SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,

OPATIJA

NIVES RADO
NIKOLA PERIA
UTJECAJ STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA - RUMUNJSKA

OPATIJA, 2015.

SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,
OPATIJA

UTJECAJ STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA RUMUNJSKA

Mentor: dr. sc. Goran Karanovi

Studenti: Nives Rado, 21429/11

Kolegij: Meunarodno kretanje kapitala

Opatija, sijeanj 2015.

Nikola Peria, 21579/11

SADRAJ
UVOD...................................................................................................................... 1
1

OPENITO O RUMUNJSKOJ................................................................................. 2
1.1

Gospodarstvo Rumunjske.................................................................................. 2

1.1.1
1.2
2

Crna metalurgija.................................................................................. 3

Politiki sustav............................................................................................... 3

FDI u Rumunjskoj................................................................................................. 4
2.1

Razlozi investiranja.................................................................................... 4

2.2

Utjecaj FDI-a na pojedine indikatore u zemlji.........................................................5

2.2.1

Utjecaj FDI a na BDP Rumunjske........................................................5

2.2.2

Utjecaj FDI-a na aktivnu kamatnu stopu u Rumunjskoj.......................................6

2.2.3

Utjecaj FDI-a na uvoz dobara i usluga............................................................7

2.2.4

Utjecaj FDI-a na izvoz dobara i usluga...........................................................8

2.2.5

Utjecaj FDI-a na nezaposlenost (% ukupne radne snage).....................................9

2.2.6

Utjecaj FDI-a na obveze prema IBRD-u ($)...................................................11

ZAKLJUAK.......................................................................................................... 13
LITERATURA.......................................................................................................... 14

POPIS TABLICA I GRAFIKONA

Grafikon 1. Utjecaj FDI na BDP Rumunjske.......................................................................5
Grafikon 2. Utjecaj FDI-a na aktivnu kamatnu stopu.............................................................7
Grafikon 3. Utjecaj FDI-a na uvoz dobara i usluga................................................................8
Grafikon 4. Utjecaj FDI-a na izvoz dobara i usluga.................................................9
Grafikon 5. Utjecaj FDI-a na nezaposlenost (% ukupne radne snage).......................................10
Grafikon 6. Utjecaj FDI-a na obveze prema IBRD-u ($).......................................................11

Tabela 1 Utjecaj FDI-a na BDP Rumunjske........................................................................5

Tabela 2 Utjecaj FDI-a na aktivnu kamatnu stopu.................................................................6
Tabela 3 Utjecaj FDI-a na uvoz dobara i usluga...................................................................7
Tabela 4 Utjecaj FDI-a na izvoz dobara i usluga...................................................................8
Tabela 5 Utjecaj FDI-a na nezaposlenost (%ukupne radne snage).............................................9
Tabela 6 Utjecaj FDI-a na obveze prema IBRD-u ($)...........................................................11

ii

UVOD
Strane direktne investicije zajedno s meunarodnom trgovinom stvaraju osnovni
mehanizam globalizacije svjetske privrede a samim time i poslovanja odreenog poduzea.
Rast konkurentnosti odreene drave, zaposlenosti, ekonomskog rasta, domaeg gospodarstva
nije vezano samo uz prekogranino kretanje kapitala ve ono ukljuuje i transfer tehnologije i
znanja to zajedno svrstavamo u direktne strane investicije. Sposobnost svake zemlje da
pomou svoje ekonomske politike privue strane investitore i njihov novac je odlika uspjenih
drava koje na taj nain imaju uveliku korist za svoje gospodarstvo. Stoga su u ovome
seminarskom radu kao glavni predmet istraivanja strane direktne investicije u Rumunjskoj.
Svrha ovoga seminarskoga rada je prikazati utjecaj stranih direktnih investicija na
gospodarska kretanja u Rumunjskoj. Cilj je razumjeti nain na koji kretanje kapitala u zemlji i
na meunarodnoj razini, pomou teorijskog i praktinog dijela, utjeu na gospodarstvo
spomenute zemlje.
Seminarski rad je podijeljen u dva osnovna dijela: Prvi dio u kojemu je obraena Rumunjska i
njeno gospodarstvo te drugi dio, odnosno praktiki dio, u kojemu su na konkretnim
primjerima i brojkama prikazani utjecaji stranih direktnih investicija na: BDP, aktivnu
kamatnu stopu, uvoz i izvoz dobara i usluga, nezaposlenost te na obveze prema IBRD-u.

OPENITO O RUMUNJSKOJ

Rumunjska je zemlja jugoistone Europe, na sjeveru i u sreditu zemlje prevladavaju

Karpati, a jug je uglavnom obiljeen prostranom dunavskom nizinom koja se u blizini Crnog
mora pretvara u deltu. Na istoku izlazi na Crno more, a granii na na jugu s Bugarskom, na
jugozapadu sa Srbijom, na sjeverozapadu s Maarskom, na sjeveru s Ukrajinom te na
sjeveroistoku s Moldavijom. Slubeni jezik u Rumunjskoj je rumunjski a nacionalna valuta
koja se koristi je Rumunjski leu. Sastoji se od 100 bani. U srpnju 2005. godine provedena je
novana reforma i stari leu je zamijenjen s novim u omjeru 10000:1. Samim time je i
promjenjena troslovna kratica valute. Umjesto ROL (Romanian Leu) koristi se RON
(Romanian New leu).
Rumunjska ima oko 22 milijuna stanovnika to ju svrstava meu mnogoljudnijim
dravama Europe. Bukuret je glavni i najvei grad Rumunjske s gotovo 2 milijuna
stanovnika, kao takav je kulturno, ekonomsko i industrijsko sredite. S oko jednom desetinom
stanovnitva Rumunjske Bukuret ostvaruje 21% BDP-a i oko etvrtinu indutrijske
proizvodnje, a dvije treine cjelokupnog poreza Rumunjske plaaju graani i tvrtke iz
Bukureta.
Zemlja je postala lanicom EU 1. sijenja 2007. godine zajedno s Bugarskom, a
Rumunjska planira ispuniti uvjete za ulazak u lanstvo ERM II, to je preduvjet za zamjenu
nacionalne valute eurom, do 2020. godine. lanica je NATO saveza od 29. oujka 2004.
godine, a takoer je lanica i ostalih meunarodnih gospodarskih organizacija: EBRD, FAO,
IBRD, IFAD, IMF, WB, WTO.

1.1 Gospodarstvo Rumunjske

Nakon sloma reima u prosincu 1989. zapoeo je prijelaz s planske socijalistike
privrede na trinu ekonomiju. Poetno tranzicijsko razdoblje obiljeila je gospodarska kriza,
pad BDP-a (prosjeno 10% godinje), rast inflacije (300% 1993) i stope nezaposlenosti (s 5%
1988. na vie od 20% 1993). Vie od 80% poljoprivrednih dobara privatizirano je, a do kraja
1993. vrijednost uloenoga stranoga kapitala (uglavnom iz Italije, Velike Britanije, Francuske
i SAD-a) bila je oko 600 milijuna USD. U prvoj polovici 1990-ih najvee udjele u stvaranju
BDP-a imale su crna i obojena metalurgija (29%) te naftna industrija (15%). Od 1995.
gospodarska reforma ubrzana je uz pomo MMF-a, EBRD-a i EU-a. U sastavu BDP-a
povean je udjel usluga na 52%; udjel je industrije 36%, a poljoprivrede 12% (2005). 1
Glavninu poljoprivredne ponude ine ovce (prvo mjesto u Europi), zatim penica, kukuruz,
jeam, eerna repa, suncokret, krumpir, voe i perad. U industrijskoj ponudi prevladavaju
1

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53715 (06.01.2015.)

tekstil, obua, strojevi, automobilska oprema, metalurki proizvodi, drvo, kemikalije, naftni
derivati i prehrambeni proizvodi. Glavninu izvoza ine tekstil, obua, eljezo, elik, kemijski i
prehrambeni proizvodi. U uvozu prevladavaja nafta, zatim vozila, industrijska oprema,
lijekovi, informatika i telekomunikacijska oprema te roba iroke potronje. Prema udjelu u
vanjskoj trgovini najznaajniji su partneri zemlje Europske unije (oko 60%), posebno Italija,
Njemaka, Austrija, Maarska i dr.
Nakon turbulentne 2012. godine, stanje u Rumunjskoj je sada stabilno. Rumunjska je
ispunila svoje obveze vezane za proraunsku disciplinu prema EK i MMF-u. Gospodarstvo
pokazuje znakove rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Taj napredak je vaan i za koritenje
europskih programa financiranih iz strukturnih i kohezijskog fonda EU. Smatra se da se
trebaju poboljati procedure za koritenje sredstava iz fondova, ali i da se Rumunjska mora
bolje pripremiti za Viegodinji financijski okvir 2014-2020. Energetika i poljoprivreda
ubrajaju se u glavne motore gospodarskog razvoja. Za gospodarski razvoj u razdoblju 20142020 Rumunjska e imati na raspolaganju 40 milijardi EUR. Trgovinski deficit znaajno se
smanjio u prvoj polovici 2013. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kao rezultat
poveanog izvoza i smanjenog uvoza. Automobili ine 42.7% vrijednosti ukupnog izvoza u
prvih est mjeseci 2013. Nije dolo do oporavka izravnih stranih ulaganja (FDI) u prvim
mjesecima 2013. Neto FDI smanjena su na 414 milijuna EUR u prvih pet mjeseci 2013., dok
je prethodne godine u istom razdoblju FDI iznosio 656 milijuna EUR. Razina inozemnih
ulaganja se smanjuje od poetka globalne ekonomske i financijske krize 2008. Godine.

1.1.1 Crna metalurgija

Crna metalurgija je tradicionalna djelatnost i veoma je znaajna za nacionalno

gospodarstvo. Rumunjska je prola kroz sve faze predviene za preustroj te industrije
sukladno odredbama Odluke Europskog vijea u svezi s partnerstvom za zajednitvo EU, to
je obuhvaalo i posebno poglavlje o crnoj metalurgiji, te sukladno odredbama Protokola br. 2
(EZU Europska zajednica za ugljeni elik) kao i drugim znaajnim naknadno donesenim
normativnim aktima. Nakon obavljena preustroja privatizacije, dravnih subvencija,
likvidacija, retehnologizacije, razvila se djelatnost ove grane, ali jo uvijek ispod mogunosti
rumunjske metalurke industrije. Danas su se zbog tekoa generiranih od globalne krize
udvostruile nepovoljne okolnosti koje se odnose na energijski intenzivne djelatnosti i
poveanu potrebu za sirovinama.

1.2 Politiki sustav

Prema Ustavu od 8. XII. 1991. (dopune amandmanima iz 2003), Rumunjska je
parlamentarna republika. Predsjednik republike dravni je poglavar; biraju ga graani na
opim izborima, na mandat od 5 god., a moe biti izabran najvie dva puta. Predsjednik
zastupa dravu u inozemstvu, titi njezino jedinstvo i suverenost, predlae kandidata za
mjesto premijera tj. imenuje ga uz potvrdu parlamenta, imenuje vladu te ima pravo sudjelovati
u njezinu radu u pitanjima vanjskih poslova, obrane i osiguranja javnoga reda, moe raspustiti
3

parlament i raspisati referendum. Izvrnu vlast, uz predsjednika republike, provodi i vlada

koju ine premijer i resorni ministri.

FDI u Rumunjskoj

Tijekom prolog desetljea mogunost ulaska u Europsku uniju predstavljala je najvei

stimulans za Rumunjsku, koja je u najveoj mjeri podupirala svoj proces modernizacije
uvelike privlaei strane investitore. U 2004. godini Rumunjska je zaprimila najvie stranih
investicija u regiji i tako postala poeljno odredite delokalizacije proizvodnih sektora s
velikim trokovima radne snage te se specijalizirala za tradicionalnu proizvodnju kao to su
tekstilna industrija i industrija koe i odjee to Rumunjska najveim dijelom i izvozi. Ne
postoji ogranienje na visinu udjela stranih investitora u rumunjskoj tvrtki. Strani ulaga moe
osnovati i kupiti 100% vlasnitva tvrtke u Rumunjskoj. Kapital stranog ulagaa moe
ukljuivati stranu valutu, opremu, prava intelektualnog vlasnitva, know-how, menadersko
iskustvo, prihode i profit ostvaren od drugih poslova u Rumunjskoj. Rumunjska prua
garancije za investicije protiv mjera prisvajanja od strane drave, izvlatenja ili drugih slinih
mjera. Strane ulagae se savjetuje za koritenje usluga pravnih savjetnika za pokretanje tvrtke
i tumaenje rumunjskih zakona, odluka i uredbi. 2 Ulaskom u EU brojne strane tvrtke (Italija,
Austrija, Njemaka, Francuska, SAD) dole su na rumunjsko trite, sedmo po veliini u EU
(20.1 milijuna stanovnika). Rumunjska primjenjuje jedinstvenu stopu poreza (osim PDV-a) od
16%. Brojna strana ulaganja ostvarena su u prehrambenoj industriji, automobilskoj industriji,
IT.

2.1 Razlozi investiranja

Sve vei broj kompanija cilja na Rumunjsku gdje bi se fokusirali na proizvode visoke
dodane vrijednosti jer je pritisak na trokove nii, dok bi preostalu proizvodnju preselili u
susjedne zemlje kao to su Ukrajina ili Moldavija. To se reflektira i na oiglednu promjenu
izvozne strukture - s proizvoda niske dodane vrijednosti i sirovih materijala k proizvodima
visoke dodane vrijednosti - te veu ulogu stranog kapitala u sektoru telekomunikacija,
transportnih vozila i rezervnih dijelova. U mnogim sluajevima strane zemlje smatraju
Rumunjsku vrlo primamljivom u pogledu njezina rastueg potencijala u odnosu na zasiena
zapadna trita, ciljajui ka komercijalizaciji i proizvodnji jeftinijih proizvodnih linija,
postupno irei proizvodni raspon im se pokae potreba na tritu. U nekim sluajevima,
odluka da se proizvodnja premjesti u zemlju nije bila rezultat samo mogunosti iskoritavanja
komparativnih prednosti zemlje, ve i njezina strateka pozicija koja omoguuje i ulazak na
druga trita na kojima je direktna prisutnost ograniena nestabilnou lokalnog sistema.

http://gd.mvep.hr/files/file/gd-prikazi/RUMUNJSKA.pdf (06.01.2015.)

2.2 Utjecaj FDI-a na pojedine indikatore u zemlji

Utjecaj direktnih stranih investicija u posljednjih desetak godina znatno se osjeti te
djeluje na sva gospodarstva, pa tako i na Rumunjsku za koju je porastao interes nakon
pridruivanja Europskoj Uniji stjecanjem odreene doze sigurnosti i mogunosti za irenje na
nova trita.

2.2.1 Utjecaj FDI a na BDP Rumunjske

Tabela 1 Utjecaj FDI-a na BDP Rumunjske
Godina

FDI
BDP
2.031.000.000 42.115.494.069
1998.
,00
,27
1.041.000.000 35.592.337.082
1999.
,00
,86
1.037.000.000 37.305.099.928
2000.
,00
,16
1.157.000.000 40.585.886.768
2001.
,00
,97
1.144.000.000 45.988.510.813
2002.
,00
,50
1.844.000.000 59.466.017.705
2003.
,00
,53
6.443.000.000 75.794.733.525
2004.
,00
,14
6.866.410.000 99.172.613.715
2005.
,00
,92
11.450.830.00 122.695.850.81
2006.
0,00
1,98
10.290.000.00 170.616.958.88
2007.
0,00
4,45
13.849.000.00 204.338.605.78
2008.
0,00
3,71
4.926.000.000 164.344.371.29
2009.
,00
5,29
3.204.000.000 164.792.252.74
2010.
,00
5,52
2.557.000.000 182.610.666.61
2011.
,00
5,64
2.629.000.000 169.396.055.59
2012.
,00
0,80
4.108.000.000 189.638.162.01
2013.
,00
3,27
Korelacija:
0,549436
Izvor: Kreacija autora prema - World data bank - Data from database: World Development Indicators
Grafikon 1. Utjecaj FDI na BDP Rumunjske

Izvor: Kreacija autora prema - World data bank - Data from database: World Development Indicators

Tablica 1 i grafikon 1 se odnose na utjecaj direktnih stranih investicija na BDP

Rumunjske. Iz njih se moe uvidjeti kako se Rumunjska dosta dugo borila da se oporavi od
komunistikog reima koji je vladao u zemlji osamdesetih godina. Nakon pada komunizma
dogodilo se to da su mnoge tvornice zatvorene, otpustio se velik broj radnika, i BDP je padao.
Prema podacima, od 1998. Biljei se trend pada do 2003. godine, kada su Rumunjskoj
donijete smjernice za pristupanje u lanstvo EU, nakon ega sukladno BDP-u rastu i direktne
strane investicije. Svjetska kriza pogodila je i Rumunjsku pa se biljei i trend pada BDP-a, s
malim oscilacijama, te ogromni trend pada FDI-a do 2013 godine. Od 2013. Godine se moe
vidjeti kako BDP Rumunjske zajedno s FDI-om ima trend rasta koji e prema nekim
prognozama i dalje rasti po stopi od 3,5%. Iz svega navedenoga se moe zakljuiti kako strane
direktne investicije imaju srednje jaku vezu s BDP-om Rumunjske.

2.2.2

Utjecaj FDI-a na aktivnu kamatnu stopu u Rumunjskoj

Tabela 2 Utjecaj FDI-a na aktivnu kamatnu stopu

Godina
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.

Aktivna kamatna
FDI
stopa
2.031.000.000
,00
55,32
1.041.000.000
,00
65,64
1.037.000.000
,00
53,85
1.157.000.000
,00
45,40
1.144.000.000
,00
35,43
1.844.000.000
,00
25,44
6.443.000.000
25,61
6

2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.

,00
6.866.410.000
,00
11.450.830.00
0,00
10.290.000.00
0,00
13.849.000.00
0,00
4.926.000.000
,00
3.204.000.000
,00
2.557.000.000
,00
2.629.000.000
,00
4.108.000.000
,00

19,60
13,98
13,35
14,99
17,28
14,07
12,13
11,33

2013.
10,52
Korelacija
-0,54723
Izvor: Kreacija autora prema - World data bank - Data from database: World Development Indicators

Grafikon 2. Utjecaj FDI-a na aktivnu kamatnu stopu

Izvor: Kreacija autora prema - World data bank - Data from database: World Development Indicators

Prema prikupljenim podacima u tablici br. 2 te grafikonu br. 2 moe se zakljuiti kako
je aktivna kamatna stopa u Rumunjskoj od 1999. konstantno padala (s malim oscilacijama)
do 2013. godine. Razlog k tomu je valutna kriza koja je pogodila Rumunjsku te je rumunjski
lei devalvirao 20% samo u jednom tjednu. Ipak, strane direktne investicije imaju negativno
jaku vezu prema aktivnoj kamatnoj stopi te s toga ne utjeu na njenu promjenu.

2.2.3

Utjecaj FDI-a na uvoz dobara i usluga

Tabela 3 Utjecaj FDI-a na uvoz dobara i usluga

Godin
a
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.

Uvoz dobara i
FDi
usluga ($)
6.866.410.000,00 34.213.110.000,00
11.450.830.000,0
0 44.894.640.000,00
10.290.000.000,0
0 67.224.000.000,00
13.849.000.000,0
0 83.641.000.000,00
4.926.000.000,00 55.524.000.000,00
3.204.000.000,00 63.218.000.000,00
2.557.000.000,00 77.805.000.000,00
2.629.000.000,00 72.015.000.000,00
4.108.000.000,00 76.085.000.000,00
Korelacija
-0,08583

Izvor: Kreacija autora prema - World data bank - Data from database: World Development Indicators

Grafikon 3. Utjecaj FDI-a na uvoz dobara i usluga

Izvor: Kreacija autora prema - World data bank - Data from database: World Development Indicators
8

Prema dostupnim podacima od 2005. 2013. godine moe se uvidjeti trend rasta
uvoza dobara i usluga sve do svjetske krize 2009. kada uvoz pada za oko 70% nakon ega
doivljava lagani ali sigurni porast. Takoer sve do 2009. godine strane investicije su pratile
porast uvoza ali nakon krize smanjila se potronja svih dobara pa i potreba za uvozom se
smanjila. Korelacija izmeu uvoza dobara i usluga te direktnih stranih investicija je -0,08583
tj. nema povezanosti.
2.2.4

Utjecaj FDI-a na izvoz dobara i usluga

Tabela 4 Utjecaj FDI-a na izvoz dobara i usluga

Godin
a

Izvoz dobara i
FDI
usluga ($)
6.866.410.000
2005.
,00
24.160.250.000,00
11.450.830.00
2006.
0,00
30.063.860.000,00
10.290.000.00
2007.
0,00
43.188.000.000,00
13.849.000.00
2008.
0,00
56.410.000.000,00
4.926.000.000
2009.
,00
45.496.000.000,00
3.204.000.000
2010.
,00
53.729.000.000,00
2.557.000.000
2011.
,00
67.926.000.000,00
2.629.000.000
2012.
,00
63.979.000.000,00
4.108.000.000
2013.
,00
75.181.000.000,00
Korelacija
-0,48417
Izvor: Kreacija autora prema - World data bank - Data from database: World Development Indicators

Grafikon 4. Utjecaj FDI-a na izvoz dobara i usluga

Izvor: Kreacija autora prema - World data bank - Data from database: World Development Indicators
Tablica 4 i grafikon 4 se odnose na utjecaj direktnih stranih investicija na izvoz dobara i
usluga u Rumunjskoj. Iz priloenih grafikih prikaza se moe uvidjeti da od 2005. godine izvoz usluga
i dobara ima trend rasta. U periodu od 2008. -2009. godine zabiljeen je pad od oko 10 milijardi
amerikih dolara, te nakon 2009. biljei ponovni rast. Na svjetskom globalnom tritu zabiljeen je
pad potronje, pogotovo prodaje luksuznih dobara, to je na samome poetku svjetske ekonomske
krize bio veliku udarac na metalurgiju Rumunjske, s obzirom da automobilska industrija ini oko
42,7% Rumunjskog izvoza.
2.2.5

Utjecaj FDI-a na nezaposlenost (% ukupne radne snage)

Tabela 5 Utjecaj FDI-a na nezaposlenost (%ukupne radne snage)

Godin
a
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.

Nezaposlenost (% ukupne
FDI
radne snage)
2.031.000.000
,00
5,60
1.041.000.000
,00
6,20
1.037.000.000
,00
7,00
1.157.000.000
,00
6,60
1.144.000.000
,00
8,10
1.844.000.000
,00
7,00
6.443.000.000
,00
7,70
6.866.410.000
,00
7,20
11.450.830.00
0,00
7,30
10.290.000.00
6,40
10

0,00
13.849.000.00
2008.
0,00
5,80
4.926.000.000
2009.
,00
6,90
3.204.000.000
2010.
,00
7,30
2.557.000.000
2011.
,00
7,40
2.629.000.000
2012.
,00
7,00
Korelacija
-0,19519
Izvor: Kreacija autora prema - World data bank - Data from database: World Development Indicators

Grafikon 5. Utjecaj FDI-a na nezaposlenost (% ukupne radne snage)

Izvor: Kreacija autora prema - World data bank - Data from database: World Development Indicators

Prema dobivenim podacima moe se zakljuiti sasvim logian slijed dogaaja.

Rumunjska je poznata po jednoj od jeftinijih radnih snaga u Europi te je samim time
interesantna stranim ulagaima. Upravo zbog toga imaju nisku stopu nezaposlenosti koja je
obrnuto proporcionalna od direktnih stranih investicija, odnosno to su direktne strane
investicije vee, nezaposlenost je manja i obrnuto. Prema preuzetim podacima za period od
1998.-2012. korelacija je -0,19519 odnosno slaba negativna veza.

11

2.2.6

Utjecaj FDI-a na obveze prema IBRD-u ($)

Tabela 6 Utjecaj FDI-a na obveze prema IBRD-u ($)

Godin
a

Obveze prema
FDI
IBRD-u
2.031.000.000
1998.
,00
1.442.525.000,00
1.041.000.000
1999.
,00
1.662.369.000,00
1.037.000.000
2000.
,00
1.898.150.000,00
1.157.000.000
2001.
,00
1.876.223.000,00
1.144.000.000
2002.
,00
2.173.404.000,00
1.844.000.000
2003.
,00
2.296.379.000,00
6.443.000.000
2004.
,00
2.521.914.000,00
6.866.410.000
2005.
,00
2.447.605.000,00
11.450.830.00
2006.
0,00
2.480.924.000,00
10.290.000.00
2007.
0,00
2.603.778.000,00
13.849.000.00
2008.
0,00
2.571.552.000,00
4.926.000.000
2009.
,00
2.995.192.000,00
3.204.000.000
2010.
,00
2.830.329.000,00
2.557.000.000
2011.
,00
3.528.058.000,00
2.629.000.000
2012.
,00
3.550.204.000,00
4.108.000.000
2013.
,00
4.419.197.000,00
Korelacija
0,154782
Izvor: Kreacija autora prema - World data bank - Data from database: World Development Indicators

12

Grafikon 6. Utjecaj FDI-a na obveze prema IBRD-u ($)

Izvor: Kreacija autora prema - World data bank - Data from database: World Development Indicators

Iz prikupljenih podataka se moe vidjeti utjecaj FDI priljeva na podmirenje obveza

prema Meunarodnoj Banci za Obnovu i Razvoj. Korelacija izmeu dvaju varijabli je slaba
pozitivna, pa se nadalje moe zakljuiti kako s poveanjem priljeva stranih investicija se
poveavaju i obveze prema IBRD-u. Strani investitori koriste fondove IBRD-a kako bi s jedne
strane poboljale svoje poslovanje i unaprijedili tehnologiju kojom se koriste, a s druge strane
smanjili vlastita financijska izdavanja i podigli svoju konkurentnost.

13

ZAKLJUAK
Nakon obraene tematike i prikupljenih podataka o utjecaju direktnih stranih investicija
na gospodarstvo Rumunjske se moe doi do odreenih zakljuaka. Ranije je spomenuto kako
je Rumunjska zemlja jeftine radne snage,ali i kratkog postupka prijave tj pokretanja tvrtke
koje u Rumunjskoj iznosi svega 10 dana (primjerice u susjednoj BiH iznosi oko 37 dana) 3 to
itetako pridonosi i olakava stranim investiorima da pametno i na brz nain uloe svoj novac.
Ne moe se rei kako strane direktne investicije nisu zaslune za razvoj Rumunjske, one su
sigurno doprinjele da se u posljednjih nekoliko godina drava trgne nakon svjetske krize.
Nakon ulaska u Europsku Uniju, Rumunjskoj su se otvorila vrata da svoje proizvode i usluge
plasira i na druga trita a samim time da i strani kapital lake zadire u gospodarstvo zemlje.
Iz obraenih podataka se naalost ne moe vidjeti tolika povezanost odnosno vrsta
korelacija izmeu stranih direktnih investicija i promatranih gospodarskih imbenika
spomenutih u seminaru. Rumunjska spada meu najsiromanije lanice Europske unije ali
njezino gospodarstvo u posljednje vrijeme raste bre od ostalih u skupini, zahvaljujui
oivljavanju izvoza i odlinoj poljoprivrednoj etvi koja zemlju uvijek vrati u ivot.

http://www.abcportal.info/clanak/zbog-predugih-procedura-strani-investitori-izbjegavaju-bih-a-ulazu-u-srbijuhrvatsku-i-makedoniju/ispis (07.01.2015.)

13

LITERATURA

http://databank.worldbank.org/data/views/variableselection/selectvariables.aspx?
source=World-Development-Indicators#s_f (Preuzeto 06.01.2015.)
http://www.tradingeconomics.com/romania (Preuzeto 06.01.2015.)
http://gd.mvep.hr/files/file/gd-prikazi/RUMUNJSKA.pdf (Preuzeto 06.01.2015.)7
http://www.banka.hr/rezultati-pretrazivanja/page/5/rumunjska (Preuzeto 07.01.2015.)
http://www.poslovni.hr/trazi?query=rumunjska (Preuzeto 07.01.2015.)
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53715 (Preuzeto 07.01.2015.)

14