice koje su stigle nakon propasti mikenske civilizacije
PROTOGEOMETRIJSKO RAZDOBLJE (1100./1050. oko 950.g.pr.Kr.)
-rano (slino submikenskom,centar Atena) srednje i kasno
- brzo kolo, ukras koncentriran na ramenu, prvi put veliki krateri na nozi
- grobovi: rov i jama, kremacija, urna s pepelom i kostima i prilozima, okolo ostaci s lomae i keramika s
gozbe, poklopac urne prvo kamen poslije druga posuda; pepeo mukarca ide u amforu s rukama na vratu
(amfore za vino), a pepeo ene u amforu s rukama na trbuhu (upotrebne,kune amfore); uvoenje
kremacije oznaava samo promjenu mode i drutvenih obiaja tj. nema nikakve uzroke u vjeri ili
etnikom podrijetlu
- stil je nastao u Ateni:
vei dio posude nije oslikan; koncentrine krunice na ramenu posude (ovaj ukras
se viedjelnim estarom); iznimka su neke posude koje su itave obojane u
crno i one su
karakteristine za rano geometrijsko razdoblje
kalathos = koara za enske poslove
*uturica iz Lefkandija
* kentaur iz Lefkandija
*stara Smirna, oko 1000.pr.Kr.
- ovalne kue iz protogeometrijskog doba; keramika datira seobu Grka u M.Aziju
- u kasnom protogeometrijskom dobu metope se poinju ispunjavati motivom
- primjerci 10.st. su upitni, teko se razlikuje

izvodi

GEOMETRIJSKI STIL (9. i 8.st.pr.Kr.)

- Atika je i dalje centar proizvodnje
- groblje Dipilon na Atici = najljepi primjerci
- jo i: Argolida, Korintija, Beotija, Lakonija, Eubeja, egejski otoci i izdvojeni Kreta i Rodos
- poveao se broj stanovnika i radnika pa tako i bogatstvo
- u Atici glina = savreno proiena, ute ili crvenkaste boje
- slika se tamnosmeom, sjajnom bojom na istoj povrini bez engobe
- velike posude iz vie dijelova; svi mogui oblici
- ukras: cik-cak linije, vuji zubi, ahovnica, trokuti, meandar, rijetko i diskretni ivotinjski likovi
- 3 faze:
1. rano doba po.-sred.9.st. standardni oblici,dekoracija na ramenu ili izm. ruki, u
metopama; koncentrini krugovi i velike crne povrine
2. srednje doba 2.pol.9.- 1.etvrt.8.st. dekoracija na cijeloj vazi
3. kasna geometrijska keramika 770.-710.g. tu spada i dipilonski stil
- narebrene posude uzor su im asirske bronane posude
- sa istoka se uvoze i komadi ukraeni figurativnim prikazima koji su bili uzor grkoj figuraciji zlatne
dijademe s istoka govore o tome
- u prijelazu srednjeg u kasno doba stie i alfabet pismo kao i figura prenosi priu to su novi naini
komunikacije
*krater iz Kamirosa na Rodu isti atenski stil
* ! skifos iz Cumae = skroman, tipina eubejska proizvodnja kolonizacija
* skifos iz Capue
- lokalne razlike postoje, ali svi pod utjecajem Atene:
Korint u arhajsko vrijeme najvaniji proizvodni centar, utjecaj poinje i ranije;
ovisan o Ateni; *korintski tzv. chevron skifos; rani pokreti Korinana preko
Krfa u Sirakuzu
Argos veliki proizvodni centar jo od mikenskog doba; motiv etverolisnog cvijeta
popluaran kasnije
Rodos - rombovi sa rafiranim trokutima, koncentrine krunice u metopama,
veliki utjecaj s istoka
Kreta eljeznodobna nekropola Fortes(s)a pokraj Knossosa; i dalje koriste
obiteljske grobnice; protogeometrijski B period (PGB) koji je istovremen s
atikim srednjim geometrijskim; ptica nasljee subminojske keramike, a
motivi su atenski;rano geom. u vrijeme kad je u Grkoj kasnogeometrijsko
* ! model hrama iz Arhanesa boica/orantica i provalnici na krovu
3. kasna geometrijska keramika 8.st. (770.-710.)
- trgovina se radikalno poveava vie bogatih, vie robe
- javlja se polis kao drutvena institucija, hram stilski definiran, pojava alfabeta
- poinje velika kolonizacija prema zapadu; potraga za sirovinama
- vrijeme Homera i vrhunca epike
- grobovi puni najfinije keramike; naeno puno dobro ouvane keramike, razlikuje se puno ruku, ali
imena majstora nemamo jer su oni jo nepismeni
- atika kasnogeometrijska keramika nije imala poetak razvoja, vrhunac i pad nego se pojavila odjednom
kao plod rada tzv. dipilonskog slikara (KG Ia, sred.8.st.)
- stvoren i figurativni stil unutar kasnogeom.stila = dipiloski stil
*amfora br. 804
- visoka 1,80m; ruke na trbuhu (enski pokojnik)
- dipilonski stil; kanonski nain prikaza ljudskog lika (geometrijski)
- te vaze su nadgrobni spomenici amfore ili krateri; imaju jednu veliku ili vie manjih rupa na dnu
moda za fiksiranje za podlogu, vjerojatnije za libaciju (mrtvima ljevanice dolaze kroz zemlju)

- najei prikaz = prothesis (izlaganje pokojnika na odru), zatim pogrebna procesija te ekphora
(izvoenje mrtvaca na kolima samo 3-4 primjera)
- pharos = mrtvaki pokrov, prikazan iznad pokojnika zbog vertikalne perspektive
* krater iz Louvrea prothesis
* krater iz Londona KG II faza, 30 godina nakon dipilonskog slikara prothesis
* dipilonski krater iz Atene ekphora, tema odgovara aristokratskom/herojskom pogrebu
Hirschfeld majstor
* amfora iz Nac.muzeja u Ateni br. 803 dipilonski slikar; ekphora
* krater iz New Yorka dipilonski slikar; prothesis i povorka
- pokreti su izraeni formulaino, vrlo slino Homerovom nainu izraavanja (ekonominost izraavanja)
to je gotovo kao pismena komunikacija
* amfora s rukama na vratu (muka) dipilonski slikar-jeleni, antilope, barske ptice kao i na amfori br.
804
* oinohoa KG I (dipilonska radionica)
ima urezani tzv. dipilonski natpis: onaj koji od svih plesaa sada najbolje igra..
moda sluio kao 1.nagrada u natjecanju u plesu; jedan od najstarijih konkretnih natpisa na
alfabetu (oko 730.),heksametar,retrogradan; homerski termin
* dipilonska oinohoa sa stalkom KG Ib (uenici) zbog rozeta, latica i spojenih krugova (poput spirala)
daje se naslutiti orientalizzante
* piksida sa 4 konja na poklopcu (ima i onih sa 1,2 ili 3 konja)
konji = aristokratska ili klanska odrednica
ukoeni dipilonski ukras (ukazuje na uenike ili sljedbenike)
- 2 sustava prikaza:
1) rascjep: likovi koji su ispred i iza prikazani su jedan pored drugog
2) sustav prikazivanja bitaka kopnene i pomorske
* fragmenti kratera iz Louvrea kopnena bitka, moda scena iz epa
* krater iz Louvrea pomorska bitka
* krater iz New Yorka prikaz pentekontora, pomorska bitka

- lokalne radionice
Korint * skifos/kotyle-chevron ukras, aplje i valovite linije
- tipian oblik = konina oinohoa
* piksida s Tere, korintska proizvodnja, izduene ptice
* Caporocca,j.Italija, korintski uvoz, paralelne i zamuljane cik-cak linije
thapsos skupina Thapsos na Siciliji; ugl. pribor za pie, spirale koje u Korintu
nisu poznate; daak orientalizzantea; na pola puta izm Atene i
Korinta, moda iz Megare; dorska pod atenskim utjecajem
*krater s veslaima iz Tebe (danas u Torontu)-pentekontor (KG II)
Argos bogato sjedite na Peloponezu, moe konkurirati Ateni, ali drutveno su
razliiti; u grobovima golemi pithosi na 3 zavijene noge; kaotini ukras, nije
planiran unaprijed; neki elementi nisu svojstveni KG stilu (rozete,spirale);
svastike kao utjecaj iz Korinta; barske ptice i najkarakteristiniji vodii konja
- moda kao klanski znak (hipoboti=doslovno uzgajivai konja, a i naziv
aristokrata na Eubeji)
- atika KG II keramika
naizgled nazadovanje, ali se zapravo mijenjaju prioriteti ljudski lik u 1. planu, ljudski likovi
izdvajaju se iz geometrije iako jo uvijek postoje frizovi istih likova

 II a divovski vrevi (frigijskog? porijekla), vjerojatno nadgrobni, a mogue da su sluili

srednjem sloju ljudi koji su htjeli oponaati staru aristokraciju-bitno im je da slika prenese informaciju, ne
mora biti tehniki savrena (*prikaz gozbe)
do tog vremena alfabet u cijeloj Grkoj
udovita dominiraju, bore se meusobno ili jedu ljude (utjecaj s Bliskog istoka)
II b potpuno naputa privid geometrijske uljuenosti
* kantharos/skyphos? tzv. slikara lavova, Kopenhagen poruka/tekst je izgubljen;
novi
motivi, tradicionalni nain slikanja
* krater s Ischije = jedan od najslavnijih, brodolomci meu ribama- prikaz
prevrnutog
broda, ribe ih prodiru
svakodnevne scene: * pehar iz Amiklai, Lakonija plesai, korpion; * beotski mukarci
pleu dok jedan lirom daje ritam; * Atena, radionica 894 krater-kentauri
hidrija se javlja kao oblik u ovo vrijeme * beotska kaotina, dominira pria
beotske i dipilonske fibule: iste scene kao i na posudama
* oinohoa iz Mnchena brodolom (iz Odiseje?) na vratu, motiv pasa koji u trku ganjaju zecabit e prepoznatljiv za korintski orijentalni stil
* fragment kratera, Pithekussai, Ischia potpis autora:

, potpisao
se slikanjem, dakle sigurno u vrijeme nastanka vaze
ORIENTALIZZANTE (kraj 8.st.)
- sjeverna i juna orijentalna struja
- pojava luksuzne robe (bjelokost, zlato,...)
* bjelokosne figurice iz Kamirosa na Rodosu komunikacija iz Egipta (Naukratis)
* zlatne ploice pektorala iz Kamirosa na Rodosu prikaz Astarte, za Grke je ona
Artemida Potnia theron
-tritem vlada Korint (zlatni period 7.stoljee)
1) protokorintsko doba (oko 720. 650./625. g.pr.Kr.)
- u staroj literaturi = sikionska keramika (prema gradu Sikionu blizu Korinta)
- potpuna promjena dekoracije, veliki utjecaj istoka, ali sustav ukraavanja dolazi sa Levanta-a
oni nemaju slikanu keramiku pa su uzori arhitekt.ukras, metalno posue, zlato, bjelokost, luksuzne
tkanine, ukraeni papirus i koa
- likovi sve detaljniji i prepoznatljiviji po opremi i detaljima razvija se ikonografija; opismenili
su se pa dodaju i imena uz likove (identifikacija prie) ; spajanjem cvjetnih i geometrijskih motiva nastaju
geometrizirani floralni motivi tipini za Grke (lotosi, palmete,...)
- prvo primjena na najmanjim vazama (za parfeme, mirisna ulja); izvori govore da u to vrijeme
Korint ima prevlast nad Eubejom nakon levantskog rata, nadziru Istam gdje podiu Diolkos (sustav za
prevoenje brodova preko istamske prevlake) i tako izbjegava plovidbu oko Peloponeza i zloglasnog rta
Malea
- u Korintu izumljen ratni brod pentekontor, dobar, ali nije za veliku plovidbu (nema duboki gaz,
ima veliku posadu i nema ba mjesta za hranu za posadu)
- istjerali Eubejce (a moda s njima i Liburne) sa Krfa, osnovali Sirakuzu na Siciliji 733.pr.Kr.,
dobivaju prevlast na Mesinskom prolazu zauzimaju jonske gradove Zankle koji postaje Messina i Regij;
na Jadran (Korula) moda idu zbog perunike (iris illyrica) koju koriste za parfeme
- pribor za pia za gozbe su druga najea roba; u Italiji brzo kree prozvodnja imitacija, takoer
i na Ischiji, a u Sirakuzi vrlo brzo nakon toga
* PK skifos, rano 7.st. tokaste rozete, purpurna boja, likovi opcrtani urezivanjem nakon
slikanja, vuji zubi na dnu
* PK oinohoa valovite linije, ribe, jo vidljiva geometrizacija
* PK oinohoa (izljev u obliku lavlje glave) hopliti sa okruglim titovima i korintskim
kacigama, konjanici, palmete, vuji zubi

* ! vr (olpe) Chigi, sred. 7.st. kasnija PK ker., kentauromahija, Parisov sud, hoplitski bojni
red u gornjem registru = jedini poznati primjer u grkoj umj.
- olpe se uvodi kao novi oblik posebna znaajka ranih = diskovi kraj ruke
- motiv ljuske karakteristian za kasnije PK razdoblje, * aribalos iz Pise
- poznata karakteristika i psi u trku
2) korintski stil (kraj 7.st. sred.6.st.pr.Kr.)
- u Korintu vladaju Kipselidi, (?neKipselid?) Demarat bjei u Tarquiniju i sa sobom vodi sluge,
majstore, obrtnike itd. i djecu naziva etrurskim imenima. Jedno od te djece je i Lukumon, kasniji rimski
kralj Tarkvinije Prisko na taj nain stil dolazi u Italiju i zato se orientalizzante srednje Italije naziva
Demaratovo doba (630-550.); u Vulciju radionica keramike koju se teko raspoznaje od originala (tek po
strukturi i boji gline); prema tradiciji spomenuti Demarat donosi i alfabet u Etruriju, ali to se dogodilo
ranije: Etruani preko Kume preuzeli eubejski alfabet;
'
tko god, poetak kletve est na
posudama
- sa Italijom trguju i drugi gradovi pa tako Herodot spominje trgovca Sostrata iz Egine koji ide u
Italiju (jako je bogat), a u Gravischi je naeno kameno sidro posveeno Apolonu od strane nekog Sostrata
pa je to moda taj ve spomenuti (a vjerojatno ipak nije)
- tri velike sile na malome prostoru oko Italije (Grci, Etruani i Kartaani), stvaraju se
neprijateljstva i savezi; glavnu ulogu imaju Fokejci koji (u bijegu pred Perzijancima) oko 600.g. osnivaju
Massaliju, Antipolis i Nikeju pa onda i Heraklo Monoikos (Monaco) i graed Alaliju na Korzici bitka
kod Alalije (540./525.) : prema Herodotu Grci su pobijedili, a zapravo Etruani na Korzici osnivaju grad
Vacuna(pobjeda), a Grka vie nema na Korzici; najvie koristi ima Kartaga koja je sprijeila prolaz prema
zapadnom Mediteranu i tako za sebe pridobivaju srebro iz Iberije i kositar iz Britanije; javlja se i nova sila
Rim koji 509. potpisuje ugovor o prijateljstvu sa Kartagom; za Grke je kobno perzijsko osvajanje
Jonije i Egipta majstori iz Naukratisa bjee prema Jadranu (moda?)
- nova moda u Grkoj u 7.st. = simposion (porijeklom semitska gozba marzeah) pa stiu i novi
oblici: hidrija i krater na stupovima s novim istonim sustavom ukraavanja; ef simposiona odluuje o
mijeanju vina i vode (krater, dinos, stamnos)
- novi oblik i globularni aribalos (prije njega ovoidni i piriformni (krukoliki) )
- oko 550. prevladaju veliki oblici i mitoloki prikazi- ivotinje i dekoracija uzmiu pred priom
utjecaj atike proizvodnje koja preuzima trite
* kor.amfora, kraj 7.st., Castiglione purpurni i bijeli dodaci na crnim likovima, rozete
ispunjene tamnom bojom, horror vacui, vuji zubi
- jako popularne plastine vaze (*lik koji dri krater sa stupovima)
- krater sa stupovima = omiljeni oblik
* amfora tipini ukras u zonama, fantastina bia, obilje purpurne boje
* oinohoa i tanjur/zdjela, kraj 7.st. javlja se omiljeni arhajski motiv gorgona
* alabastron (porijeklom egipatski oblik) Delos grupa, prikaz jednog od Boreata
* tzv. Euritijev krater prikaz Herakla kod kralja Euritija, lei se na gozbi
* olpe, oko 600.g. diskovi (rana), purpur, udovita, ukras u zonama, vuji zubi
* periantherion = ritualna posuda, prijenosni rtvenik, naeno u brodolomima
* oinohoa, po.6.st., Karlsruhe
* piksida,1.etvrt.6.st., Oxford vrhunac korintske proizvodnje, drugaije rozete
* piksida,oko 580.,Moskva tzv.Stobbart slikar paralelne linije umjesto vujih zubi
* alabastron iz Vulcija, Moskva slikar iz Vulcija, italokorintska ker., boja otpada, manje
purpura i vie crne boje
* skifos, 590-580.g.,Louvre, Heraklo i kentaur, ornamentalna traka=utjecaj iz Atene znak
opadanja stila

* kiliks,1.etvrt.6.st. slikar kavalkade-slika konjanike i ptice u letu (isto korintski motiv),

atenski meandar
* slikar komasta komasti=Dionizova razularena povorka, likovi s isturenim palcima, iznutra
Gorgona i ornamentalna traka
* krater sa stupovima posljednji uzdah korintske proizvodnje u pokuaju da konkurira Ateni,
slikar triju djevojaka (3 djevojke po jednim ogrtaem)
* tzv. Tidejeva amfora vrhunac i kraj korintske ker., natpisi: Tidej ubija Ismenu, a
Poliklimenos gol bjei iz kreveta = nepoznata pria, Tidejev slikar
* oinohoa iz Chicaga Tidejev slikar, glava na izljevu, ostaci diskova na ruki, ornamentalna
traka, bijela boja, jonski utjecaj (palmete)
* aribalos iz Tarenta u obliku noge u sandali (oblik prepoznatljiv po izljevu)
* aribalos u obliku 3 ipka sa zmijom iz Capue suprotnost ipka (Perzefona) i zmije (plodna
boanstva)
* phiale mesomphalos ritualna posuda s izboenim pupkom za rtve ljevanice
* globularni aribaloi,1.etvrt.6.st. latice u izljevu
* kothon = posuda za kuhanje/podgrijavanje
* kiliks tifoni s pijetlima (inae tipini za halkidsku keramiku)
- etruanska polikromna keramika = imitacija korintske keramike od ranog 7.st. nadalje
- nastala od lokalne impasto keramike
* amfora iz Latolfe slikar iz Latolfe
* nojevo jaje iz Cortone uvezeno iz sjev. Afrike, izrezbareno u Etruriji u kor. stilu
* Pontecagnano skifos domai majstor pod utj. Korinta; crvenkapica i vuk, tzv. slikar zlog
vuka, djeluje u Kampaniji
-lokalne radionice:
Beotija - *krater na nozi kasnogeom.ukras, rano 7.st., orijentalni lav
* bird bowl karakteristika istone Grke, eubejski sustav
ukraavanja po
metopama
* plosnate figurice kopija drvenih iz hramova, npr. xoanon =
idol od balvana, sanis = idol od daske (suveniri ili zavjetni darovi)
Eubeja- divovske nadgrobne amfore, sfinge, povorke ena na vratu,
istonogrke tokaste rozete
Lakonija- a) lakonska 1 (rano 7.st.) geom.sustavi, vuji zubi, tokice,
tipini
ukras (
), tipini oblik lakaina
b) lakonska 2 (620-520.) bijeli premaz, crne figure, floralni
motivi, lotosi, palmete, nizovi ipaka * volutni krater, oko 575.; povrina zdjele podijeljena u 2
dijela da bi glavni motiv imao ravnu podlogu
*kiliks, * Arkesilajev pehar (najslavniji) kralj Kirene,
trgovina silfionom, izvana lotosi i ipkovi
-zapadne kolonije:
Metapont - ker. slina argivskoj udno, jer Arg nije imao kolonijalnu mo, mogue
da je
stil iao preko Lakonije (kolonija Tarent)
Megara Hiblejska polikromni stil, mnogo razl. utjecaja (grko kopno, Kreta)
halkidska keramika vjerovalo se da je nastala u Halkidici jer su natpisi na
halkidskom
alfabetu; vjerojatno nastala u Regiju ili u Zankli u j. Italiji; najei
oblici amfore i hidrije i tzv.
krater sa zejim uima (varijanta kolonetnog); puno purpurne boje, koristi se i bijela; omiljena krilata
bia (pjetlovi)

* hidrija iz Mnchena, 550.-530., slikar natpisa (Zeus i tifon)

* krater sa zejim uima i pokopcem, 550.-530., isti slikar,
lotosi, vuji zubi, latice na ramenu, naen u Vulciju
* skifos, 550.-530., borba Herakla i Apolona oko delfskog
tronoca; Etrurija
* ! Finejeva plitica, sred.6.st., je kiliks bez noice; Borejevi
krilati sinovi Kalaj i Zet koji su otjerali furije od Fineja
ceretanske hidrije proizvode se u Etruriji (Cera); pojam Demaratovog doba vee se
uz njih;
traju 30-ak god. od 550. do 525.; sauvana i jedna amfora; jedna hidrija naena i u Naukratisu; 2
majstora: jonski (bez potpisa) i Buziridov slikar
* hidrija, Buziridov slikar, 3 ukrasne zone-pria o Heraklu i
faraonu Buziridu; na ramenu ukras masline, jonski ornamenti na
vratu, latice uvijek okruuju drke, na nozi su i u vratu
* hidrija, Heraklo dovodi Kerbera kralju Euristeju koji se
skriva u pitosu; jonske palmete, latice, lotosi, etverostrane simetrije
* hidrija iz Bea, isti majstor od prethodne, ali ne i Buziridov
istona Grka, 7.st. uzdie se Lidija i prijestolnica Sard nakon provale Kimerana i
oni
prijete grkim gradovima na obali (Smirna pada); Perzijanci zauzimaju Lidiju pa su oni nova prijetnja;
grki majstori pod utj. Anatolije (bron.posude, slonovaa);
paralelno razvoj znanosti (filozofija) u
jonskim gradovima; keramika je traljava zbog stalnih naleta Perzijanaca

-najslavnija keramika pripisivala se Rodu, ali KRIVO:

-ptije zdjele, 7.st. *naena na Rodu, ali se ne zna gdje je napravljena
- najbrojnija ker. iz nekropola na Rodu analiza gline kae da je jonska, vjerojatno
iz
Mileta (prvi i najvie kolonizira Crno more, a svi ti gradovi imaju kronologiju na
temelju
rodske tj. miletske keramike)
- mahom oinohoe, esto i tanjuri; bijeli ili krem-premaz; likovi slikani tamno, organizirani
po zonama, omiljene divokoze (naziva se i stil divlje koze); likovi su kombinacija obrisa i tamne siluete; NEMA urezivanja; jako realistino slikane ivotinje, ne
kao
korintske koje su vie kao ornamentalni obrazac
- 2 stila prema Rumpfu: 1) stil Kamiros (prema najveoj rodskoj nekropoli,stil divlje
koze) i podstil Vlasta preteno oinohoe
2) Euforbov stil tanjuri; za fazu mlai od Kamirosa
- usporedbom nalaza iz Selinunta (osnovan 625.) i Smirne (razorena 575.) zakljuio
da je
izmeu tih godina trajao tzv. rodski (a zapravo miletski) stil
- Cook pomie sve u 7.st., a Kamiros stavlja 10ak god. prije Euforbovog stila, kae da
se ve
670. moe govoriti o tom istonogrkom MILETSKOM stilu
* ! oinohoa iz Mnchena = najslavnija; Kamiros stil, diskovi na ruki
* oinohoa iz Atene, okate spirale, lotosi, rozete koje NISU ispunjene bojom
* oinohoa iz Etrurije, guske, divokoze, lotosi rascvjetani i pupoljci
* ! oinohoa Levy,Louvre,zone koza i jelena,preplet okatih spirala na vratu,puno zona
* oinohoa iz Bea, krila preuzeta iz asirske umj., psi i zeevi u trku, vuji zubi
* dinos s karikama, Louvre, dodatak purpura; u jednoj zoni imitacija korintskih rozeta, u ostalim
tokaste
* skifos sa Mykonosa, miletski stil, traljavi proizvod
* skifos sa elementom subgeometrijske rodske proizvodnje
- Vlasta stil - *oinohoa s ukrasom po metopama
posude na visokoj nozi, u metopama rozete, glave,...
* miletski aribalos iz Eretrije, Eubeja, u obliku noge u sandali

* istonogrki (miletski) aribalos, Vulci, oblik enske biste

- Euforbov stil - * ! Euforbov tanjur, kraj 7.st. = jedina miletska vaza s natpisom, a i
jedina mitoloka scena ; natpis na argivskom alfabetu; prikaz borbe Menelaja
i Hektora za Euforbovo tijelo; oko njih rozete i ostalo; rani primjer
Horusovih/apotropejskih oi
-fikellura stil (po nekropoli na Rodu) (580.-530/525.)
- floralni motivi, mree, redovi polumjeseca i brljan; radionica moda Milet, moda
Rod,
moda Samos
- skupina: radionica slikara trkaa (550-540.), trkai pod pravim kutem; jonske spirale i
palmete, svjetlocrvena i svjetlosmea boja
* vaze iz Louvrea (iz CVA=Corpus Vasorum Antiquorum,sloene po muzejima)
-otoci: Melos puno keramike, neke divovske; floralni motivi i vitice, enska poprsja, likovi
djelomino obrisi, a djel. siluete; velike amfore s motivima vezanim za Apolonov kult (posebna skupina); skoro sigurno nisu raene na Melosu
* amfora/krater, oko 700.g.
* amfora, po.7.st.- Apolon na kolima, uz njega muze, Artemida dri jelena za
rogove; jonske palmete ispunjavaju prostor
* amfora, po.7.st., na vratu i trbuhu Heraklo i Dejanira; fali prikaz Nesa
* kikladska amfora, Cerveteri, po.7.st.
* oinohoa sa grifonovom glavom, kikladski orientalizzante
* tanjur sa potnia theron
hijska / naukratiska keramika figure djelomino obrisi, a djel. siluete; oi izmeu
prepleta; potkoviaste rozete = obavezne; vuji zubi,
svjetla polikromija, najvaniji lokalitet naselje
Emporion (istraivao J.Boardman)
amfore stil Naksa skupina amfora sa heraldikim ivotinjama u metopama
* amfora (izgubljena u 2.svj.ratu) Afrodita i Ares?; majstor se
potpisao ...
((-tokasti jelen-linearni tokasti stil; *dinos iz Basela, kikladska proizvodnja
* posudica za kozmetiku, frigijski utjecaj

))

klazomenska arena, nema detalja naznaenih crtanjem i urezivanjem; slikane

riblje ljuske, u sredini bijela toka; pjetlovi, pegazi
ATENA u 7.st.pr.Kr.
- nakon KG razdoblja izolirala se, ne sudjeluje u kolonizaciji ni u plovidbi/trgovini na velike udaljenosti;
ne sudjeluje ni u gusarenju
- keramika 7.st. izvozi se samo na Eginu i po Atici te vrlo malo na zapad
- propadanje = kombinacija prirodnih (sua) i politikih uvjeta; umjetnici nisu nita loiji od ostalih, ali
grad nema motiva ni sredstava za irenje
- podjela drutva na jako bogatu aristokraciju (Medontidi i Alkmeonidi) i jako siromane; zakoni su tada
sredstvo bogatih da zadre svoj status
- 683. sluba arhonta od doivotne ograniena na 10 godina
- 632. javlja se Kilon (olimpijski pobjednik) pokuao ustanoviti tiranidu (izvori Herodot i Tukidid) ali
nije uspio

- aristokrati kod progona ne potuju ni pravo pribjeita u hramu Zeus Hiketaios zatitnik pribjegara
Alkmeonidi poinili svetogre pa je cijela Atena prokleta i pozvali su Epimenida Kreanina koji je bio
= vra, aman da oisti grad
- 621. Drakont kodificirao zakone prvi pisani zakon u Ateni
- 594. Solon donosi zakone i tek nakon toga Atena izlazi na meunarodno trite; stjeu nadzor nad
svetitem u Eleuzini, najbitnijim grkim svetitem presti
PROTOATIKI STIL (720.-600.) 2 faze
1) idejska (720.-650.): do 700. se teko razlikuje od KG Iib; ime po peini Ida na Kreti jer su
stilske karakteristike jako sline titu iz Ide (zavojiti ornamenti,pasji skok,vitice) koji je tipino istoni
rad; likovi djel. obrisi djel. siluete; u starijoj literaturi naziva se crno-bijeli stil; sloene kompozicije, ali
likovi sirovi sa ivotnom snagom
* ! Analatos vaza/amfora/lutroforos oko 700.; na granici KG i protoatikog; slikar
iz
Analatosa (karakteristika trokuti sa kukama);vrijeme kreiranja standardnih
oblika keramike
(hidrija,amfora lutrofor); prostor se ispunjava (KG), a likovi su protoatiki
* hidrija slikara iz Analatosa antitetiki lavovi (KG IIb); plesai na vratu; palmete,
lotosi,
spirale novost s istoka
* krater slikara iz Analatosa, Mnchen ispuna izm. lavova; miletski prekrieni romb; kukasti
trokuti i povorka kola
* krater iz Atene nasljeduje stil slikara iz Analatosa, ali nije on osobno
* amfora, New York 680.g., visoka preko 1m (nadgrobna funkcija); na vratu lav i
jelen
asirski uzor, stil crno-bijeli; na tijelu Heraklo i Nes; prema dnu dinosi na
stalku; tada se uvodi
obuaj leanja na gozbi
* amfora iz Himeta crno-bijeli lavovi i ratnici; jahai na ramenu; prikaz mita ili
generike scene
* dinos iz Metaponta sred.7.st.; pelta ukras; lavovi
* ! amfora iz Eleuzine/ Menelas vaza slikar Menelasa atribuiran prema drugom
fragmentu s natpisom Menelas; 675-650.g.; najslavniji slikar uz Analatosa; 1,35m;
na vratu
osljepljenje Polifema jako crnobijeli likovi; prostor ispunjen rozetama orientalizzante;
jedan od najranijih prrikaza iz Odiseje; na tijelu Perzej i Gorgone
koje su udno prikazane jer jo
nema kodificiranog prikaza (tek kad su vidjeli asirskog Humbabu); najraniji prikaz Perzeja sa krilatim
cipelama, a i najstariji prikaz Atene (samo koplje); sa stranje strane lo ukras
2) dedalska (650.-600.) = zadrala duh prethodne, ali novi nain izraavanja i bolja tehnika
slikanja likova; nova saznanja o anatomiji i proporcijama; pojava ikonografskog kanona prikazivanja
gorgone; poklapa se sa dedalskom fazom u skulpturi; prevladavaju potpuno crni likovi (utj. Korinta) i to
je uzor za atiki stil crnih figura
* ! amfora iz Pireja = remek djelo rane ded.faze; 1,10m; jo uvijek likovi s obrisima;
pjetlovi
(pratitelji Perzefone) -poveznica s grobnim kultom
* oinohoa iz Falerona isto rana faza
* ! tzv. Nettos amfora najslavnija; zrela dedalska; 1,22m; naena u Dipilonu; prvi
veliki
majstor atike umj.; prvi istinski majstor crnih figura; oblik i ukrasi su KG;
ogromni napredak u
prikazivanju likova-Heraklo i Nes, gorgone; kanonske arhajske gorgone; okolo tokaste rozete; preplet
vorova na vratu(bit e tipian,razvoj tzv.
Heraklovog vora); vuji zubi, delfini; na ruki sova
(Atena) i labud (Apolon)
* krater iz Varija u Ateni pripisuje se Nettos slikaru; prikaz oslobaanja Prome- teja
(fragmentirano); visoka konina noga = nasljee KG
* amfora s Agore jednu fazu mlaa od Nettos a.; velika sirena sa ravnim (prvi put)
krilima;
=amfora tipa B (zdepasta) tip je nastao u Atici krajem 7.st., koristi se do 5.st., a zamijenile su ih amfore
tipa A

 karakteristina svijetlo peena keramika

* skifos iz Vourve labudovi
( * oinohoa iz Atene crno-bijeli stil glava lava; prijelaz idejske na dedalsku )
STIL CRNIH FIGURA - POETAK
- Solon zahtijeva da svi graani sudjeluju u dravnim poslovima, za veinu graana je to preinovativno;
zabranio izvoz svih namirnica osim maslina, zapovijeda da se po breuljcima sade samo maslinici i
vinogradi, a ito samo u nizini (erozija)
- S O S amfore za ulje i vino (na vratu oznaka
), porijeklo iz Atike
- Solon poinje uvoz obrtnika kojima daje gra. pravo; naredio da se zakoni moraju potova-ti 100 godina
i onda se povlai
- Alkmeonidi su se vratili iz progonstva; 581. arhont Damasija bio dulje na vlasti nego to je smio pa je
580. izabrano 10 arhonata opet podjela na bogate i siromane (od tih 10 pet ih bilo plemstvo + seljaci s
nizine, a ostalih pet su 3 seljaka s brda i 2 obrtnika); oko 590. Atena zadobila Sigej, grad na ulazu u
Helespont; 566. ustanovljene Panateneje i Igre u Eleuzini
- do 550. atika keramika potiskuje korintsku na svim tritima
-atenski novac ima visoki standard (isto srebro) to privlai trgovce
- 561. uzdie se Pizistrat u ratu protiv Megare i dri vlast do 555., onda otiao u Trakiju, tamo kovao
vlastiti novac i 546. se vraa, udara na Atenjane i zauzima Akropolu; vladao bez opasnosti ikonkurencije
do smrti 528., bio je pokrovitelj umjetnicima i obrtnicima (izbjeglicama iz Jonije pred Perzijancima); 534.
prva tragedija na Velike Dionizije (Tespis izdvojio glumca iz kora); okree se prema Crnom moru; oistio
otok Del
- crnofiguralna atika ker. izvozi se po cijelom antikom svijetu, posebno u bogatu Etruriju
- Pizistrat je dao urediti redakciju Homerovih epova zlatno/Kronovo doba; epika se iri po itavom
Sredozemlju zajedno s keramikom
tehnika peenja
- crna boja nije boja nego tekua fino proiena glina; glina ima veliki postotak Fe; Fe 2O3 daje
crvenu boju, ali bez pristupa kisika nastaje crna smjesa FeO i magnetita (Fe 3O4)
- proces peenja u 3 faze: oksidacija redukcija oksidacija
sve crveno sve crno posuda crvena, slika crna
- dodavala se i bijela boja za ensku put, crvena za odjeu; koraljno crvena efekt kad se na
crvenu podlogu premazivao sloj gline s crvenim okerom (ta smjesa treba viu temp. peenja pa je
poroznija i rjee se sauva); gr. miltos= crveni oker iz Sinope (M.Azija)
- bijela/kaolinska glina daje bijelu boju; kod izrade takvih vaza stavljaju se 2 sloja te gline te
vaze su zavjeti za grobove
- crveni oker + crna prevlaka = purpur
- bijela + crvena + crna = razne nijanse smee
- linije atikih slikara su savrene, nikad ne trepere, savreno su tanke nisu nastale potezom
kista ve polaganjem linije s kista koji ima 1-2 dlake; kist sa petljom slui za ornamentalne ukrase
- razlika crnog i crvenog stila: u crnom su detalji urezani otrim predmetom, a u crvenom je sve
slikano
razvoj stila
- poinje sa tzv. slikarom gorgona pripada atiko-korintskom stilu (Atenjani se natjeu sa
Korintom za prevlast na bogatom etrurskom tritu pa preuzimaju frizove ivoti-nja, a uvode ljudski lik i
priu)
Timijad (Timiades)
* ! fragment sa rtvovanjem Poliksene (Neoptolem na Ahilejevom grobu rtvuje zadnje dijete
Prijama i Hekabe) izravan, brutalan prikaz
- crnofiguralne vaze zovu se i tirenske amfore jer su raene za etrursko trite

* vaza slikara Timijada frizovi ljudskih likova, ivotinja; na vratu preplet lotosa, palmeta i
Heraklovog vora = prepoznatljiv
* amfora iz Mnchena Ahilej i Troilo(Ahilej u zasjedi eka Prijamova sina na konju)
to je jedna od najpopularnijih tema
slikar gorgona
* ! dinos na stalku iz Etrurije 93cm; redovi ivotinja, preplet; Perzej i gorgone (druga
najomiljenija tema )-ove gorgone su kanonske arhajske tipine gorgone
* amfora s Agore pripisuje se sliakru gorgona
* lekana/lekanis za toaletni pribor; Heraklo na poklopcu
Sofil (Sophilos) po.-sred.6.st. / oko 580.g.pr.Kr.
= prvi slikar iji se potpis sauvao ( Sofilos me grapse Patroklus atla)
- analizom slinosti pripisuje mu se jo 38 komada; omiljeni oblik=dinos
- 4x potpisan kao slikar, 1x kao lonar; radi jo i kratere, lutrofore i pinakes
- stilski je on poetak stila Klitije
* fragmenti dinosa svadba Peleja i Tetide, poetak kodificiranja ovog prikaza
- oponaa slikara 3 dame; radi detalje ak i na tkaninama
* dinos, Louvre pripisuje se Sofilu; kvadriga prikazana frontalno = opsesija tadanjeg vremena
(takav prikaz i na metopi iz hrama C u Selinuntu)
* dinos, London svadba Peleja i Tetide; Hiron na ramenu nosi jasenovu granu od koje e biti
napravljeno Ahilejevo koplje; boica Heba (mladost i ljepota), Dioniz, Leta
Nearh (Nearchos)
= slikar i lonar, jako bogat (posvetio koru na Akropoli), velika radionica
- stilski slian Nesovom slikaru
- voli bijelu boju, voli konje (prikazivanje konja za natjecanje)
* fragment Ahilej oprema konje za bitku, besmrtni konji Ksant i Balej
* ! globularni aribalos na ustima borba Pigmejaca i dralova; na ruki satiri i potpis
Tleson
= sin Nearhov; radio kupe malih majstora (kiliksi i skifosi malih dimenzija); puno sauvanih,
on je predvodnik minijaturistikog stila
* kiliks iz Etrurije nasljee tirenske keramike
* kiliks sa antitetikim divokozama (jako asirski motiv)
* kiliks sa potpisom
* kiliks iz Moskve Tlesonov krug; Tezej i Minotaur
- pojava PANATENEJSKIH AMFORA: uvijek isti prikaz Atena pored stupa i sport za koji je nagrada
dobivena; uvijek crnofiguralni stil (proizvode se do 3.st.), oblici se mijenjaju;
kupovale su se i kao suveniri ima ih vie nego to je bilo pobjednika
Klitija i lonar Ergotim
* ! Franois vaza ime prema pronalazau Alessandru F.; naena u Chiusiju 1845.g;
visoka 66cm, promjer usta 57cm, najvei opseg 181cm; jedan od najranijih volutnih kratera (za volute
uzor metalne posude)
= repetitorij grke mitologije: 250 likova, 140 natpisa sa imenima; zbirka najpopularnijih
tema rane arhajske keramike, A i B strana
-strana A: vrat-lov na kalidonskog vepra i Patroklove igre; rame-svadba Pele-ja i Tetide;
trbuh-Ahilej i Troilo, prepleti, ivotinje i vuji zubi; noga-Pigmejci i dralovi

-strana B: vrat-Tezej i mladii i djevojke pleu geranos (ples dralova) na Delosu i

kentauromahija; rame i trbuh-nastavak svadbe, povratak Hefesta na Olimp, ivotinje, vuji zubi; noganastavak Pigmejaca i dralova
- ruke: izvana Potnia Theron i Ajant sa mrtvim Ahilejevim tijelom,
iznutra gorgone
-prvi put friz prikazuje kronoloki povezane dogaaje (Ahilej i Troilo), a ne
istovremeni prizor
- 2 glavna lika: Tezej i Ahilej (susreli se na Skiru, gdje je Ahilej bio sakriven);
u taj
ciklus ne uklapa se jedino povratak Hefesta na Olimp (Dioniz opija Hefesta,
ukrcava ga na mazgu i
vraa na Olimp) je jako popularna tema; Dioniz prikazan
frontalno(samo on i gorgone se tako
prikazuju)
-moda raena kao zavjet za Akropolu,ali se prepekla pa je zavrila u Etruriji
- muza Terpsihora nazvana je Stezihora (po epskom pjesniku Stezihoru)
ZRELI CRNOFIGURALNI STIL (550-525.godine)
Lidos (Lianin)
- radi od 560-540.; potpisuje se kao slikar; radionica mu je dugo aktivna
* krater, New York povratak Hefesta na Olimp
* oinohoa iz Vulcija Lidos slikao za lonara Kolhosa
* kiliks s trakom, Oxford za Nikostenovu radionicu (najvea tog doba); atletske vjebe i
natjecanja
* tanjur, Mnchen gorgona
* kolonetni krater iz Pantikapeja, Moskva Lianinov stil; gigantomahija
Klimah (Kleimachos) oko 550.
* hidrija, Louvre prikaz pomorske i kopnene bitke
Amasisov slikar 560-525.
- Amasis je lonar, njegove vaze je oslikao uvijek isti nepoznati slikar; radi sve osim kratera i
hidrija; doivio da vidi poetak razvoja crvenofiguralnog stila, ali on do kraja slika crne figure; voli
Dioniza i njegov thyasos
* ! lekit, New York prikaz tkanja
* lekit, Atena iroke trake na odjei
* olpe s potpisom Amasisa
* olpe, Berlin moda Helena i njezina braa Dioskuri; bijela boja i purpur
* ! amfora, Pariz Dioniz i menade; na vratu tipina atika ornamentika; tipini Dioniz sa
dugakom bradom i kosom i kantarom u ruci; menade dre zeca i brljen (srca); Dioniz ima jonski hiton,
jonski utjecaji i spirale (kao na ceretanskim amforama)
* amfora satiri gaze groe (omiljena tema)
- Amasis = egipatsko ime Ahmozes (majstor moda iz Naukratisa), takoer uvodi oblik
jajolikog/tikvolikog alabastrona u grku umjetnost
! Egzekija ! oko 530.g.
- najvei majstor crnih figura; 11 potpisa kao keramiar, 2 kao slikar, ovih 11 mu se slikarski
pripisuju uz jo njih 20-ak
- djeluje u 3. etvrt. 6.st.; dostojanstveni, uzvieni stil; monumentalni likovi s puno detalja; stvara
obrasce; emotivnost, filozofska nota koje nema kod drugih slikara crnih fig.

 grupa E amfora stilski bliske Egzekiji, ali neto starije; na jednoj se potpisao Egzekija kao lonar,
moda potjeu iz radionice u kojoj je radio kao naunik; oblik se pribliava amfori tipa A
* ! kiliks, Mnchen Dioniz na brodu putuje preko mora; dupini = tirenski gusari; jarbol od
vinove loze; ne koristi podjelu okrugle povrine na 2 zone; prvi puta koritenje koraljno-crvene (tzv.
namjerno crvene) boje na rubovima prikaza; izvana: kiliks s oima tipa A (polukuglast, sa debelom,
zdepastom nogom) s potpisom; prikaz borbe iz Ilijade nad mrtvim tijelom palog ratnika
* sauvani pinax, Berlin pogrebna povorka, jedan od sudionika gleda nas frontalno
* dinos, Ermitage brodovi na unutarnjem obodu; dinos slui za mijeanje vina i vode, znai kad
se posuda napuni vinom brodovi zapravo plove (Homer: more crno poput vina); Egzekija uvodi tu
modu prikazivanja brodova na unutarnjem obodu posude
* ! amfora, Vatikan Ahilej i Ajant kockaju, Ahilej ima beotski tit (poznat samo iz prikaza,
materijalno nije dokazan); jako detaljizirani prikaz tkanine plata (moda prikaz tada jako popularnog
miletskog veza)
* amfora, London Ahilej ubija Pentesileju; atika ornamentika
* amfora Ajant se priprema na samoubojstvo maem (cvijet gladiolus); lirsko slikanje;
Ahilejevo oruje prikazano sa strane
* amfora, Berlin Tezejevi sinovi poznati preko natpisa
* fragmenti, vedska Tezej
The Affecter (Pittore affettato)
- stvorio stilizirane izduene figure sa izraenim gestama; posebna, zatvorena ikonografjia
* amfora, Firenca bogovi na Olimpu
* amfora, Be Dioniz, satiri i Ikarije (lik kojeg je Dioniz nauio raditi vino)
Arhiklo i Glaukita (Archikles i Glaukytas)
* kiliks, Be lov na Kalidonskog vepra; kiliksi tipa B-E imaju tanju, izduenu nogu i due ruke
Talid * amfora, New York Tezej ubija Minotaura
Hermogenes minimalistika elegancija
* kiliks iz Gele na Siciliji crvena podloga s minimalistikim crnim ukrasom (pijetao)
* kiliks, Mnchen potpis majstora, brljen
Nikosten vaze nikostenike
= najbogatija, najdugotrajnija i najvea radionica; radi u Pizistratovo vrijeme, kada se svi bogate,
ak i keramiari; veliki broj razliitih oblika, stilova, manira; za njega radi puno razliitih slikara koje
upoljava bez posebnih kriterija (Anakles, Epiktetos, 1 potpis Lianina, stilski moda i Egzekija, BMN
slikar, slikar N koji je moda sam Nikosten); on se potpisuje uvijek samo sa
- radionica djeluje od 550-510. pod njegovim vodstvom, a 510. ju preuzima majstor Pamfej koji
upoljava slikare crvenih figura
- jako prepoznatljive amfore sa irokim trakastim rukama koje idu direktno u rame sa reljefnim
trakama; esta tema: satiri, menade, prikati dinosa thyasos grupa (karakteristina za slikara N)
* psikter borba bogova i giganata
* amfora iz Cerveterija, Be oko 530., arhajska ornamentika na vratu; poetak ukrasa koji e
biti dominantan u crvenofig.stilu(palmete na kruiima s tokicama); thyasos
* oinohoa, London slikar London B620, krava doji tele

- Six tehnika (prema Janu Sixu) naknadno dodavana crvena boja, pseudocrvene figure; u poetku za
enska lica i oruje, oko 530. cijeli likovi; koristio slikar Psiak i etruanski slikari koji kasnije oponaaju
crvenofiguralno slikanje
* fijala s Roda
* nikostenika, Louvre na vratu gola djevojka s psom
* lekit, Missouri Diosfov slikar (keramiar Diosphos)
grupa amfora sa Dionizovim maskama, posljednje desetljee 6.st.
Psijak (Psiax)
* amfora iz Vulcija, Brescia Heraklo s nemejskim lavom, pored njih Atena; purpur za detalje;
na B strani Dioskuri, Tindar i Leda
* amfora Psijaka i lonara Andokida oko 520.; senzibilitet slikara crvenih figura
Antimenov slikar
* amfora 520-510.; Heraklo na kolima odlazi meu bogove na Olimp, pored Atena; ornamenti
slikani, a ne urezivani (karakteristika crvenofig.stila)
* amfora, Arrezzo 4 palmete okruuju prikaz karakteristino za Antimenova sl.
* ! amfora, Moskva Antimenov krug; Apolon, Artermida, Leto; na B strani prikaz kvadrige
frontalno = karakteristika tog vremena (metopa na hramu C, Selinunt)
slina skupina amfora s konjskom glavom
-u zadnjem desetljeu 6.st. dobri majstori jo uvijek rade crne figure iako crvene ve postoje;
najpopularniji oblik = uglata hidrija na kojoj se esto prikazuje arhitektura
* hidrija iz Vulcija, London ene na fontani
* hidrija, London Antimenov slikar; vjebai u gimnaziju
Andokidov slikar
= izumio crvenofiguralnu tehniku; primijenjuje Egzekijin senzibilitet
* amfora, Mnchen strana A: Heraklo na Olimpu na gozbi crnofiguralni stil
strana B: ista scena crvenofiguralni stil
takve vaze zovu se bilingvalne vaze
jo neke bilingvalne: * kiliks iz Palerma strijelci, Grci i Amazonke
* ! amfora, Louvre Heraklo i Kerber
* amfora, Louvre Amazonke
* amfora Ahilej i Ajant

CRVENOFIGURALNI STIL
- javlja se oko 530., u zadnjim godinama Pizistratove vladavine (mir i prosperitet)
- vrhunac za vladavine Hiparha i Hipije oko 510.pr.Kr.
- Klisten se vraa iz Sparte i uvodi demokratski Ustav i mir koji traje do Perzijskih ratova i 480.g. kada
Atenjani bjee na Salaminu dolazi do prekida stila
- najvei majstori su i najvei crtai, majstori linija, detalja, ornamentalnih traka; na raun ovog
majstorstva rtvovana je mekoa, sloboda likova
- 2 estetska pravca:a) kombinacija veeg broja likova i ornamenata
b)minimalistiki stilcrna podloga s jednim do dva lika gotovo bez ukrasa
- oblik vaze i ukras su u vrlo tijesnom suodnosu

pioniri (520-500. u Ateni)

= skupina majstora iz Kerameika, neka vrsta umjetnikog pokreta; radili zajedno, ali po natpisima i
grafitima vidi se da su bili kolege i prijatelji, ali i suparnici
- vole velike posude, potpisivali su se, opisivali scene i situacije
- slinost u ornamentima razmjenjivali kartone
- zadrali purpurnu i bijelu boju
Fintija (Phintias) 6 vaza potpisao kao slikar, 3 kao lonar; omiljene teme svakodnevni ivot,
gimnazij, atletske discipline; prvi puta prikaz lica frontalno (a da nisu Dioniz ili Meduza);
* detalj posude iz Tarkvinije menada i satir, draperije jo uvijek arhajski nepomine; puni zamah atike
ornamentike
* amfora iz Vulcija, Louvre Titija otima Letu
* hidrija iz Etrurije, Mnchen na ramenu 2 dame igraju kotabos na simpoziju (cilj je vinom iz jedne
ae pogoditi drugu); glavni prikaz je glazbena poduka mladia
Smikros Eufronijev uenik; na jednoj vazi sam sebe naziva pijanicom, na drugoj moda
prikazan s Eufronijem, na jednoj oznaen kao kalos (kao Antias, Philiades i Leagros, to su kalos imena;
postoji grupa Leagros vaza)
* stamnos iz Bruxellesa gozba, luksuzni namjetaj; ornamenti isti kao i kod Fintije; 2 mladia na
simpoziju, s druge strane 2 lika ulijevaju vino iz amfora u dinos, sa strane oinohoa i olpe
* psikter iz Etrurije, Malibu efebi na vjebalitu; jedan prikazan s lea, ali loe
Eutimid opsjednut pokretom, prikazuje likove straga i iz trietvrt profila bolje od Smikra,
zaokretanje tijela; potpis Eutimid, sin Poliasa naslikao (atenski graanin)
* amfora, Mnchen lik sa purpurnim vijencem na glavi
* ! amfora, Mnchen komentar kao nikada Eufronije - rivalstvo; detalj amfore: Hektor se naoruava u
drutvu Prijama i Hekube kvalitetnija anatomija
* pinax naen na Akropoli nema potpisa, ali mu se stilski atribuira; ima rupu za vjeanje (zavjetna
slika); ima posvetu KALOS MEGAKLES, ali je kasnije prebrisana i novi je GLAUKYTES; Alkmeonidu
Megaklu posveuju i Eutimid i Fintija, nakon nekog vremena on ili postaje nezanimljiv ili je protjeran iz
Atene (ako je prava pov.linost)
Eufronije = najbolji i najslavniji, jedini se mogao mjeriti s Eutimidom (gl.konkurent)
* kaleasti krater iz Cerveterija, Louvre borba Herakla i Anteja; pokuaj prikaza emocija
* ! krater iz Etrurije Hypnos i Thanatos nose mrtvog Sarpedona; to je vrlo rijedak prikaz na crvenofig.
posudama, obino se prikazuje na bijelim lekitima; 510-500.pr.Kr.
* volutni krater iz Arezza Heraklo i Amazonke; na vratu simpozij
* kaleasti krater, Berlin oko 510., efebi na vjebalitu s natpisom LEAGROS KALOS
* fragmentarni krater, Mnchen banket gdje zajedno piju Smikros i Eufronije
* amfora, Louvre predstavlja minimalistiki stil; na vratu djevojka svira liru
* ! kiliks radio Eufronije sa lonarom Kahrilijem; unutra prikaz Leagra na konju (najslavniji); natpis
pisan purpurom na crnoj podlozi; na nozi potpis Eufronijev
- Eufronije nakon 500. prestaje slikati i posveuje se samo lonarenju; radi vrlo velike kilikse koje
potpisuju razni slikari, sigurno nisu sluili za pie nego za hvalisanje lonara jer je jako komplicirano
napraviti kiliks
Onesim = jedan od slikara Eufronijevih kiliksa, ostavlja posvete Panetiju (Panaitios) pa se naziva
i Panetijev slikar
* kiliks iz Chiusija, Bruxelles oko 480.g.; djevojka se sprema na kupanje (natpis u mukom rodu
KALOS PAIS)
* kiliks sredovjeni mukarac na simpoziju zavodi mladu djevojku
* kiliks u komadima propast Troje (ilioupersis); Kasandra se dri za Atenin kip, a Ajant mali ju odvlai,
siluje i predaje dalje straan grijeh
* ! kiliks, Louvre Tezej na dnu mora kod Amfitrite, prati ga Atena
Sosija = keramiar grupe pionira, spominje se kao kolega i prijatelj u potpisima

* kiliks, Berlin Ahilej i ranjeni Patroklo, nema potpisa slikara (Sosijin slikar); golem-60cm
paralelna grupa u Ateni koja preferira MALE oblike (kiliksi, druge kupe za pie) jer su se oni, izm.
ostalog bolje prodavali preko mora; najpopularniji oblik je kiliks tipa A kojeg je izumio Egzekija, teko ga
je napraviti
Olt (Oltos) 525-500.
- potpisao se na samo 2 kiliksa koje je radio s lonarem Euksitejem; moe mu se pripisati jo 100tinjak
posuda; radio za barem 6 lonara (meu njima i Kahrilije i majstor Pamfej); likovi vrsti, anatomija
dedalskih kipova; na polovici svih aa koje je napravio ostavio je ime kalos Memnon
* ! kiliks iz Tarkvinije bogovi na Olimpu, Ganimed izlijeva vino u fijalu Zeusa na prijestolju; Atena,
Hera, Afrodita s golubicom; tipini biljni ornament; lonar Euksitej
* nikostenika, Louvre Pamfejeva radionica za etruansko trite; Hiron s jasenovom granom i mali
Ahilej
* nikostenika, Louvre na vratu ena koja se obuva nakon kupanja; ukras koji podsjea na silfion (s
novca)
* kiliks iz Vulcija, Berlin Ahilej i Antiloh idu u borbu za Patroklovo tijelo (omiljena tema)
* amfora tipa C (nagli prijelaz na iroko rame, ruke unutar vrata), Vulci Briseida i Ahilej
* kiliks, Louvre crna figura perzijski strijelac
* psikter jahai na Delfinima Posejdonova pratnja i vrsta prijelaza na drugi svijet
* kiliks, Mnchen Prijam moli Ahileja za Hektorovo tijelo Hektor ispod stola = ikonografska shema
koja e se ponavljati;prikaz luksuz. namjetaja; novi biljni ornamenti
Epiktet (Epiktetos) 500-490.
= i slikar i lonar, puno sauvanih vaza; meu prvima koji koriste crvenofiguralni stil, radio i crne figure
za Nikostenovu radionicu; favorizira tanjure (koji su inae rijetki za ovaj stil) i male oblike; njegov
najdrai djeak = kalos Hipparchos
* ! kiliks, London strijelac s istonjakom opremom (hlae, frigijska kapa i gorytos-tobolac za luk i
strijele); u potpisu i epyktetos i egrafsen (irenjem miletskog alfabeta oko 500. ustaljuje se umjesto
dotadanjeg
* kiliks, London izvana apotropejske oi, satir; purpurna boja; iznutra mladi s konjem; lonar Hishilos
* fragment naen 2006., Forcello orijentalni strijelac; majstor se najbolje prepoznaje po slikanju uha i
oka
* askos naen 2008. u brodolomu kod Gele 2 satira, jedan pije iz fijale, drugi iz askosa
Kleofradov slikar (Epiktet II.)
- ime mu je Epiktet, ali u literaturi ide pod imenom Kleofradov slikar da ne bi bilo zabune; 100tinjak
vaza, prvo radi velike kompozicije na velikim posudama, tek kasnije male kupe
* ! zailjena amfora, Mnchen puno likova, malo ornamentike (jedna traka meandara); na vratu
atleti(diskovi i koplja); na tijelu Dioniz i pratnja pokuaj prikaza razliite boje kose Menada koje imaju
nebride (nebris=lane, lanea koa); arhajski Dioniz ogrnut panterinom koom
* hidrija, Napulj brutalni prikaz ilioupersis; Prijam na rtveniku, Neoptolem, Kasandra, paladij, Ajant
mali
* kaleasti krater naen 2005., Agrigento scena iz bitke, moda Patroklov pogreb
lonar Charinos oko 500.
- vaze u obliku glava
* vaza iz Tarkvinije; * kantaros, Villa Giulia
* oinohoa frizura ispod kape koja se zove sakkos; biljni motiv na kapi slian pionirskom, ali ne
dovoljno da bi lonar bio dio grupe
* riton, Agrigento u obliku magarca ispod kojeg je satir
slikanje na bijeloj podlozi
- poetak jo u 7.st.(Naukratis, lakonska); jako na cijeni u Ateni; sklonost se javlja zajedno s crvenim
figurama; slikanje kao na monumentalnom slikarstvu (sjene i polikromija)

* fragment kiliksa iz Eleuzine izvana crn, unutra Triton na bijeloj engobi

- unutranjost kiliksa moda podsjea na podloge za pinakes pa se zato oslikava (?)
* medaljon (franc. bobin-presjek kao jo-jo) Helios s purpurnim ogrtaem na kolima s krilatim konjima
(jedan prikazan frontalno); be podloga s bijelim detaljima tzv. druga bijela; trsgovi ruiaste boje
(ostaci minijske crvene na koju se nanosila pozlata)

- na vrhuncu stila dolazi do Perzijskih ratova i nakon toga poinje klasika; nove generacije ne donose
nita novo nego pojednostavljuju ono to je prva generacija ostvarila
- nestaju biljne trake, purpur i bijela boja, ostaje samo pozlata, manje se rade detalji (uha i oi); poinju
upotrebljavati perspektivna skraenja, koriste razrjeenu boju za sjene
- poseban razvoj ima slikanje na bijeloj podlozi vidljiv napredak
- naglo se poveava broj majstora, radionica, koliina materijala
- samo Atena moe ivjeti od prodaje keramike
Brigov slikar vrhunac 480-470.
- nema potpisa, samo lonar Brigos kojemu se pripisuje 200-300 vaza
- moda najraniji; radi kilikse i druge male oblike; voli pijanke, bitke i jake pokrete
* riton iz Falerija, Rim psea glava; scena simpozija; natpis
* ! kiliks, Wrzburg goleme dimenzije; drutvo na zabavi izvana, iznutra ropkinja dri glavu pijanca
koji bljuje
* skifos menada koja plee; pokuaj prikaza pejzaa
* skifos, Be Prijam (bijela kosa i brada) dolazi Ahileju po Hektorovo tijelo
* kiliks, Louvre Prijam na rtveniku i mrtvo dijete (dri ga se za nogu); ilioupersis
* kiliks, Vatikan anr-scena, mladi i stariji ratnik uitelj
* lekit, Berlin Menelaj i Helena
* kalathos iz Agrigenta, Mnchen Alkej sa plektronom (trzalica) u ruci i Sapfo prikazana u trietvrt
profilu
* kiliks, Mnchen iznutra na bijeloj podlozi menada koja plee; pokuaj prikaza pokreta draperije
* oinohoa, London rijedak primjer; bijela podloga,djevojka s preslicom i natpis

* lekit, Gela bijeli pogrebni lekit; vidi se obilna upotreba tzv. druge bijele, puno nijansi- purpur,
razrijeena boja; to su lekiti Atenjana koji su pokopani u Italiji
Makron
- surauje s lonarem Hieronom koji je napravio oko 300 komada, od kojih samo 3 nije oslikao Makron
- fin, precizan, delikatan crte; voli slikati ensku odjeu, zabave, grupe od 3 lika, najdrai ep mu je
Kiprija (dogaaji koji se doveli do Trojanskog rata)
* skifos iz Etrurije, Louvre ljuti Ahilej prima izaslanstvo Ahejaca
* ! skifos iz Capue, London najraniji prikaz Triptolema i eleuzinskih boica (Hekata, Demetra i Kora),
on sjedi na krilatim kolima
* kiliks iz Cerveterija, Be zabava i prikaz glazbene poduke (uenik i insruktor)
Myson
- specijalist za kolonetne kratere
* fragment kratera, Atena potpis kao slikar i lonar; vrsti, jasni, dobro oblikovani likovi, podsjea na
Fintiju
* ! amfora Krez na lomai (Krez pobjeen 547., skoro suvremenik, a ve mit)
* kolonetni krater kentauromahija, nema ornamenata osim reda brljena
Durid (Douris) 500-470.
= najvei ove generacije; veliki broj kiliksa; vrste i sigurne linije, ivotne,dobre kompozicije
* kiliks, Louvre Eos i Memnon, nastavak Ilijade; boica dri mrtvo tijelo sina kojeg je ubio Ahilej;
natpis Hermogenes kalos; lonar Kaliades

* psikter, London rasplesani satiri piju (isto) vino iz mijeha; specifini repovi na kriima- usporedba s
posudom iz Moskve gdje se vidi oponaanje Duridovog stila (Duridov krug)
* kiliks iz Cerveterija, Be 490-480.; lonar Pithon; glasovanje za Ahilejevo oruje, Atena nadzire,
svaa Ajanta i Odiseja; iznutra Ahilejevo oruje koje je dobio Neoptolem od Odiseja
* lekit, Cleveland gigantomahija; Atena i Enkelad(?), dijagonalni poloaj tijela-tipian za Durida,
kasnije se ponavlja na figurama sa Zeusovog hrama u Olimpiji
* kiliks, Atena mladi rtvuje ljevanicu na tipino ranoklasinom oltaru ( )
* kiliks, Atena Dioniz sa tirsom, brljenom i Heraklo sa toljagom i goritom
* ! kiliks, Vatikan pria o Argonautima, Atena, Jazon izlazi iz usta zmaja (brat Ladona) koji uva zlatno
runo = nepoznata epizoda; Atenino koplje dijeli tondo na 2 jednake polovice
Berlinski slikar po.5.st.
- pripisuje mu se 200tinjak vaza, nema sauvanih potpisa
* ! visoka amfora iz Berlina=eponimna vaza; Hermes i satir
- njeni, tanki, izdueni likovi sa detaljiziranom anatomijom; minimalistika struja (crna podloga s jednim
do dva lika); Eutimidov uenik; voli velike vaze
* zvonasti krater, Tarkvinija otmica Europe
* ! krater iz zbirke Campana, Louvre efeb s pijetlom i purpurnom kosom
* amfora iz Mnchena arhajska gorgona (jedan od zadnjih takvih prikaza)
- tipino za njega = veliki crni oblik s jednim likom
* amfora, Wrzburg Heraklo i tronoac
* amfora, Basel Atena s vrem za rtvu ljevanicu
* panatenejska amfora iz Nole, Berlin = crnofiguralna (uvijek!); prikaz tranja
Hermonaks
- 4 stamnosa, 5 pelika i jedan kiliks je potpisao, ostalo mu se pripisuje
= uenik Berlinskog slikara, fali mu njenost i profinjenost
- omiljena tema bogovi s Olimpa i teme progona
* amfora iz Nole, Moskva satir ganja menadu
* ! pelika iz Cerveterija, Be Edip sa eirom (pethasos) i sfinga Fix
* boca iz Paestuma oko 470.; komast u Dionizovoj povorci, ima brljenov vjeni, kalathos (aa) i tap
Slikar Triptolema
* ! dinos s nogom Triptolem na krilatim kolima koja vuku zmije, Perzefona i Demetra
Slikar iz Kopenhagen
* stamnos s poklopcem, Wrzburg Harmodije i Aristogiton ubijaju Hiparha (pov.prikaz)
Siriskov slikar
- moda brat prethodnog slikara
* astragal (petna kost) iz Falerija, Villa Giulia lav, Eos, moda Ganimed
* skifos potpis

zbunjuje, ne zna se je li
to jedna osoba s nadimkom ili dvije osobe; prepoznatljivi cvjetii
Lenjingradski slikar
* ! kalpida iz Vicenze Atena u slikarskoj radionici slika je nadahnue od bogova;
= kasna verzija hidrije
Bowdoin slikar
* lekit oko 470.; bijeli lekit; glazbenik, lira, plektron i pijetao kao simbol Hada
* kiliks oi- zovu ga i slikar oiju; dobro slika anatomiju
Panov slikar oko 470.
-pripada novoj generaciji slikara
= Mysonov uenik; jedan od prvih predstavnika zrele klasike, ali ima jo arhajskih elem.; bio je i lonar;
radio razne oblike, vaze s bijelom podlogom; emotivne, napete scene
= najbolji slikar i lonar klasinog razdoblja
* krater iz Cumae, Boston Pan tri za mladiem; Artemida i Akteon (prikazan kao ovjek, a ne kao
jelen) kojeg trgaju njegovi psi

* lekit, Tarent Atena budi Tezeja koji ostavlja Arijadnu na Naksu; Arijadna je prikazana frontalno, to
oznaava njenu pripadnost Dionizovom krugu
* pelika, Atena Heraklo i faraon Buzirid u Egiptu; obrijani sveenici ele rtvovati Herakla, on ih tue
* kiliks, Oxford glasovanje; prebrojavanje ostraka
470-450. SLOBODNI STIL SLIKANJA
- utjecaj monumentalnog slikarstva (Polignot); kolorit vidljiv na vazama s bijelom podlogom
Pistoksenov slikar
- ime po keramiaru iz ranijeg razdoblja za kojeg je slikao na poetku karijere
* kiliks iz Kamira, London Afrodita s guskom, bijela podloga; potpuno klasini rad
* fragment iz Lokrija/Tarenta lonar = Eufronije; natpis lijepog Glaukona, Leagrova sina; frizura i
profil gotovo identini Apolonu sa Zeusovog hrama u Olimpiji
Timokratov slikar
- stil slian prethodnom
* bijeli lekit iz Etrurije, Bruxelles natpis Glaukon; tzv. druga bijela za kou
Sabouroff slikar
* ! bijeli kiliks, Mnchen Hera u ogrtau; utjecaj monumentalnog slikarstva
* bijeli lekit: Hermo i Haron u amcu
Pentesilejin slikar
- jedan od prvih koji usvaja dubinu prostora, prema monument. slikarstvu, ali i kiparstvu
- prikazuje amazonomahiju prema Mikonovoj Stoi Poikile i kentauromahiju prema Z zabatu Zeusovoh
hrama u Olimpiji
* krater amazonomahija
* kiliks, Mnchen: 50 cm, super kompozicija u tondu, Ahilej ubija Pentesileju, mrtva amazonka na tlu
* kiliks, Ferrara: Tezejeva djela (7x) maratonski bik, kronionska krmaa, Skiron, Prokrust, Minotaur
* kiliks, Madison: Tezej i maratonski bik u tondu
Slikar Niobida
- lo crta, ali super perspective
- slikao i amazonomahije, jako popularno u to vrijeme (sve slikare koje ne moemo identificirati zovemo
slikari amazonomahije)
* krater s volutama: amazonomahija na tijelu, kentauromahija na vratu, ima i biljni pojas
* kaleasti krater, Orvieto (Louvre): floralni ornamenti koji su savreni u tom periodu, s jedne strane
moda Argonauti, a s druge Apolon, Artemida i Niobina djeca, NOVO 2 plana, ima prostornu dubinu, a
pejza prvi put ima neku ulogu u prii i utjee na likove, tanke crte oznaavaju tlo na kojem stoje Apolon
i Artemida
Liandrov slikar (470-460. pr. Kr.)
-Liandros je kalos ime, slikar je bio uenik Brigova slikara
*kiliks: blizak Pistoksenovom slikaru, Afrodita i Eroti na bijeloj podlozi, Afrodita ima staru frizuru sa
sputenom pletenicom i trakom (frizura prije Perikla)
Slikar konja
- pod utjecajem slikara Pansona (runi ljudi i scene)
* kiliks, Mnchen: na vanjskom platu konj bitniji od ovjeka
Slikar iz eneve (450. pr. Kr.)
- pod utjecajem Pansona i monument. slikarstva
* krater: amazonomahija u gornjem dijelu, dolje neto nepoznato, ali ene imaju nove frizure pune
nisko u marami (Periklovo vrijeme)
Penelopin slikar
* skifos, Tarkvinija (Louvre): Odisej ubije prosce, navodno slavno

* skifos (moda isti): Telemah i Penelopa kraj tkalakog stana, Penelopa radi pharos za Laerta, ali ga para
po noi (slukinja Melanta ju je kasnije odala proscima); druga scena: dadilja Euriklija prepoznaje
Odiseja po oiljku na nozi, a mi ga prepoznajemo po iljastoj kapici
Slikar Villa Giulia
* kaleasti krater: Hermo donosi malog Dioniza papa-silenu da ga odgoji, eto na bijelim vazama
Methyse
* kaleasti krater, Cincinnati: Helena, Eros, Afrodita i Eneja
* kiliks, nepoznati slikar: Apolon Kitared izlijeva rtvu, ima svog gavrana (470. pr. Kr.)
BIJELE KUPE
Sotadov slikar (lonar je Sotades) 450. pr. Kr.
- taj je lonaar slavan po plastinim vazama (magarci, barbari)
* kiliks: heroj i zmija, moda Featova smrt iz Sedmorice protiv Tebe
* kiliks: mlda djevojka bere jabuku (navodno ima veze sa Sapfom), haljina joj je skoro prozirna (utjecaj
Polignota koji je prvi slikao takvu odjeu + arene frizure i usta otvorena tako da se vide zubi)
* kiliks, British Museum: Polijid i Glaukoispod tumula, na njemu je sema (pria: Glauko, Minosov sin,
pao u pitos pun meda i udavio se, Minos zatvorio vraa Polijida s njim pod tumul da ga oivi, Polijid zna
da zmije uvaju tajnu besmrtnosti, doe jedna zmija i Polijid je zatue, doe druga zmija, vidi prvu mrtvu
i ode po travu besmrtnosti, kad se vrati s njom, Polijid zatuei nju i oivi Glauka)
slino: skifos, Louvre: deformirani patuljak (460-450.)
kupa s poklopcem, Bari (Boston): Apolon i muza, utjecaj Polignota zbog odjee
Kleofontov slikar (450-430.)
* stamnos: ratnik se oprata sa enom, ima fijalu za rtvovanje
* kaleasti krater, Ferrara (hrpa materijala u Ferrari s nekropole u Spini): ritualna procesija (komos,
koara slina liknonu iz dionizijskih procesija, Apolon i tronoac na omfalosu) moda trieterika
svetkovina u Delfima (trieteres = svake tri godine, zapravo nae dvije): Apolon se povlai iz Delfa koje
zauzima Dioniz
* panatenejska amfora, Kopenhagen: pankration ili hrvanje, jedan lik je gracilan, a drugi mrcina koji e
ubiti boga u njemu
NOLANSKE AMFORE (iz Atike, ali naene oko Nole u J Italiji)
- uvijek imaju Niku i neto mlaahno (efebi, atleti, glazbenici)
* kantaros, Capua: dvostruka glava djevojka i Heraklo (450.)
* astragal: oblaci (kao ljudi) pleu po nebu (450-430.)
blisko: lekiti iz nekropole Iolkos (Volos): isto Nika
Ahilejev slikar (430.) uenik Berlinskog slikara i fantastini crta
* amfora, Gela: ratnik
* vaza: Ahilej i Briseida, Ahilej ima istu frizuru kao Apolon sa Z zabata Zeusovog hrama u Olimpiji
* kaeasti krater: Perzej, ima krilate sandale i Hadovu kacigu (aidos kinen?, uglavnom za nevidljivost)
- slikao i bijele vaze
* lekit, Zrich: muze na Helikonu, djevojka slua, Apolonov gavran, ima i kalos ime
* lekit, Atena: grob i sema, ena nosi posudu plemohoe (za rtve i u Eleuzini)
* lekit, Oxford: ena nosi alabastron

* lekit, Berlin: sema slikana drugom bijelom, starac i ratnik-pokojnik

Slikar (bostonske) fijale ili Kalijin slikar
* kaleasti krater, Etrurija (Vatikan): Hermo donosi malog Dioniza papa-silenu i nimfama u Nisu (?) da ga
odgoje, pejza, ima jo i drugu bijelu (440-435.)
* amfora, Pukin/Moskva: crvenofig., silen i medusa
* bijeli lekit, Atika: Hermo (petasos i kaducej) eka enu koja se sprema za drugi svijet
Slikar Bosanquet
* lekit: zanimljiv grob sa stepenicama i posudicama, vijenci, druga bijela polako nestaje (440.)
Slikar Thanatosa operira s raznim bojama i nijansama
* lekit: Hipnos i Thanatos nose pokojnika u grob, kao Eufronijev krater sa Sarpedonom
jo malo slinih vaza:
* alabastron za grob: bijelo, crno i crveno (475.)
* lekit: skoro crno-bijelo-bijela tehnika, podsjea na Timokratovog slikara (460-450.)
* lekit: ratnik i djevojka
DIVOVSKI LEKITI: dimenzije rastu, seme za grobove, mogu i druge posude, npr. lutrofori (410-400.)
* lekit, Madrid: djevojka sjedi kraj stele, na njoj akantus (tako neto je vidio i Kalimah)
- Aristofan: ruga se ljudima koji oko 390. pr. Kr. rade i koriste bijele lekit totalno zastarjelo
Slikar trske (410.) super crta, ali nema sjena, ni druge bijele
* lekit, Eretrija (Atena): plavo-zelene boje (navodno se Matisse mogao nadahnuti tako neim, ali sigurno
ne eli priznati)
Pronomov slikar (kraj 5. st.) lo, ali prikazuje puno detalja
* volutni krater, Napulj: Dioniz i Arijadna gledaju kazalinu predstavu, glumci imaju super raskone
kostime, jedan od njih zove se Pronomos
* hidrija, Pela: Posejdon s konjem, morske ivotinje i nemani, rascvjetani stil tog vremena, biljke izlaze iz
akantusa
* kaleasti krater, Madrid: ornamenti vie nisu tako kvalitetni kao kod Kleofontovog slikara
Slikar iz Eretrije (420-410.)
* epimetron (neto za svadbu), Atena: scene svadbenih priprema, enske frizure: visoke pune izvan
marame (nakon Perikla)
* amforica za parfeme, Oxford
Midijin slikar (nakon 410.) lonar je Midija, slika radi sloene kompozicije s gracilnim,
baletnim likovima, najvea faca kraja 5. st. pr. Kr. (nakon njega monumentalno slikarstvo postae
znaajnije, a proizvodnje slikanih vaza slabi)
* hidrija: pria o Faonu, starac s Lezba koji je prevezao Afroditu, Afrodita je sredila da bude vjeno mlad
i lijep (Sapfa se zbog njega bacila sa stijene Leukade), rascvjetani stil
* hidrija, J Italija (London): gore otmica Leukipovih keri, dolje Heraklo i Hesperide
* piksida: pripreme za svadbu
* lekit za parfeme, Louvre
* jaje, Atena: nije Midijin slikar, ali slino; rabdomahija (proricanje iz tapova)
Ksenofantov slikar (poetak 4. st.) Ksenofant je bio lonar koji je radio udne oblike,
kombiniraju slikanje i reljefne vaze koje e biti popularne tek za nekih 100 godina
* lekit, Hermitage: borba Arimaspa i grifona za zlato, palme i Perzijanci, akantov stup s tronocem
(najljepi takav stup u Delfima s lakonskim plesaicama) sve egzotino
istovremeni: udni lekiti iz Fanagorija (Hermitage): * sfinga-lekit ukraen rascvjetanim stilom (slian u
Chicagu), * sirena-lekit i * Afrodita Anadiomene (u koljci)-lekit (svi iz istog groba)

* lebes gamikos (svadbeni lebet), Beotija: sauvan s postoljem (hipokraterion)

* par kratera, Louvre: Arimaspi i grifoni, grifoni prodiru konje (smrtni neprijatelji), dolje dionizijski
komos
RIBLJI TANJURI: izmiljni u Ateni, ali tamo se proizvode jednostavni crni ili ukraeni samo po rubu, s
udubinom za umak u sredini (90%), ali ima i ukraenih raznim vrstama riba i ostalih morskih ljigavaca
(10%) u J Italiji dovedeni do savrenstva
- u Ferrari cijela soba s tim tanjurima iz Spine (Spina je imala direktni kontakt s Atenom)
- opsonion=luksuz=bijela riba (sablasno skupo)
4. st. pr. Kr. Atena je oslabila nakon Peloponeskog rata, keramika je sve manje kvalitetna, junoitalske
raionice su je pretekle na tritu
STIL KER (ant. Pantikapej na Krimu) 4. st. pr. Kr.
- bosporske pelike (po kimerijskom Bosporu, a ne helespontskom)
Marsijin slikar imao dugi radni vijek
* pelika, Kamiros (London): borba Peleja i Tetide, gola nimfa bjei, bijelo obojana Tetida se pretvara u
razne ivotinje i vodu (330.)
* lebes gamikos, Pantikapej (Hermitage): dame nose svadbene poklone, eli prikazati dubinu, moda je
radio i monument. slikarstvo
* pelika, Atena (moda)
* kaleasti krater, Oxford: eponimna vaza Marsija, volumen postignut crteom
Eleuzinski slikar
* pelika: eleuzinska boanstva Demetra, Perzefona, Triptolem, Hekata, Heraklo kao predstavnik
inicijanta
grupa G(rifon) naene u bosporskom kraljevstvu na Crnom moru, jako popularna pria o
Arimaspima i grfonima (pria oito dola sve do Atene)
ostalo
* hidrija, London: Heraklo i Hesperide
* hidrija/kalpida natjecanje Posejdona i Atene za Atiku (sa Z zabata na Partenonu)
Panatenejske amfore 4. st. pr. Kr.
- ponekad kraj sporta imaju ime eponimnog arhonta pa se mogu datirati u godinu
* Marsijin slikar: arhonti Polizelos (367/366.) i Kalimedes (360/359.)
* ista ruka: Kirena i Jolk (sred. 4. st.)
* Eretrija
* Apolonovo svetite u Amfani kod Jolka
NE-KER
- zadnje slikanje prije crnolakiranih i reljfnih posuda
*lekit, bosporsko kraljevstvo (imaju hrpe ita koje prodaju Ateni): oklazma plesaice (perzijski ples) polikromija
Slikar Pompe
* vr: Dioniz i bazilejeva ena za vrijeme svetkovine Antisterija sveti brak ili Dioniz i Pompe

JUNA ITALIJA: uzdiu se nove radionice

- 443. pr. Kr. osnivanje kolonije Turi (otili atiki majstori, meu njima i keramiari, pa i Herodot)
- iri se atiki stil izrade keramike, crvene figure se vie ne veu samo uz Atenu, razvija se junoitalski stil
crvenih figura (iskoristili vrijeme Peloponoskog rata kada je Atena bila najslabija)
1) APULIJA (Tarent)
2) LUKANIJA (Herakleja-Polichoro) moda tamo radio Zeuksid (izmislio sjenanje)
APULSKA KERAMIKA
- oponaanje monument. slikarstva, velike, komplicirano ukraene vaze, planovi doaravaju prostor
Slikar Karneja (kraj 5. st.) ime dobio prema sveanosti Karneja iako je druga ruka slikala
Karneje na eponimnoj vazi * Dioniz na prijstolju, dame uokolo, menada s tirsom; s druge strane plesaica
s hitonom koji se okree dio Karneja, ali druga ruka
* fragmenti kratera, Heidelberg: Ahilejeva srdba, starac Feniks i ekipa ga nagovaraju, ali on se ne da,
arhitektura dubina postignuta sjenanjem i skraivanjem (od Zeuksida iz Herkleje), bijela boja tipina
za apulsku keramiku
Slikar Dionizova roenja hrpa detalja, dekorativnost, komplicirano, eksperimentiranje s
arhitektonskom perspektivom
* hram s otvorenim vratima, viri Apolonov kip moda svetkovina Hijacintije => Hijacint Apolonov
mlaahni prijatelj kojeg je sluajno ubio diskom, bio je oajan pa ga je pretvorio u cvijet zumbul,
Hyacinth skupine -nth-, -nt- i -ss- nisu indoeuropske kult Hijacinta u Amiklu kod Sparte vjerojatno je
prije Indoeuropljani bio kult nekog lokalnog boanstva ili demona pa su ga Grci preuzeli (zajedno s
ostalim mlaahnim prijateljima i sl. koji se pretvore u cvijee) slavi se ponovno roenje mladoga boga
koji donosi plodnost; kult su Spartanci prenijelu u Tarent kad su ga osnovali
- jedini prikazuje dorski hram kakvi su bili svi u J Italiji (osim nekog hramia u Krotonu), suprotno od
toga u Joniji je samo Atenin hram u Asosu dorski moda junoitalski majstori slikaju vaze prema
kartonima skinutima s jonskog monument. slikarstva
- cvijee na apulskoj keramici simbolizira onaj svijet nije ni udno jer su sve posude za grobove
Slikar propasti Troje ili Iliupersis
* krater: Ifigenija na Tauridi Orest na rtveniku, Artemida promatra, perspektiva i sjene (370-360. 2.
faza apulske keramike)
* krater: Orest u Delfima, isti se od grijeha, sukobio se s Neoptolemom, grli omfalos, Artemida ga prati;
ima i poklopac s polikromnim slikanjem gnathia tehnikom
* volutni krater: Ahilej i Pentesileja, traljavi meandar Atenjani bi se uasnuli
- vrijeme stratega Arhipe koji je grad doveo do vrhunca (do 361.) ogromne vaze idu barbarima u zalee
da bi se sprijateljili
Slikar Likurga
* krater: Ajant mali i Kasandra s paladijem, jonski hram
* krater: Tezej i maratoski bik, 2 plana
* krater, London: Borej otima Oritiju, prikaz lutriona za ritualna pranja, areno i kiasto (350.)
* kaleasti krater: epizoda iz Sedmorice protiv Tebe
* kaleasti krater (eponimni): Likurg se sprema ubiti svoju enu, Dioniz mu je poslao krilatog lika
Lisa/Ludilo jer ga nije htio prihvatiti kao boga (odbio ga je i Pentej iz Tebe)
* krater, Moskva: Ifigenija na Tauridi, Artemida, rtvovanje Oresta i paladij (moda ga je Orest odnio s
Krima, a ne Diomed iz Troje)

- kazaline scene jako popularno u J Italiji, najljepe kazalite ikad u Sirakuzi, svi oboavali Euripida,
Dionizije St. (najmoniji vladar najmonijeg grada tada, ali jedina ambicija mu je bila pobijediti na
velikim Dionizijama u Ateni uspio s trilogijom Hektorov otkup)
* Wrtzburg ena viri kroz vrata, Odisej sa iljastom kapicom (glumac)
* glumac se priprema stari elavac s maskom koja jo nije totalno groteskna
Darijev slikar
* golemi krater, tzv. Vaza Perzijanaca, Canosa (Napulj): scene iz drame Perzijanci, Darije na prijestolju,
konzultira se o napadu na Grke, Kserkso takoer na prijestolju, Hipija u grkoj odjei; iznad toga bogovi
koji odluuju o sudbini i jednih i drugih, na vratu amazonomahija
* Hipolit juri s kolima prema Posejdonovom udovitu (kako je Tezej traio), Artemida koja mu je kao
zatitnica, cvjeti
* tzv. Patroklov krater: Patroklove pogrebne igre, ssfinga ui na cvijetu. ima vrat od cvijea, uz to vitice,
trodimenzionalne spirale kasnija apulska keramika, uta boja za detalje, nazubljeni obrisi draperija
kasna klasika
* amfora vraena iz Bostona: dionizijski svijet popularno u Apuliji
* amfora: Dioniz i Arijadna na kolima koja vuku pantere, komos, ples, Orfejeva glava raste iz cvijeta
(Tarent je sredie orfikog kulta postoje i neke zlatne ploice s opisima podzemlja i sl.)
radionica Darijevog slikara viebojni cvjetii u perspektivi tipino za apulsku
* amfora: A Ofeltova smrt, kraljevstvo Nemeje (poetak Sedmorice protiv Tebe), B Heraklova djela
Slikar podzemlja
* eponimni krater, Mnchen: Had i Perzefona u naisku, Orfej, Heraklo, Hekata, Sizif, Tantal podzemni
svijet
* krater, Karlsruhe: skoro ista scena, ima i Tezeja
* krater, Metapont: slina scena, Nika u kvadrigi na vratu, glave rastu iz cvjetova
* krater, Bari: Orest u Delfima, Apolon na labudu, krilate Erinije sa zmijurinama
Slikar statua
* krater: slikar dovrava bronanu statuu
- kasnoapulska keramika, 3. faza: TRANSKI ASKOSI cvijee i vrlo feminizirani Eros, ima ensku
frizuru i naunice, ali muko tijelo (vjerojatno opet orfike ideje Eros podzemnike svadbe)
* grob iz Metaponta razne posude i fibule, epihisis = tip ojnohoe, kothon = od grube keramike za
kuhanje, a od fine za serviranje krute hrane
- sav materijal iz Metaponta uva se u muzeju u Materi
* riton u obliku bikovske glave, J Italija (sada u Vicenzi) feminizirani Eros sa zrcalom, fijala za rtve
pogrebni karakter, kraj apulske keramike, ide prema helenizmu (330-320.)
* riton u obliku Skile psi oko pojasa, gore ensko tijelo, riblji rep (morska udovita jako popularna u
tom razdoblju, imaju zagrobni karakter, 340-330.)
Baltimorski slikar najslavniji slikar kasne apulske, materijal grupiran oko Canose, pretpostavlja
se da mu je tamo bila i radionica, u tom razdoblju radionice se sele iz Tarenta u Canosu
- blizak slikaru podzemlja, samo ne slika podzemlje
* Hamilton vaza (prema Hamiltonu koji je bio neki ambasador na dvoru Bourbona i sakupio je prvu
kolekciju grkih vaza na svijetu) London, volutni krater; mladi s konjem (moda Dioskur) u naisku,
ena s kalathom, zrcalo, fijala, glava raste iz cvijeta na vratu posude
* baltimorski slikar ili slikar patere Tetida se pretvara u ivotinje i udovita, na kraju u vodu (sva
vodena boanstva se mijenjaju)
- izvan radionice baltimorskog slikara:

*lutrofor, Metapont svadbena vaza, prikazi donoenja darova za nevjestu, na vratu raste sirena iz
cvijeta; crvene figure, ali dodane boje uta, bijela i purpurna
*vol. krater, Bari Kastor i Poluks u naisku
* sirena-lekit, Lecce plastina vaza s bijelom podlogom, iz takvih su se razvile vaza tipa Canosa
Slikar iz Barija
* kasnoklas. kantaros Eros
- POCOLOM keramika naknadno slikana keramika, u Rimu, 4/3. st. pr. Kr., pocolom = poculum (vr),
zarobljeni majstori nakon pada Tarenta 273. pr. Kr. doli u Rim i razvili tamo tu keramiku
- u lonarskoj pei u Metapontu naeni fragmenti slikara Amika i slikara Dolona dokaz da su bili
domai majstori, slikar Dolona je nasljednik slikara Amika
Slikar Amyka najraniji, kraj 5. st. pK
* krater sa stupovima lukanska proizvodnja, 430., dvije ena idva ratnika, na vratu crni brljan na
crvenoj podlozi
* zvon. krater, Pukin na B strain mladii zamotani u ogrtae (idu na onaj svijet) tipino za lukanske
vaze
* nestorida (nestoris) ratnici i ene, ukras crno na crvenome
* hidrija, Metapont
* nestorida koja se iz Bostona vraa u Italiju
* nestorida, Louvre vjerojatno Dioskuri i Leukipove keri, fizure kao za vrijeme Perikla i malo kasnije
Slikar iz Pisticcija
- poeo oko 430., slijedio prvo atike uzore, a onda pronaao svoj stil kao i veina
* zvon. krater anodos Kora (koja se vraa iz podzemlja; postoji i kathodos Kora koja ide u podzemlje),
vraa se tako da joj se donji dio tijela ili sam noge ne vide u polju, ima krunu s cvijeem pa znamo da je
Kora, ali pored nje satir ili silen koji zamahuje batom ili sjekirom nemamo pojma to to znai
- problem s eleuzinskim misterijama ne smije se priati o njima pa nam je malo poznato
- Demetrina svetita: Eleuzina, na Knidu kod rta Triopion, Gela je osnivana s Knida pa se kult Demetre
proirio po Siciliji, ali neto kulta dolo iz same Eleuzine
- 331. pK osnovana Aleksandrija, predgrae nazvano Eleuzinion, pozvali i sveenike iz Eleuzine
Slikar Dolona
- radio u Metapontu jako dugo, pred kraj jednostavne posude
- 10. knjiga Ilijade = Doloneja: Odisej i Diomed pijuniraju Trojance, a Dolon s druge strane Ahejce, u
mraku se sudare, doe do stranog nesporazuma, pa Odisej i Diomed ubiju Dolona
* kale. krater Odisej ima pilos (iljatu kapicu), a Dolon brkove da znamo da je barbarin, dobiva se
dojam prostora jer su Odisej i Diomed iza stabala, a Dolon ispred sve skupa parodija (popularno)
* skifos sa silenom i mladiem s Dionizovim darovima, kantaros = Dioniz
Slikar iz Policora (Herakleje u Italiji)
* krater sa stupovima mladi klei na rtveniku, starac i konjanici nepoznata tema
* Metapont riton s bikovskom glavom, sredina ili 2/2 4. st. pK
* Metapont kasnolukanska kalpida/hidrija, veliki utjecaj apulske, skoro polikromno
* globularni lekit, Melfij? 340-330. niz bijelih tokica oznaava tlo
* lukanski askos u obliku patke puslica
KAMPANIJSKA KERAMIKA
- najranije podruje grke kolonizacije Italije je Kampanija (Pitekusa, Kuma)

- 3 tipa kampanijske keraimke: 1. i 2. tip kampanijska (Capua i Cuma), a 3. tip pestamska, posebna
kategorija s radionicama u Paestumu
- Capua puno radionica, male u gradu, velike izvan radi poara 2 stila keramike, sve poinje tamo
sredinom 4. st. pK
- karakteristike svih radionica: puno bijele boje, veliki utjecaj apulske keramike, u 3. fazi dominira
apulska keramika
Slikar Iksiona
* Iksion u Hadu na kotau kojim upravlja Tizifona (muitaljica u podzemlju), okolo Erinije (sve to pria
Odisej u 11. knjizi Odiseje Nekia?)
* Borej otima Oritiju
* detalj kratera, Kuma (Napulj) simpozij, bijela boja za enska tijela, maske na zidovima, perspektiva
* ojnohoa, Capua (Be) Ija i Danaide (esti prikaz), ali nije sigurno, crvene figure su im bljedunjave pa
stavljaju naknadni crveni premaz koji otpada, trebao bi imitirati atike crvene figure
* zvon. krater (Napulj) floralni ukrasi ni priblino bogati kao apulski
* riblji tanjur kasnokamp., ima jako plitko udubljenje u sredini za razliku od ribljih tanjura drugih
skupina keramike
PESTAMSKA KERAMIKA
- jedina skupina keramike u kojoj se majstori potpisuju (u J Italiji)
Asteas
- puno vaza sa samo dva lika od kojih je jedan Dioniz
- scene iz kazalita, groteskno imitirani epovi i mitovi, parodije Heraklo = debeli kreten i sl. => flijak
predstave (phliax, phliakos) nita im nije sveto
* zvon. krater Alkmena na prozoru, Zeus u obliku njenog mua Amfitriona ide k njoj, nosi lojtre
Hermo izgleda kao idiot
- Plaut: Amfitrion Amfitrion ide na put sa slugom, Zeus i Hermo odlue posjetiti Alkmenu i slukinju
tako da preuzmu oblik Amfitriona i sluge, Amfitrionu se na kolima dogodi umfal pa se vrati sa slugom,
rezultat kaos: Alkmena, slukinja, 2 Amfitriona i 2 slugu u kui
* slina scena, London naknadno slikanje crvenom, bijelom i purpurnom bojom
- krajem 4. st. pK polikromije istiskuje crvene figure
* kale. krater otmica Europe, grifoni na nozi, naeno na nekropoli S. Agata dei Goti (Saticula), uva se
u Montesarchiju, inae na toj nekropoli hrpe takve keramike
* kale. krater Dioniz i ekipa, popularno, a moe se povezati i s podzemljem to je isto popularno
* fragment flijak keramike parodija na temu iliupersis: ovaj put se za promjenu Ajant dri za Paladij,
Prijam stoji kraj njega, naalost nije se sauvala komedija koja bi nam mogla objasniti scenu, ali
uglavnom: fakat im nita nije sveto
Pithon
- 2 potpisane vaza, ostalo mu pripisano prema stilu
* zvon. krater Alkmena na lomai?
* roenje Helene iz jajeta, Tindarej i Leda gledaju, sirena na vratu kao apulski utjecaj (esto u kasnoj
klasici i helenizmu sirene na nadgrobnim spomenicima, ne znamo zato)
- kasnopestamska:
* vol. krater: Jazon, Medeja i zlatno runo
* flijak s Lipara: kazalite, tokice predstavljaju scenu, vidi se zastor, glumci i akrobati (plesai na
vrhovima prstiju)
* gutus (za hraniti bebe): fijaki glumac kao Heraklo, debeli pijanac i kreten

SICILSKA KERAMIKA
- prvo utjecaj Atike, a onda J Italije
- poetak proizvodnje: vjerojatno nakon nesretne ekspedicije Atene protiv Sirakuze, poraeni Atenjani
gradili bedeme i radili u kamenolomima, kui puteni samo oni koji su napamet znali recitirati Euripida
(Euripid = bog)
- gl. tema KAZALITE
* kale. krater, Museo Eoliano na Liparima pria o Adrastu
* kale. krater, muzej keramike, Caltagirone, proizvodnja stamnosa koju nadzire Atena
* zvon. krater, Cefalu na Siciliji prodaja tune na trnici
* fragmenti kale. kratera Sofoklov Edip s Antigonom i Izmenom, prorok Tirezija i Jokasta sa strane,
dodana bijela, uta i purpurna, ide prema polikromiji
* piksida s poklopcem be, bijela, svijetlo plava, pozlata ADRIANO GRUPA (iz nje se razvija sicilska
polikromna keramika), svadbeni darn a dan epaulija (nevjesta potpuno zamotana, donose joj se darovi)
* piksida s poklopcem GRUPA SIRAKUZA 52188 (ne moramo znati, samo da vidimo kakve sve ifre
postoje) 10ak godina nakon Adriano grupe, dezintegrirani crte, ali ostaju boje
* riblji tanjur, Morgantina? sjene iz monument. slikarstva
* piksida, Palermo svijetle boje (roza, plava, zelena), purpur, bijela je peena, a crvena od figura, 300.
pK
LIPARI
- od tehnike crvenih figura ostala samo crna podloga i crvena boja ljudskog tijela, ostale boje u tonovima
da bi se postigao volumen
* lekane: plave nijanse za odjeu
* amfora: ima neto vie crvenih figura od ostalih
FALISKIKA KERAMIKA
- ager Faliscus, grad je Faleri, dogaa se neka glasovna promjena pa -s- pree u -r- Falisci jako slini Latinima, ista jezina skupina
- imaju vrlo svijetlu glinu pa dobiju jadne ute figure, koriste i hrpe bijele boje
* vol. krater, Aurorin slikar Eos i ljubavnik Kefal se voze, reljefne linije kao u Ateni u arhaici
* kale. krater Zeus i Ganimed, dral, pijetao i Eroti
* stamnos, Sobane (Berlin) Patroklov pogreb, Ahilej rtvuje Trojance, super leinari ekaju
HELENISTIKA

K E RAM I KA

- zadnji uzdasi slikane keramike

- poetak helenizma poklapa se s 3. fazom apulske keramike, velika i znaajna djela nastaju samo u
Apuliji i Kampaniji, ujedno se tamo in a Siciliji javlja novo slikanje vaza
* blistava hidrija s Visa (Split) uvoz iz J Italije, kasnoapulska, dodaci boja, mal ihram, pokojnica sjedi
na jonskom kapitelu, ima zrcalo, okolo je cvijee
- na Visu ima puno apulske, a malo pestamske i kampanijske keramike
- iz kasnoapulske keramike novi stilovi!
* ojnohoa, Ruhr? (iz kolekcije Jatta, lik je bio strunjak za junoital. keramiku i njegova kolekcija ima
hrpe apulske keramike) jedna od posljednjih slikanih tehnikom crvenih figura, zamotane plesaice,
plesaice gleda prema nama (!), eli se prikazati plesni pokret, svira staromodna kompozicija

* hidrija, apulska isto staromodna kompozicija, ali tehnika slikanja je ist nekaj drugo, oslikana kao
monument. slikarstvo, poto nije sauvano, najblia paralela su nadgrobne stele, 3/3 4. st. pK, pozadina
vie nije bitna
=> APULSKA POLIKROMNA KERAMIKA bijela podloga i slikanje tipa monument. slikarstvo
=> od crvenofig. tehnike naknadno crtanje i slikanje na crnoj podlozi GNATHIA (u Dalmaciji jako
puno te keramike, Hvar, Vis, Peljeac patriotska dunost je da je znamo prepoznati), gnathia se zadrala
kroz 3. st. pK kao najkvalitetnija keramika
* gnathia lekit, Tarent 320. pK, crna podloga, boje su peene, cvijee iz kasnoapulske keramike, tokice
koje predstavljaju tlo takoer iz kasnoapulske, vjerojatno su majstori u J Italiji neko vrijeme paralelno
radili kasnoapulsku i gnathia keramiku
- Apulija nema vie prekrcavanja vaza, obino samo jedan lik, ornamenti su jako bitni, volumen se
postie sjenama, ima ih in a cvijeu
- sikionska sliakrska kola je mogla utjecati na keramiku, razvili su super slikanje biljaka, cvijea i
girlandi, predstavnik joj je bio Apel
* kale. krater, apulska gnathia trodjelni grozdovi (jako karakteristino za gnathiju, ako ih vidimo 99%
je to gnathia), brljan, scene kopirana s crvenofig. menada s tirsom, Pan svira aulos, maske vise s loze
* zvon. krater, Lecce dionizijska tema, super loza s tipinim grozdovima, menada s pedumom i
timpanom
- reljefni dijelovi jo jedan nain izraavanja u gnathiji
* lutrofor/amforica, British Museum, 300. pK narebreno tijelo ili sitne kanelure (isto tipino za
gnathiju), cvijee od rascvjetanog stila kasnoklasine keramike (kao to su lekiti iz Fanagorije)
* skifos s aukcije, 3. st. pK ostaje ornament, ali se gube figure (kasnije gnathia), kole i radionice se
prepoznaju prema ornamentalnim trakama
* recimo ojnohoa koja ima izljev kao epihisis, 4/3. st. pK
* tanjur, Capena kod Rima (Villa Giulia) gnathia s bojnim slonom, 3. st. pK, nakon pada Tarenta
moda jedan od majstora gnathije doveden u Rim kao rob (bojni slon prema Pirovim slonovima)
* skifos, zaplijenjen na tal. granici 2003. tipina gnathia u donjem dijelu, gore tipina traka s junoitsl.
keramike, istom prilikom naen i jedan gutus
* kantaros, Bari labud i monstrumi (popularno)
* gnathia s Visa (Split) 4 ojnohoe, lebet, amforica i skifos, junoitalski, sredina 3. st. pK, gusto
narebreno, tipini gnathia kimatij, grozdovi, ptice misli se da su posude id svjetlije gline domae
proizvodnje, ali treba se dokazati
- istona Apulija, 4/3. st. pK grade se monumentalni hipogeji s jednako tako munumentalnim vazama,
slikanje od apulske polikromne keramike, ali kuglasti oblici od lokalne daunijske keramike, tipino:
pastelne boje, polovice konja, dame, morska udovita, reljefne maske i figure => CANOSA VAZE
* vaza u obliku enske maske, Lovelo u Lukaniji oslikana bijelom engobom, pastelne boje slikane
tehnikom tempere jer se ti pigmenti ne mogu pei (samo bijela i purpurna se mogu)
* askos, Canosa (Bari) patko-labudo-triton, Pegaz, Meduzine maske
* askos bombasto tijelo, kvadriga s konjima koji galopiraju iz vaze (Helije), koroplastini dodaci,
figure, rozo, be i purpurn slikanje, plesace, Viktorije, izduene tanke figure preuzete iz Male Azije (do J
Italije vjerojatno putovali kalupi)
* ojnohoa, Bari enska maska s tipinom ogrlicom s privjescima
* askos, Canosa nije reljefni, ima naslikane pernate zmije pa je dao ime grobnici u kojoj je pronaen
ATENA: tzv. keramika sa zapadnog obronka, vie s agore nego Akropole (West Slope)

- tehnika slikanja je ista kao kod gnathije, samo po kvaliteti se razlikuje, nema grozdove ni kimatij
- traje u Ateni kroz cijeli helenizam
- tipino: bijela i uta boja preko crne glazure
- izvozi se u Egipat, Pergam, Kirenajku, Makedoniju, Korint ima neto malo i kod nas
* materijal iz groba na stanici Sintagma u Ateni (svaka druga stanica metroa tamo ima svoj muzej)
* super hidrija iz Egipta slikana west slopeom, tamo se razvija inae poseban stil slikanja hidrija

SICILIJA
* piksida, kasno 4. st. pK, slikanje u dva plana, samo crna podloga i crveni ogrtai odaju crvenofig.,
scena jako slina frizu iz Vile Misterija
* ojnohoa, Hermitage ambiciozna kompozicija, Adrano grupa, pijani Heraklo, scena iz komedije, ali
nije flijak, Orfej ima orijentalnu haljinu, liru i kapicu, sve puno sjena
* piksida, Moskva Adrano grupa, zamotana nevjesta, crvenofig. s bojama preko crne podloge
=> CENTURIPE STIL 3. st. ili 2/2 2. st. pK zbog slinosti sa slikarstvom iz vila, vaze slikane kao
monument. slikarstvo, za grobove, ponekad samo jedna strana ukraena, peene bijela i purpurna, ostalo
naknadno slikano, podloga je najee roza, a likovi dobivaju volumen pomou sjena
- poklopci lekanida i piksida ponekad su samo reljefno oblikovani i ne mogu se odvojiti
- slikana i reljefna keramika koja oponaa monument. arhitekturu, arhitektonski se motivi prebacuju na
vaze
* lekanida, New York scena rtvovanja (popularne su i scene svadbe ili kazalita)
- najblii stilski su im veliki frizovi iz Vile Misterija u Pompejima i Vile Fabija Sinistora iz Boscorealea,
sve su to kopije helenistikih originala
* detalji: dama kao u Vili Misterija, druga dama kao s mozaika u Pompejima (kua Dioskurida?)
- Centuripe se u literature prvo vodi kao reljefna pa onda tek slikana keramika
* lekanide i pikside sa scenama iz enskog ivota, Sirakuza i Museo Civico Centuripe
* piksida, Louvre kazalina scena, morsko udovite na poklopcu, na tijelu lik s timpanom, roza
pozadina
* Palermo, rozi friz kao s arhitekture, maske
* lebet s aukcija reljefni likovi
ALEKSANDRIJA
- prema nekropoli Hadra => HADRA STIL, obino se radi o funerarnim hidrijama
- izvozile su se u Atiku, Kirenajsku in a Kretu, i proizvodile su se tamo
- kretske Hadra vaza napravljene su od svijetle gline pa se slika direktno na povrinu, dok su
aleksandrijske od odvratne tamne gline s primjesama pa su morale biti prevuene bijelom engobom
- slikani su ponekad i natpisi: imena pokojnika ili ptolomejskih magistrata
- jednostavno slikane
* detalj komada iz Bruxellesa, konjo-ribe i grozdovi kao na gnathiji lijepo slikano, iznimka
* hidrija, London barske ptice i dupini
* hidrija, Moskva trkai sa titovima, 4/3. st. pK
- ako te vaze imaju stilski nain izraavanja kao grka keramika datiraju se u kraj 4. st. pK
* hidrija, Aleksandrija scene iz lova, Hermov kaducej, maslina na vratu
* hidrija, Moskva brljan
- esto su imale vijence od umjetnih materijala na vratu posude
* hidrija, London s natpisima magistrata koji se datiraju u 270-265. pK
* hidrija. Berlin dorada bijelom bojom koja je peena
* bijela piksida Hadra stila, Tomi

SJEVERNA AFRIKA
- keramika s bijelom podlogom, ali plavom ili zelenom glazurom - fajansa
* zdjela, Solun
* vr od fajanse, klasnini motivi obraeni na kasnoegipatski nain s perzijskim i asirskim utjecajima,
bijela podloga i plava glazura, plastini bog Bes na vratu, nekropola Hadra u Aleksandriji
MALA AZIJA Pergam
* modiolus, Olbija (Moskva) zelenoglazirani, jeftina imitacija argentums potoruma kao onog iz
Boscorealea
LAGINOS GRUPA
- slii Hadri, isto iz Aleksandrija, slikanje na bijeloj engobi
- esti motiv je Dioniz (laginos slui za pijenje vina) pijana starica kipara Mirona iz Tebe grli laginos
- bijele ojnohoe, slini motivi kao na gnathiji, ali drugi nain slikanja Aleksandrija
KALENSKA KERAMIKA idui poznati stil iz J Italije, ali tamnopeena, raljefna koja imitira metalno
posue pa na to vie ne zanima