Professional Documents
Culture Documents
Vodic Za Organsku Proizvodnju Jabuke PDF
Vodic Za Organsku Proizvodnju Jabuke PDF
Jabuke
CIP -
,
634.11 : 631.147 (035)
M,
Vodi za organsku proizvodnju jabuke / Slobodan Milenkovi,
Marija Kalenti, Emilija Stefanovi, Anica Milenkovi - Beograd :
Deutsche Gesellschaft fr Internationale Zusammenarbeit
GIZ, 2011 (Zemun : Zemunplast). - 40 str. : ilustr. ; 21cm
Tira 250. - Bibliografija.
ISBN 978-86-87737-43-3
1. , 2. ,
a) - -
COBISS.SR-ID 268240135
VODI
ZA
ORGANSKU
PROIZVODNJU
JABUKE
Sadraj
1. Uvod
2. Preduslovi
4
4
3. Izbor lokacije
Uz podrku:
Deutsche Gesellschaft fr
Technische Zusammenarbeit (GIZ) GmbH
Economic Development Program ACCESS
4. Sadni materijal
Autori:
Prof. dr Slobodan Milenkovi
Marija Kalenti, GIZ Beograd
Emilija Stefanovi, GIZ Beograd
Anica Milenkovi, konsultant
tampa:
Zemunplast, Zemun
4.1. Sortiment
5. Agro-tehnike mere
5.1. Odravanje zemljita
5.2. Sistem gajenja
5.3. Ishrana
5.4. Navodnjavanje
5
6
7
8
8
11
16
16
17
20
22
23
34
8. Prilozi
35
9. Literatura
40
1. Uvod
Organska proizvodnja kontinentalnog voa u svetu
odvija se na preko 250.000 ha. Zemlje najvei proizvoai organskog voa su: Italija, Turska, SAD, Francuska,
panija, Poljska i Nemaka (Granatstein i saradnici,
2008). Preko 50% organski proizvedene jabuke potie
iz Italije, a promet organskog voa u nekim zemljama
dostie 4 do 5% ukupnog prometa voa.
Organska proizvodnja jabuke u Srbiji odvija se u ekstenzivnim zasadima starih autohtonih sorti (budimka, koara, kolaara, umatovka) i u novim zasadima
novostvorenih otpornih sorti u kojima se primenjuju
intenzivnije agro i pomotehnike mere (topas, prima,
GoldRush). Stari zasadi autohtonih (lokalnih) sorti predstavljaju najraznovrsnije ivotno stanite u poljoprivredi
uopte. Karakteristino za ovakve zasade je povezanost
sauvanih biljnih zajednica zatravljene povrine zasada
i voaka koje su po prvilu visokostablaice. Ukusno i
bioloki vredno voe vano je za ljude. Domae ivotinje se hrane u zasadima ispaom ili senom koje
se kosi. Vrlo brojne ivotinjske vrste nalaze u starim
zasadima jabuke svoj dom. Stare zasade sa okolnim
poljoprivrednim povrinama povezuju ive prirodne
ograde, pojasevi vegetacije, umski rubovi, livade. U
takvim uslovima ivi svet je vrlo raznovrstan. Stabla
naseljavaju razni insekti, njima se hrane detlii i une,
a u stablima (dupljama i u kruni) gnezde se mnoge
vrste kao to je senica, vorak, crvenperka, kreja i vrabac. Vee duplje naseljavaju sove i uk, strljeni, osice
i pele, a u kruni se gnezdi svraka i kos. Zatravljene
povrine su idealno stanite za mnoge insekte, meu
kojima su brojni zrikavci i skakavci koji su hrana za ptice. Stari vonjaci na alost nedovoljno se odravaju, a
jedan deo se kri. Krenje starih vonjaka jabuke, kao
vanih oaza raznovrsnosti ivog sveta u agro-ekosistemu dovee do smanjenja brojnosti raznih biljnih
i ivotinjskih vrsta. Sa druge strane postoje znaajne
povrine starih zasada jabuke, koje su zaputene i u
kojima bi se sa relativno malim trokovima (rezidba,
krenje osuenih stabala, sreivanje terena, koenje ili
ispaa) postigla revitalizacija stabala i dobili pozitivni
ekonomski rezultati. Sve drave koje su deo evropske
ekoloke mree Natura 2000, dune su da sauvaju
ugroene vrste i omogue im stanita koja e doprineti
njihovom razmnoavanju. U tom smislu stari vonjaci
imaju viestruko vanu ulogu i kao izvor prihoda za
poljoprivrednike (najee u ekonomski nerazvijenim
brdsko-planinskim podrujima), ali i kao stanite za
ouvanje i zatitu retkih biljnih i ivotinjskih vrsta.
Stare, autohtone sorte imaju gene koji su odgovorni
za specifine osobine: otpornost prema prouzrokovaima bolesti i tetoinama, obojenost, aromu, otpornost
prema abiotskim faktorima sredine, skladine osobine
trajnost. Shvatanje da su sve stare sorte otporne
prema prouzrokovaima bolesti je pogreno jer i meu
njima ima osetljivih. Jedan od razloga njihove otporno-
2. Preduslovi
Upravljanje takvim zajednicama biljnog i ivotinjskog sveta je osetljivo i sloeno. Tako npr. ako je
Azot
Fosfor
(P2O5)
Kalijum
(K2O)
Krave
Ovce
2,5
Svinje
4,5
Koke nosilje
25
18
Tovna pilad
15
11,5
14,5
ivinski peletiran
50
30
30
Kompost
Vrednost
pH
6-6,5 (7)
humus
fosfor (P2O5)
11-25 mg/100 g
kalijum (K2O)
kalcijum (Ca)
250-300 mg/100 g
bor (B)
mangan (Mn)
cink (Zn)
8 ppm
bakar (Cu)
8 ppm
gvoe (Fe)
100 ppm
Rastresito zemljite
- zabareno
- pati od nedostatka kiseonika
- hladno
- humifikacija oteana
- procesi truljenja podiu nivo
CO2 u zemljitu zbog ega je
otean razvoj korena
- slabo usvajanje hrane
- poveani anaerobni procesi
vaan pokazatelj i ona predstavlja broj dana sa prosenom temperaturom iznad +50C (to predstavlja tzv.
fizioloku nulu). Za uspenu organsku proizvodnju voa
ovaj broj treba da je vei od 235. Sorte jabuke se razlikuju u pogledu zahteva prema toploti to je prikazano
u Tabeli 4.
Tabela 4. Potrebe sorti jabuke za toplotom
Visoke
Idared
Meran
Srednje
Niske
Florina
Delbarestivale
Jonagold
Pinova
Fiesta
Elise
Elstar
Boskoop
Topaz
Santana
3. Izbor lokacije
Lokacija praktino predstavlja nain na koji su klimatski faktori promenjeni pod uticajem brda, breuljaka, gradova, sela, uma, nadmorske visine, nagiba i
orijentacije u odnosu na strane sveta. Postoje tri glavna
tipa lokacije: otvorena, zatvorena i zaklonjena.
Po izboru lokacije za podizanje zasada moraju se
uzeti u obzir sledee injenice:
Poloaj mora omoguavati dobru cirkulaciju vazduha to je u funkciji suenja lia posle padavina
i spreavanja pojave bolesti. Meutim, lokacije na
kojima ima previe vazdunog strujanja ometaju
oplodnju. Redovi treba da budu u pravcu sever-jug
kako bi se najbolje iskoristila suneva svetlost i vazduno strujanje;
U zasadima na veim nadmorskim visinama lake je
kontrolisati bolesti i tetoine. Zasadi u niziji, naroito u blizini reka pate od jaeg napada bolesti zbog
poveane vlanosti, a esto se pojavljuju i tete od
niskih temperatura;
Poeljno je, ali nije neophodno da organski vonjak bude znaajno izolovan od konvencionalnog,
s obzirom da se bolesti jabuke lako ire. Ipak to nije
dovoljan razlog da se izbegne lokacija koja je po
mnogim drugim osobinama povoljna;
Vonjak treba da bude okruen bunjem i drveem
koje pripada lokalnoj flori to je u funkciji zatite od
4. Sadni materijal
Razvijene
Uniformne
Na deklarisanoj podlozi
Delklarisana sorta
Sve biljke moraju pripadati deklarisanoj sorti, ne sme biti meavine sorti
Slobodne od virusa
(virus free)
Sadnice
Kriterijumi za kvalitetnu podlogu: najmanje 6 mm debljina na korenovom vratu; uspravan rast; dobar korenov
sistem (najmanje 6 korenia); najmanje 20 cm visina od
korenovog vrata do prve granice. Podloga pripremljena
za kalemljenje treba da bude 5-7 mm debljine na visini od
30cm; 7-9 mm debljine na mestu kalemljenja.
Jednogodinja sadnica treba da: ima adekvatno
razvijen korenov sistem; da bude uspravnog porasta;
zdrvenjena; prenik minimum 13 mm na 10 cm iznad
mesta kalemljenja; minimalne duine 1 m (poeljno 1,3
m); sa visinom mesta kalemljenja najmanje 15 cm; sa
duinom podloge najmanje 30 cm.
Dok je u ranijem periodu glavna podloga bio sejanac
i bujne vegetativne podloge, danas je iz ekonomskih
razloga glavni akcenat na slabo bujnim vegetativnim
podlogama za jabuku. Pored dobro poznatih M9 i M26 i
druge podloge kao to su M7, M4 i M11 mogu biti interesantne za organske vonjake. Ve tri godine nakon sadnje
primeuje se manja osetljivost manje bujnih podloga u
sunim uslovima. Njihov nedostatak je jai vegetativni
rast jabuke.
Podloga M9 je komercijalno najvanija, a njene
prednosti su da sorte na njoj rano prorode, ne razvijaju
veliku krunu i biljke kalemljene na njima ne zahtevaju
naslon. Ova podloga je osetljiva na nedostatak kiseonika
i u uslovima zabarivanja moe doi do suenja biljaka.
Takoe zahteva plodno zemljite. Naalost ova podloga
se teko bori sa korovima za hranu i vodu. Postoji vei
broj klonova koji se razlikuju u pogledu bujnosti: T337,
Fleuren56, M9EMLA, Pajam 1 (Lancep), Pajam 2 (Cepiland), Nicolai clone (Nic 8, 13, 19, 29), Bugmer clone (B719,
751, 984, 756). Rodnost sorti na M9 je dobra i biljke rano
stupaju u rod. Osetljiva je na trule korena, bakterioznu
plamenjau, kao i na nedostatak magnezijuma.
Podloga Jork (J) 9 je po bujnosti slina M26, u ogledima pokazuje izvesnu otpornost prema prolaznoj sui.
Podloga M26 je za oko 50% bujnija u odnosu na M9,
manje je zahtevna u pogledu osobina zemljita, bolje se
10
Poreklo
Rast
Osobine
T337
Holandija
NAKB
M9
Fleuren 56
Holandija, rasadnik
Fleuren
<M9 T337
M9 EMLA
UK
>M9 T337
Pajam 1 (Lancep)
Francuska, CTIFL
Pajam 2 (Cepiland)
Francuska, CTIFL
>M9 T337
Bujnija od M9
Belgija
>M9 T337
>ili<M9 T337
11
12
GoldRush
kumulativni prinos za 3 godine je 15-18 kg/stablu).
Otporna je prema prouzrokovau aave krastavosti i
delimino tolerantna prema prouzrokovau pepelnice.
Pored navedenih novostvorenih otpornih sorti jabuke
za nae uslove vane su i autohtone sorte jabuke. Sadanju organsku proizvodnju jabuke u Srbiji uglavnom
predstavljaju zasadi starih sorti (budimka, umatovka)
koji se ekstenzivno gaje.
Budimka. Stara odomaena sorta, pretpostavlja se
da je doneta sa istoka. Stablo je bujno, dugoveno, retke,
uskopiramidalne krune. Plod je srednje krupan, loptastokolaastog oblika, esto asimetrian, zelenkasto-ute
boje pokoice, sa sunane strane prekrivene bledim runenilom. Meso je beliasto, vrsto, nedovoljno sono, slatko
do blago nakiselo. Sazreva polovinom oktobra. Plodovi
se mogu uvati do kraja maja. Srednje je otporna prema
prouzrokovau pepelnice (Podosphaera leucotricha) i aave krastavosti (Venturia inaequalis).
Budimka klon Gradac. Odlikuje se vitalnim, bujnim stablima, uske kronje, obilne rodnosti. Plodovi
su srednje krupni, kolaastog oblika, zelene osnovne
boje pokoice sa malo dopunskog rumenila sa sunane
strane i uz prisustvo raste prevlake oko peteljke. Pokazuje znaajnu otpornost prema prouzrokovau aave
krastavosti (Venturia inaequalis) u uslovima kada nije
vrena zatita fungicidima.
Budimka klon Arilje. Najvei broj varijeteta i
klonova Budimke pronaen je upravo u ariljskom podruju. Jedan od najboljih klonova ove sorte pronaen
je u selu Mirosaljci. Odlikuje se veoma vitalnim, umereno bujnim stablima, otvorenije kronje. Plodovi su
krupni, ujednaene mase, izdueno kolaastog oblika,
svetlozelene osnovne boje pokoice koja je veim delom
ploda prekrivena dopunskim atraktivnim rumenilom.
Izuzetno je visoke rodnosti. Ispoljava zadovoljavajuu
otpornost prema prouzrokovau aave krastavosti.
13
Gusti zasadi
Ciljevi proizvodnje
Ekoloki ciljevi
- Ulepavaju okolinu
- Manja ekoloka vrednost
- Znaajan doprinos biolokoj raznovrs- Stvaranje neobraenih kompenzacionih povrina oko
nosti
zasada je neophodno da bi se unapredio broj korisnih
- Mogunost ouvanja i gajenja raznih
vrsta
sorti u dugom periodu
Duina
eksploatacije
- Preko 50 godina
- Dug period rasta pre prorodavanja
Investicije
Odravanje
- Intenzivno
Subvencije
Profitabilnost
Obuenost voara
Rizik
- Srednji do visok
- Visok
14
- 12-20 godina
- Visok prinos posle 4 godine
Kablarka - plod
Pored navedenih autohtonih sorti u literaturi se navode: ananas reneta (vrlo ukusna zimska sorta, otporna); bobovec (daje veoma dobar sok); grafentajn (spada meu najukusnije kasne letnje sorte); krivopeteljka
(rodna, kvalitetan sok); lepocvetka (odlinog ukusa i
specifine arome); london peping (spada meu najukusnije visokokvalitetne sorte); Ontario (zimska sorta,
plodovi dobri za preradu u sok); ampanjka (kiselkastog
ukusa, izvanredna za uvanje); zlatna zimska parmenka
(odlinog slatkog ukusa, jesenja kvalitetna sorta).
Pored intenzivnih savremenih zasada jabuke sa novostvorenim sortama, u Srbiji su znaajno zastupljeni
15
5. Agro-tehnike mere
5.1. Odravanje zemljita
Korovske biljke predstavljaju veliki problem u poljoprivredi uopte, a posebno u organskoj proizvodnji.
Korovi su konkurenti gajenim biljkama za vodu, hranu
i svetlost. Suzbijanje korovskih biljaka u formiranim
zasadima zahteva angaovanje mehanizacije i radnika
i predstavlja znaajan troak. Da bi se trokovi smanjili
pre zasnivanja zasada treba preduzeti mere kojima bi
se fond korova smanjio, pre svega viegodinjih korovskih vrsta. Gajenjem pojedinih biljaka, kao to je
sudanska trava (dve godine pre zasnivanja zasada) kao
i zeleninim ubrenjem, poveava se sadraj organske
materije u zemljitu, a eliminiu se mnoge korovske vrste. Sudanska trava svojim gustim sklopom predstavlja
znaajnog konkurenta korovskim vrstama. Viekratnim
koenjem korovi se iznuruju i unitavaju. U formiranom
zasadu jabuke, poeljno je da u prve tri godine gajenja,
pojas irine 1,2 do 1,5 m oko reda jabuke bude slobodan
od korovskih biljaka. Pri obradi ove zone paziti da ne
doe do oteenja plitkog korenovog sistema voaka.
Nakon tree godine, u prolee, pre nicanja korova, oko
stabala treba primeniti maliranje, odnosno nastiranje. Maliranje se moe vriti pokoenom travom,
tarupiranim biljnim materijalom, nekompostiranom
korom ili strugotinom (10 cm debeo sloj). Maliranjem
se smanjuje spiranje azota, poveava sadraj organske
materije u zemljitu i stabilizuje pH vrednost zemljita.
Krajem jeseni potrebno je odmai mal od stabala, zbog
eventualne pojave glodara u jesenjem i zimskom periodu ili postaviti lovke za mieve. Dodatno u jesenjem
periodu vri se tarupiranje ili koenje korovskih biljaka
i travne smese, koji su se formirali u meurenom i red-
16
Letnja razidba omoguava da se eliminiu nepotrebni jednogodinji prirasti i smanji bujnost u narednoj vegetaciji. Ona takoe jeste prilika da se uklone
svi izdanci koji pokazuju simptome pepelnice i aave
krastavosti.
Na bijnim sortama moe se u cilju smanjenja vegetativnog rasta izvriti tzv. prstenovanje stabla uklanjanjem dela kore u vidu trake sa suprotnih strana stabla
koja je irine 8-12 mm.
U sluajevima izraene bujnosti moe se uraditi i rezidba korena. Korienjem izel pluga, koren se preseca
na oko 60 cm od stabla. Ova intervencija obavlja se u
maju ili u septembru.
Odrivost organske proizvodnje zavisi od redovnog
i stabilnog prinosa, alternativno raanje (raanje svake druge godine) moe biti problem u ostvarenju tog
cilja. U povoljnim godinama biljke formiraju veliki broj
cvetnih pupoljaka, u sledeoj godini pojavljuje se nedostatak hranjivih elemenata jer je potrebno formirati
veliki broj plodova. U isto vreme mladi plodovi stvaraju
fitohormone koji inhibiraju stvaranje cvetnih pupoljaka.
17
18
Povrina/stablu
(m2)
Stabala/ha
(9000 m2)
30t/ha
40t/ha
50t/ha
4x2
8,0
1125
17,8
26,7
35,6
44,4
4x1,5
6,0
1500
13,3
20,0
26,7
33,3
3,5x1,25
4,38
2057
9,7
14,6
19,4
24,3
3x1
3,0
3000
6,7
10,0
13,3
16,7
3x0,75
2,24
4000
5,0
7,5
10,0
12,5
19
20
azota u zemljite. Generalno, 20-30 kg komposta godinje po jednom stablu jabuke u rodu je dovoljno za
potrebe biljke, svake godine u prolee, ali je potrebno
raditi analize lia kako bi se koliina precizno odredila.
Nekada mikroelemnti utiu na ispoljavanje problema u rastu i rodnosti. Sadrina bora u biljkama jabuke
je veoma vana za dobro zametanje plodova. Primena
preko lia mogua je ako analize pokau da ga nema
dovoljno. Primenjuje se solubor uz strogo potovanje
doze jer bor u suviku moe da oteti list jabuke.
Brz razvoj lia, cvetova, a kasnije i mladih plodova
u prolee uzrokuje tzv. azotni stres biljaka, koji se manifestuje svetlo-zelenom bojom lia. Folijarna prihrana
biljaka u tom periodu sa ribljom emulzijom 100 l u 3000
l vode po hektaru u fazi roze pupoljka i 50 l u 3000 l
vode u fazi opadanja kruninih listia, nadomestie
nedostatak azota. Ekstrakt algi se takoe preporuuje
za prevazilaenje azotnog stresa.
Za uspenu organsku proizvodnju potrebna su plodna, dovoljno vlana, ali i dobro drenirana zemljita koja
nisu zbijena, tako da je obezbeenje i odravanje ovakvih uslova imperativ. Ukupne rezerve azota u obradivom sloju zemljita su oko 2000-8000 kg/ha, ali je on
uglavnom u nepristupanim oblicima za biljke. Prirodna
nitrifikacija odvija se sporo i pod dejstvom mikroorganizama. Mikroorganizmi za svoj razvoj zahtevaju toplotu
i vlagu. Stabla jabuke zahtevaju vee koliine azota od
sredine aprila, poetkom cvetanja do kraja juna. Nizak nivo pristupanog azota u tom periodu uticae na
smanjnje zametanja; dok previe azota u junu mesecu
utie na jae proreivanje plodova; previe azota u julu
pojaava razvoj vegetativne mase (lia, izdanaka); manjak azota krajem leta negativno utie na formiranje
pupoljaka za sledeu godinu! U organskim vonjacima
po pravilu azot nedostaje u periodu cvetanja kada je
zemljite vlano i jo nedovoljno zagrejano tako da se
prirodni procesi mineralizacije odvijaju sporo. Maksimum mineralizacije odvija se krajem leta to dovodi do
Obezbeenost
u mineralnom
azotu
Preporuene
koliine
azota
(kg/ha)
<30 kg/ha
srednja
dobra
30-50 kg
<30 kg
30-50 kg/ha
srednja
dobra
0-30 kg
0 kg
>50 kg/ha
dobra
0 kg
21
Primena (preporuka
proizvoaa)
0,3-1%
BioTrissol (Neudorff)
Provita-natural vinasse
0,3-0,5%
Vinasse je organsko hranivo koje se dobija u toku prerade eerne repe i sadri 3-5% N, 0,14-2% P, 5-7,5% K kao
i mikroelemente, vitamine i enzime. Izbegavati meanje
ovog hraniva sa sumporom i bakrom.
Ako postoji nedostatak, preko lista se mogu primeniti i kalcijum hlorid (nedostatak Ca, protiv gorkih pega
i fiziolokih bolesti); MgSO4 (u nedostatku Mg); mikroelementi (bor, cink, bakar, mangan i molibden) u formi
sulfata i helata.
Ostala hraniva (P, K, Ca) nisu veliki problem jer se
na naem tritu mogu nai hraniva kojima se moe
popraviti njihova koliina u zemljitu (Ecomix, Siforga,
Itallpollina).
Najvaniji izvori hraniva su: zelenino ubrenje detelinom, kompost, osoka, biljni ekstrakti (za azot); zelenino ubrenje leguminozama, prirodni fosfati (za fosfor);
prirodne mlevene stene, strugotina, biljni ekstrakti (za
kalijum). Mikroelementi i elementi u tragovima nalaze
se u stenama prirodnog porekla koje su prikazane u prilozima, morskim algama i preraevinama od algi koje
su sertifikovane za primenu u organskoj poljoprivredi.
Zatravljene trake u zoni redova koje se kose obezbeuju oko 2 t suve organske materije i oko 50 kg N i 60 kg
K po hektaru.
Na naem tritu pojavili su se i preparati kao to
je Ekobooster.
22
U organskoj proizvodnji dozvoljena su i spororastvoriva hraniva kao to su: kalcijum karbonat, kalcijum-magnezijum karbonat (dolomit) i kalcijum silikat. Krenjak
je glavni izvor kalcijuma, koristi se uglavnom za korekciju kiselog zemljita i poboljanje njegove strukture.
Zbog tetnog delovanja na zemljine mikroorganizme brzodelujui izvori kalcijuma (kalcijum hidroksid i
kalcijum oksid) nisu dozvoljeni za upotrebu u organskoj
poljoprivredi.
Za proizvodnju kvalitetnih plodova veoma je vano da voke imaju dovoljne koliine kalcijuma. Uprkos
injenici da je samo oko 3 kg/ha kalcijuma smeteno
u kori plodova voaka on je veoma vaan, jer u nedostatku dolazi do nestabilnosti elijskog zida i fiziolokih
oboljenja plodova.
Ako je nivo humusa u zemljitu nizak treba primeniti stajnjak i kompost poreklom sa sopstvene farme,
jer je organska materija iz njih sirovina za nastanak
humusa. Primenjuje se 20-30 t zgorelog stajnjaka u periodu kasne jeseni-zime. Jabuka, posebno na M9 dobro
reaguje na ovo prihranjivanje.
Kompost je idealan izvor humusa, bogat hranivima
i zemljinim mikroroganizmima, poboljava bioloku
aktivnost zemljita, sporo otputa hranjive elemente,
spreava ispiranje N. Ako je zemljite niskog nivoa bioloke aktivnosti treba to pre intervenisati sa 2-4 kg/
m2 stajnjaka.
U toku sadnje biljaka primenjuje se 10-20 l komposta
po biljci, ili 10-15 kg stajnjaka. Stajnjak se dodaje u dva
sloja, prvim slojem istog stajnjaka pokriva se koren
biljke, a drugi sloj se dodaje pomean sa zemljitem.
5.4. Navodnjavanje
Proseno godinje navodnjavanje iznosi 2.500 do
3.500 m3/ha. Preporuuje se navodnjavanje korienjem
sistema kap po kap i navodnjavanje sa optimalnom
koliinom vode, iz razloga da bi se omoguilo iskorienje vode i njeno zadravanje u zemljitu kao i zadovolje-
Vrednost
pH
6,5-8,2
elektroprovodljivost
salinitet
bikarbonati
< 5 meq/l
sulfati
SAR
< 10
nitrati
23
24
Mera/vreme
Nizak potencijal
Visok potencijal zaraze
zaraze (manje od 10%
(10-15%
zaraenih izdanaka
zaraenih izdanaka)
ili otporne sorte)
Veoma visok
potencijal zaraze
(>50%
zaraenih izdanaka)
Nije neophodno
Neophodno
Neophodno
Nije neophodno
Neophodno
Preventivna primena
bakarnih fungicida
Preventivna primena
bakarnih fungicida ili
sumpora ili Ca sulfida
Preventivna primena baPreventivna primena bakarnih fungicida ili sumpora karnih fungicida ili sumpora
ili Ca sulfida
ili Ca sulfida
Preventivna prskanja:
Sekundarne zaraze (ako u vonjaku Preventivna prskanja:
uestalost zavisi od razvoja uestalost zavisi od razvoja
postoje simptomi od prolenih
zaraza)
lia i koliko dugo je vlano lia i koliko dugo je vlano
osetljive sorte
otporne sorte
25
26
27
Za efikasno suzbijanje smotavca primenom biopesticida (ako je neophodno) potrebno je prethodno praenje leta leptira primenom feromonskih klopki koje
se mogu kupiti na naem tritu. Klopke se postaljaju u
krune i svakodnevno ili svaki drugi dan broje i uklanjaju
ulovljeni mujaci. 7-10 dana nakon to se kumulativno
uhvati vie od 10 leptira potrebno je primeniti insekticid u cilju suzbijanja larvi, jer se smatra da je dolo
do piljenja. Feromonskim klopkama moe se odrediti
poetak, maksimum i kraj leta leptira, ali broj uhvaenih
leptira ipak ne obezbeuje nikakve pokazatelje o realnoj
tetnosti. Piljenje larvi ne korespondira sa krivom leta
leptira, iz tog razloga veoma je vano pratiti piljenje larvi u vonjaku ili ubuivanje u plodove. Za to je naravno
potreban odreen vid strunosti ili obuke.
Feromonska klopka
Plod oteen od larve jabukinog smotavca
28
Jan.
Feb.
Mar.
Apr.
Maj
Jun
Jul
Avg.
Sep.
Okt.
Nov.
Dec.
29
Prva generacija
Druga generacija
Jaja bubamara
Larve bubamara
30
Jan.
Feb.
Mar.
Apr.
Maj
Jun
Avg.
Sep.
Okt.
Nov.
Dec.
Grafikon 2. ivotni ciklus jabukine zelene vai (Aphis pomi) i mere zatite
nije vrste su zelena jabukina va (Aphis pomi), branava va (Dysaphis plantaginea) i krvava va (Eriosoma
lanigerum). Veina sorti je osetljiva na napad bijnih
vai, samo retke kao to su Rebella i Saturn pokazuju
srednju otpornost. Glavna mera u smanjenju brojnosti
biljnih vai je ouvanje i razvoj prirodnih neprijatelja:
bubamara, zlatooke, osolikih muva i drugih vrsta. To se
postie postavljanjem kuica i sklonita u zasad, kao i
formiranjem koridora cvetajuih biljaka oko i u zasadu.
Koridori u toku itave vegetacije predstavljaju izvor nektara i polena za korisne vrste, a na njima se odravaju
i populacije biljnih vai koje ne napadaju jabuku, ali su
hrana za korisne vrste.
Kalijumov sapun, piretrin i rotenon su dozvoljene
supstance kojima se moe, ako je neophodno, tretirati
jabuka u cilju suzbijanja biljnih vai. Program zatite
31
Parazitska osica Scambus pomorum moe parazitirati preko 50% larvi cvetojeda. Parazitiranje se dogaa
kada je oteenje cvetova zavreno, ali ipak ovaj parazit smanjuje brojnost populacije cvetojeda u narednoj
godini.
Feb.
Mar.
MOMENAT ZA PRIMENU MERA ZETITE: PRE POLAGANJA JAJA
Jan.
Apr.
Maj
Jun
Avg.
Okt.
Nov.
Dec.
zimsko mirovanje
odrasli insekti se pojavljuju prvih toplih dana u martu
polaganje jaja u cvetne pupoljke do stadijuma mijih uiju
pojava larvi zatienih u cvetu
pojava lutki u oteenim cvetovima
odrasli insekti se hrane i odlaze na prezimljavanje
oteenja od strane odraslih insekata
32
Sep.
Feb.
Mar.
Apr.
MOMENAT ZA PRIMENU ULJA PROTIV ZIMSKIH JAJA
Jan.
Maj
Jun
Jul
Avg.
Sep.
Okt.
Nov.
Dec.
33
Jodni test
34
Tokom svih aktivnosti u berbi (transport, kalibriranje, prebiranje, pakovanje) treba biti vrlo paljiv, jer su
plodovi jabuke jako osetljivi na oteenja.
Praktina iskustva govore, da se potapanjem plodova
jabuke, nakon berbe u toplu vodu (520C) na 2 minuta i
nakon toga u rastvor BoniProtect (preparat gljive Aureobasidium pulluans, antagonist tetnim gljivama),
znaajno umanjuje pojava trulei plodova u skladitu
(Marc Trapman, 2008).
uvanje plodova nakon berbe, se namee zbog injenice da se ne moe prodati velika koliina u trenutku berbe i okolnosti da cena u periodu berbe nije najpovoljnija.
U tom smislu potrebno je obezbediti adekvatno uvanje
plodova da bi se prodaja obavljala u to duem periodu.
Trajnost plodova u tesnoj je vezi sa njihovim mineralnim sastavom. Nekoliko nedelja pre berbe potrebno
je izvriti analizu plodova i uporediti je sa standardnim
podacima za pojedine sorte. Jedan od razloga loeg uvanja plodova moe biti nedostatak kalcijuma kog treba
primenjivati u toku vegetacije tretmanima preko lia.
Kompletan program primene kalcijuma je oko 70 kg
kalcijum hlorida po 1 ha. Tretiranja se zapoinju odmah
nakon zametanja plodova, a startuje se sa 4 kg po 1 ha.
Kada je nivo fosfora nizak plodovi se uvaju na neto
viim temperaturama i prodaju ranije.
Patogene gljive dovode do velikih gubitaka u skladitu u toku uvanja plodova jabuke. Postoje dve grupe
parogena: jedna koja napada plodove nakon skladitenja
i druga koja plodove zaraava jo u vonjaku. Zaraze koje
nastaju u vonjaku mogu biti bez vidljivih simptoma, koji
nastaju kasnije u skladitu. Skladine bolesti uglavnom
se manifestuju na plodovima na kojima su u toku berbe nastupile povrede usled neadekvatnog postupanja
beraa.
Vie faktora utie na ispoljavanje skladinih bolesti:
Stepen zrelosti: Optimalno vreme berbe je vano jer
u sluaju prezrelosti plodova oni postaju osetljiviji
na napad gljivinih bolesti;
Rukovanje: Nepaljiva berba plodova dovodi do mehanikih oteenja, a takvi plodovi su osetljiviji na
napad gljiva (Penicillium spp. i Mucor spp.).
Mineralni sastav plodova: plodovi sa niskim sadrajem kalcijuma i visokim sadrajem kalijuma
i azota su pogodniji za gorku trule koju uzrokuje
Gloeosporium spp.
Vremenski uslovi: Kini period je kritini faktor za
nastanak oboljenja u periodu berbe.
U cilju smanjenja gubitaka od skladinih bolesti potrebno je pridravati se sledeih mera: probirna berba
8. Prilozi
Prilog broj 1.
Spisak dozvoljenih sredstava za ishranu biljaka i oplemenjivaa zemljita u organskoj proizvodnji u skladu sa Pravilnikom o
kontroli i sertifikaciji u organskoj proizvodnji i metodama organske proizvodnje (Slubeni glasnik RS br.48/11)
Naziv
Stajsko ubrivo
35
Treset
Drveni pepeo
Aluminijum-kalcijum fosfat
Bazina ljaka
36
Kalcijum - karbonat
(kreda, lapor, krenjak, bretonski ameliorant-maerl, Samo prirodnog porekla
fosfatna kreda)
Magnezijum i kalcijum karbonat
Magnezijum-sulfat (kiezerit)
Rastvor kalcijum-hlorida
Kalcijum-sulfat (gips)
Elementarni sumpor
Elementi u tragovima
Natrijum-hlorid
Insekticid
Pelinji vosak
elatin
Insekticid
Hidrolizovani proteini
Lecitin
Fungicid
37
Insekticid
Insekticid, repelent
Insekticid
Spinozad
Insekticid
Iskljuivo ako su preduzete mere radi smanjenja rizika za
kljune parazitoide i smanjenja rizika od razvoja otpornosti
Diamonijum - fosfat
Feromoni
38
Fungicid
Do 6 kg bakra po ha godinje.
Za viegodinje zasade drave lanice
lanice mogu, uz odstupanje od prethodnog stava, propisati da se moe prekoraiti granica bakra od 6 kg
u odreenoj godini pod uslovom da prosena koliina koja se koristi
tokom petogodinjeg perioda, ukljuujui spomenutu godinu i etiri
prethodno godine, ne prelazi 6 kg
Etilen
Insekticid
Parafinska ulja
Insekticid, akaricid
Mineralna ulja
Insekticid, fungicid
Samo za stabla voaka, vinove loze, stabla maslina i tropskih useva
(banana)
Kalijum permanganat
Fungicid, baktericid
Samo za stabla voaka, maslina i vinove loze
Kvarcni pesak
Repelent
Sumpor
7. Ostale supstance
Ime
Kalcijum hidroksid
Fungicid
Samo za stabla voaka, ukljuujui i sadnice, radi suzbijanja Nectria
galligena
Kalijum bikarbonat
Fungicid
39
9. Literatura
Braun, P. G., Smith, R. F., Hardman, J. M., Webster, D.
H., Craig, W. (2004): Organic Apple Production Guide
for Nova Scotia.
Fitzgerald Jean (2004): Best practice guide for the
production of organic apples and pears. Based on
document produced by the UK organic top fruit group.
Revision funded by EU INTERREG-Transorganic 2.
Granatstein, D., Kirby, E., Willer, H. (2008): Current World
Status of Organic Temperate Fruits. Organic Fruit Conference, Vignola, Italy, June 16 and 17, 2008.
Hseli, A., Weibel, F., Brunner, H., Mller, W. (2005):
In: Weidmann, G. (editor): Organic Cultivation of Standard Orchards. Englisg Translation of the Swiss Version,
made available by OACC (Organic Agriculture Centre of
Canada).
Lind, K., Lafer, G., Schloffer, K., Innerhofer, G and Meister, H. (2003): Organic Fruit Growing. CABI Publishing.
Milenkovi, S., Luki, M. (2008): Autohtone i novostvorene sorte jabuke u organskoj proizvodnji. Drugi Simpozijum Zdravo-organic, Selena, 26-27. sept. Zbornik
radova. Poljoprivreda, 43-47.
Milenkovi, S. (2010): Organska proizvodnja jabuke.
XV Savetovanje o biotehnologiji; Vol.15, (17), 883-886,
aak.
Pesticide Action Network Europe (2007): State of the art
of Integrated Crop management and organic systems in
Europe, with particular reference to pest management.
Trapman, M. (2008): Disease management in organic
apple orchards is more than applying the right product
at the correct time. VII International Conference on Integrated Fruit Production, 27-30.10. Avignon, France.
Abstracts, pp.17-18.
Vrbanac, K., Jakopec, L., Ilija, I., Malovec, K. (2007): Prirunik tradicionalnih i autohtonih vrsta i sorata voaka
visokostablaica. INTERREG III A projekat.
40
40
NACIONALNA ASOCIJACIJA
SERBIA ORGANICA
Molerova 29/a
11000 Beograd
Tel: 065 855 68 68
Predsednik:
Nada Mikovi
E-Mail:
office@serbiaorganica.org
GIZ/ACCESS
Kancelarija u Beogradu
Makenzijeva 24/5
11000 Beograd
Tel: + 381 11 24 00 371
Fax:+ 381 11 24 00 370
Voa programa:
Tobias Stolz
E-Mail:
tobias.stolz@giz.de