Valborg Werbeck-Svrdstrm

Kao djevojica Valborg bi esto provodila svoje dane etajui umon i livadama te usto pjevajui. Pjevanje je za
nju bilo kao piti vodu, nejneposredniji izraz njezina niim optereenog djejeg bia. Sa polaskom u kolu pjevanje
u zboru kao i solo dionica bilo je neto to se samo po sebi podrazumjevalo. S 15 godina upisala se na Kraljevsku
glazbenu akademiju u Stockholmu. Na Akademiji je postala svjesna da ona pjeva. Dok su ranije visoki tonovi
dolazile same od sebe, problemi s disanjem nikada nisu ni postojali, na njezin scenski nastup gotovo da nije bilo
primjedbi, na Akademiji su se pojavili prvi problemi s pjevanjem. Visoki tonovi su nestali, koloratura koja je ranije
dolazila sama od sebe, sada je zahtijevala sustavan trud, a nakon nekoliko godina studiranja dobila je i infekciju
vratnih lijezda. Usprkos tome primljena je u operu i s 21-om godinom imala i svoj prvi nastup. Nakon toga su za
njezin glas bili postavljeni veliki zahtjevi. U jednoj sezoni pjevala je osam naslovnih uloga. Sve je to mogla
izdrati samo zahvaljujui velikom rtvovanju. U to vrijeme Akademija joj je dodijelila stipendiju za daljni studij
pjevanja. U Francuskoj, Italiji i Njemakoj traila je drugaiji, zdraviji pristup pjevanju. Ali nije ga nala. U
Mnchenu je srela u to vrijeme vrlo poznatoga glazbenog pedagoga i pjevaa, Heinricha Knotea koji joj je rekao:
U svom srcu, sa svojim razumijevanjem glazbe i sa svojim glasom ima sve to moe poeljeti za ovaj posao,
ali s ovakvim nainom pjevanja moi e pjevati jo najvie dvije godine. Jedan ton si pjevala sasvim drugaije
nego sve druge, pjevala si ga kroz nos. Zato i druge ne pjeva tako kroz nos?
Valborg tada nije pridavala veliku panju onome to je ula. Ali kada je u svojoj 25-toj godini izgubila glas, ove
rijei su se vrlo ivo vratile u njezino sjeanje. Tada se u njezino sjeanje vratio i zvuk njezinog glasa dok je bila
jo dijete, dok je jo nitko nije uio pjevati. Otkrila je i prizvuk koji je tada uvijek okruivao njezin glas i opisala
ga kao NG, to je predstavljalo novi put za nju i klicu iz koje e niknuti kola za otkrivanje glasa.
Zahvaljujui vjebama sa NG uspjela je povratiti glas i nastaviti karijeru. U svoje vrijeme bila je vrlo poznata i
priznata operna pjevaica. Ipak na vrhuncu karijere imala je samo jednu elju: osnovati kolu pjevanja u kojoj e
pouavati pjevanje po svojoj novoj metodi.
Susret
Jedne veeri Louis Werbeck doao je doma i rekao svojoj supruzi:...pronaao sam ovjeka koji moe dati
odgovore na naa pitanja..
Taj ovjek bio je dr. Rudolf Steiner. Nedugo nakon toga i Valborg je upoznala dr. Steinera i na njeno iznenaenje
on je spontano rekao: Kako divan eterski larings imate. Ne elim biti neskroman, ali izgleda mi da Vi pjevate kao
to ja govorim. I nije li tako, da ako netko ne pjeva ili ne govori s proienim zrakom, njegovo grlo ne moe
podnijeti zahtjeve koji su pred njega postavljeni?
Valborg je bila iznenaena da netko tko je ne poznaje daje toan opis naina na koji ona pjeva. I da tako moe
precizno opisati nain koritenja zraka.
Smatrala je da je put koji je sama prola nepoznat drugim ljudima i bila je iznenaena da jo netko ima isto
iskustvo kao i ona.
Time je zapoela njihova suradnja koja je trajala 12 godina (1912-1924). Valborg je mogla otii do dr. Steinera
kada god joj je imala neko pitanje ili problem. On bi esto u samo jednoj-dvije reenice razmrsio zagonetku s
kojom se ona muila danima. Takoer vrlo esto u razgovoru s njime, Valborg se osjeala kao poetnik. Dr.
Steiner je pratio njen rad, zadavao joj zadatke, ak i kreirao vjebe za njene studente. S obzirom na njegovu veliku
ulogu u njenoj koli za otkrivanje glasa, Valborg ga je pitala za suglasnost moe li postaviti na noge svoju
metodu kao antropozofski put u uenju pjevanja. Na to je ogovorio:Naravno, jer sve to ja imam u svojoj
antropozofiji, imate i vi u svojoj koli za otkrivanje glasa. Jo je dodao: Trebate nauiti ljude da pjevanje nije
samo za zabavu. Zahvaljujui toj suradnji kola za otkrivanje glasa priznata je kao primjeren put kolovanju
glasa za nae vrijeme i blisku budunost.
Valborg je nastavila rad u svojoj koli, kroz koju su proli i neki lijenici kao to je dr. Eugen Kolisko. On je
prepozno trolano djelovanje njenih vjebi od kojih je neke koristio i u svom radu. Njihova suradnja rezultirala je
razvojem terapijskog pristupa kole za otkrivanje glasa. Osim dr. Koliska, Valborg Werbeck-Svrdstrm je
blisko suraivala i s dr. Itom Wegman, Ernstom Martijem, Karlom Kningom i drugima. Boravei u zajednici dr.
Kninga, napisala je djelo Zvuna i svjetlosna terapija, koja opisuje putovanje due od smrti do roenja i od

roenja do smrti (Zvunu i svjetlosnu terapiju u vie navrata izvodili smo dok sam bio na studiju pjevanja u
Finskoj).
Nakon Drugog svjetskog rata Valborg Werbeck-Svrdstrm skrasila se u Eckvldenu, (mjestu nedaleko od
Stuttgarta), u centru za osobe sa posebnim potrebama. Kroz svoj rad u Eckwldenu, Valborg je mnogima pomogla.
Vie nije sama pjevala niti je pouavala pjevanje. U to vrijeme bavila se iskljuivo terapijom pjevanjem jer je
smatrala da se u tome moe najvie dati. U Eckvldenu je ostala do kraja ivota.
Dok sam radio u vicarskoj sreo sam ovjeka koji mi je rekao: Da nije bilo nje, ja bih bio davno mrtav.. To je
bio Herman Birkenmeier koji je imao jaku astmu i ona ga je nauila vjebe koje su mu pomogle da lake prevlada
teka stanja. Werbeck je umrla 1972., a Hermana sam sretao 1998-2004.
Pred kraj njenog ivota postavilo se pitanje o budunosti njene kole za otkrivanje glasa. Mnogi njeni studenti
bili su stari ili ve mrtvi. Pitala se hoe li ovo znanje nakon njene smrti nestati sa zemlje. Nedugo nakon toga
pojavio se mladi vrlo daroviti Jrgen Schriefer, koji je odmah razumio o emu je rije. Ve nakon drugog
individualnog sata Valborg mu je rekla:Vi ete nastaviti ovu kolu.. Tako je i bilo. U etiriri godine Werbeck je
uspjela prenijeti svoje znanje Jrgenu Schrieferu i doivjeti njegove prve satove u pouavanju pjevanja. Tada je
imala osjeaj da je dala sve to je trebala. Umrla je tri tjedna poslje.
Jrgent Schriefer je u sedamdesetim godinama prolog stoljea okupio oko sebe grupu mladih talentiranih ljudi
koji su kasnije nastavili iriti znanje o koli za otkrivanje glasa. Jedan od njih, Christiaan Boele, doao je u
Finsku i zajedno s kolegama osnovao prvu i do sada jedinu kolu gdje se moe studirati pjevanje po metodi
kole za otkrivanje glasa.
Od 2001. godine u Njemakoj otvoren je i studij Terapija pjevanjem po istoj metodi. Do sada je ovaj studij zavrilo
nekoliko generacija studenata.
Do danas osim studija u Njemakoj otvoren je i studij terapije pjevanjem u SAD-u, Brazilu i ileu.
Osim kole u Finskoj, uiti pjevanje po ovoj metodi mogue je kod diplomiranih uitelja u Finskoj, vedskoj,
Njemakoj, Engleskoj, Nizozemskoj, vicarskoj, SAD-u, Brazilu i Hrvatskoj.