PROBLEMI U

PONAANJU
DJECE RANE
KOLSKE DOBI
FENOMENOLOKI ASPEKTI
prof.dr.sc. Dejana Bouillet
doc.dr.sc. Tea Pavin Ivanec

Osnovna kola Josipa Matoa, Vukovar Osnovna kola Ljudevita Gaja, Osijek Osnovna kola Gvozd, Gvozd
Osnovna kola Josipa Kozarca, Vinkovci Osnovna kola uro Ester, Koprivnica Osnovna kola Matija Gubec, Cernik

Projekt sufinancira Europska

unija iz Europskog socijalnog
fonda Ulaganje u budunost

SADRAJ

IMPRESUM

Naslov: Problemi u ponaanju djece rane kolske dobi

Izdava: Forum za slobodu odgoja
Za izdavaa: Eli Pijaca Plavi
Autorice: prof.dr.sc. D.Buillet, doc.dr.sc. T.P.Ivanec
Grafiko oblikovanje: ACT Printlab d.o.o.

Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije iskljuiva je
odgovornost autorica i Foruma za slobodu odgoja i ni na koji se nain ne moe smatrati da
odraava gledita Europske unije.
Ova publikacija sufinancirana je od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost autorica i Foruma za slobodu odgoja
i ni na koji se nain ne moe smatrati da odraava gledita Ureda za udruge Vlade
Republike Hrvatske.

SADRAJ

Uvod
Metodoloka objanjejna
Uzorak istraivanja
Tablica 1: Osnovni podaci o uenicima
Mjerni instrumenti
Rezultati istraivanja
Faktorska struktura Upitnika za uitelje
Tablica 2: Postotak zajednike varijance i koeficijent unutarnje konzistencije faktora
() Upitnika za uitelje (metoda glavnih komponenti, varimax rotacija)
Tablica 3: Matrica faktorske strukture Upitnika za uitelje (metoda glavnih
komponenti, varimax rotacija)
Tablica 4: Vrijednost (r) i statistika znaajnost (p) pearsonovih koeficijenata
korelacije meu faktorima Upitnika za uitelje (** - p ,01)
Faktorska struktura Upitnika za uenike
Tablica 5: Postotak zajednike varijance i koeficijent unutarnje konzistencije faktora ()
Upitnika za uenike (metoda glavnih komponenti, varimax rotacija)
Tablica 6: Matrica faktorske strukture Upitnika za uenike (metoda glavnih
komponenti, varimax rotacija)
Tablica 7: Vrijednost (r) i statistika znaajnost (p) pearsonovih koeficijenata
korelacije meu faktorima Upitnika za uenike (** - p ,01)
Problemi u ponaanju uenika deskriptivni pokazatelji
Tablica 8: Udio uenika primjerenog ponaanja meu djecom rane kolske dobi (%)
Tablica 9: Udio uenika s problemima u ponaanju meu djecom rane kolske dobi (%)
Tablica 10: Pearsonovi koeficijenti statistiki znaajnih korelacija meu faktorima
procjena i samoprocjena ponaanja uenika (p ,005)
Razine problema u ponaanju uenika
Tablica 11: Beta koeficijenti, vrijednost i statistika znaajnost t-testa regresijske funkcije
Zakluak
Literatura

4
5
5
5
7
9
9
9
10
11
12
12
13
14
16
16
19
21
22
25
26
27

Uvod

UVOD
Podaci prikazani u ovoj publikaciji prikupljeni su u sklopu projekta Rane odgojno-obrazovne
intervencije temeljene na pokazateljima uspjenosti kojeg uz financijsku potporu Europske
unije provodi Forum za slobodu odgoja u partnerstvu sa est osnovnih kola. To su:
1. Osnovna kola Duro Ester - Koprivnica
2. Osnovna kola Gvozd Vrginmost
3. Osnovna kola Josipa Kozarca Vinkovci
4. Osnovna kola Josipa Matoa - Vukovar
5. Osnovna kola Ljudevita Gaja Osijek
6. Osnovna kola Matija Gubec - Cernik
Projekt se provodi u svrhu promoviranja jednakih mogunosti za uspjeno kolovanje uenika
s problemima u ponaanju putem razvoja modela ranih odgojno-obrazovnih intervencija koje
je mogue i potrebno provoditi u kolskom okruenju.
Rana odgojno-obrazovna intervencija je u ovom projektu definirana kao pristup koji
svakom ueniku omoguuje prilike za trajna poboljanja vlastitih obrazovnih i socijalizacijskih
postignua, radi sprjeavanja razvoja ozbiljnijih problema u ponaanju uenika, putem
osiguravanja dodatne skrbi, nadzora i voenja u pedagokom, socijalnom i korekcijskom
podruju (iak, 2010).
Uenici s problemima u ponaanju, sukladno Standardima za terminologiju, kriterije i nain
praenja pojave poremeaja u ponaanju djece i mladih (Koller-Trbovi i dr., 2011), podrazumijevaju
uenike koji manifestiraju razliite oblike ponaanja na kontinuumu od jednostavnijih, manje
teine i opasnosti/tetnosti za sebe i druge, do onih definiranih i/ili sankcioniranih propisima i
esto teih po posljedicama i potrebama za intervencijom, odnosno uenike koji manifestiraju
ponaanja koja treba usmjeravati i mijenjati pojaanim odgojnim naporima, na kontinuumu od
rizinih ponaanja, tekoa u ponaanju do poremeaja u ponaanju.
Praksa temeljena na pokazateljima uspjenosti u projektu je shvaena integralno,
kroz ujedinjavanje strunog iskustva odgojno-obrazovnih djelatnika, znanstvenih podataka
te korisnikih procjena kvalitete i usklaenosti intervencija s njihovim potrebama, interesima
i sustavom vrijednosti, uz afirmaciju etiri osnovnih naela: (1) temeljenost na procjenama
imbenika rizika i potreba uenika; (2) visoka strukturiranost u odnosu na odabir uenika i sadraj
intervencije; (3) usmjerenost poticanju pozitivnih promjena u ponaanju uenika i (4) pojaavanje
intrinzine motivacije uenika na promjenu ponaanja Phillips i dr., 2013; Kratochwill i dr., 2012).
Budui da svaka praksa temeljena na pokazateljima uspjenosti poiva na analizi potreba
korisnika, prvi korak u realizaciji projekta odnosio se na istraivanje fenomenologije problema u
ponaanju djece rane kolske dobi, odnosno uenika u dobi od 7 do 11 godina. Istraivanje
je provedeno s namjerom stjecanja uvida u rasprostranjenost i pojavne oblike problema u
ponaanju ovih uenika te identificiranja uenika ija ponaanja iziskuju ranu odgojnoobrazovnu intervenciju.
U nastavku su, uz metodoloka objanjenja, prikazani rezultati provedenog istraivanja, u dijelu
koji se odnosi na ponaanja uenika.

METODOLOKA OBJANJENJA

METODOLOKA
OBJANJENJA
Uzorak istraivanja
Istraivanje je provedeno na uzorku 921 uenika koji su kolske godine 2013/2014. pohaali drugi, trei,
etvrti i peti razred osnovne kole. Radi se o prigodnom uzorku, budui da su ispitanici uenici kola koje
su partneri projekta. Ovakav je uzorak posljedica dviju okolnosti. Prva proizlazi iz injenice da je istraivanje
sastavni dio projekta koji je usmjeren ranoj intervenciji za koju je vano da pone u to je mogue ranijoj
dobi i fazi razvoja problema u ponaanju. Druga se okolnost odnosi na metodu istraivanja, odnosno
procjenu i samoprocjenu ponaanja uenika. Navedeno podrazumijeva sposobnost uenika da
razumiju i ispune mjerni instrument (upitnik), kao i razumnu razinu poznavanja uenika od strane uitelja.
Kako su podaci prikupljani poetkom kolske godine (rujan i listopad 2013. god.), uenici prvih razreda
nisu bili u mogunosti ispunjavati upitnik, a njihovi ih uitelji nisu imali priliku dovoljno upoznati, pa su
iskljueni iz uzorka istraivanja. S druge strane, u istraivanje su ukljueni uenici petih razreda koji se
nalaze na poetku nove faze njihovog kolovanja (tzv. predmetna nastava) koja, ako su ranijih godina
manifestirali probleme u ponaanju, moe biti vaan rizian imbenik daljnjeg razvoja i tijeka kolovanja.
Sve uenike procjenjivali su razrednici, a podaci se odnose na odgojno-obrazovno razdoblje
koje je prethodilo poetku kolske godine 2013/2014 pa je mogue zakljuiti da su istraivanjem
obuhvaeni uenici primarnog obrazovanja. U uzorak su ukljueni samo oni uenici za koje
su roditelji/staratelji dali pisani pristanak o sudjelovanju njihove djece u istraivanju. Struktura
uzorka istraivanja prema spolu, dobi, razredu i koli koju pohaaju prikazana je u tablici 1.
Tablica 1: Osnovni podaci o uenicima
Uenice

Uenici

Ukupno

Osnovna kola

Matija Gubec

59

52,2

54

47,8

113

12,3

Gvozd

29

54,7

24

45,3

53

5,8

uro Ester

135

50,4

133

49,6

268

29,1

Ljudevita Gaja

89

41,8

124

58,2

213

23,1

Josipa Kozarca

114

44,4

143

55,6

257

27,9

Josipa Matoa

47,1

52,9

17

1,6

Razred

Drugi

108

44,6

134

55,4

242

26,3

Trei

115

48,1

124

51,9

239

26,0

etvrti

108

50,5

106

49,5

214

23,2

Peti

103

45,6

123

54,4

226

24,5

Dob

7 god.

40

49,4

41

50,6

81

8,8

8 god.

108

44,6

134

55,4

242

26,3

9 god.

93

47,4

103

52,6

196

21,3

10 god.

113

51,4

107

48,6

220

23,9

11 god.

79

44,1

100

55,9

179

19,4

12 god.

33,3

66,7

0,3

434

47,1

487

52,9

921

100

UKUPNO

METODOLOKA OBJANJENJA

Od 921 uenika, 47,1% je enskog, a 52,9% mukog spola. U odnosu na kolu koju pohaaju,
uenici su u uzorku zastupljeni sukladno veliini kole, dok je njihova raspodjela s obzirom
na razred ravnomjerna. Neto vie od treine uzorka ine uenici u dobi od 7 i 8 godina, dok
devetogodinjaci i desetogodinjaci ine neto vie od petine uzorka. U uzorku je zanemariv
broj dvanaestogodinjaka pa e se oni u analizama prikljuiti jedanaestogodinjacima kojih je
u uzorku neto manje od 20%. Oekivano, obiljeja uenika prikazana u tablici 1 meusobno
nisu statistiki znaajno povezana.
U uzorku je najmanje uenika iz Osnovne kole Josipa Matoa. Radi se o samostalnoj
osnovnoj koli za uenike s tekoama u razvoju. S obzirom na tu specifinost, ovi su uenici
u istraivanje ukljueni samo putem procjena uitelja, budui da je procijenjeno da uenici nisu
u mogunosti samostalno ispunjavati mjerni instrument.
S obzirom na opi uspjeh, u uzorku je 66,6% odlinih, 25,3% vrlo dobrih i 7,9% dobrih uenika.
Tek je jedan uenik ponavljao razred, a dva su ga zavrila dovoljnim uspjehom. Opi uspjeh
uenika statistiki je znaajno povezan s:
razredom kojeg su uenici pohaali prethodne kolske godine (X2 = 38,34; p = ,000)
spolom uenika (X2 = 35,56; p = ,000) i
kolom koju uenik pohaa (X2 = 72,75; p = ,000).
Pri tome odline uenike statistiki znaajno ee nalazimo meu uenicama prvih i treih
razreda, a vrlo dobre i dobre meu uenicima drugih i etvrtih razreda (grafikon 1). Razlike u
opem uspjehu uenika s obzirom na kolu koju pohaaju posljedica su okolnosti da dobre
uenike iznadprosjeno vie nalazimo u Osnovnoj koli Matija Gubec, Gvozd, Duro Ester
i Josipa Matoa, a vrlo dobre i odline u kolama Ljudevita Gaja i Josipa Kozarca.

Ponaanje 15 (1,7%) uenika u uzorku je prethodne kolske godine ocjenjeno loim, 173 (18,8%)
dobrim, dok je ponaanje velike veine uenika ocjenjeno uzornim (733 ili 79,6%). Te su ocjene
statistiki znaajno ovisne o spolu (X2 = 61,96; p = ,000), razredu (X2 = 24,30; p = ,000) i koli koje
uenici pohaaju (X2 = 139,96; p = ,000). Loim i dobrim je statistiki znaajno ee procijenjeno
ponaanje uenika drugih i etvrtih razreda, dok uzorno ponaanje prevladava meu uenicima
prvih i drugih razreda (grafikon 2). U pogledu razlika procjena ponaanja uenika s obzirom na kolu
koju pohaaju, loe ponaanje je ee prisutno u kolama Josipa Matoa i Duro Ester, dobro u
kolama Matija Gubec i Ljudevita Gaja, a uzorno u kolama Josipa Kozarca i Gvozd.

METODOLOKA OBJANJENJA

Recimo ovdje da je u uzorku 80 (8,7%) uenika s tekoama u razvoju, da 137 (14,9%) uenika
ivi samo s jednim roditeljem ili s drugim osobama (staratelji, udomitelji, djeji dom), da prema
procjenama uitelja 66 (7,1%) uenika ivi u obiteljima u kojima prevladavaju neskladni odnosi,
dok suradnju s roditeljima neuspjenom procjenjuju u odnosu sa svega 35 (3,8%) roditelja.
Uitelji takoer procjenjuju da je od vrnjaka odbaeno 16 (1,7%) uenika, zanemareno 38
(4,1%), a kontraverzno 318 (34,5%) uenika. Prema ovim podacima, vrlo je vjerojatno da u
uzorku postoje uenici s problemima u ponaanju.
Na kraju je vano uoiti da je uzorak uenika po svojim osnovnim obiljejima relevantan za daljnje
analize te da omoguuje stjecanje uvida u fenomenoloke aspekte problema u ponaanju
djece rane kolske dobi u razliitim socio-demografskim okruenjima, odnosno u:
pet razliitih upanija (Koprivniko-krievaka, Vukovarsko-srijemska,
Osjeko-baranjska, Brodsko-posavska, Sisako-moslavaka);
etiri urbane (Vukovar, Vinkovci, Koprivnica, Osijek) i dvije preteno ruralne (Cernik i
Vrginmost) sredine te
3 velike (s vie od 500 uenika), 2 manje (s manje od 150 uenika) i jedne srednje (350
uenika) velike kole.

Mjerni instrumenti
Istraivanje je temeljeno na podacima prikupljenima pomou dva mjerna instrumenta. To su
Upitnik za uitelje i Upitnik za uenike. Oba upitnika konstruirana su za potrebe ovog istraivanja
i primijenjena su prvi puta u obliku ordinalnih skala procjena/samoprocjena koje se uobiajeno
koriste u evaluaciji pojedinih osoba, njihovih reakcija i postignua, odnosno prilikom procjena/
samoprocjena osobina ili ponaanja ispitanika (Mejovek, 2003). Upitnicima su se nastojala
obuhvatiti sva ponaanja koja su relevantna za socijalno funkcioniranje uenika u kolskom
okruenju, a koja je mogue procijeniti opaanjem. Radi se o odnosu uenika prema samome
sebi, odraslim osobama, vrnjacima, imovini, obvezama, kolskim pravilima i sl., ukljuujui
primjerena (prihvatljiva, socijalizirana) i neprimjerena (neprihvatljiva, nesocijalizirana) ponaanja.
Prilikom konstrukcije upitnika slijeen je model kojeg su razvili Walker i Severson (1992), u
dijelu koji se odnosi na prilagoeno i neprilagoeno ponaanje u sklopu upitnika Sustavan
probir problema u ponaanju, uz znatne prilagodbe hrvatskom socijalnom i zakonodavnom
kontekstu te dobi ispitanika.

METODOLOKA OBJANJENJA

Upitnici su postavljeni ekstenzivno, kako bi se prikupilo to je mogue vie relevantnih

podataka i kako bi se omoguilo kreiranje upitnika zadovoljavajuih mjernih karakteristika sa
znatno manjim brojem estica. Iz tih razloga, radi se o preliminarnim verzijama skala procjena/
samoprocjena.
Preliminarna verzija Upitnika za uitelje sastoji se od dva dijela. Prvi dio sastoji se od 19
estica koje se odnose na ope podatke o uenicima (identifikacija uenika, kola, razred,
spol, opi uspjeh, ocjena ponaanja, izricane pozitivne i negativne pedagoke mjere, razlog
njihova izricanja, tekoe u razvoju, status u vrnjakoj skupini, obiteljske prilike, kontakti
roditelja sa kolom i dr.). Drugi dio upitnika sastoji se od 54 estica koje na etverostupanjskoj
skali (nikada rijetko esto gotovo uvijek) opisuju uestalost manifestiranja pojedinih oblika
ponaanja od strane uenika.
Preliminarna verzija Upitnika za uenike pripremljena je u dvije varijante (za uenike i
uenice). Upitnik u prvom dijelu sadrava pitanje o identifikaciji i dobi uenika te 44 estica koje
opisuju uestalost manifestiranja pojedinih oblika ponaanja i odnosa s vrnjacima, takoer
na etverostupanjskoj skali (nikada rijetko esto gotovo uvijek). U drugom dijelu upitnika
nalazi se Upitnik roditeljskog ponaanja (Kereste i dr., 2012) koji je koriten uz odobrenje
autora upitnika, otvoreno pitanje o aktivnostima koje uenik prakticira sa svojim roditeljima te
pitanja o broju brae i sestara.
28 estica o ponaanju iz Upitnika za uitelje usporedivo je s esticama iz Upitnika za
uenike, dok su ostale estice specifine s obzirom na izvor informacija (procjena uitelja ili
samoprocjena uenika). Takav odabir estica posljedica je potrebe osiguravanja usporedivosti
procjena, s jedne, te stjecanje uvida u razliite aspekte ponaanja uenika, s druge strane.
U ovoj se publikaciji koriste dijelovi upitnika koji se odnose na procjene i samoprocjene
ponaanja uenika i dio opih podataka o uenicima.
S obzirom na okolnost da su upitnici primijenjeni prvi puta, prikaz rezultata poinje od faktorske
analize upitnika kojima je cilj konstrukcija mjernih instrumenata koji e biti primjenjivi u buduim
probirima uenika s problemima u ponaanju i ija struktura, sadraj i mjerna svojstva
omoguuju koritenje faktora za daljnje analize, poglavito u smislu grupiranja uenika temeljem
rizinosti njihova ponaanja.

REZULTATI ISTRAIVANJA

REZULTATI ISTRAIVANJA
Faktorska struktura
Upitnika za uitelje
Preliminarna verzija Upitnika za uitelje metodom redukcije estica nakon provedenog
istraivanja od poetnih 54 estica koje opisuju ponaanje uenika svedena je na 32 estice.
Prilikom postupka redukcije estica koriteno je nekoliko postupaka, odnosno koraka. U prvom
su koraku izbaene estice ija je distribucija znaajno odstupala od normalne, odnosno estice
koje nisu imale dovoljan varijabilitet (njih 6). Potom je u drugom koraku izraunat ukupan rezultat
ispitanika na Upitniku te su izbaene one estice (njih 7) ija korelacija s ukupnim rezultatom
nije bila statistiki znaajna (p ,005). U treem koraku, na preostaloj 41 estici provedena je
faktorska analiza (metoda glavnih komponenti uz varimax rotaciju). U ovom koraku je izuzeto 9
estica koje su se podjednako saturirale u vie faktora.
Temeljem opisanih postupaka dobiveno je interpretabilno faktorsko rjeenje kojim je ekstrahirano
pet faktora Upitnika za uitelje. Za provoenje faktorske analize zadovoljeni su svi statistiki
preduvjeti (KMO mjera adekvatnosti uzorka = ,937; Bartlettov test sfericiteta X2 = 16662,968, ss
= 496; p = ,000). Koeficijent unutarnje konzistencije svih faktora je zadovoljavajui (kree se od
=,569 do =,951), kao i koeficijent unutarnje konzistencije Upitnika (=,783). Zadovoljavajua
je i homogenost faktora mjerena kao prosjena korelacija izmeu estica pojedinog faktora, a
koja iznosi r=,766. Navedeni faktori objanjavaju 60,44% varijance (tablica 2).
Tablica 2: Postotak zajednike varijance i koeficijent unutarnje konzistencije
faktora () Upitnika za uitelje (metoda glavnih komponenti, varimax rotacija)
Ukupno

% varijance

Kumulativni %
varijance

Cronbachov

Prvi faktor

9,187

28,708

28,708

,951

Drugi faktor

3,542

11,070

39,778

,861

Trei faktor

2,687

8,397

48,175

,875

etvrti faktor

2,022

6,320

54,495

,569

Peti faktor

1,902

5,943

60,438

,592

Matrica faktorske strukture Upitnika za uitelje prikazana je u tablici 3. Slijedom sadraja estica
koje zasiuju pojedine faktore, faktorima su pridani sljedei nazivi:
1. Faktor eksternaliziranih problema u ponaanju (svi oblici agresivnog ponaanja i vrnjakog nasilja, nametljivo, prkosno i nedisciplinirano ponaanje, sluenje neistinama i sl.)
2. Faktor primjerenog ponaanja (primjereno izvravanje kolskih obveza te sudjelovanja u razrednim i kolskim aktivnostima)
3. Faktor tekoa u uenju (tekoe sudjelovanja, praenja i razumijevanja obrazovnih sadraja)
4. Faktor asertivnog ponaanja (primjereno traenje pozornosti i objanjenja, zauzimanje za sebe i sl.)
5. Faktor internaliziranih problema u ponaanju (osamljivanje, plaljivost, psihosomatski simptomi i sl.).

Vidljivo je, 3 se faktora odnose na probleme u ponaanju, dok dva opisuju drutveno prihvatljiva
i primjerena ponaanja uenika u kolskom okruenju.

 |
10

REZULTATI ISTRAIVANJA

Tablica 3: Matrica faktorske strukture Upitnika za uitelje (metoda glavnih

komponenti, varimax rotacija)
Uenik:

1. faktor

2. faktor

brzo odustaje od rjeavanja wzadataka i zapoetih

aktivnosti

3. faktor

4. faktor

5. faktor

,767

fiziki napada druge uenike

,636

govori neistin e o drugim uenicima (ogovara)

,656

ima tekoe koncentracije tijekom nastave

,794

ima tekoe razumijevanja nastavnog sadraja

,819

iskazuje pretjeranu plaljivost u ispitnim situacijama

,676

izvrava kolske obveze

,768

izvrava zadatke na primjeren nain

,762

je sklon/a osamljivanju

,603

koristi nametljive oblike komunikacije da bi postigao/la

panju

,822

koristi napadne (neprimjerene) naine ponaanja kako

bi zadobio/la pozornost vrnjaka

,857

koristi napadne (neprimjerene) naine ponaanja kako

bi zadobio/la pozornost odraslih

,854

koristi neprimjeren rjenik i komunikaciju (npr. psuje,

vrijea ostale, drzak/drska je i sl.)

,755

manipulira drugom djecom i/ili situacijama kako bi

postigao/la svoje ciljeve

,789

neprimjereno odgovara na pozive vrnjaka da s njime/

njom komuniciraju

,781

odbija sudjelovati u igrama i aktivnostima s drugom

djecom za vrijeme odmora

,451

primjereno izvrava domae zadae

,808

primjereno pokazuje nezadovoljstvo (na nenasilan nain)

,422

redovno odrava osobnu higijenu

,664

remeti odravanje nastave (galamom, ometanjem drugih

uenika, prekidanjem nastave, upadanjem u rije)

,714

se ponaa na nain koji smeta drugim uenicima

,793

se slui neistinama kako bi postigao/la neki svoj cilj

,738

se tui na glavobolje, trbobolje i sl.

,693

sudjeluje u odravanju higijene razreda

,575

svojim ponaanjem iskuava granice uitelja

,818

tijekom nastave prkosi uitelju

,672

trai dozvolu za naputanje uionice

,475

trai objanjenje kad neto ne razumije

,745

trai pomo u rjeavanju zadataka

,639

trai pozornost vrnjaka na primjeren nain

,681

trai previe panje

,719

uzima tue stvari bez pitanja

,608

 |
11

REZULTATI ISTRAIVANJA

Korelacije meu faktorima su statistiki znaajne (tablica 4). Oekivano, eksternalizirani oblici
ponaanja su negativno povezani s primjerenim i asertivnim ponaanjem, a pozitivno s
tekoama u uenju i internaliziranim problemima u ponaanju, to znai da se uz vii rezultat
na faktoru eksternaliziranih problema u ponaanju vezuje visoki rezultat na faktoru tekoa
u uenju i faktoru internaliziranih problema u ponaanju, te nizak rezultat na primjerenom i
asertivnom ponaanju. Primjereno i asertivno ponaanje su u pozitivnom odnosu, dok tekoe
u uenju pozitivno koreliraju s internaliziranim oblicima ponaanja, a negativno s asertivnim
i primjerenim ponaanjem. Tako i asertivno ponaanje negativno korelira s internaliziranim
problemima u ponaanju.
Tablica 4: Vrijednost (r) i statistika znaajnost (p) pearsonovih koeficijenata
korelacije meu faktorima Upitnika za uitelje (** - p ,01)
1. faktor

2. faktor

3. faktor

4. faktor

5. faktor

Faktor

Eksternalizirani problemi u ponaanju (1.

faktor)

-,540**

,423**

-,143**

,322**

-,566**

,217**

-,382**

-,065**

,389**

-,156**

Primjereno ponaanje

(2. faktor)

Tekoe u uenju (3. faktor)

Asertivno ponaanje (4. faktor)
Internalizirani problemi u ponaanju (5.
faktor)

Prosjene vrijednosti procjena ponaanja uenika na pojedinim faktorima upuuju na zakljuak

da meu uenicima prema procjenama uitelja znatno prevladavaju primjerena i asertivna
ponaanja, dok su tekoe u uenju, internalizirani i eksternalizirani oblici ponaanja prosjeno
zastupljeni znatno rjee.

 |
12

REZULTATI ISTRAIVANJA

Faktorska struktura
Upitnika za uenike
Preliminarna verzija Upitnika za uenike metodom redukcije estica nakon provedenog
istraivanja od poetne 44 estice koje opisuju ponaanje uenika svedena je na 24 estice.
I ovdje su koriteni isti postupci kao i prilikom redukcije estica Upitnika za uitelje. Tako su
u prvom koraku izbaene 3 estice koje nisu imale dovoljan varijabilitet. U drugom je koraku
izraunat ukupan rezultat ispitanika na Upitniku te su izuzete etiri estice koje s tim rezultatom
nisu statistiki znaajno povezane (p ,005). U treem je koraku s preostalih 37 estica
provedena faktorska analiza (metoda glavnih komponenti uz varimax rotaciju). U ovom koraku
izbaeno je 13 estica koje su se podjednako saturirale u vie faktora.
Temeljem opisanih postupaka dobiveno je interpretabilno faktorsko rjeenje kojim je ekstrahirano
est faktora Upitnika za uenike. Za provoenje faktorske analize zadovoljeni su svi statistiki
preduvjeti (KMO mjera adekvatnosti uzorka = ,804; Bartlettov test sfericiteta X2 = 4184,396,
ss = 253; p = ,000). Koeficijent unutarnje konzistencije Upitnika iznosi = ,578, dok se
unutarnja konzistencija pojedinih faktora kree od =,463 do =,777). Zadovoljavajua je i
homogenost faktora mjerena kao prosjena korelacija izmeu estica pojedinog faktora, a koja
iznosi r=,691. Navedeni faktori objanjavaju 53,52% varijance (tablica 5).
Tablica 5: Postotak zajednike varijance i koeficijent unutarnje konzistencije
faktora () Upitnika za uenike (metoda glavnih komponenti, varimax rotacija)
Ukupno

% varijance

Kumulativni %
varijance

Cronbachov

Prvi faktor

3,051

13,263

13,263

,777

Drugi faktor

2,089

9,081

22,344

,504

Trei faktor

1,847

8,029

30,373

,619

etvrti faktor

1,846

8,026

38,399

,590

Peti faktor

1,831

7,962

46,361

,661

esti faktor

1,648

7,165

53,526

,463

Matrica faktorske strukture Upitnika za uitelje prikazana je u tablici 6. Slijedom sadraja estica
koje zasiuju pojedine faktore, faktori su nazvani sljedeim nazivima:
1. Faktor eksternaliziranih problema u ponaanju (svi oblici agresivnog ponaanja i
vrnjakog nasilja, nedisciplinirano ponaanje, neprimjeren rjenik)
2. Faktor primjerenog ponaanja (disciplinirano ponaanje, praenje nastave)
3. Faktor neprihvaenosti meu vrnjacima (izloenost vrnjakom nasilju)
4. Faktor prihvaenosti meu vrnjacima (druenje i izvan kole, ukljuenost u vrnjake skupine)
5. Faktor internaliziranih problema u ponaanju (plaljivost) i
6. Faktor asertivnog ponaanja (primjereno traenje objanjenja).
Usporedbom faktora ekstrahiranih iz Upitnika za uitelje i Upitnika za uenike mogue je zakljuiti
da postoje podudarnosti u 4 faktora, a razlike meu upitnicima sadrane su u tome to Upitnik
za uitelje dodatno mjeri tekoe u uenju, a Upitnik za uenike vrnjake odnose. U Upitniku
za uenike 3 se faktora odnose na probleme u ponaanju, a 3 opisuju drutveno prihvatljiva i
primjerena ponaanja uenika u kolskom okruenju, ukljuujui primjerene vrnjake odnose.

 |
13

REZULTATI ISTRAIVANJA

Tablica 6: Matrica faktorske strukture Upitnika za uenike (metoda glavnih

komponenti, varimax rotacija)
estice:

1. faktor

2. faktor

Slijedim dogovorena razredna

pravila ponaanja.

,708

Paljiv/a sam prema drugima.

,647

3. faktor

4. faktor

5. faktor

Ako na nastavi neto ne razumijem,

pitam uiteljicu.

,615

Kada mi uiteljica kae da neto

napravim, posluam je.

,520

Za vrijeme odmora druim se i igram

s drugim uenicima.

,641

Paljiv/a sam na satu.

,658

Psujem.

,724

Tuem druge uenike.

,734

Zadirkujem, vrijeam i ogovaram

druge uenike.
Kasnim na nastavu.

,757
,713

Strah me je kad u koli moram

usmeno odgovarati.

,810

Strah me je kad piemo test.

,807

Druim se s drugim uenicima i izvan

kole.

,633

Kad neki zadatak ne mogu rijeiti,

pitam nekog da mi pomogne.

,770

Drugi uenici me tuku.

,752

Drugi uenici me zadirkuju, vrijeaju

i ogovaraju.

,728

Drugi uenici me pozivaju na

roendanske proslave.

,654

Kad me neto mui, razgovaram o

tome s nekim iz razreda.
Kad me uiteljica prozove, dogaa
mi se da nisam uo to me pitala.

,707
,445

Kad igramo neku igru u grupama,

drugi uenici me izaberu u svoju
grupu.
Uiteljica me opominje na nastavi.

,619
,612

Bojim se kole.
Drugim uenicima smeta moje
ponaanje.

6. faktor

,542
,502

 |
14

REZULTATI ISTRAIVANJA

Korelacije meu faktorima prikazane su u tablici 7. Iz tih podataka proizlazi da su eksternalizirani

oblici negativno statistiki znaajno povezani s primjerenim ponaanjem i prihvaenosti
meu vrnjacima, a pozitivno s neprihvaenosti meu vrnjacima. Primjereno ponaanje
negativno korelira neprihvaenou meu vrnjacima, a pozitivno s asertivnim ponaanjem.
Neprihvaenost meu vrnjacima negativno je povezano s prihvaenou meu vrnjacima,
a pozitivno s internaliziranim problemima u ponaanju. Prihvaenost meu vrnjacima takoer
je pozitivno povezano s asertivnim ponaanjem, dok su internalizirani problemi u ponaanju
blago povezani s asertivnim ponaanjem (p ,005).
Uopeno uzevi, prema strukturi i odnosima meu faktorima Upitnika za uenike mogue
je zakljuiti da se uz probleme u ponaanju vezuje neprihvaenost u vrnjakoj skupini, to
upuuje na profil nedovoljno socijaliziranog ponaanja uenika. S druge strane, uz primjereno
i asertivno ponaanje vezuje se prihvaenost u vrnjakoj skupini, ime se opisuje profil
socijaliziranog ponaanja uenika.
Tablica 7: Vrijednost (r) i statistika znaajnost (p) pearsonovih koeficijenata
korelacije meu faktorima Upitnika za uenike (** - p ,01)
1. faktor

2. faktor

3. faktor

4. faktor

5. faktor

6. faktor

Faktor

Eksternalizirani problemi u
ponaanju (1. faktor)

-,250**

,346**

-,042

,347**

,007

-,298**

,322**

-,027

,187**

-,254**

,145**

-,025

-,064

,281

,099**

Primjereno ponaanje (2.

faktor)
Neprihvaenost meu
vrnjacima (3. faktor)
Prihvaenost meu
vrnjacima (4. faktor)
Internalizirani problemi u
ponaanju (5. faktor)
Asertivno ponaanje (6.
faktor)

Prema prosjenim vrijednostima samoprocjena ponaanja uenika na pojedinim faktorima

mogue je zakljuiti da prevladavaju uenici koji su svoje ponaanje procijenili primjerenim,
a koji su prihvaeni meu vrnjacima. Prosjena vrijednost asertivnog ponaanja uenika
kree se izmeu ponekad i esto, dok su uenici koji procjenjuju da su neprihvaeni meu
vrnjacima i manifestiraju probleme u ponaanju (internalizirane i eksternalizirane) u uzorku
zastupljeni znatno rjee (grafikon 4).

 |
15

REZULTATI ISTRAIVANJA

Usporedba podataka prikazanih u grafikonima 3 i 4 pokazuje da su prosjene vrijednosti

procjena primjerenog ponaanja uenika u odnosu na samoprocjenu neznatno nie (3,52 u
odnosu na 3,59), a procjene eksternaliziranih problema u ponaanju uenika neznatno vie
(1,39 u odnosu na 1,36). Istodobno, uitelji asertivno ponaanje i internalizirane probleme u
ponaanju uenika procjenjuju prosjeno mane prisutnima no to to samoprocjenjuju uenici
(2,72 u odnosu na 3,33 za asertivno ponaanje te 1,48 u odnosu na 1,65 za internalizirane
probleme u ponaanju). Radi li se o statistiki znaajnim razlikama i kakva je distribucija tih
ponaanja u uzorku uenika, opisano je u sljedeem poglavlju.

 |
16

REZULTATI ISTRAIVANJA

Problemi u ponaanju uenika

deskriptivni pokazatelji
U analizi udjela uenika s problemima u ponaanju polazi se od uvida u udio uenika za
koje je procijenjeno da manifestiraju primjerena i asertivna ponaanja kao i udjela uenika koji
procjenjuju da su primjereno prihvaeni u drutvu svojih vrnjaka (tablica 8).
Tablica 8: Udio uenika primjerenog ponaanja meu djecom rane kolske dobi (%)
PROCJENE UITELJA

SAMOPROCJENE UENIKA

Primjereno ponaanje

esto

gotovo
uvijek

Primjereno ponaanje

esto

gotovo
uvijek

Uenik izvrava kolske obveze.

33,8

55,6

Slijedim dogovorena razredna

pravila ponaanja.

29,5

60,1

Uenik izvrava zadatke na

primjeren nain.

37,0

54,8

Paljiv/a sam prema drugima.

30,9

59,6

Uenik primjereno izvrava

kolske zadae.

34,4

56,4

Kada mi uiteljica kae da neto

napravim, posluam je.

10,1

85,6

Uenik redovno odrava osobnu

higijenu.

18,5

77,6

Paljiv/a sam na satu.

29,9

61,5

Uenik sudjeluje u odravanju

higijene razreda.

30,3

59,1

Asertivno ponaanje

esto

gotovo
uvijek

Asertivno ponaanje

esto

gotovo
uvijek

Uenik primjereno pokazuje

nezadovoljstvo (na nenasilan
nain).

33,7

31,5

Kad neki zadatak ne mogu rijeiti,

pitam nekog da mi pomogne.

26,7

46,4

Uenik trai dozvolu za

naputanje uionice.

6,8

60,6

Ako na nastavi neto ne

razumijem, pitam uiteljicu.

25,8

28,9

Uenik trai objanjenje kad

neto ne razumije.

27,9

21,4

Kad me neto mui, razgovaram

o tome s nekim iz razreda.

23,0

23,5

Uenik trai pomo u rjeavanju

zadataka.

21,3

8,4

Uenik trai pozornost vrnjaka

na primjeren nain.

33,1

5,6
Prihvaenost meu vrnjacima

esto

gotovo
uvijek

Za vrijeme odmora druim se i

igram s drugim uenicima.

26,6

65,1

Druim se s drugim uenicima i

izvan kole.

26,7

54,1

Drugi uenici me pozivaju na

roendanske proslave.

32,8

53,1

Kad igramo neku igru u grupama,

drugi uenici me izaberu u svoju
grupu.

33,6

43,5

 |
17

REZULTATI ISTRAIVANJA

Integralna analiza podataka prikazanih u tablici 8 upuuje na zakljuak da velika veina uenika
razredne nastave manifestira drutveno prihvatljiva (primjerna) ponaanja pri emu se udio tih
uenika kree od 80% do 96%. Razmjerno je visok i udio uenika koji procjenjuju da ih vrnjaci
prihvaaju (od 77% do 91%).
Procjene i samoprocjene asertivnog ponaanja su neto nie i kreu se u rasponu od 39%
do 73%. Pritom je najmanji udio uenika za koje uitelji i uenici procjenjuju da trae pomo,
to posredno ukazuje na odnose koji se u tom smislu u kolama promoviraju i podravaju,
posebno izmeu uenika i uitelja. Ti su odnosi vjerojatno nedovoljno usmjereni poticanju
individualne komunikacije meu njima, to uenicima oteava traenje pomoi i podrke izvan
nastavnih satova.
Usporedba prosjenih vrijednosti uenika na faktorima prihvatljivog ponaanja, asertivnog
ponaanja i prihvaenosti meu vrnjacima s obzirom na spol uenika pokazala je da statistiki
znaajne razlike postoje u procjenama (F-omjer = 68,587, p = ,000) i samoprocjenama (F-omjer
= 42,138, p = ,000) prihvatljivog ponaanja. Pri tom vie prosjene vrijednosti postiu uenice,
a prisutan je trend prema kojem svoje ponaanje uenici, u odnosu na uitelje, procjenjuju
povoljnijim (grafikon 5).

Statistiki znaajne razlike s obzirom na razred kojeg uenici pohaaju postoje u pogledu
procjenama prihvatljivog (F-omjer = 9,664, p = ,000) i asertivnog (F-omjer = 11,224, p = ,000)
ponaanja. Razlike u samoprocjenama uenika pojedinih razreda statistiki su znaajne kad
se radi o procjenama prihvaenosti meu vrnjacima (F-omjer = 4,179, p = ,006) i asertivnog
ponaanja (F-omjer = 7,790, p = ,000).
Kao to je prikazano u grafikonu 6, prosjene vrijednosti procjena prihvatljivog i asertivnog
ponaanja najvie su za uenike etvrtog razreda, dok je prihvatljivost ponaanja uenika drugih
razreda, a asertivnost uenika treih razreda, procijenjena najniom prosjenom vrijednou.
Uenici viih razreda povoljnijom procjenjuju prihvaenost u skupini vrnjaka i vlastito asertivno
ponaanje, to je mogue dovesti u vezu s trajanjem (duljinom) odnosa meu vrnjacima i
razvojem uklopljenosti uenika u kolsko okruenje.

 |
18

REZULTATI ISTRAIVANJA

Slijedom naprijed prikazanih rezultata, mogue je zakljuiti da su razliite komponente

prihvatljivog i oekivanog ponaanja meu uenicima prisutne u razliitim omjerima, ovisno
o tome radi li se o potivanju kolskih pravila i normi, asertivnosti i prihvaenosti u drutvu
vrnjaka. Mogue je uoiti da odreene oblike ponaanja (traenje objanjenja u sluaju
nerazumijevanja nekog obrazovnog sadraja i razgovor o moguim nedoumicama) koji mogu
biti vani u prevenciji problema u ponaanju manifestira manje od polovice uenika dok se
izostanak primjerene razine uvaavanja kolskih pravila ponaanja prema procjenama uitelja i
samoprocjenama uenika primjeuje kod 5 do 15% uenika.
Takoer je uoljivo da su procjene uitelja i samoprocjene uenika neujednaene, to je
osobito vidljivo u odnosu na asertivno ponaanje uenika treih razreda. Openito je prisutan
trend prema kojem uenici, u odnosu na uitelje, ponaanje procjenjuju povoljnije.
Distribucija uenika prema manifestiranju eksternaliziranih i internaliziranih oblika ponaanja,
tekoama u uenju te neprihvaenosti meu vrnjacima prikazana je u tablici 9. Prikazani
podaci upuuju na zakljuak da odreene oblike problema u ponaanju manifestira 5%
(prkosno ponaanje) do 27% (plaljivost) uenika iz ega proizlazi da probleme u ponaanju
prosjeno manifestira 15% djece mlae kolske dobi. Pri tome je najzastupljenija plaljivost
(cca 25%, procijenjena od strane uenika), na drugom su mjestu tekoe u uenju (cca
20%, procijenjene od strane uitelja), a slijedi nedisciplinirano i nametljivo ponaanje (cca
14%, procijenjeno od strane uitelja i uenika). Nasilnikom ponaanju je prema procjenama
uitelja sklono oko 7% uenika, a prema samoprocjeni neto manje od 5% uenika. Slian je
udio uenika koji manifestiraju druge oblike neprihvatljivog ponaanja (manipuliranje, sluenje
neistinama i dr.), te uenika koji su rtve vrnjakog nasilja.

 |
19

REZULTATI ISTRAIVANJA

Tablica 9: Udio uenika s problemima u ponaanju meu djecom rane kolske dobi (%)
PROCJENE UITELJA

SAMOPROCJENE UENIKA
gotovo

Eksternalizirani problemi u ponaanju

esto

Uenik fiziki napada druge uenike.

6,4

0,8

6,1

0,9

6,4

1,0

12,1

2,6

12,4

2,1

6,0

1,3

7,7

2,0

Uenik tijekom nastave prkosi uitelju.

3,7

0,4

Uenik trai previe panje.

11,0

3,2

Uenik uzima tue stvari bez pitanja.

3,0

0,5

9,6

1,9

10,6

1,5

5,9

1,1

6,8

0,5

5,4

Uenik govori neistine o drugim uenicima

(ogovara).

uvijek

Eksternalizirani problemi u ponaanju

Tuem druge uenike.

esto

gotovo
uvijek

2,6

2,0

2,2

2,4

3,2

2,6

8,9

4,2

Uiteljica me opominje na nastavi.

7,2

3,2

Kasnim na nastavu.

1,2

3,4

Zadirkujem, vrijeam i ogovaram druge

uenike.

Uenik koristi neprimjeren rjenik i

komunikaciju (npr. psuje, vrijea ostale,

Psujem.

drzak/drska je i sl.).
Uenik remeti odravanje nastave (galamom,
ometanjem drugih uenika, prekidanjem
nastave, upadanjem u rije).
Uenik se ponaa na nain koji smeta
drugim uenicima.
Uenik se slui neistinama kako bi postigao/
la neki svoj cilj.
Uenik svojim ponaanjem iskuava granice
uitelja.

Uenik koristi nametljive oblike komunikacije

da bi postigao/la panju.

Kad me uiteljica prozove, dogaa mi

se da nisam uo to me pitala.

Uenik koristi napadne (neprimjerene) naine

ponaanja kako bi zadobio/la pozornost
vrnjaka.
Uenik koristi napadne (neprimjerene) naine
ponaanja kako bi zadobio/la pozornost
odraslih.
Uenik manipulira drugom djecom i/ili situacijama
kako bi postigao/la svoje ciljeve.
Uenik neprimjereno odgovara na pozive
vrnjaka da s njime/njom komuniciraju.
Internalizirani problemi u ponaanju
Uenik iskazuje pretjeranu plaljivost u
ispitnim situacijama.
Uenik je sklon/a osamljivanju.
Uenik odbija sudjelovati u igrama i aktivnostima s
drugom djecom za vrijeme odmora
Uenik se tui na glavobolje, trbobolje i sl.
Tekoe u uenju
Uenik brzo odustaje od rjeavanja zadataka
i zapoetih aktivnosti.
Uenik ima tekoe koncentracije tijekom nastave.
Uenik ima tekoe razumijevanja nastavnog
sadraja.

esto

gotovo
uvijek

8,5

1,6

8,0

2,5

3,5

1,0

5,3

0,9

esto

gotovo
uvijek

Internalizirani problemi u ponaanju

Strah me je kad u koli moram usmeno

esto

gotovo
uvijek

17,7

9,1

Strah me je kad piemo test.

14,4

10,1

Bojim se kole.

1,1

1,8

odgovarati.

Neprihvaenost meu vrnjacima

esto

gotovo
uvijek

18,6

1,9

Drugi uenici me tuku.

4,1

1,7

16,3

3,9

Drugi uenici me zadirkuju, vrijeaju i ogovaraju.

6,6

2,4

16,5

3,0

5,3

1,6

Drugim uenicima smeta moje

ponaanje.

 |
20

REZULTATI ISTRAIVANJA

Statistiki znaajne razlike uenika u procjenama problema u ponaanju s obzirom na spol

uenika utvrene su u odnosu na eksternalizirane probleme u ponaanju (procjene uitelja:
F-omjer = 54,499, p = ,000; samoprocjene uenika: F-omjer = 29,817, p = ,000), tekoe
u uenju (F-omjer = 31,420, p = ,000) i neprihvaenost meu vrnjacima (F-omjer = 23,397,
p = ,000). Zanimljivo, internalizirani oblici problema u ponaanju jednako su prisutni meu
uenicima i uenicama. Prosjene vrijednosti na ovim faktorima uenika i uenica upuuju
na zakljuak da te oblike problema u ponaanju statistiki znaajno ee nalazimo u skupini
uenika (grafikon 7).

U pogledu razreda kojeg uenici pohaaju, razlike postoje na faktoru eksternaliziranih problema
u ponaanju (procjene uitelja: F-omjer = 7,148, p = ,000; samoprocjene uenika: F omjer
= 11,719, p = ,000) i internaliziranih problema u ponaanju (samoprocjene uenika: F-omjer
= 13,270, p = ,000). Pritom je uoena tendencija prema kojoj su internalizirani problemi u
ponaanju ee prisutni meu uenicima viih razreda, dok uitelji eksternalizirane probleme u
ponaanju najee uoavaju meu uenicima drugih razreda, a uenici ih najvie prepoznaju
tijekom prvog razreda (grafikon 8).
Ovakve je rezultate mogue tumaiti viestruko. U pogledu eksternaliziranih problema u
ponaanju, uenici vjerojatno s vremenom sve uspjenije usvajaju ponaanja koja su usklaena
sa kolskim pravilima, pa u eksternaliziranim problemima u ponaanju ustraju samo oni uenici
bez pojaane odgojne podrke nisu u mogunosti promijeniti vlastito ponaanje. S druge
strane, internalizirane probleme u ponaanju uitelji vjerojatno rjee primjeuju, a uenici ih
u ee manifestiraju u viim razredima zbog ulaska u pubertet koji je popraen sumnjama u
vlastite sposobnosti, ali i zbog okolnosti da su podaci prikupljani u razdoblju kada su najstariji
ispitanici preli iz razredne u predmetnu nastavu. Prema tome, taj rezultat ukazuje na potrebu
pruanja intenzivnije odgojne podrke uenicima na prijelazu iz razredne u predmetnu nastavu.

 |
21

REZULTATI ISTRAIVANJA

Do sada prikazani rezultati istraivanja o fenomenolokim aspektima problema u ponaanju

djece rane kolske dobi potvruju da procjene uitelja i samoprocjene uenika nisu posve
jednoznane te da prisutnost razliitih oblika ponaanja uenici i uitelji primjeuju u razliitoj
mjeri. U tablici 10 prikazani su koeficijenti statistiki znaajnih povezanosti meu faktorima
procjena uitelja i samoprocjena uenika.
Tablica 10: Pearsonovi koeficijenti statistiki znaajnih korelacija meu faktorima
procjena i samoprocjena ponaanja uenika (p ,005)
Samoprocjene uenika
Eksternalizirani PUP

Primjereno
ponaanje

Neprihvaenost meu
vrnjacima

Prihvaenost
meu vrnjacima

Eksternalizirani PUP

,236

-,278

,211

-,123

Primjereno
ponaanje

-,216

,267

-,156

,165

Tekoe u uenju

,163

-,202

,127

-,120

Procjene uitelja

Internalizirani
PUP

Asertivno
ponaanje

,100

Asertivno ponaanje
Internalizirani PUP

-,129

-,175

Koeficijenti statistiki znaajnih korelacija upuuju na zakljuak da se uz visoki rezultat procjena

eksternaliziranih problema u ponaanju vezuje visoki rezultat samoprocjene eksternaliziranih
problema u ponaanju i neprihvaenosti meu vrnjacima, te nizak rezultat na samoprocjeni
primjerenog ponaanja i prihvaenosti meu vrnjacima. Istodobno, visok rezultat na procjeni
primjerenog ponaanja povezan je s niskim rezultatom na samoprocjeni eksternaliziranih
problema u ponaanju i neprihvaenosti meu vrnjacima te s visokim rezultatom na
samoprocjeni primjerenog ponaanja, asertivnog ponaanja i prihvaenosti meu vrnjacima.
Procjene tekoa u uenju pozitivno su povezane sa samoprocjenama eksternaliziranih
problema u ponaanju i neprihvaenosti meu vrnjacima, a negativno sa samoprocjenom
primjerenog ponaanja i prihvaenosti meu vrnjacima. Procjena internaliziranih problema u
ponaanju negativno su povezane sa samoprocjenom primjerenog ponaanja i prihvaenosti
meu vrnjacima. Zanimljivo procjene asertivnog ponaanja nisu statistiki znaajno povezane
ni s jednim aspektom samoprocjene ponaanja uenika. Takoer ne postoje statistiki znaajne

 |
22

REZULTATI ISTRAIVANJA

veze izmeu samoprocjena internaliziranih problema u ponaanju i procjena uitelja.

Prema tome, procjene i samoprocjene asertivnog ponaanja te samoprocjene internaliziranih
problema u ponaanju nije opravdano tretirati kao pouzdanu mjeru tih segmenata ponaanja,
pa e iz daljnjih analiza biti iskljuene.
Zakljuno je s obzirom na deskriptivnu analizu fenomenolokih aspekata problema u ponaanju
uenika vano uoiti da rezultati ukazuju na multidimenzionalnost tih problema, poglavito s
obzirom na manifestiranje eksternaliziranih problema u ponaanju, uz koje se vezuju tekoe
u uenju i neprihvaenost u skupini vrnjaka. Nadalje, rezultati potvruju da pojavnost
eksternaliziranih problema u ponaanju uenika primjeuju uitelji i sami uenici, dok su
internalizirani problemi manje uoljivi. Takoer je utvreno da su problemi u ponaanju prisutniji
meu uenicima (dakle djeacima) te da se tijekom kolovanja profiliraju uenici koji iziskuju
pojaanu odgojno-obrazovnu podrku jer bez nje nisu u mogunosti promijeniti svoje ponaanje.
Prema analizi desktiptivnih podataka, takve intervencije iziskuje do 20% uenika mlae kolske
dobi. Navedeno je u skladu s nekim ranije provedenim istraivanjima prema kojima ponaanja
koja udovoljavaju kriterijima za dijagnosticiranje problema u ponaanju manifestira 20% kolske
populacije, kako onih eksternaliziranih, tako i onih internaliziranih. Bez obzira na to o kojim je
problemima rije, navode autori, uvijek se radi o obiljejima ponaanja koja bitno umanjuju
mogunosti djece za dosegnu zadovoljavajui akademski i socijalni razvoj (Burke i dr., 2009).
Inae, istraivanja pojavnosti problema u ponaanju u pravilu se realiziraju na uzorcima uenika
viih razreda osnovne kole (npr. Bouillet i Uzelac, 2007; Bai, 2009) i srednjokolcima (npr.
Kuzman i dr., 2004; Bai, 2009). Komparacijom rezultata tih istraivanja s ovdje prikazanim
rezultatima mogue je uoiti da je probleme u ponaanju uenika mogue i potrebno identificirati
u poetnim godinama kolovanja, kako bi se uenici pravovremeno ukljuili u primjerene oblike
ranih odgojno-obrazovnih intervencija i kako bi se prevenirao daljnji razvoj njihovih socijalizacijskih
tekoa i problema u ponaanju. Pritom je vano reagirati prilikom manifestacije poetnih oblika
neprihvatljivog ponaanja uenika, meu kojima je, sudei prema rezultatima ovog istraivanja,
najlake uoljivo nedisciplinirano ponaanje, odnosno nepotivanje pravila i autoriteta.
S obzirom na okolnost da se uz odreen problem u ponaanju u pravilu vezuju drugi problemi
socijalnog funkcioniranja (odnosi s vrnjacima, tekoe u uenju), opravdano je oekivati da
e se odgojno-obrazovnom intervencijom prema uenicima koji ne uspijevaju potivati kolska
pravila i norme ponaanja prevenirati razvoj ozbiljnijih problema u ponaanju, odnosno prelazak
s nie u viu razinu rizinosti ponaanja.

Razine problema u ponaanju

uenika
Prethodno ve spomenuti Standardi za terminologiju, definiciju, kriterije i nain praenja pojave
poremeaja u ponaanju djece i mladih (Koller-Trbovi i dr., 2011) probleme u ponaanju dijele
u tri velike skupine.
1. Rizina ponaanja (primjeri: krenje pravila u koli i u kui, povuenost, nezainteresiranost za vrnjake, suprotstavljanje autoritetu ) su ponaanja kojima osoba dovodi u
opasnost prvenstveno svoje, ali i tue zdravlje, fiziki i psihiki integritet, imovinu. Posljedice tog ponaanja su niskog intenziteta u sadanjosti, ali mogu predstavljati podlogu
za loe ishode u budunosti. Neposredne posljedice i prijetnje su vee za samo dijete/
mladu osobu, nego za druge pojedince i skupine. Radi se o ponaanjima koja zahtijevaju reakciju, prije svega obitelji i drugih osoba iz djetetovih redovitih ivotnih sredina,
odnosno strunjaka iz nekog specifinog podruja.
2. Tekoe u ponaanju (primjeri: socijalna izoliranost, pojedinani nasilni ispadi, vei
disciplinski prekraji u koli .) su ponaanja kojima osoba kri drutvene i/ili zakonske
norme i koja se pojavljuju u vie razliitih sredina kroz odreeno vremensko razdoblje ili
iznenada. Posljedice tog ponaanja trae strunu intervenciju iako ponekad za sredinu,
a i za osobu, razina opasnosti u sadanjosti ne mora biti visokog intenziteta, ali moe
predstavljati ozbiljnu prijetnju za budui razvoj.

 |
23

REZULTATI ISTRAIVANJA

3. Poremeaji u ponaanju (primjeri: nasilniko ponaanje, krae, druga kaznena djela

) su ponaanja kojima osoba kroz due vrijeme i intenzivno ugroava svoje svakodnevno funkcioniranje na vie ivotnih podruja i/ili ugroava druge, odnosno imovinu. Posljedice tog ponaanja su brojne i izrazito negativne u sadanjosti i u budunosti, kako za dijete/
mladu osobu, tako i za druge pojedince i skupine. Radi se o ponaanjima koja zahtijevaju
reakciju specijaliziranih strunjaka i institucija, u pravilu iz vie sektora istovremeno.
Slijedom navedenog, u kolskom je okruenju mogue i potrebno utjecati na rizina ponaanja i
tekoe u ponaanju, dok intervencija prema uenicima koji manifestiraju poremeaje u ponaanju
zahtijeva ukljuivanje svih slubi u zajednici (poglavito centara za socijalnu skrb i domova zdravlja,
ovisno o vrsti poremeaja u ponaanju). Imajui u vidu deskriptivne podatke o udjelu uenika koji
manifestiranju probleme u ponaanju i svrhu ovog istraivanja (identifikacija uenika koji iziskuju
ranu odgojno-obrazovnu intervenciju), ukupan je uzorak pomou cluster analize temeljene na
prosjenim vrijednostima ispitanika na pojedinim faktorima podijeljen u 3 skupine. To su:
uenici ije je ponaanje na razini niskog rizika (uenici primjerenog i drutveno prihvatljivog ponaanja);
uenici koji manifestiraju ponaanje umjerenog rizika (koji mogu, ali i ne moraju imati
obiljeja problema u ponaanju, odnosno nepovoljnu razvojnu prognozu) i
uenici koji manifestiraju tekoe i poremeaje u ponaanju (a koji nedvojbeno imaju
potrebu za ukljuivanjem u ranu odgojno-obrazovnu intervenciju).
Prema rezultatima cluster analize (grafikon 9) u prvu skupinu su grupirani uenici koji postiu
nizak rezultat na faktoru eksternaliziranih i internaliziranih problema u ponaanju, tekoa u uenju
i neprihvaenosti meu vrnjacima, a visok na faktoru primjerenog ponaanja i prihvaenosti
meu vrnjacima. U uzorku ovog istraivanja je 489 ili 53,1% takvih uenika.
U skupinu uenika umjereno rizinog ponaanja uvrteni su uenici iji su rezultati na faktorima
ponaanja u pogledu odnosa jednaki onima koje postiu uenici primjerenog ponaanja, ali su
ukupni rezultati na faktorima primjerenog ponaanja neto nii, dok su na faktorima problema u
ponaanju vii. U uzorku ovog istraivanja je 263 ili 28,6% takvih uenika.
Trea skupina uenika istie se po najviim rezultatima na faktorima eksternaliziranih i
internaliziranih problema u ponaanju, tekoa u uenju i neprihvaenosti meu vrnjacima, te
po najniim rezultatima na faktorima primjerenog ponaanja i prihvaenosti u skupini vrnjaka.
U uzorku ovog istraivanja je 169 ili 18,3% takvih uenika.

 |
24

REZULTATI ISTRAIVANJA

Na potrebu pruanja dodatne odgojno-obrazovne podrke uenicima s tekoama i

poremeajima u ponaanju upuuju i rezultati linearne regresijske analize prediktora razine
problema u ponaanju uenika. U regresijsku su analizu kao prediktori ukljuene sljedee
informacije o uenicima:
kola koju uenik pohaa (6 projektnih kola)
razred kojeg uenik pohaa (2. do 5. razred)
spol uenika (enski, muki)
opi uspjeh uenika na kraju prole kolske godine (nedovoljan do izvrstan)
ocjena ponaanja uenika na kraju prole kolske godine (loe; dobro; uzorno)
ima li uenik tekoe u razvoju (ne; da tekoe u ponaanju; da tekoe u razvoju)
s kim uenik ivi (s oba roditelja; s jednim roditeljem zbog razvoda roditelja; s jednim
roditeljem zbog smrti drugog roditelja; sa starateljima; u udomiteljskoj obitelji ili domu)
tko preteno dolazi na informacije u kolu (majka; otac; oba roditelja podjednako; netko
drugi; nitko)
tko preteno dolazi na roditeljske sastanke (majka; otac; oba roditelja podjednako; netko
drugi; nitko)
procjena uspjenosti suradnje s roditeljima (od iznimno neuspjene do iznimno uspjene)
procjena odnosa u obitelji uenika (od iznimno neskladnih do iznimno skladnih)
procjena statusa u vrnjakoj skupini (od odbaenosti do omiljenosti).
Analiza je rezultirala jednom statistiki znaajnom regresijskom funkcijom (F-omjer = 51,393, p
= ,000) razmjerno visokog koeficijenta predikcije (R = ,655; R2 = ,429). U tablici 11 prikazani
standardizirani Beta koeficijenti, vrijednost i statistika znaajnost t-testa koja opisuje doprinos
pojedinih estica (prediktora) regresijskoj funkciji.

 |
25

REZULTATI ISTRAIVANJA

Tablica 11: Beta koeficijenti, vrijednost i statistika znaajnost t-testa

regresijske funkcije
Prediktori

Beta

p (Sig.)

kola koju uenik pohaa

-,005

-0,171

,864

Razred kojeg uenik pohaa

-,092

-3,402

,001

Spol uenika

,076

2,744

,006

Opi uspjeh uenika na kraju prole kolske godine

-,249

-7,594

,000

Ocjena ponaanja uenika na kraju prole kolske godine

-,179

-5,745

,000

Ima li uenik tekoe u razvoju

,082

2,968

,003

S kim uenik ivi

-,029

-1,057

,291

Tko preteno dolazi na informacije u kolu

,047

1,316

,189

Tko preteno dolazi na roditeljske sastanke

-,035

-0,987

,324

Procjena uspjenosti suradnje s roditeljima

-,012

-0,360

,719

Procjena odnosa u obitelji uenika

-,163

-4,549

,000

Procjena statusa u vrnjakoj skupini

-,224

-7,265

,000

Iz podataka prikazanih u tablici 11 proizlazi da su prediktori razliitih razina rizinosti ponaanja

razred (dob) uenika, spol uenika, opi uspjeh i ocjena ponaanja, tekoe u razvoju, odnosi
u obitelji i status uenika u vrnjakoj skupini. Oekivano, tekoe u razvoju, loiji uspjeh,
ocjena ponaanja, status u vrnjakoj skupini i obiteljski odnosi te muki spol pridonose vioj
razini rizinosti ponaanja uenika.
U tom je smislu potrebno naglasiti da ovi rezultati potvruju ope poznatu injenicu da su
problemi u ponaanju rezultat dinamikog odnosa izmeu uenika i initelja koji proizlaze
iz obiljeja njegovog ireg i ueg socijalnog prostora, a ta interakcija pridonosi stabilnosti
ponaanja tijekom duljeg vremena. Pritom problemi u jednom podruju podravaju i potiu
probleme u drugim podrujima socijalnog funkcioniranja (Bouillet i Uzelac, 2008). U etiolokom
su kontekstu problemi vezani uz kolovanje i obiteljske prilike, profilirani kao vaniji initelji za
identificiranje uenika koji su, uslijed vlastitog neprihvatljivog ponaanja, visoko rizini za razvoj
poremeaja u ponaanju. Istodobno, obrazovanje je vaan zatitni imbenik koji, uz privrenost
dominantnoj kulturi nekog drutva (Smith i sur., 2010), stabilne obiteljske prilike i ostale
povoljne psihosocijalne okolnosti (Bai, 2009), znatno umanjuje vjerojatnost razvoja problema
u ponaanju. Drugim rijeima, uenici koji su u ovom istraivanju identificirani kao uenici s
tekoama i poremeajima u ponaanju imaju potrebu za pojaanom odgojno-obrazovnom
intervencijom koja e obuhvatiti sve vane aspekte njihovog ivota, osobito obiteljske odnose,
probleme vezane uz kolovanje (uspjeh i potivanje pravila) i odnose s vrnjacima.

 |
26

ZAKLJUAK

ZAKLJUAK
U ovoj su publikaciji prikazani osnovni rezultati istraivanja provedenog u sklopu projekta Rane
odgojno-obrazovne intervencije temeljene na pokazateljima uspjenosti. Znaaj provedbe
ovog istraivanja sadran je u okolnosti da danas na nacionalnoj razini u Hrvatskoj ne postoje
egzaktni pokazatelji o fenomenologiji i uestalosti problema u ponaanju uenika osnovne
kole, a ne postoje ni znanstveno verificirani sustavi reakcije kola na te probleme. U javnosti
se problemima u ponaanju uenika u pravilu pristupa senzacionalistiki, pri emu se problem
uglavnom prezentira na nain koji oslikava nemogunost uitelja i kola da se odgovarajue
zatite od neprimjerenog ponaanja mnogih uenika i njihovih roditelja. Tako se stvara dojam o
znatnom broju uenika s problemima u ponaanju, ali i o potrebi uitelja i kola da se od takvih
uenika tite, umjesto da im osiguraju odgovarajue rane odgojno-obrazovne intervencije.
Prema tome, istraivanje je provedeno s namjerom stjecanja uvida u rasprostranjenost i pojavne
oblike problema u ponaanju ovih uenika te identificiranja uenika ija ponaanja iziskuju ranu
odgojno-obrazovnu intervenciju.
Utvreno je da razinu problema u ponaanju koji iziskuju pojaane odgojno-obrazovne napore
manifestira 18% djece mlae kolske dobi, da su ta ponaanja ea meu starijim uenicima,
da su viedimenzionalna, da u pravilu ukljuuju nepotivanje pravila i autoriteta te da su povezana
s nepovoljnim obiteljskim odnosima i nepovoljnim statusom uenika u vrnjakoj skupini.
Dobiveni rezultati su u skladu s opepoznatim spoznajama o etiolokim i fenomenolokim
aspektima problema u ponaanju, a vanost istraivanja proizlazi iz injenice da je provedeno
na uzorku uenika mlae kolske dobi i da potvruje potrebu i opravdanost provedbe rane
intervencije. Ona bi ponajprije uenicima trebala osigurati mogunost zadovoljavanja osnovnih
psiholokih potreba, odnosno odgovarajuu podrku ueniku i njegovoj obitelji, razvoj socijalnih
vjetina i pomo u uenju, putem odgovarajue skrbi, individualne i neposredne pomoi,
odgovarajueg nadzora i voenja, kao i stvaranja prilika za doivljaj uspjeha tih uenika.
Poznato je da je nemogunost zadovoljenja osnovnih psiholokih potreba u socijalnom
okruenju jedan od vanijih initelja razvoja problema u ponaanju, a kola je mjesto u kojem
djeca provode iznimno mnogo vremena i u kojem bi te potrebe trebali moi zadovoljiti na
odgovarajui nain. U tom kontekstu znaajno je naglasiti da kolska okruenja sama po sebi
nisu neposredni initelji poremeaja i tekoa, ali najee jesu prva mjesta na kojima se te
tekoe manifestiraju u ozbiljnijim razmjerima (Bouillet i Uzelac, 2008). Istodobno, uitelji se
nalaze meu prvim i najpozvanijim osobama na ulaganje napora da manifestirane probleme
nastoje ublaiti jer je kolska ivotna dob pogodna za modifikacije ponaanja i formiranje
linosti, a uitelji posjeduju kompetencije koje im omoguuju uoavanje ozbiljnosti problema.
Pretpostavke uspjeha u tom poslu su: (a) uoavanje problema i (b) spremnost na ulaganje
dodatnih napora u smislu pruanja pomoi ueniku, uz postojanje svijesti da neki uenici zbog
objektivnih okolnosti i prilika zahtijevaju pojaanu panju, pa panja usmjerena njima ne dovodi
u neravnopravni poloaj ostale uenike jer oni takvu panju ne iziskuju.
Pri tom se identifikacija problema u ponaanju uenika u to je mogue ranijem stupnju razvoja
drutveno neprihvatljivih i individualno tetnih ponaanja, odnosno uenika koji ne uspijevaju
pomou uobiajenih odgojno-obrazovnih metoda, sredstava i tehnika rada udovoljiti zahtjevima
kolskog okruenja, namee kao jedan od vanijih ciljeva odgojno-obrazovnog procesa, emu
je ovaj projekt i usmjeren.

 |
27

LITERATURA

LITERATURA
Bai, J. (2009). Teorije prevencije: prevencija poremeaja u ponaanju i rizinih ponaanja
djece i mladih. kolska knjiga: Zagreb.
Bouillet, D., Uzelac, S. (2007): Osnove socijalne pedagogije. kolska knjiga: Zagreb.
Bouillet, D., Uzelac, S. (2008): Prirunik za nositelje produenog strunog tretmana u osnovnim
i srednjim kolama. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i
obrazovanje i Nakladni zavod Globus.
Burke, M. D., Vannest, K., Davis, J., Davis, C., Parker, R. (2009): Reliability of Frequent
Retrospective Behavior Ratings for Elemenary School Students with EBD. Behavioral Disorders,
34(4):212-222.
Kerester, G., Brkovi, I., Kuterovac Jagodi, G., Greblo, Z. (2012): Razvoj i validacija Upitnika
roditeljskog ponaanja. Suvremena psihologija, 15(1):23-42.
Koller-Trbovi, N., iak, A., Jeud Bori, I. (2011): Standardi za terminologiju, definiciju, kriterije
i nain praenja pojave poremeaja u ponaanju djece i mladih. Zagreb: Ministarstvo obitelji,
branitelja i meugeneracijske solidarnosti i Povjerenstvo za prevenciju poremeaja u ponaanju
djece i mladih Vlade Republike Hrvatske.
Kratochwill, T.R., Hoagwood, K.E., Kazak, A.E., Weisz, J.R., Hood, K., Vargas, L.A., Banez,
G.A. (2012): Practice-based Evidence for Children and Adolescents: Advancing the Research
Agenda in Schools. School Psychology Review, 41(2):215-235.
Kuzman, M., Pejnovi-Franeli, I., Pavi-imetin, I. (2004): Ponaanje u vezi sa zdravljem u
djece kolske dobi 2001/2002 rezultati istraivanja. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Mejovek, M. (2003): Uvod u metode znanstvenog istraivanja. Zagreb: Edukacijskorehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu i Jastrebarsko: Naklada Slap.
Phillips, A., Lewis, L.K., McEvoy, M.P., Galipeau, J., Glasziou, P., Hammick, M., Moher, D., Tilson,
J., Williams, M.T. (2013): Protocol for Development of the Guideline for Reporting Evidence
Based Practice Educational Interventions and Teaching (GREET) Statement. BMC Medical
Education, 13(9):1-11.
Smith, A., Peled, M., Leadbeater, B., Clark, N. (2010): Transitions to Adulthood for Vulnerable
Youth in British Columbia. Relational Child and Youth Care Practice, 23(2): 16-22.
iak, A. (2010): Teorijske osnove intervencija. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Sveuilita u Zagrebu.
Walker, H.M., Severson, H.H. (1992): Systematic Screening for Behavior Disorders (SSBD).
Second Edition. Washington: Institute of Education Sciences (ERIC).

Osnovna kola Josipa Matoa, Vukovar Osnovna kola Ljudevita Gaja, Osijek Osnovna kola Gvozd, Gvozd
Osnovna kola Josipa Kozarca, Vinkovci Osnovna kola uro Ester, Koprivnica Osnovna kola Matija Gubec, Cernik

Projekt sufinancira Europska

unija iz Europskog socijalnog
fonda Ulaganje u budunost