UVOD

Hazard je vjerojatnost pojavljivanja potencijalno tetnih prirodnih pojava i/ili pojava

uzrokovanih ljudskom aktivnou unutar odreenog perioda i unutar nekog prostora. Jedni
od takvih prirodnih hazarda su i potresi. Potresi predstavljaju kratkotrajne vibracije
prouzroene poremeajima i pokretima u Zemljinoj kori i litosferi, zbog naglog oslobaanja
energije u samoj unutranjosti Zemlje. Potresi spadaju u jedna od najneugodnijih prirodnih
pojava za ovjeka. Oituju se u podrhtavanju tla pri kojem ovjek osjeti da gubi stabilnost
uporita.

Seizmologija Turske
Ve je na samim poecima razvoja seizmologije, znanosti koja se bavi istraivanjem
potresa i svih njegovih posljedica, uoeno da Zemlja nije svuda jednako seizmiki aktivna.
Podruja na kojima se potresi esto dogaaju ili ona koja su vie izloena trusnom djelovanju
nazivamo seizmika ili seizmiki aktivna podruja. U takva izrazito trusna podruja spada i
podruje Turske.
Najvei broj potresa ali i one najjae svjetske potrese moemo vezati uz dva vrlo uska
seizmika podruja. Prvi je cirkumpacifiki seizmiki pojas (The Ring of Fire) na kojeg
otpada oko 77% ukupne svjetske seizminosti, a protee se uz obale Tihog oceana. Drugi je
mediteransko azijski seizmiki pojas koji obuhvaa oko 18% svjetske seizminosti. Protee se
od Kanarskih otoka preko Sredozemlja prema Himalajima. Tu skree prema jugu preko
Sumatre i Jave do Tihog oceana, gdje se spaja s cirkumpacifikim pojasom.
Podruje Turske spada u drugi, odnosno mediteransko azijski seizmiki pojas, ime
spada u manji postotak svjetske seizminosti. No mnogi su se razorni potresi dogodili upravo
na ovome podruju kao i sam potres u Izmitu 1999. godine a zatim i potres kraj Istanbula
2011. godine te brojni drugi koji su se dogodili prije.
Uzroci potresa, kako je ve navedeno, mogu biti prirodni i umjetni. Prirodni potresi
mogu biti tektonski, vulkanski, potresi uruavanja i dubinski potresi. Tektonski potresi ine
ak 85 % svih potresa i uz to izazivaju navea ruilaka djelovanja. Tektonski potresi nastaju
kretanjem tektonskih odnosno litosfernih ploa koje se mjestimino razmiu i udaljavaju.
Litosferne ploe mjestimino se sudaraju pri tome jedna ploa tone pod drugu, to se naziva
podvlaenjem ili subdukcijom, na takvim mjestima nastaju planinski lanci (kao npr.
Kordiljere, Ande, Alpe). Na nekim se mjestima ploe samo meusobno smiu du velikih
rasjeda. Zbog kretanja kontinentalnih masa du takvih rasjeda povremeno nastaju jaki potresi.
U stijenama se stvara sve vea napetost (stres) sve dok se odjednom ne oslobodi, to
doivljavamo kao potres koji nastaje u trenutku kada napetost u stijenama nadmai njihovu
vrstou. Tada se du rasjeda u dubini Zemljine kore stijene naglo pomaknu. to je vea
duljina i povrina loma gdje dolazi do pomaka stijena, oslobaa se vea energija potres biva
jai.
Takav tip rasjeda protee se i uzdu veeg dijela Turske i naziva se Sjevernoanatolijski
rasjed to je i uzrok velike seizminosti ovog prostora o emu e biti vie rijei u nastavku.

Sjevernoanatolijski rasjed
Sjevernoanatolijski rasjed (SAR) smjeten je na sjeveru Turske i protee se u duini od
1500 km. Smatra se jednim od najaktivnijih i najveih rasjeda s pomakom po pruanju rasjeda
na svijetu. S tektonskog gledita taj rasjed odvaja Euroazijsku (na sjevernoj strani rasjeda) i
Anatolijsku litosfernu plou (na junoj strani rasjeda). Euroazijska ploa kree se prema
istoku, a Anatolijska prema zapadu, to nazivamo desnim kretanjem. Ploe se du tog rasjeda
kreu u suprotnim smjerovima brzinom od priblino centimetar godinje to je uzrok
destruktivnih potresa.
SAR je svakako najaktivnija komponenta u tektonskoj genezi Anatolije emu svjedoi
i injenica da je u ovom stoljeu vie od dvadesetpet potresa pogodilo podruje na potezu od
900 km du zone spomenutog rasjeda.
Sjevernoanatolijski rasjed dug je cca 1500 km ali potresi ne nastaju du cijelog rasjeda
nego samo tamo gdje se pomaknu njegovi segmenti. Potresi nastaju na razliitim mjestima
rasjeda, odnosno imaju razliite epicentre. Najjai udar ili glavni potres koji se dogodi
najee prati i veliki broj slabijih potresa koji se onda zovu naknadni potresi ali to nije za
zanemariti jer i ti potresi mogu biti dovoljno jaki da izazovu velike tete i rtve.
Na slici (slika 1: potresi du sjevernoanatolijskog rasjeda u ovom stoljeu;utjecaj
plitkih potresa na amiju Sehzade Mehmet) prikazan je niz potresa, s naznakom datuma i
raspona razornog djelovanja. Iz slike se vidi da se potresi velike magnitude neizbjeno
javljaju u blizini turskih gradova, i to zbog visoke seizminosti SAR-a i zbog injenice da taj
rasjed prolazi kroz najgue naseljena podruja Turske.
Potresna oluja
Praenje potresne aktivnosti du Sjevernoanatolijskog rasjeda pokazalo je da su se od
1930. do 1999. godine epicentri prividno selili od istoka prema zapadu to je znanstvenike
potaklo na pretpostavku da potres prenosi napetost na stijene do sljedeeg segmenta rasjeda,
gdje se u blioj budunosti moe oekivati idui jaki potres, to su mediji nazvali potresnom
olujom. Istraivai koji su se bavili tom hipotezom predvidijeli su da bi se jak potres mogao
dogoditi na obali Mramornog mora, u zaljevu grada Izmita, te su to objavili u znanstvenom
radu. Poslije nekoliko godina, grad Izmit je 1999. godine pogodio razoran potres. Ova je
injenica prihvaena kao potvrda hipoteze o prenoenju napetosti du rasjeda. Tada su

pretpostavili da bi se sljedei jak potres mogao dogoditi u blizini Istanbula, to je i prikazano

u dokumentarnom filmu Earthquake Storms koji je 2003. proizveo BBC Horizons.
U oekivanju potresa s epicentrom u zapadnom dijelu Sjevernoanatolijskog rasjeda,
koji bi zasigurno imao razorni uinak u gusto naseljenom Istanbulu, u nedjelju 23. listopada
2011. u 13.41 sati po lokalnom vremenu dogodio se jak potres na istonom kraju tog rasjeda u
okolici slanog jezera Van, niti 100 km daleko od iranske granice. Europsko-mediteranski
seizmoloki centar (EMSC) izmjerio je magnitudu potresa od 7,2 sa aritem na dubini od 10
km. Jai naknadni potres magnitude 5,7 pogodio je grad Van 9. Studenog, 17 dana nakon
glavnog potresa te izazvao ruenje nekoliko zgrada, meu ostalima i dva hotela. U potresu je
poginulo (7. Studenoga 2011.) 604 stanovnika gradova Ercis i Van, 4152 stanovnika su
ozlijeena, a 241.000 je ostalo bez domova. Uniteno je 2779 kua, 21.674 kua je toliko
oteeno da vie nisu useljive, srednje tete je pretrpjelo 34.924 kua, a neoteeno je ostalo
samo 28.630 kua.

Predvianje potresa
Predvianje potresa danas jo uvijek nije mogue iako je poznato da se oni dogaaju
donekle periodino budui se u stijenama zbog kretanja tektonskih ploa ravnomjerno
nakuplja napetost. Ono to moemo predvidijeti je da e se u nekom razdoblju, na nekom
seizmiki aktivnom podruju dogoditi jai potres, ali ne zna se tono kada e to biti, niti gdje
e mu tono biti epicentar.
Danas se ulau veliki napori te financijska sredstva za praenje seizmike aktivnosti,
no od toga ima malo koristi. Danas se najvie od svega ele dobiti pravovremene najave
potresa koje bi zasigurno spasila nebrojene rtve, no naalost, to jo nije mogue. Nakon
potresa u Izmitu 1999. godine, Turska je uloila veliki napor da uspostavi modernu
seizmoloku slubu, posebno u seizmiki najugroenijim podrujima. Postavljene su 72
seizmoloke stanice za mjerenje mikroseizmikih dogaaja, 55 mjernih postaja koje nadziru
koncentraciju radona u vodi, 42 postaje koje nadziru kiselost izvorskih voda i 136 geodetskih
GPS postaja. Unato tome potres 2011. godine doao je posve iznenada, a vjerojatno e tako
ostati i ubudue.

Agencijske slike koje su prenijeli mediji prikazuju razorene kue i viekatnice koje se
pretrpjele tipina oteenja uruavanje katova betonskih zgrada. U medijskoj halabuci oko
teta izazvanih potresom postavilo se neobino pitanje: zato su se sruile samo nove zgrade,
a stare su izdrale potres? U pogoenim gradovima sruene su mnoge nove viekatnice, a
prizemnice izgraene od nepeene cigle izdrale su potres s mnogo manje oteenja. Lokalne
vjesti tu razliku u oteenjima zgrada pripisuju brzoj i nekvalitetnoj gradnji, koja je zbog utrke
za profitom zanemarila sigurnosne propise. ini se da odgovor lei i u svojstvima zgrada i
njihovoj reakciji na potresnu trenju. Naime, niske zgrade su osjetljive na valove visoke
frekvencije, a visoke na valove niih frekvencija i vee amplitude. Povrinski seizmiki
valovi imaju svojstvo da im amplituda raste prema gore, to znai da je trenja pri dnu slabija
nego na viim katovima zgrada. Uruavanje modernih zgrada od armiranog betona nastaje pri
horizontalnom valnom kretanju i pogaa zgrade koje nemaju dovoljan broj pregradnih zidova.
Ista je pojava uoena prilikom potresa koji su pogodili Mexico City 1985. I San Francisco
1989. uz mnoge druge potrese u kojima su se armiranobetonske zgrade sloile kao kule od
karata. To znai da tete na zgradama uvelike ovise i o fizikim karakteristikama potresa.

Dobre i loe podloge

Uinci potresa u znatnoj mjeri ovise i o svojstvima podloge na kojoj su zgrade sagraene, pa
to objanjava zato su mjestimino velike razlike u razmjeru razaranja: neke su nove zgrade
sruene, a stare ostale prividno neoteene. Na stjenovitim podlogama zgrade trpe najmanju
trenju, jer se kroz stijene potresni val iri najbre i ima malu amplitudu. Nasuprot tome, na
rastresitim podlogama potresnog vala koji se iri sporije, ali i sekundarnih pojava koje zbog
potresa nastaju u vodom zasienim podlogama (tlu). Te sekundarne pojave su fluidizacija i
likvefakcija, posljedica su istiskivanja vode primjerice iz pijeska.

Na povrini se nakon potresa mjestimino pojavljuju takozvani muljni vulkani, a esto

se uoava i izviranje vode koja moe prouzroiti i lokalne poplave. Kada nastupi likvefakcija,
tlo vie nije vrsto nego postaje itko i mehaniki nestabilno, pa se zgrade naginju i rue jer
gube tlo pod nogama. Jo gore, kue mogu jednostavno potonuti u meku podlogu.
Broj rtava ovisi o mnogo faktora, prije svega o potresnoj otpornosti zgrada, zatim o
dobu dana i o kulturnim znaajkama pogoenog prostora. Uruavanje zgrada je uzrok
najveeg broja rtava, a taj je broj u velikim gradovima vei dogodi li se potres u radno
vrijeme kada je stanovnitvo na poslu, u trgovinama i na prometnicama. Ako bi se potres
dogodio nou, broj rtava bio bi manji, jer bi dio potencijalno pogoenog stanovnitva bio u
svojim domovima koji su esto otpornije graevine od trgovakih centara i tvornikih hala.
Na alost, velik broj rtava potresa u Izmitu posljedica je upravo nonog potresa. On je
izazvao ruenje stambenih zgrada, pod ijim ruevinama su ostali zarobljeni mnogi stanovnici
koji nisu doivjeli jutro. Velik broj ozljeda nastaje i pri relativno slabim potresima zbog
uruavanja namjetaja koji nije privren za zidove. Iskrenje pak instalacija esto izaziva
poare koje je teko gasiti. Takvi su poari izazvali katastrofalna razaranja u San Franciscu
1906. i Kobeu 1995. godine.
Potres u podruju jezera Van, na krajnjem istonom dijelu Sjevernoanatolijskog
rasjeda, nije smanjio opasnost po Istanbul, koji se nalazi 25 km sjeverno od njegovoga
zapadnoga kraja, jer je i ranije bilo potresa koji su se zbivali naizmjenino na istonom i
zapadnom dijelu rasjeda. Tako je potresu u Izmitu 1999. godine prethodio potres magnitude
6,8 koji se dogodio 1992. godine na istonom kraju Sjevernoanatolijskog rasjeda kod
Erzincana kada je poginulo njegovih 490 stanovnika. Hoe li se obistiniti crna slutnja
istraivaa da je Istanbul sljedea rtva Sjevernoanatolijskog rasjeda i tektonike ploa
pokazat e budunost.

Potresi 17.kolovoza i 12.studenoga 1999. u Turskoj

Kako je ve spomenuto du Sjevernoanatolijskog rasjeda najee je jedan jak i

razoran potres popraen naknadnim potresom. Tako se neto dogodilo i u Turskoj 1999.
godine kad su Tursku pogodila dva poprilino snana potresa.
Iako se smatra da je Turska zemlja u kojoj su potresi esti, jaki i oekivani,
17.kolovoza 1999.godine dogodio se potres magnitude ak 7.4 to je iznenadilo i graanstvo i
graevinare, i u Turskoj i u cijelome svijetu. ivot je izgubilo sedamdeset tisua ljudi,
ozljeeno je pedeset tisua, uniteno je mnogo objekata, srueno je vie od 60 000 stambenih
zgrada i gotovo toliko oteeno, a vrijednost materijalnih gubitaka i posljedica za ivot i rad u
cijeloj je regiji golema. Na istom je podruju zabiljeeno oko tisuu naknadnih potresa
magnitude iznad 2.5, te potom Duzce potres 12.studenoga magnitude ak 7.2. Kod mjesta
Golcuk, u neposrednoj blizini grada Kocaeli, to je 11 km jugozapadno od Anatolijske luke
Izmit ili 80-ak km jugoistono od Istanbula, dogodio se 17.kolovoza 1999. godine potres
magnitude 7,4. Dubina hipocentra bila je 15 km. Najvea zabiljeena vrijednost maksimalne
akceleracije je 0,4 g kraj grada Adapazari (Sakarya) - to odgovara turskim propisima za
pogoeno podruje. Meutim, trajanje potresa je bilo posebno dugo kako pokazuje zapis
akceleracije u blizini rasjeda (stanica Yarimca) na slici 1. Zapisi sugeriraju da se radi o dva
uzastopna potresa: jednom trajanja oko 35 sekundi i drugom 25, postiui slinu veliinu
maksimalne akceleracije.
Pri potresu se na povrini otvorio vidljivi desni rasjed duljine vie od 100 km od
mjesta Golcuk do mjesta Duzce, s pomacima od 4,5 m uzdu rasjeda, te do 0,3 m vertikalno.
Rasjed pripada sjevernoanatolijskoj rasjednoj zoni nastavljajui se na oko 1000 km rasjeda
aktivnog ve vie od tisuu godina, ali s razdobljima mira dugim vie stotina godina. Na slici
2. Prikazan je kronoloki razvoj toga rasjeda.

U podruju Duzce-Bolu u Turskoj, 12.studenog 1999. dogodio se novi potres

magnitude 7,2 po Richteru. Epicentar potresa je bio blizu mjesta Duzce, 70 km istono od
mjesta Adapazari i 170 km sjevernozapadno od Ankare, na istonom kraju toga rasjeda.
Poginulo je 755 ljudi a 4948 je povrijeeno. Srueno je 1300 objekata, a 7000 je teko
oteeno.
Otvaranje rasjeda na povrini uzrokovalo je prekid eljeznikih pruga (slika 3.), cesta,
a takoer i vodovodnih i drugih instalacija u tlu.

Mostovi i prometnice u podruju potresa graeni su prema amerikim propisima i

imali su dobru kontrolu pri projektiranju i izvedbi. Sruila su se samo dva mosta u
neposrednoj blizini rasjeda.
Dogodio se niz klizita u plitkim povrinskim naslagama uzdu rijeke Sakarya, du
obale jezera Sapanca, te kod grada Degirmedere kraj Jalove, u kojima je posebnu panju
izazvao peterokatni hotel koji je skliznuo u more. Poplavu kraj grada Golcuk uzrokovalo je
pomicanje terena i sputanje povrine terena do 2 m vjerovatno izazvano likvefakcijom.

Temeljno tlo
Najvee su se tete dogodile na podrujima s najmlaim, holocenskim, sedimentima.
Stotine zgrada utonulo je (i do 1,5 m), prevrnulo se ili doivjelo drugaije tete, najvie u
gradu Adapazari (Sakarya) te u gradovima Golcuk i Sapanca.
Grad Adapazari (Sakarya), jo je pred 150 godina bio na rijekom otoku (ada)
smjeten trgovaki grad (pazar), a pred 50-ak godina bio je okruen movarom u podruju
koje sada ine meki sedimenti. Razina podzemne vode je na samo 1 do 2 m dubine. Najvea
zabiljeena akceleracija na povrini terena je 0,4g, brzina 81 cm/s, a pomak 220 cm (stanica
Sakarya).
Utvrena je bitno vea oteenost objekata temeljenih na mekom tlu, u odnosu prema
onima na stijeni. tete ukljuuju velike deformacije temeljnog tla, tete na nosivoj
konstrukciji, a ozbiljnost teta na objektu openito raste sa prisutnou velikih deformacija tla
na lokaciji.

Uzdizanje plonika ili povrine terena oko mnogih temelja (slika 4.) moe se objasniti
gubitkom nosivosti tla, tj. slomom tla pod temeljem. Mnogi sluajevi tonjenja, naginjanja i
pomicanja zgrada (slika 5.) povezani su s kljuanjem tla (sand boiling) to je istjecanje
omekanog tla i vode na povrinu terena, translacijom tla (lateral spreading), te su oito
posljedica likvefakcije temeljnog tla. Likvefirano je tlo uglavnom prainasti pijesak sa 5 do
40% sitnih estica. Ove su zgrade uglavnom temeljene plitko dubine oko 1m. Neke od ovih
pojava upozoravaju na vanost promjena svojstava tla tijekom potresa, posebno pod utjecajem

optereenja od objekata. Na mnogim graevinama bez vidljivih promjena u temeljenom tlu

ustanovljeno je da su konstrukcijska oteenja posljedica amplifikacije djelovanja potresa
kroz meko temeljno tlo koja nije bila uzeta u obzir.
Oteenja zgrada
Veina oteenja dogodila se na objektima sa 4 do 8 katova (prema turskim propisima
na ovim podrujima dozvoljeno je maksimalno 4 kata), dok su zidane i drvene kue s jednim
do dva kata, te nie armiranobetonske zgrade, uglavnom prole bez oteenja.
Armiranobetonske zgrade se u Turskoj uglavnom grade kao armiranobetonski okviri s
nearmiranom ispunom od opeke, iako se u novijim objektima susreu i mjeoviti sustavi
(okviri+zid). Tipine su zgrade simetrinoga, regularnog tlocrta sa stupovima i gredama, s
vanjskim i nutarnjim pregradnim zidovima izvedenim od uplje cigle. Pregradni zidovi
znaajno pridonose horizontalnoj krutosti zgrada tijekom potresa. Oni zadravaju odgovor na
seizmiko optereenje u elastinom podruju u sluaju niskih zgrada, starijih zgrada kod
kojih je udio tlocrtne povrine zida velik, te zgrada na krutoj podlozi. Kada popusti pregradni
zid, do izraaja dolaze mogunosti okvira, tj. armirano-betonskih stupava, greda i vorova da
preuzmu potresno optereenje.
Najvei dio nastalih oteenja pripisuje se loem ponaanju armiranobetonskih okvira,
a najea oteenja bila su u obliku katnog mehanizma (meki katovi) i mehanizma s
mekim stupovima i jakim gredama.
Niti jedna zgrada izvedena kao kanatna konstrukcija od drvenih okvira s ispunom od
cigle, nie od 4 kata, unato velikoj starosti, nije stradala ak i ako se nalazila u neposrednoj
blizini rasjeda.
Zgarde zidane upljom ciglom doivjele su mnoga oteenja, a one od pune cigle, nie
od 4 kata, ponaale su se vrlo dobro, ak i u likvefakcijom pogoenim podrujima.

Nepravilni nosivi sustavi

Posljedni su potresi u Turskoj iznova potvrdili da konstrukcije u seizmikim
podrujima trebaju biti pravilnog nosivog sustava i u tlocrtu i po visini objekta. Obilazak

podruja pogoenih potresom i analiza uzroka oteenja pokazali su da se nepravilni nosivi

sustav ispravno projektiran za potresna djelovanja pri potresu ne ponaa bolje od pravilne
konstrukcije grubo projektirane. Dapae, jednostavnija konstrukcija je sigurnija za djelovanje
potresa. Nedostatak simetrije u tlocrtu i po visini, a naroito u sustavu za prijenos optereenja,
openito se smatra najeim razlogom katastrofalnih teta i gubitaka ljudskih ivota.
Zgarde s velikim otvorima u tlocrtu loe su podnijele potres zbog nedostatka
djelovanja krute dijafragme (ploe). Kod takvih konstrukcija nekonstruktivni su elementi bili
potpuno oteeni. Na mnogim objektima susreu se stupovi s konzolama koji nisu povezani
gredama u dva okomita smjera. Takvi sluajevi arhitektonskih nepravilnosti najee su
rezultirali velikim oteenjima ili ruenjem zbog velikih pomaka i preoptereenih
konstruktivnih elementa.
Slaba raspodjela nosivosti i loe izvedeni detalji
Veinu okvirnih nosivih sustava ine relativno jake grede i slabi stupovi, tako da do
plastificiranja zglobova dolazi u stupovima, pretvarajui nosivi sustav u katni mehanizam i
izazivajui ruenje u kojem se stropne konstrukcije slau jedna na drugu. U takvim
sluajevima, stupovi na kutovima objekta su pretrpjeli velika oteenja. Gornja i donja
uzduna armatura je u podruju vorova okvira bila izloena velikim zateuim silama zbog
izmjeninih potresnih momenata. Nosivost vorovaje poradi nedostataka vilica najee bila
premalena da preuzme nastale sile te je dolazilo do drobljenja betona, izvijanja i teenja
uzdune armature, izvedba vilica bez sidrenja slobodnih krajeva, djelomina ispuna okvira te
najee kombinacija nebrojenih nedostataka. Na slici 6. prikazana su oteenja jedne loe
zamiljene i loe izvedene okvirne konstrukcije.
Kratki stupovi
Kratki stupovi su u okvirima izloeni velikim poprenim silama tijekom dinamike
pobude potresa. Postojanje ili formiranje kratkih stupova za potresa (djelovanjem ispune koja
nije dovoljno odvojena od stupa), pokazuje se, najee rezultira neminovnim posminim
pukotinama i smanjenjem nosivosti elemenata i konstrukcije ( slika 7.) stoga se njihova
pojava nastoji i izbjei kod objekata u seizmikim podrujima. Na mnogim oteenim
objektima primijeeno je da su imali kratke stupove iz srhitektonskih razloga.

Meki katovi i meko prizemlje

U sreditu potresom pogoenih gradova, posebno u trgovakim ulicama, veliki broj
zgrada sruio se prema ulici, zbog poputanja stupova prizemlja s uline strane. Kao i u
mnogim hrvatskim gradovima, ulina strana prizemlja pretvorena je u izlog, dok je s
unutarnje strane zgrade, kao i na viim katovima, zadrano teko zie. Efekt je najee bio
pojaan i rasporedom pregradnih zidova u smjeru okomito na ulicu. Time je uvedena
nesimetrija u raspodjeli krutosti po tlocrtu i visini objekta. Relativni katni pomaci bili su
preveliki (P- efekt) i to je najee rezultiralo ruenjem konstrukcije. Pojava mekih katova je
bila naroito naglaena kod objekata sa viim prizemljem. Nedostatak srmiranobetonskih
posminih zidova ubrzao je konstruktivne i nekonstruktivne tete nastajanjem plastinih
zglobova na krajevima stupova. Primjer ruenja zbog drobljenja mekog prizemlja prikazuje
slika 8. Iako se meko prizemlje ponekad izvodilo namjerno, zato da bi se energija unesena
potresom potroila u gibanju objekta, jednom kad je granino optereenje dosegnuto, dolazi
do plastificiranja zglobova u stupovima, nosivi se sustav pretvara u mehanizam i objekt se
rui. Posebno tome pridonose nesimetrije u tlocrtu, tj. udaljenost sredita krutosti od sredita
masa koje pojaavaju torzijsko djelovanje potresnih optereenja i poveavaju optereenje na
meke elemente. Pojavu poputanja vertikalnih elemenata svih katova dobro ilustrira slika 9.
Sudaranje susjednih graevina
Sudaranje susjednih graevina dogaa se tijekom potresa ako seizmika razdjelnica
nije dovoljno iroka ili ak uope nije izvedena. Najpovoljniji sluaj nastaje kada visine
katova susjednih objekata nisu jednake, to rezultira u sudaranju po visini stupa. Iako turski
propisi reguliraju irinu razdjelnice na 3-5 cm, u stvarnosti to najee nije primjenjeno.
Primjeeno je dosta oteenja uzrokovanih ovim efektom (slika 10.)
eline konstrukcije
elik se, zbog skupoe, u Turskoj rabi prilino rijetko, uglavnom u industriji. Samo su
neke eline konstrukcije stradale u potresu, najee zbog poputanja privrenja na temelj,
prevrtanja, izvijanja ili poputanja spregova. elini tankostijeni rezervoari za naftu
urafineriji Tupras stradali su u poaru poradi iskrenja izazvanog udaranjem plutajueg krova
rezervoara.