Professional Documents
Culture Documents
Projektovanje Istrazivanja
Projektovanje Istrazivanja
E ISTRAIVANJA
PROCES ISTRAIVANJA
PROJEKTOVANJE
Konceptualizacija
Paradigmatsko i teorijsko
zasnivanje istraivanja
ORGANIZOVANJE
REALIZACIJA
Planiranje
istraivanja
Prikupljanje
podataka
Praktine mere
organizovanja
Metode prikupljanja
podataka
Izbor uesnika u
istraivanju
Ispitivanje
Istraivaki zadatak
Obuka saradnika
Posmatranje
Idejna skica
Eksperiment
Izrada nacrta
naune zamisli
Studija sluaja
Formulacija
problema
Analiza dokumenata
Predmet
istraivanja
Test
Ciljevi
istraivanja
Biografska metoda
Hipoteze
Merenje
Nain istraivanja
Sreivanje i obrada
podataka
Nauna i drutvena
opravdanost
Ocena i analiza
podataka
Provera hipoteze
Nauno zakljuivanje
IZRADA IZVETAJA
O REZULTATIMA
III FAZA
Ukljuivanje rezultata
istraivanja u nauni
fond
I FAZA
Na osnovu postojeeg
naunog saznanja
stvaramo pretpostavke
NAUNI FOND
(NAUNA TEORIJA)
II FAZA
Prikupljanje podataka,
stvaranje iskustvene
evidencije
POJAM
Smisaona, umna aktivnost na izradi
projekta istraivanja.
Dinamiki sistem delatnosti, koordiniranih i
sinhronizovanih mesto, redosled, uloga.
Projekat istraivanja je dokument nastao
kao rezultat projektovanja.
FUNKCIJE PROJEKTA
1) POVEZIVANJE
- teorija i istraivaka praksa
- ranija, tekua i budua nauna saznanja
- faze procesa naunog saznanja, teoriju i
metodologiju, teoriju i stvarnost
2) USMERAVANJE
- prikupljanje, obrada i tumaenje podataka
3) SINHRONIZACIJA
- pravovremenost
PROCES IZRADE
PROJEKTA
1) Opaanje i shvatanje problema i
predmeta istraivanja
2) Preliminarna identifikacija
izdvajanje
3) Preliminarno odreenje definicija i
klasifikacija
4) Analiza izdvojene i definisane pojave
5) Koncipiranje modela problema,
predmeta i dalja razrada
1.1. KONCEPTUALIZACIJA
Izrada, izgradnja, razvijanje najoptije
zamisli o istraivanju
Konstatovanje problema i njegova
preliminarna definicija
1.1.1. Paradigmatsko i teorijsko zasnivanje
1.1.2. Izbor teme za istraivanje
1.1.3. Istraivaki zadatak
1.1.4. Idejna skica
3. CILJ
ISTRAIVANJA
4. HIPOTEZE
5. NAIN ISTRAIVANJA
6. NAUNA I DRUTVENA
OPRAVDANOST
TEORIJSKO ODREENJE
PREDMETA
RAZMATRANJE POSTOJEEG SAZNANJA
Provereno nauno saznanje o predmetu
istraivanja
Jo neverifikovana, ali ipak nauna
saznanja o predmetu
Emprijsko iskustveno, nenauno
saznanje
Nepostojee saznanje o predmetu
TEORIJSKO ODREENJE
PREDMETA
OPERACIONALIZACIJA ZAHTEVA ZA
NOVIM ISTRAIVANJEM
- Izrada kategorijalnopojmovnog sistema
OPERACIONALNO ODREENJE
PREDMETA
1.
2.
3.
4.
2.1.3.CILJEVI ISTRAIVANJA
Kvalitativna i kvantitativna svojstva znanja koja se
stiu istraivanjem
A) NAUNI CILJEVI
- nauna deskripcija
- nauna klasifikacija i tipologija
- nauno otrkie
- nauno objanjenje
- nauno predvianje
B) DRUTVENI CILJEVI
2.1.4. HIPOTEZE I
INDIKATORI
Hipoteze su osnovne MISAONE
pretpostavke o predmetu istraivanja.
Ne smeju biti ni ue ni ire od predmeta
istraivanja
Moraju biti ADEKVATNE i SIMETRINE
operacionalnom odreenju predmeta
Saglasne sa CILJEVIMA istraivanja
Teorijski ili empirijski PROVERLJIVE
KRITERIJUMI PODELE
HIPOTEZA
1.
PREMA PREDMETU
- teorijske
- empirijske
- iluzorne
2. PREMA LOGIKOJ PRIRODI
- logiki proces nastajanja = prosto implikacione, deduktivne,
induktivne, statistike
- modalitet sudova = mogue, verovatne, sluajne
3. PREMA OPTOSTI
- obuhvatnost materije = opte, posebne i pojedinane
- optost vaenja
4. PREMA SAZNAJNOJ ULOZI
- funkcije u delatnosti istraivanja = ad hoc, radne, pomone, naune
- u skladu sa ciljem istraivanja = deskriptivne, klasifikatorske,
eksplikativne, statistike
PRIMER
GENERALNA: Pretpostavka ovog istraivakog rada je
da je ivot na Marsu mogu.
OPTA: Pretpostavka je da su za ivot ljudskog bia na
nekoj planeti neophodni: voda (H2O), kiseonik (O2),
atmosfera, odreena temperatura, kopno.
POSEBNE HIPOTEZE:
H0: Pretpostavka da na Marsu ima ili je bilo vode.
H1: Pretpostavka da postojanje vode, uz odreenu srednju
temperaturu stvara vegetaciju
H2: Pretpostavka da se fotosintezom stvara kiseonik.
H3: Pretpostavka da je Mars kopnena (tvrda) planeta
Elementi hipoteze
STAV HIPOTEZE sadraj, sutina i
smisao hipoteze
VARIJABLE HIPOTEZE opti pojmovi,
mogu menjati znaenje. Zavisna i
nezavisna varijabla.
Otkrivanje promena u zavisnoj varijabli
pod uticajem nezavisne varijable
INDIKATORI
SPOLJANJE MANIFESTACIJE UNUTRANJE
SUTINE.
- Neposredni
- Posredni
injenice materijalne stvarnosti
Razne drutvene tvorevine
Odreena ponaanja
Utvruju se odmah posle formulisanja svake
pojedinane hipoteze. Veza izmeu stava hipoteze i
instrumentarija za sakupljanje podataka.
Vrste indikatora
I a) EKSPRESIVNI indikatori
stavova
b) PREDIKATIVNI indikatori
svojstava
II a) KVANTITATIVNI
b) KVALITATIVNI
III a) OBJEKTIVNI
b) SUBJEKTIVNI
1)
2)
3)
Osnovne metode
Optenaune i druge metode
Vrste podataka, statistike serije i analize. Prikazivanje i
obrazloenje uzoraka
Kriterijumi, merila i merne skale
Vrste modela, njihovog mesta i uloge
Tehnike prikupljanja podataka i plan njihove obrade
4)
5)
6)