SVEUILITE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO MATEMATIKIH I ODGOJNIH

ZNANOSTI
STUDIJ PEDAGOGIJE

PREDAVAKA NASTAVA
Seminarski rad iz kolegija Didaktike teorije

Studentice: Neda Grani

Lana Njavro
Ana Maria Mari
Marija Bubalo
Mentor: dr. sc. Sonja Kovaevi

Mostar, travnja 2014.

SADRAJ
UVOD...........................................................................................................................3
1. METODE POUAVANJA.......................................................................................4
2. PREDAVAKA NASTAVA......................................................................................6
3. PREDNOSTI I NEDOSTATCI PREDAVAKE NASTAVE...................................9
3.1. Prednosti............................................................................................................9
3.2. Nedostatci........................................................................................................10
ZAKLJUAK.............................................................................................................12
LITERATURA............................................................................................................13

UVOD
Osvrnemo li se na povijesni razvitak kole i nastave, tada je u njemu
prevladavalo pasivno, receptivno i imitativno uenje uenika. Premda su didaktiki
mislioci i teoretiari uvijek iznova preporuivali i zahtijevali drugaije kvalitete
uenja, a time i drugaije oblike pouavanja, nastavna je praksa ipak stoljeima
ostala vezana uz mehaniki princip demonstriranja. U naem se stoljeu to donekle
promijenilo pod utjecajem reforme pedagogije i psihologije uenja.
Ipak, i danas u kolama jo prevladava frontalna nastava iako pripada onim
nastavnim metodama koje se s teorijske strane i nadalje estoko osporavaju. Razlog
zbog kojeg frontalna ili predavaka nastava i dalje dominira je taj to se ak i u
novim kolskim zgradama osjea pomanjkanje prostora za rad manjih grupa te
odgovarajueg namjetaja i ostale opreme. Vei dio tehnike opreme kolskih
prostora je, naalost, prilagoen frontalnoj nastavi u kojoj jedan nastavnik objanjava
il demonstrira neke sadraje pred trideset ili vie uenika. Ovaj oblik nastave
podrazumijeva sjedenje, sluanje i gledanje to najee nije dovoljno za ostvarivanje
predvienih ciljeva odgoja i obrazovanja.
U ovom seminarskom radu govori se upravo o frontalnom obliku rada,
odnosno o predavakoj nastavi. Prvenstveno se navodi koje su to metode pouavanja,
a potom slijedi definiranje pojma predavaka nastava, odnosno frontalni oblik rada
na nastavi. Iako se u uvodnom djelu ve navode neki njezini nedostatci, predavaka
nastava ima i svoje prednosti, a opirnije i o nedostatcima i prednostima govorit e se
u seminarskom radu.

1. METODE POUAVANJA
U nastavnom se procesu primjenjuju razliite metode pouavanja kako bi se
stvorili to povoljniji uvjeti za usvajanje znanja. Metode pouavanja treba uvijek
vrednovati u odnosu na kvalitetu uenja koje podupiru, potiu ili izazivaju. Uiti se
moe i bez pouavanja, ali pouavanje znai upravo usmjeravanje prema uenju,
prema njegovim razliitim kvalitetama. To znai da ne postoji prava metoda
pouavanja jer ne postoji ni pravioblik uenja. Raznoliki oblici uenja stoga
podrazumijevaju i postojanje razliitih metoda izvoenja nastave. Metodika
monokultura (koja na alost pripada stvarnosti naih kola) potie, nasuprot tome,
jednostranost uenja, odnosno ostvarene kvalitete uenje.1 Odnosno, da bi proces
uenja i nastava bili kvalitetniji, potrebno je koristiti razliite metode pouavanja.
Koritenje samo jedne metode kroz cijeli nastavni proces nije ni pravedno prema
svim uenicima, jer se prevlau jedne metode daje neprekidno prednost jednoj
skupini uenika, a ostali se zapostavljaju.
Metode pouavanja su generalizirani obrasci ponaanja koji se mogu
sustavno primjenjivati u razliitim nastavnim podrujima s ciljem olakavanja i
poboljavanja ishoda uenja.2 Jedna od metoda pouavanja je izravno pouavanje u
kojemu uitelj izravnim izlaganjem prenosi uenicima strukturirane informacije i u
kojoj demonstrira korake koje uenici trebaju slijediti. Ova metoda je najrairenija i
pritom nastavnik posjeduje znanja koja prenosi na uenika ija je aktivnost
minimalna. Osim ove metode postoje jo i samostalno uenje te pouavanje voenim
otkrivanjem i raspravom. O samostalnom uenju govorimo kada uitelj daje ueniku
zadatak i preputa mu da sam ili uz malu pomo doe do rjeenja, a pouavanje
voenim otkrivanjem i raspravom se odnosi na situaciju u kojoj uitelj daje ueniku
zadatak, ali ga usmjerava u rjeavanju.
S obzirom na razliite metode pouavanja moemo razlikovati i razliite
oblike nastave. Ovisno o odnosu pouavatelja i uenika razlikuje se: frontalna
nastava, nastava po skupinama (po parovima, istobrojne skupine, raznobrojne
skupine) i pojedinana nastava. Upravo u frontalnu nastavu spada izravno
1
2

TERHART, Ewald: Metode pouavanja i uenja, Zagreb, Educa, 2001, str. 147.
VIZEK VIDOVI, Vlasta i sur.: Psihologija obrazovanja, Zagreb, IEP VERN, 2003, str. 112.

pouavanje. U nastavi po skupinama odvija se samostalno uenje i pouavanje

voenim otkrivanjem i raspravom, a u pojedinanoj nastavi govorimo o samostalnom
uenju.3
Skupna nastava se odvija u vie skupina tako da uenici unutar skupine ue
samostalno, pod vodstvom nastavnika. Uloga nastavnika je posredna (odabir
sadraja, priprema, pomaganje, vrednovanje). Uenici se grupiraju u skupine
jednakog ili nejednakog sastava. U uvodnom djelu ove nastave uenici se
pripremaju, grupiraju i podjele im se zadaci. U glavnom dijelu samostalno rade u
skupinama, a u zavrnom dijelu odvija se zajednika rasprava.
U individualnom obliku nastave uenik radi sam na posebnom zadatku ili na
dijelu zadatka koji s radovima drugih uenika ini cjelinu. Obrazovna vrijednost ove
nastave vea od frontalne, ali se gubi na vremenu.
U frontalnoj nastavi nastavnik je voditelj nastavnog procesa, dolazi do brzog
prenoenja velikog broja obavijesti, uenici su u ulozi sluatelja i primatelja
obavijesti, a nedostaci podrazumijevaju odabir gradiva prema prosjeku razreda,
jednaka brzina uenja i usvajanja gradiva za sve uenike, ukalupljivanje nastave od
planiranja do vrednovanja.
Odmah se moe pretpostaviti kako razliiti oblici nastave i razliite metode
potiu i razliito uenje, pa tako predavaka nastava potie receptivno uenje,
problemska

nastava

potie

otkrivajue

uenje,

grupna

nastava

drutveno

(kooperativno) uenje, metode moralnog odgoja moralno uenje, a nastava

orijentirana na djelovanje potie integrativno uenje.4 O tome kakva je predavaka
nastava vie se govori u narednom poglavlju.

2. PREDAVAKA NASTAVA
3

Usp. Obrazovanje i nastava, preuzeto sa

http://ahyco.uniri.hr/metodika/pojmovi_obrazovanje_nastava.htm (1.4.2014.)
4
Usp. TERHART, E.: Nav. dj., str. 149.

Jo su stare kole u Egiptu i Babilonu frontalnim oblikom pouavale uenike

u recitiranju i pamenju vjerskih tekstova. Dananji oblik ove nastave potie od
Herbarta, Ratkea i Komenskog. Ovaj oblik rada se i dalje odrava u suvremenoj
nastavi iako se kosi sa individualnim razlikama, potrebama i mogunostima svakog
uenika posebno.
Naziv predavaka nastava oznaava nastavni oblik u kojemu nastavnik u
jednom odjeljenju (frontalno) usmeno prezentirani odreeni sadraj, a uenici sjede i
sluaju ga.5 Dakle, ne samo da podrazumijeva predavanje nastavnika uenicima,
nego i tu pedagoku situaciju u kojoj prosjenih tridesetak uenika nekog odjela
paljivo sluaju i promatraju ono to uitelj propovijeda, a katkad odgovaraju na
pitanja koje nastavnik postavi. Pritom dominira jednosmjerna komunikacija, samo
povremeno

dopunjena

razgovorom

ili

uenikim

neverbalnim

povratnim

informacijama nastavniku o tome koliko ga razumiju ili koliko su motivirani da

paljivo prate njegovo izlaganje.
Iako se s razvojem pedagogije i usavravanjem nastavnikih oblika pojavilo
vie vrsta nastave i metoda pouavanja, predavaka nastava i dalje je
najzastupljenija. Naziv ovo stila predavanja u amerikoj literaturi naziva persistance
of recitation opravdalo je jedno istraivanje koje je pokazalo da je oko 75% nastave
verbalno i usmjereno na prenoenje znanja, a njezino odvijanje usmjerava nastavnik.
Frontalni oblik rada i predavaka nastava osobito odgovaraju psihofizikim
sposobnostima uenika mlaih odjela osnovne kole. Iako je takav oblik rada
prevladavao u staroj koli, zbog ekonominosti se i danas zadrao kao najei
nastavni oblik rada, jer zahtijeva najmanje tehnikih materijala.
Svim uenicima osigurava istodobno motrenje, prenoenje poruka, sustavno
ponavljanje, utvrivanje znanja i razvitak njihovih sposobnosti.
Govor je mono sredstvo komunikacije koje plijeni sluatelje i doprinosi
razumijevanju materije. Sadraj i govornik postaju jedno. Stoga je bitno da predava
ima na umu vlastiti odnos prema sadraju: materija koja mu nije draga ili je i sam iz
studentskih dana pamti kao nezanimljivu, vjerojatno e biti predavana sa manje
strasti i unoenja u bit, pa je ova otuenost opasna za sluateljstvo. Uenici su esto
oprezni sluatelji, ali ne i evaluatori spremni za kritiku na licu mjesta, pa lako osjete
5

Usp. BOGNAR, Ladislav, MATIJEVI, Milan: Didaktika, Zagreb, kolska knjiga, 2002, str. 235.

koliko sam predava vjeruje u ono o emu govori ili koliko i sam ivi vrijednosti za
koje se zalae.
Svako predavanje ima tri faze:
1. Emotivna priprema sluatelja,
2. Sadrajna artikulacija odjeljaka,
3. Rezime.6
Iako je sredinji dio najbitniji jer se tu dobiva prostor za razdvajanje bitnog
od nebitnog, fundamentalnog i komplementarnog, sredinjeg i perifernog, emotivna
priprema sluatelja osigurat e vie panje tokom cijelog predavanja, a rezime nee
znaiti samo zakljune misli predavaa, ve i reakcije sluatelja u kojima se jasno
moe naznaiti jesu li njihova oekivanja ispunjena i koliko su zadovoljni ukupnim
procesom predavanja.
Jedna od estih zabluda je da odgovornost za uspjeno predavanje snosi samo
nastavnik. Ovaj stav pripada psihologiji vanjske kontrole u kojoj je uvrijeeno
vjerovanje da nastavnik motivira uenika. Ako, pak, vjerujemo da je svako od nas
bie koje bira svoje ponaanje (psihologija unutarnje kontrole), to znai da i svaki
uenik bira s koliko e panje i koliko aktivno biti ukljuen u ono to predava nudi.
Odgovornost za motivaciju ne treba brkati s injenicom da u predavanju nastavnik
formulira ciljeve, zadatke i sadraj predavanja.7 Odgovornost nastavnika lei u
kvaliteti njegova angamana on je 100% odgovoran za svoju emociju, svoju
motiviranost, svoje znanje, ali ne moe biti odgovoran za uenikovo znanje, emociju
ili motiviranost. Uenik je odgovoran za kvalitetu svoga angamana. To, dakle, znai
da uspjeh ili neuspjeh jednog predavanja ne lei samo u dvije ruke, ve je to
sinkronizacija svih uesnika koji u tom trenutku pristaju biti prisutni u ovom obliku
rada.
Kako bi nastava bila uspjena, nastavnici se trebaju temeljito pripremiti, a to
vrijedi i za predavaku nastavu. Kada je rije o predavanju, nain predavanja je
jednako vaan kao i sadraj koji se predaje. Jako je bitno da se u glasu nastavnika, a i
na licu, odraava zanimanje, a ne umor, nezainteresiranost i dosada. Slino tome, kad
nastavnik krui razredom umjesto da sjedi za katedrom, to uenicima pokazuje
6

Usp. MAVRAK, Mirjana: Metodologija predavanja: oblici rada s odraslima, preuzeto sa

http://www.ac-see.org/documents/3.pdf (31.3.2014.)
7
Usp. isto

koliko vanosti nastavnik pridaje tom satu.8 to se tie kretanja dok nastavnik
predaje, ipak je bitno napomenuti da hodanje moe odvui panju uenika tako da
nee sluati nego gledati nastavnika.
Pri predavanju je vano pripaziti i na to da priroda i sloenost jezika kojim se
nastavnik slui bude na primjerenoj razini. Umijea nastavnika da svoj izbor rijei
prilagodi uenikoj razini razumijevanja jedno je od najvanijih umijea kojima
nastavnik mora ovladati. Osim primjerenou jezika djelotvornost predavanja se
poveava i jasnoom izlaganja, pravilnom strukturom u kojima su smisleni segmenti
povezani logikim slijedom, duljinom izlaganja (bolje je uz vlastito predavanje
postavljati i pitanja uenicima kako bi bili aktivniji), glasom i govorom tijela koji
izraava zanimanje za sadraj, izbjegavanjem pretjerano sloenog jezika, koritenjem
primjera (osobito onim vezanim za uenika iskustva i interese) te praenjem i
provjeravanjem uenikova razumijevanja.9
Da bi potaknuli uenike na uenje i da bi se njihova panja zadrala,
predavanje uitelja mora biti sigurno, oputeno, samouvjereno, svrhovito i treba
potaknuti zanimanje za nastavu. Jako je bitan nain na koji se prenosi znanje, to
ukljuuje dranje tijela, kontakt oima, mjesto u uionici, izraze i geste. Takoer
ukljuuje propisani nain odijevanja u koli, njegovanost te posebno obiljeja
nastavnikova glasa: tonalitet, glasnou, visinu, brzinu i ritam.10

3. PREDNOSTI I NEDOSTATCI PREDAVAKE NASTAVE

Predavanje je dominantna rije u nastavi. Teko je nai oblik rada koji izaziva
vie kontraverze: stoljeima je kritiziran, osporavan, propitivan, a opet opstaje kao
vid komunikacije nastavnika i uenika. Snaga frontalne nastave je ujedno i njena

Usp. KYRIACOU, Chris: Temeljna nastavna umijea, Zagreb, Educa, 2001, str. 58.
Usp., isto, str. 62.
10
Usp. JENSEN, Eric: Super nastava, Zagreb, Educa, 2003, str. 114.
9

slabost.11 Upravo u ovoj tvrdnji se vidi ambivalentnost metode predavanja, usmenog

izlaganja kao temeljnog oblika nastavnikova voenja nastave: s jedne strane se javlja
kao prednost, a s jedne strane kao nedostatak.

3.1. Prednosti
Zagovornici klasinog predavanja navest e barem dva argumenta u korist
ovoga oblika rada:
1. Dokazano je da jo uvijek nema premca nad predavanjem ako se eli sa
sluateljstvom podijeliti struno znanje,
2. Klasini predavaki akt moe odstupiti od strogo podijeljenih uloga
govornika i sluatelja, te u predavanje uvrstiti dramaturke elemente, retorika
pitanja, povratnu informaciju, pauze za razmiljanje i slino.
Najvanija prednost ogleda se u ekonominosti, odnosno mogunosti da se
istovremeno pouava trideset ili vie uenika priblino istih predznanja i potreba.
Zbog te ekonominosti tedi se i vrijeme, a posredno i novac. Naime, ne raspolaemo
neogranienim brojem nastavnika niti oni neogranienom koliinom vremena da bi
se mogli pojedinano baviti sa svakim uenikom ili na primjer svaki nastavni sadraj
obraditi u grupnoj nastavi. Koji e nastavnik matematike Pitagorin pouak uvesti u
vezanom nastavnom razgovoru? Ili kada je rije o nazivima za kutove u trokutu, tada
ih nastavnik jednostavno navodi. Zar bi njihovo izvoenje trebao prepustiti
uenicima, kada je rije o pukim konvencijama, o grkim slovima alpha, beta i
gamma?12
Osim toga, frontalna nastava je didaktiki jednostavna metoda, a krivo je
miljenje da jednostavne metode nisu dovoljno dobre. Zato nastavnik glazbe ne bi
smio svojim uenicima prepriati sadraj Mozartove opere Figarov pir?13
Predavaka nastava, osim toga, olakava disciplinske mjere nastavnika. Dok
dri predavanje nastavnik u pravilu sve uenike ima na oku. On ih moe kontrolirati
preko kontakta pogledom, i to neposrednim promatranjem razreda: bavi li se neki
11

Meyer prema TERHART, E.: Nav. dj., str. 150.

TERHART, E.: Nav. dj., str. 152.
13
Nav. mj.
12

uenik nedoputenim aktivnostima, odvraa li svog susjeda u klupi od praenja

nastave i sl.
Prednost frontalne nastave je prikladnost za odreene nastavne sadraje: za
one s manjim stupnjem teine i za priopavanje. Prikladan je kad uenike treba
uputiti u novo gradivo, kad treba saeti gradivo iz vie izvora, kad je potrebno
pobuditi zanimanje uenika i kad je glavna svrha iznoenje injenica i podataka, kao
i kad je gradivo teko dostupno.

3.2. Nedostatci
Praksa predavake nastave dospijeva osobito na zao glas kada se predodbe
pedagokih teoretiara o nastavnim metodama usmjeravaju prema naelima poput
samodjelatnosti, cjelovitosti, socijalnog uenja i povezanosti s aktivnostima
uenika.14 Glavne nedostatke za ovaj oblik rada strunjaci vide u nemogunosti
uitelja da istovremenim radom s velikom grupom uenika uzima u obzir njihove
posebnosti, odnosno individualne razlike. esto se frontalna nastava izvodi zbog
realizacije programa, bez prihvaanja onoga to se zbiva s pojedinim uenicima.
Nastava se prilagoava tzv. prosjenom ueniku, koji zapravo ne postoji, pa ona ne
zadovoljava potrebe ni mogunosti natprosjenih uenika, a uope je ne mogu pratiti
oni koji za tim prosjekom zaostaju (po sposobnostima, predznanju, ritmu rada itd.).15
Osim toga, ograniena je komunikacije16 izmeu nastavnika i uenika jer
nastavnik moe poslati informaciju svim uenicima, ali je ne moe primiti od svih
uenika. Stalnom primjenom frontalnog rada oblikuje se u razrednom odjelu ozraje
predavaonice i sluaonice u kojoj nastavnik predaje, a uenici sluaju. Nastavnik se
trudi da uenici dobiju sve gotovo, preraeno, to u uenika oblikuje psihologiju
gotovanstva. U takvom pasivnom stanju, zanemareno je samostalno uenje uenika.
esto se zamjera i to to nema dovoljno mogunosti za povezivanje teorije i
prakse, pa su usvojena znanja verbalna i relativno brzo se zaboravljaju, a i to da se
teko odrava panja i misaona aktivnost svih prisutnih.17 Uenika pozornost i
14

Usp. TERHART, E.: Nav. dj., str. 151.

Usp. BOGNAR, L., MATIJEVI, M.: Nav. dj., str. 236.
16
Usp., nav. mj.
17
Usp., nav. mj.
15

10

zanimanje se mogu smanjiti iz razliitih razloga, ali najee je to predugo usmeno

izlaganje, ili ako su ritam i brzina nastavnog sata prebrzi ili prespori. Ako je izlaganje
prebrzo, uenici e se zamoriti ili shvatiti da proputaju najvanije reenice. Ako je
ritam izlaganja prespor, uenicima e misli odlutati.18
Predavaka nastava je neprikladna kad:

se eli postii uvjebavanje vjetina

su lako dostupni drugi izvori informacija

je za postizanje eljenih ishoda potrebno aktivno sudjelovanje uenika

su uenici razliite razine predznanja.

ZAKLJUAK

Predavaka nastava je strategija nastave u kojoj prevladava nastavnikovo

usmeno izlaganje kao nastavna metoda. Predavanje nastavnika je usmeno
predstavljanje drutveno-znanstvenog sadraja ili neke uzrono-posljedine veze.
Predavanje se moe razviti spontano kao odgovor na pitanje uenika ili biva
pripremljeno i svjesno planirano za nastavu.
18

Usp. KYRIACOU, C.: Nav. dj., str. 92.

11

Predavanje danas nosi obiljeje staromodne metode rada i smatra se da je

nedoraslo novom dobu. Prebacuje mu se da je autoritativna metoda uenja, da potie
pasivnost uenika i da samim tim izaziva kod uenika ponaanje konzumenata.
Predavanje, zaista, ako ga usporedimo s metodama koje su usmjerene u smjeru
djelovanja samih uenika, predstavlja komunikaciju na jednom kolosijeku nastavnik
uenik, ali potie kod uenika jednu vrlo vanu sposobnost: aktivno sluanje i
razmiljanje.
Kao najstariji i najraireniji oblik nastave u visokom obrazovanju, predavanje
se smatra bitnom komponentom svakog kolegija. Njegova tradicionalna varijanta
obino se povezuje s pasivnou studenata i nedostatkom studentove dublje obrade
materijala koji se predaje. Taj se oblik pouavanja moe smatrati djelotvornim za
prenoenje informacija, ali je mnogo manje djelotvoran u poticanju studenata na
refleksiju ili formiranje i promjenu stavova.
Za uspjeno predavanje vano je da uitelj na odgovarajui nain najavi cilj,
da ne govori predugo (ovisno o cilju i psihofizikoj zrelosti uenika), da primjenjuje
razne tehnike vizualizacije sadraja (grafoskop, kolska ploa, plakati, konkretni
predmeti itd.), da se koristi humorom (anegdote, karikature i sl.) da stalno vizualno
kontaktira s auditorijem te da govori glasno i razgovijetno. Predavaka nastava
pridonijet e ostvarivanju nastavnih ciljeva samo ukoliko je smisleno ukomponirana i
povezana s ostalim nastavnim strategijama

LITERATURA

BOGNAR, Ladislav, MATIJEVI, Milan: Didaktika, Zagreb, kolska knjiga,

2002.

KYRIACOU, Chris: Temeljna nastavna umijea, Zagreb, Educa, 2001.

JENSEN, Eric: Super nastava, Zagreb, Educa, 2003.

TERHART, Ewald: Metode pouavanja i uenja, Zagreb, Educa, 2001.

12

VIZEK VIDOVI, Vlasta i sur.: Psihologija obrazovanja, Zagreb, IEP

VERN, 2003.

MAVRAK, Mirjana: Metodologija predavanja: oblici rada s odraslima,

preuzeto sa http://www.ac-see.org/documents/3.pdf (31.3.2014.)

Obrazovanje i nastava, preuzeto sa

http://ahyco.uniri.hr/metodika/pojmovi_obrazovanje_nastava.htm
(1.4.2014.)

13