PRIPREMA

KOLSKA GODINA:
PREDMET:
KOLA:

2012/2013
Matematika

Prva gimnazija u Zenici

PROFESOR:

RAZRED

Enisa Brka

BR. ASA

II5

NASTAVNA CJELINA:

Stepeni i korijeni

NASTAVNA JEDINICA:

Racionalizacija nazivnika

TIP ASA:

Obrada novog gradiva

27.

Monoloka metoda, dijaloka metoda-heuristika,

NASTAVNE METODE:

metoda demonstracije;
Udbenik: efik Prgo, Matematika sa zbirkom
zadataka za 2. razred srednje kole, nastavni listii

NASTAVNA SREDTVA:

u vidu kartona u boji za grupe i za tablu; nastavni

listii za samoocjenjivanje; nastavni listii sa
zadaom;

NASTAVNA POMAGALA: Raunar(laptop), projektor, magneti za tablu

OBLICI RADA:

Frontalni oblik rada, grupni oblik rada

NASTAVNI CILJEVI ASA:

Obrazovni: Identificiranje racionalnog i iracionalnog nazivnika, objanjavanje i

demonstriranje

transformacije

racionalisanja,

te

razlikovanje

vrsta

transformacija.
Odgojni: Sticanje navika i umijea, kao to su sistematinost i postupnost
(racionalisanje od jednostavnijeg nazivnika ka sloenijem); ustrajnost u
racionalisanju sloenijih nazivnika; preciznost i preglednost pisanja razlomaka;
Funkcionalni: Razvijanje logikog miljenja i zakljuivanja uoptavanjem
procesa racionalizacije. Razvijanje komunikacijskih vjetina, matematikog
izraavanja i raunanja pri radu sa racionalnim i iracionalnim brojevima.
Podsticanje

intelektualne

razumijevanja i tolerancije.

aktivnosti,

matematike

intuicije,

uzajamnog

MAKROARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio (10 min.)

- Ponavljanje skupova,
transofrmiranje
razlike
kvadrata, kvadrata razlike
i zbira
- Igra asocijacije
- Cilj nastavne jedinice

Glavni dio (30 min.)

- Naslov
- Primjer 1
- Formiranje grupa
- 4 zadatka
- Primjer 2
- 3 zadatka
- Samoocjenjivanje

Zavrni dio (5min.)

- Ponavljanje obraene
nastavne jedinice
- Ocjenjivanje
- Zadaa
- Najava sljedee nastavne
jedinice

MIKROARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio asa (10 min.):

Ponoviti obraene skupove brojeva:
Koje skupove brojeva znate?
Koji su elementi skupa prirodnih brojeva?
Koji su elementi skupa cijelih brojeva?
Koji skupovi ine skup realnih brojeva? Kakvi su to racionalni, a kakvi
iracionalni brojevi?
Ponoviti transformisanje razlike kvadrata, kvadrat zbira i razlike:

Pokrenuti igru asocijacije iz PowerPoint-a, pomou koje e uenici zakljuiti ta e

danas obraivati.
Obajsniti pravila igre uenicima: Svaki uenik ima pravo da otvori jedno polje, a
potom da pogaa rjeenje te kolone ili konano rjeenje, ako ne zna rjeenje, pokuaj
preputa sljedeem ueniku. Redoslijed uenika se bira po tome tko se prvi javio. Ako
uenici ne mogu doi do zakljuka sami, pomoi im postavljajui podpitanja.

Igra asocijacije
Nerazuman

Brojnik i

Skup I

Dio razlomka

Svoenje razlomka
na zajedniki
Transformisanje

Nazivnik

Razuman

Pravac u teoriji

Iracionalan

Razlomak
Racionalan

Racionalisanje nazivnika
Dakle, cilj dananje nastavne jedinice je da prepoznate iracionalne nazivnike, i da
nauite kako se oni transformiu u racionalne.

Glavni dio asa (30 min.):

Napisati naslov: Racionalisanje nazivnika
Zato bismo uopte vrili transformisanje iracionalnog nazivnika u razlomak?
Kako sabiremo dva razlomka? (tako to naemo zajedniki nazivnik)
Koji bi bio zajedniki nazivnik za sljedee razlomke:

A koji za razlomke:

Dakle, radi lakeg raunanja, i manipulisanja sa razlomcima, iracionalne nazivnike

transformiemo u racionalne nazivnike, i ta operacija se naziva racionalisanje
nazivnika.
Definicija: Transformacije razlomaka sa iracionalnim nazivnikom u jednak razlomak
kod koga je nazivnik racionalan se naziva racionalisanje nazivnika (imenioca).
Sad kada znamo zato trebamo vriti racionalizaciju nazivnika, pokazat emo i kako
se to radi praktino. Krenut emo od najjednostavnijeg primjera:
Primjer 1: Racionalisati nazivnik:

Kako proirujemo razlomak?

Koja je suprotna operacija od korijenovanja? (stepenovanje) Koji je
eksponent korijena kod ? (dva) A koji je eksponent potkorijene veliine kod
? (jedan) Da bi smo se rijeili ovog kvadratnog korijena, koji eksponent mora
biti kod baze 3? (dva) Kako emo to dobiti?
Sa kojim brojem trebamo proiriti dati razlomak? (sa )
Pa uradimo to:

Sljedei korak je da se izvri mnoenje razlomaka. Prozvati uenika da
izmnoi razlomke, i rjei zadatak do kraja.

ta moemo zakljuiti, ta se desilo sa korijenom koji je bio u nazivniku?

Sada ete vi u grupama da uradite dva slina primjera i da uoptite racionalisanje
nazivnika slinog oblika, kao u uraenom primjeru.
Podijeliti uenike u 5 heterogenih grupa. Odrediti vou grupe, koji je zaduen za rad i
disciplinu u grupi. Svakoj grupi dati karton u boji. Privrstiti na tabli iste boje
kartona, pomou magneta.
Pokrenuti prezentaciju.
Primjere jedan po jedan prikazivati na prezentaciji. Za svaki primjer dati vrijeme za
raenje zadatka. Voa grupe koja zavri zadatak podie karton svoje grupe. Kada

istekne vrijeme za rjeavanje zadatka, sve grupe prestaju sa radom, i ona grupa koja
je prva podigla karton daje svoje rjeenje, ako je rjeenje tano, grupa dobiva plus, ako
rjeenje nije tano proziva se sljedea najbra grupa. Ako niti jedna grupa ne uradi
zadatak tano, rjeenje zadatka e biti prezentirano na slajdu i detaljno objanjeno, u
suprotnom e biti kratko izanalizirano.
Plusevi se biljee na tabli, za svaku grupu.
U konanici, ona grupa koja bude imala najvie sakupljenih pluseva, dobit e listie na
kojima e svi lanovi napisati svoje ime i prezime, broj u dnevniku, i ocjenu koju misle
da su zasluili na tom asu, s tim da e voa grupe predloiti ocjenu i ostalih lanova
grupe.
Prije svakog zadatka uenike uputiti u rjeavanje, a za vrijeme rjeavanja obilaziti
grupe.
Nakon datih uputa, prezentirati prvi zadatak za grupni oblik rada, i dati uenicima 1
minutu za rjeavanje:
1.

Prozvati grupu koja je prva uradila i provjeriti tanost njihovog rjeenja. Ako nije
tana pregledati i ostale. Prikazati rjeenje na slajdu, i od grupe koja je dobila tano
rjeenje traiti da objasni ostalim uenicima:

Ponoviti postupak i za ostale zadatke.

Drugi zadatak: (2 minute)
2.
Rjeenje:

Trei zadatak: (2 minute)

3.

Rjeenje:

Uoptiti racionalisanje nazivnika sljedeeg oblika: (2 minute)

4.

Rjeenje:

Sada prelazimo na malo komplikovaniji oblik rasionalizacije, pa u vam ja objasniti

jedan primjer, a potom ete vi rjeavati ostale u grupi.
Primjer 2: Racionalisati nazivnik:

ta bismo dobili kada bismo pomnoili ovaj nazivnik sam sa sobom?

(kvadrat zbira) Da li bismo time izvrili racionalizaciju nazivnika?
Pa sa ime trebamo mnoiti ovaj nazivnik da bismo izvrili racionalizaciju? (sa
)

Dakle, dati razlomak emo proiriti sa

. Izvesti uenika koji e rijeiti
zadatak.

ta smo dobili u nazivniku? (razliku kvadrata) Pa emo primjeniti formulu za

razliku kvadrata:

( )

Nastaviti sa grupnim oblikom rada:

Za rjeavanje petog zadatka imate 1 minutu:
5.

Prezentirati rjeenje:

)(

)(

Uoptiti racionalisanje nazivnika sljedeeg oblika(1 minuta):

6.

Rjeenje:

( )

( )

Za rjeevanje sedmog zadatka imate 3 minute:

7.

Rjeenje:
(

[(
)
[(
) ]

(
[(

[(

[(

[(

(
](

[(

( )
) ](

) ][(
) ]
[(
[(
) ]
)

( )

](

)(
)

)
[(
)

](

Izbrojati pluseve svih grupa, i grupi sa najvie pluseva dati listie da upiu svoje ime i
prezime, broj u dnevniku, i ocjenu koju su zasluili na ovom asu. Samoocjenjivanje
vrite da biste sami kontrolirali efikasnost svog rada u grupi, i koliko ste nauili pri
zajednikom radu.

Zavrni dio asa (5 min.):

Ponoviti obraenu nastavnu jedinicu:
ta je to proces racionalizacije?
Zato vrimo racionalizaciju?
Koje sluajeve racionalisanja smo danas rjeavali, i kako?
Ocijeniti aktivne uenike.
Podijeliti uenicima zadau pripremljenu na nastavnim listiima(nastavni listii sa
zadaom u prilogu).
Najaviti sljedeu nastavnu jedinicu Racionalisanje nazivnika(vjeba).

PLAN TABLE

RACIONALISANJE NAZIVNIKA
1.
2.

( )

NZS(
NZS(

(
)
)(

plusevi za grupe

PRILOG
Sadraj nastavnog listia zadae:
Racionalisati nazivnike:
1.

2.

3.

Sadraj prezentacije sa zadacima i njihovim rjeenjima za grupni oblik rada (bez

vremenske animacije):