STRUNO INFORMATIVNI ASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIARA HRVATSKE

FARMACEUTSKI
TEHNIAR

Prosinac 2011

Nakladnik

Predsjednik HDFT-a

Glavna i odgovorna urednica

HRVATSKO DRUTVO
FARMACEUTSKIH TEHNIARA
Zagreb, Capraka 1
e. pota: tajnik@hdft.hr
Mat. br. 3253414
Marija uak
Jastrebarsko, Petrovina 1d,
e. pota:
predsjednik@hdft.hr
099/2285905
Sanja Schiller
Zagreb, Jakova Gotovca 14
e. pota: urednistvo@hdft.hr
091/7207 993

Ureivaki odbor

Vesna Ani
Ivanka Bogdan
Marina Cundekovi
Miroslav izmi
Martina Gal
Svjetlana Jakovac
Josip Varga
Nada Vranekovi

Adresa urednitva

Zagreb, Capraka 1
iroraun 2360000-1101240952
s naznakom za Tehniar
e. pota: urednistvo@hdft.hr

Lektor

Mira Jeli, prof.

Tehnika urednica

Gordana Vinter

Tisak

Sveuilina tiskara d.o.o. Zagreb

Trg m. Tita 14

Ovaj broj je tiskan u 1500 primjeraka

Boica od aragonita, Kraljevo Selo (Duga Resa), 1.- 4. st.

slika s naslovnice preslikana iz knjige Ilustrirana povijest Hrvatskog ljekarnitva
1997., prof. dr. Vladimira Grdinia

1991. 2011.
18. 11.
ZAPAMTITE
VUKOVAR

UVODNIK

Potovane kolegice i kolege!

Nakon due ljetne stanke pred nama je novi broj asopisa, u kojem donosimo
zanimljive strune lanke i brojne druge vezane uz rad drutva.
Nedavno je odrana proirena sjednica upravnih tijela i odbora drutva, kako
bismo se to bolje pripremili za skup koji e se odrati idue godine od 20. do 22.
travnja u Bolu na Brau. Pokrovitelj IV. Sabora je Ministarstvo zdravstva i socijalne
skrbi Rebublike Hrvatske. Istiemo da nas oekuje i izborna skuptina gdje e, u
nekim segmentima organizacijskog rada naeg drutva doi do smjene generacija.
Stoga pozivamo mlae kolege da se aktivno ukljue u rad drutva te da na svojim
predizbornim sastancima u podrunicama predloe one koji ele raditi, a time e
pridonijeti uspjehu i ugledu struke. U rubrici iz Rada drutva donosimo Pravilnik o izborima Hrvatskog drutva farmaceutskih tehniara. Na sjednici je ustanovljeno, da je mali broj lanova (oko 40 %) u svim podrunicama uplatio lanarinu
za ovu godinu, a ima i mnogo zaostataka iz proteklih godina. Napominjemo da e
neplaanje lanarine na vrijeme (30. travanj 2011.) utjecati na visinu kotizacije na
strunom skupu, stoga vas pozivamo da to prije uplatite lanarinu putem priloene
uplatnice. Novac dobiven od lanarine neophodan je za rad i aktivnost drutva.
U ovom broju donosimo zanimljiv lanak o ljekovitosti tzv. viih gljiva. Preparati
iz ljekovitih gljiva proizvode se i primjenjuju u suvremenoj medicini zemalja Dalekog
istoka (Kina, Japan, Koreja) te sve vie i u SAD-u, dok je manje rairena na Zapadu.
Preparati dobiveni iz gljiva koriste se kao pomo u lijeenju razliitih bolesti.
Ispriavamo se prim. dr. sc. Pajici Pavkoviu to je naom krivnjom dolo do
propusta te uz lanak eerna bolest nisu objavljene pripadajue slike i time je
umanjena njegova vrijednost. Radi toga u ovom broju ponavljamo lanak.
Svim kolegicama i kolegama te poslovnim partnerima, elimo sretan Boi i
uspjenu 2012. godinu.

vae urednitvo

Sretan Boi
i uspjenu
novu 2012. godinu

eli Vam

urednitvo asopisa
Farmaceutski tehniar
6

EERNA BOLEST
P. Pavkovi*
I. Pavkovi**
eerna bolest je poremeaj metabolizma ili mijene
tvari uzrokovana apsolutnim ili
relativnim manjkom inzulina.
Opisana je kao metaboliki
poremeaj uzrokovan mnogim
imbenicima, a karakterizirana
je kroninom hiperglikemijom zbog oteenja metabolizma ugljikohidrata, masti i
bjelanevina kao posljedica u
smetnji inzulinskog luenja, inzulinskog djelovanja, ili oboje,
to dovodi do mnogostrukih degenerativnih komplikacija. Javlja se karakteristinim
simptomima kao to su poliurija (pojaano mokrenje), suhoa usta, polidipsija
(pojaano eanje), omaglice, gubitak
na teini, pojaana glad, svrbe koe,
umor, klonulost te nervoza.
Inzulin je hormon koji regulira razinu eera u krvi, a lue ga beta-stanice Langerhansovih otoia u guterai.
On je jednostavan protein koji pomae
u prijenosu glukoze u stanice, tako da
bi one mogle oksidirati glukozu koja
im je potrebna da proizvedu energiju
potrebnu tijelu. Izluuje se kada raste
razina glukoze u krvi. Nadzorni mehanizmi uspijevaju odrati razinu glukoze u krvi gotovo konstantnom (od 3 do
8 mmol/L), u stanju normoglikemije.
Normoglikemiju odravaju inzulin ili
njegovi antagonisti (glukoagon, adre*

Prim. dr. sc. Pajica Pavkovi, Sveuilina klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
**
Iva Pavkovi, mag. pharm., ljekarna KBC Zagreb

nalin i somastotin) koji se naizmjenino izluuju sve dok se stanje noromoglikemije

ne uspostavi.
Posljedica smetnji i nadzoru nad razinom glukoze moe biti poveanje glukoze
u krvi, iznad 8,2 mmol/L, hiperglikemija, ili pad glukoze u krvi, ispod 2,5 mmol/l,
hipoglikemija. Hipoglikemija je najee posljedica kraeg ili duljeg gladovanja, a u
bolesnika sa eernom boleu uzrok joj moe bit prevelika doza inzulina ili neprimjerena prehrana uz pojaanu fiziku aktivnost. Hiperglikemija je izraz eerne bolesti
kada je u krvi poviena razina glukoze i ujedno sniena razina inzulina.
Sindrom eerne bolesti ukljuuje niz poremeaja, iji uzrok jo nije potpuno
razjanjen. Meutim, nae razumijevanje nastanka eerne bolesti ovisne o inzulinu
mnogo je vee i bolje od onog za eernu bolest neovisnu o inzulinu. U bolesnika od
eerne bolesti ovisnih o inzulinu, manjak inzulina povezuje se s genetskom predispozicijom, virusnim infekcijama, stvaranjem autoimunih kompleksa te djelovanjem
nekih kemijskih spojeva. Openito se smatra da je osjetljivost za mogui nastanak
bolesti nasljedna, ali hoe li bolest stvarno i nastupiti ovisi i o odluujuoj ulozi
imbenika okoline.
Dijagnostiki kriteriji i klasifikacije u uporabi doneseni su od strane Svjetske
zdravstvene organizacije. Osim navedenih karakteristinih simptoma, vrlo esto se
dijagnoza postavi na osnovi jednog mjerenja glukoze u kapilarnoj krvi (GUK) kada
ima vie od 12,2 mmol/L. Ako je vrijednost izmjerene glukoze u podruju koje nije
karakteristino za dijabetes, potrebno je uinit oralni glukoza tolerans test (oGTT).
On se izvodi s 75 grama glukoze (1.75 grama glukoze po kilogramu tjelesne teine
za djecu), a mjeri se vrijednost GUK-a natate i dva sata nakon optereenja.
Klasifikacija bolesti koja se danas koristi prihvaena je 1985. od Svjetske
zdravstvene organizacije, prema kojoj je glavna podjela na eernu bolest, diabetes
mellitus ovisan o inzulinu (IDDM) ili neovisan o inzulinu (NIDDM), poremeenu
toleranciju glukoze (IGT), te trudniku eernu bolest (GDM).U inzulin ovisnoj
eernoj bolesti unitene su sve beta-stanice te su potrebne injekcije inzulina, dok u
inzulin neovisnoj eernoj bolesti ima jo neto zdravih stanica, ali nedovoljno te se
luenje inzulina potie lijekovima.

KOMPLIKACIJE
Zbog eerne bolesti nastaju mnoge komplikacije; akutne i kronine. Najee
akutne komplikacije su dijabetika ketoacidoza i hipoglikemika koma.
Dijabetika ketoacidoza javlja se zbog nedostatka inzulina u neprepoznatljivom
novom sluaju eerne bolesti, infekta ili svjesnog prekida inzulinske terapije bolesnika lijeenog inzulinom. Dolazi do poremeaja metabolizma u kojem se ketokiseline
(aceton, acetonska kiselina i beta-hidroksimaslana) nakupljaju u krvi (vie od 7
mmol/l) uzrokujui pad arterijskog pH, a posljedica je kiselost krvi te pad serumskih
bikarbonata. Bez lijeenja rehidracijom, inzulinom i drugima mjerama takvo stanje
moe dovesti do kome, a u pojedinim sluajevima ima i smrtni ishod.
8

Hipoglikemina koma najei je oblik kome u eernoj

bolesti i javlja se zbog krivog
doziranja inzulina, lijeenja
kri vom vrstom inzulina ili
ne s klada izmeu aktivnosti,
prehrane i inzulinske terapije.
Lijeenje se provodi davanjem
glukoze intravenozno ili glukogona intramuskularno.
Kronine komplikacije
javljaju se zbog oteenja na
malim i velikim krvnim ilama.
U oteenja na malim krvnim
ilama ubrajaju se dijabetika
retinopatija, dijabetika neuropatija i dijabetika nefropatija.
Dijabetika retinopatija
javlja se zbog oteenja na
malim krvnim ilama mrenice oka i jedan je od vodeih uzroka sljepoe u razvijenim zemljama svijeta. Zbog slabljenja krvnih ilica uslijed eerne bolesti dolazi do
siunih krvarenja, kako bolest napreduje i do novih pucanja krvnih ilica, stvarajui
time ugruke i oiljke unutar mrenice. Ponovljeni ciklusi krvarenja i stvaranje oiljaka
slabe vid i u konanici mogu izazvati trajnu sljepou.
Dijabetika neuropatija jest oteenje ivanih vlakana zbog dijabetesa. Moe se
pojaviti ve nekoliko tjedana nakon povienja glukoze u krvi i jedna je od najuestalijih
komplikacija, iako je esto blaga tijeka i simptoma. Uzrokuje neugodne osjeaje kao
to su utrnulost, arenje ili osjeaj drvenih nogu. Ozljeda ivaca koji prolaze od
stopala do modine u kraljenici moe dovesti do gubitka osjeta u stopalima, a gubitak
dobrog osjeta u stopalima, osobito osjeta boli, moe dovesti do toga da manje ozljede
stopala prou nezapaeno sve dok ne postanu ozbiljne.
Dijabetika nefropatija jest oteenje bubrega, tj. glomerula u bubrezima koji su
nainjeni od krvnih ilica. Polagano oteenje krvnih ila u bubregu moe dovesti do
poveanja pora u glomerulima, to izaziva gubitak krvnih bjelanevina mokraom.
Znaajnijim oteenjem bubrega u mokrai se pojavljuju i krvne stanice i masnoe, dolazi
i do povienja krvnog tlaka. To moe naposljetku tako utjecati na rad glomerula da vie
ne mogu oslobaati tijelo od tetnih supstancija, koje se onda nakupljaju u krvi. Takvo
stanje poznato je kao otkazivanje bubrega ili uremija. Ozbiljnije otkazivanje obino se
lijei dijalizom (hemodijaliza, peritonejska dijaliza ili automatska peritonejska dijaliza) ili
presaivanjem zdravog bubrega. Dijaliza se esto koristi da bi se osoba kojoj su otkazali
bubrezi odrala na ivotu dok joj se ne nabavi odgovarajui bubreg za transplantaciju.
Oteenja na velikim krvnih ilama zbog ateroskleroze, a koja je ubrzana u osoba
s dijabetesom, dovodi do sranog udara, modanog udara ili periferne vaskularne
9

bolesti. Suavanja arterija na nogama i stopalima uzrokuje grenje miia listova

pri brem hodu ili veim naporima. Smanjena cirkulacija onemoguava zarastanje
manjih ozljeda i upala na stopalima pa je esta pojava gangrene i nunost amputacije
u takvih bolesnika.
Jedna od komplikacija eerne bolesti je i impotencija. U pojedinim sluajevima
eerna bolest javlja se u trudnoi gestacijski dijabetes.

LIJEENJE
Prioritet je postizanje eljnih razina glukoze u krvi
uravnoteenjem inzulina, ishrane i fizike aktivnosti. Dobra
prehrana temelj je za postizanje optimalnog nadzora nad
eernom boleu, dok fizika
aktivnost izrazito pozitivno
utjee na mijenu tvari organizma dijabetikog bolesnika.
Tablete, oralni antidijabetici, koriste se kada nije zadovoljavajue regulirati razinu
eera samo dijetalnom prehranom, fizikom aktivnou,
edukacijom i samokontrolom.
One stimuliraju guterau
da proizvodi vie inzulina i
poboljavaju uinkovitost inzulinskog djelovanja na stanice tijela. Kako bi bile
uinkovite u guterai mora biti neto stanica koje proizvode inzulin, tako da su
uinkovite samo u osoba s dijabetesom tipa II, neovisnom o inzulinu, a u osoba s
tipom I, inzulin ovisnim, nee imati nikakva uinka.
Sve osobe s potpuno unitenim stanicama koje proizvode inzulin u guterai, koje
boluju od tipa I, trebaju svakodnevne injekcije inzulina. Mnoge osobe s djelomino
unitenim beta-stanicama, a koje jo proizvode inzulin, tj. osobe koje boluju od
dijabetesa tipa II, trebaju inzulin kada im je glukoza u krvi neregulirana dijetom ili
oralnim antidijabeticima. Inzulin djeluje tako da se inicira pod kou, gdje moe ui
kroz kapilare u krvotok, ne prolazei kroz eludac i crijeva, jer bi ga inae probavni
sokovi u elucu i crijevima razgradili prije nego to bi stigao u krvotok.
Jedan od osnovih oblika lijeenja je i edukacija bolesnika. Ona je temelj samokontrole, potie brigu za vlastito zdravlje, poboljava kontrolu eerne bolesti i pomae u
spreavanju kroninih komplikacija, omoguava rjeavanje akutnih problema vezanih
u bolesti i prilagoavanje terapije neprilagoenim situacijama samog bolesnika. To
10

je preduvjet za postizanje optimalne regulacije eerne bolesti i uspostavljanja dobre

kvalitete ivljenja.
Jedan od naina lijeenja eerne bolesti je transplantacija guterae. Napominjemo da se veina transplantacija guterae provodi zajedno s transplantacijom bubrega
ili neposredno nakon transplantacije bubrega. Jedini sluaj kada se guteraa sama
transplantira je kada su bubrezi jo relativno funkcionalni, a osnovna bolest, dijabetes,
slabo reagira na konvencionalnu terapiju. Takva vrsta transplantacije manje je esta
nego u kombinaciji s bubrezima.
Dijabetesa ima sve vie. Postao je masovna bolest, sve vei problem drutva. Po
procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, danas u svijetu ima oko 285 milijuna
ljudi sa eernom boleu. Mi, kao zdravstveni radnici, moramo pomoi u njegovom
pravodobnom otkrivanju i uspjenom lijeenju. I to bez obzira bolujemo li od eerne
bolesti ili smo potpuno zdravi. Poznavanje injenica o eernoj bolesti jednako je
vano i bolesnim i zdravim osobama. Jer mnogi od nas mogu i sami jednog dana
postati dijabetiki bolesnici.

11

12

LJEKOVITE GLJIVE*
Ljekovita svojstva pojedinih gljiva poznata su tisuama godina i primjenjuje
se u lijeenju raznih bolesti. U zemljama Istoka, kao to su Japan i Kina, njihova
je ljekovitost oduvijek poznata i koristi se u tradicionalnoj a danas i u slubenoj
medicini, dok u zemljama Zapada njihova upotreba nije bila tako rairena. U
novije doba, razvojem medicine i farmacije zanimanje za njihovu primjenu je
u porastu. Velik broj znanstvenih istraivanja i objavljenih radova potvruju
ljekovita svojstva odreenih vrsta gljiva.
Danas je kemijski sastav gljiva relativno dobro prouen i poznat, tako da
su na osnovi spoznaja o strukturnim komponentama izvedene i pretpostavke o
farmakolokom djelovanju. Stoga su ve odreene pojedine komponente izolirane
kao aktivne supstancije i pripremljene u obliku odgovarajuih farmaceutskih
pripravaka.

LENTINUS EDODES
JAPANSKA GLJIVA SHII-TAKE
LENTINACEACEAN (POLYPORACEACE)
Klobuk shii-take je promjera 5-15 cm, jastuast ili
prilino ploast, finog barunastog izgleda. Tjeme klobuka
je tamnosmee ili gotovo crno. Listii su prirasli uzlazno,
vrlo su gusti i tanki. Struak je 3-6,5 cm dug i 1-1,8 cm
irok, veinom valjkast, rjee blago trbuast, pri dnu zadebljan. Meso je debelo i kompaktno, prilino tvrdo ak
i u klobuku. Miris je specifian zainski ugodan, a okus
blago ljut.
Shii-take se uzgaja u zemljama Dalekog istoka (Japanu) gotovo 2000 godina.
U Japanu raste na stablu pazanija-Pasania (lithocarpus). Kontrolirani uzgoj u Kini
Japanu postoji ve oko 500 godina. U Americi se shii-take uzgaja oko 50 godina, a u
posljednje vrijeme sve vie i u Europi. Uzgajivai su otkrili da toj gljivi odgovaraju
nai hrastovi, bukve, kesteni, te johe i brijestovi. Spore shii-take se lako razvijaju
u piljevini, a grane debele 5-10 cm cijepe se micelijem po cijeloj duini. Danas shiitake zauzima drugo mjesto u svijetu u proizvodnji gljiva. U prirodi shii-take raste
samo na mrtvom drveu. U uporabi su svjee, ali ee i suhe gljive. Suenje mora
biti kvalitetno da bi se sauvao oblik, ali i aroma, odnosno specifian miris gljive.
Shii-take je najbolje suiti na suncu, i to okrenutu naopako. UV-zrake potiu stvaranje
D - vitamina u gljivama, to im poboljava kvalitetu. Moe se suiti i u suionicama
*

Preneseno iz: Jakopovi I., DR MYKO SAN ZDRAVLJE IZ GLJIVA. Mujki S., Mlinari
D. Ljekovite gljive. Vaa apoteka br.13

13

toplim zrakom: suenje poinje na temperaturi od 40 C (4-5 sati), nakon toga se

temperatura postupno poveava do 50 C i sui 8-12 sati. Zavrno se suenje obavlja
1 sat na temperaturi od 60 C. Nakon suenja gljive treba uvati u dobro zatvorenim
posudama zatienim od vlage.

KEMIJSKI SASTAV
Aktivna komponenta ove gljive je polisaharid lentinan, koji predstavlja (1,3)-D-glukan molekularne teine 1,000.000, koji ima dva mjesta grananja (C-6) - po
pet molekula glukoze. Boni lanci sastoje se iz 1-6 i 1-3 vezanih ostataka glukoze.
Drugi, terapijski vaan, izoliran iz ove gljive je alkaloid eritadenin (ili lentinacin). Aroma gljive potjee od lentininske kiseline koja se enzimski razgrauje
do tiosulfinata, a taj do lentionina. Shii-take sadri i esencijalne aminokiseline,
bjelanevine, vitamin B1, B2, B12, D2, lipide, a od mineralnim tvari - Ca, K, Na, P,
S, Fe, Si, Mg, Al te oko 30 enzima. Izolirana tvar nazvana je cortinellin, koja djeluje
protiv gram-negativnih i gram-pozitivnih bakterija.
Lentinan se ekstrahira iz vrste Lentinus edodes vruom vodom. To je specifian
postupak ekstrakcije koji ukljuuje mnoge faze, kao to su filtracija, centrifugiranje
i suenje ekstrakta liofilizacijom.

DJELOVANJE I UPORABA
Zahvaljujui kemijskom sastavu, odnosno kombinaciji polisaharida i aminokiselina, vitamina i minerala, shii-take je izvrstan imunostimulans i antioksidans. Ipak
- bitne su dvije komponente u terapiji, odnosno spreavaju rast nekih vrsta tumora te
sniavaju razinu kolesterola u krvi.
Istraivanja pokazuju da spojevi koji su zadueni za stimulaciju imunolokog
sustava su upravo polisaharidi oznaeni kao beta-glukani, a manjim dijelom i alfaglukani. Ti polisaharidi gljiva sastoje se od ponavljajuih sekvencija monomera
D-glukoze, a ovisno o poloaju glikozidne veze izmeu jedinica glukoze, dolaze u
razliitim strukturnim oblicima. Molekularna teina takoer varira - ovisno o duini
polisaharidnog lanca koji formiraju jedinice glukoze. Ti polisaharidi mogu ostvariti
kemijske veze i s proteinima, a primjer je polisaharid-K.
1. Lentinan pokazuje antivirusni i antitumorski uinak. Jedna japanska farmaceutska kompanija razvila je oblik lentinana za intravenoznu aplikaciju kod odreenih
karcinoma abdomena. Klinike studije su pokazale veu stopu preivljavanja, kvalitetniji
ivot te snien postotak recidiva (hepatocelarni karcinom, karcinom pankreasa i karcinom
eluca). Nadalje, klinike studije su pokazale da postoje dva tipa antivirusnog djelovanja:
- spreava rast virusa
- stimulira organizam na stvaranje interferona u virusom napadnutom organizmu
(Virus gripe, HIV-virus i HSV-1 virus).
14

2. Eritadenin ubrzava metabolizam i izluivanje kolesterola pa na taj nain

sniava razinu kolesterola u krvi, a time spreava aterosklerozu i odrava elastinost
krvnih ila. Klinikim ispitivanjem u Japanu dokazano je da eritadenin primjenjivan
tijekom jednog tjedna moe smanjiti koliinu kolesterola u krvi za 25 %.
U literaturi se navode i podaci da se shii-take koriste i kod polimijelitisa, u
lijeenju tromboze, uz citostatsku i radioterapiju.

FARMACEUTSKI OBLICI
- kapsule koje mogu sadravati pulvis shii-take gljive i ekstrakt gljive obogaen
lenitanom
- sirupi
- suene gljive - dodaju se hrani
- shii-take - med - kombinacija gljive u praku i prirodnog meda
- shii-take praak koji se dodaje jelima kao zain
- dekokt
- tinktura

SHIZOOPHYLLUM COMMUNE
JAPANSKA GLJIVA SUEHIROTAKE
LENTINACEAE.
Oblik joj je koljkast, vrlo je tvrda i prekrivena
gustim i zamrenim dlakama. Raste na ivom ili mrtvom
listopadnom i crnogorinom drveu.

KEMIJSKI SASTAV
Aktivna komponenta te gljive je shizophyllan, polisaharid - koji se za farmaceutske
namjene dobiva iz hranjive podloge metodom kulture tkiva gljive Shizophyllum commune. Shizophyllan je (1,3)--D-glukan molekularne teine oko 450.000 s 1-6 vezanom
glukozom u bonom lancu, koja se nalazi na svakoj treoj molekuli glavnog lanca.

DJELOVANJE I UPORABA
Shizophyllan je polisaharid koji pokazuje imunostimulirajue djelovanje pa se
ta vrsta polisaharida gljiva koristi kao dodatna terapija uz kemoterapiju nakon operacije tumora, da bi se sprijeilo nastajanje metastaza. Samo -1,3-glukani djeluju
na kompleksni imunoloki mehanizam koji prepoznaje i razara tumorske stanice.
15

Dakle, vana je beta-konfiguracija. Polisaharidi tipa 1,6 vezanih beta-glukana

pokazuju veliku varijabilnost.

GANODERMA LUCIDUM
LING-ZHI REISHI
ENG. POLYPORACEAE
Tijelo gljive je vrlo tvrdo, koaste strukture, sa
strukom ili bez njega. Gljiva moe narasti i do 70 cm u
irinu, povrina joj je nepravilno grbava, glatka i sjajna.
Ako ima struak, on je u odnosu na klobuk postavljen sa
strane. Kod nas je ova gljiva poznata kao hrastova sjajnica,
koja raste na panjevima drvea. Ganoderma se moe kontolirano uzgajati na panjevima ili na supstratu od piljevine.
U Kini je vrlo cijenjena i naziva se gljiva besmrtnosti i gljiva radosti i sree.
KEMIJSKI SASTAV
I ganoderma sadri polisaharide kemijski sline strukture glukanima u drugih
gljiva porodice Polyporaceae. Znanstvenici su izolirali dva glukana nazvana ganoderan
A i ganoderan B iz kemijske grupe triterpena. Oni su osobito odgovorni za terapijski
uinak te gljive, odnosno njezinih preparata.
DJELOVANJE I UPORABA
Japanski i kineski znanstvenici dokazali su da i ekstrakt ove gljive jaa imunoloki
sustav organizma, odnosno blagotvorno djeluje na ope zdravlje. Povoljno djeluje kod
hepatitisa, alergija, nesanice, vrtoglavice, neurastenije te i kod nekih vrsta raka. U klinikim
studijama dokazano je djelovanje kod hipertenzije i hiperlipemije. Preparati s ekstraktom
ganoderme primjenjuju se i u lijeenju bronhitisa, artritisa kao i ateroskleroze. Ti preparati
djeluju na snienje razine loeg kolesterola, poboljavaju koncentraciju i pamenje te
odravaju vitalnost organizma. Dokazano je antivirusno i antidijabetiko djelovanje.
FARMACEUTSKI OBLICI
- tablete
- sirupi
- dekokti
- tinkture
Zbog svoje tvrdoe, ganoderma nije jestiva i ne kuha se.
16

KOMBUCHA - AJNA GLJIVA KOMBUA

Meu ljekovitim gljivama koje se koriste u Japanu, Kini i Rusiji je i kombua,
gljiva za koju postoji veliko zanimanje u Europi. Gljiva kombua je simbioza izmeu
bakterija i kvascima slinih mikroorganizama. U kombua koloniji glavna je bakterija
Acetobacter xylinum (Bacetrium xylinum Brown). Neki su znanstvenici identificirali i
druge vrste roda Acetobacter. Glavni predstavnici kvascima slinih mikroorganizama
su rodovi Pichia i Zygosaccharomyces.
Izgledom je kombua amorfna i sluzava masa koja se odrava i koju se stalno
obnavlja na zaslaenom napitku crnog (ruskog) ili nekog drugog aja. Djelovanjem
kombua kolonije nastaju u ajnom napitku procesi vrenja koji tekuini daju ugodan i kiselkast okus. Kvascima slini mikroorganizmi razgrauju saharozu u fruktozu
i glukozu te proizvode etanol. Acetatno kiselinske bakterije razgrauju glukozu do
glukonske kiseline, a fruktozu do acetatne kiseline.
Etanol i acetatna kiselina imaju antimikrobno djelovanje na patogene bakterije. U kombuinu napitku ima i karbonske i mlijene kiseline. Prema klinikim
istraivanjima kombua aj doista sniava krvni tlak, povoljno utjee na razinu kolesterola i imunoloki sustav, potie stvaranje interferona, poveava otpornost organizma
na rak. U narodnoj medicini to je udotvorni lijek za sve bolesti.

TRAMETES VERSICOLOR
Trametes versicolor - poznata kao Coriolus versicolor
i Polyporus versicolor - vrlo je esta gljiva iz porodice Polyporaceae, rasprostranjena po cijelome svijetu. Versicolor
znai nekoliko boja i istina je da su prisutne razliite
nijanse boja te gljive. U SAD-u ova se gljiva naziva - turski
rep. U Kini se upotrebljava kao ljekovita gljiva pod nazivom yun zhi - kao imunostimulans u terapiji karcinoma.
Na povrini klobuka su koncentrine zone razliitih boja. Mesnati dio je 13
mm debeo, koaste strukture. Stariji primjerci gljive mogu imati zelene zone algi
koje na njima rastu. Ove gljive smatraju se indikatorima iste sredine.

KEMIJSKI SASTAV I DJELOVANJE

Polisaharid K je protein vezujui polisaharid koji se koristi kao imunostimulirajui
agens u terapiji karcinoma . (U Europi, Japanu i Kini). Potvrena je njegova uinkovitost
in vitro i in vivo u klinikim ispitivanjima. Istraivanja su pokazala da PSK moe smanjiti
razvoj kancera izazvanog mutagenima, zraenjem kao i spontano inducirane kancere.
To se posebno odnosi na gastrini, ezofagealni, kolorektalni, pluni i karcinom dojke.
17

Iz svega navedenog moe se zakljuiti da konzumiranje tih gljiva moe znaajno

pridonijeti jaanju organizma, a samim tim i speavanju od raznih oboljenja, kao i
njihovu lijeenju.
Na osnovi razliitih iskustava dobiveni su podaci da se pri odgovarajuem konzumiranju ljekovitih gljiva irenje tumora zaustavlja za 95 %, djelovanje kemoterapije poveava se za 40 %, a nuspojave kod primjene citostatika svedene su na
minimum.

18

NORMALIZACIJA EERA U KRVI

POMOU LJEKOVITIH GLJIVA
I. Jakopovi*
Neke vrste ljekovitih gljiva optimalno reguliraju razinu eera u krvi kod eerne
bolesti, te pomau opem uspostavljanju zdravog naina ivota time i spreavaju
nastanak i razvoj dijabetesa kod zdravih i osoba s graninim oblikom eerne bolesti.
Suvremena zdravstvena istraivanja potvrdila su odreena iskustva narodne
medicine, osobito tradicionalne kineske i japanske medicine, o hipoglikemijskom
djelovanju nekih vrsta gljiva: urevae (Calocybe georgii), shii-take (L. edodes),
modrikae (Lepista nuda), G. lucidum, zec gljive (G. frondosa), vodenaste penjevice
(Psathyrela hidrophylla) i dr. Neke aktivne tvari iz gljiva potiu luenje inzulina u
organizmu, druge smanjuju razinu glukoze u krvi bez poveanja luenja inzulina, a
za neke je vrste gljiva hipoglikemijsko djelovanje utvreno, ali ne i mehanizam tog
djelovanja. U Kini i Japanu od davnine je uhodana praksa normalizacije razine eera
u krvi primjenom pojedinih vrsta gljiva u prehrani (prvenstveno shii-take), o emu
izvjetavaju renomirani autoriteti za tradicionalnu kinesku i japansku upotrebu ljekovitih gljiva. To se nije smatralo niti se sada smatra neim egzotinim i neozbiljnim,

Dr. sc. Ivan Jakopovi, www.mykosan.com

19

nego dijelom uhodane i provjerene medicinske prakse, to potvruju velika iskustva

medicinskih strunjaka i egzaktni eksperimenti na ivotinjama i klinika ispitivanja
na ljudima. Nasuprot tome, u Europi i Americi nalazi pojedinih strunjaka nisu imali
znaajnijeg istraivakog i praktinog odjeka: karakteristian je u tom pogledu sluaj
strunog izvjetaja francuskog lijenika M. Potrona o antidijabetikim uincima
urevae, modrikae i vodenaste penjevice, objavljen 1956. godine u parikom
strunom asopisu Concours medical.
Osim hipoglikemijskih efekata tijela i micelija odreenih vrsta gljiva, dokazano
je da razinu eera u krvi sniavaju i tvari iz gljiva kao to su ganoderani A i B iz
G. Lucidum (Hikino i sur.) lentinan iz shii-take, tiosulfonat i dijetna vlakna. Satoh
i suradnici s medicinskog fakulteta japanskog sveuilita Tohoku, utvrdili su da
lentinan uspjeno zaustavlja razvoj o inzulinu ovisnog dijabetesa (tip I) kod mieva.
Sharon izvjetava da je kod dijabetesa neovisnog o inzulinu (tip II) LEM kod takora
uzrokovao porast luenja inzulina i smanjivanje razine kolesterola, a kod ljudi je
dolo do normalizacije razine eera u krvi i razine luenja eera u urinu. Pokazalo
se i da tiosulfonat koi djelovanje faktora koji u organizmu razaraju uinak vitamina
B1, a koji regulira metabolizam ugljikohidrata. G. Chihara je ukazao na to da dijetna
vlakna iz gljiva, koja se ne mogu probaviti niti apsorbirati, iste crijeva od tetnih
tvari, a istodobno su dobra podloga za enterobakterije, to kombiniranim djelovanjem
spreava nastanak i razvoj dijabetesa, kao i arteroskleroze, hipertenzije i tromboze.
Neka su istraivanja pokazala da nastanku i razvoju dijabetesa pridonose i odreeni
imunoloki i virusno uzrokovani poremeaji, na koje tvari iz gljiva koje imaju imunomodulacijske i antiviralne efekte mogu znaajno utjecati.
Osim doprinosa normalizacije eera u krvi, paljiva upotreba ljekovitih gljiva
takoer moe podrati i uiniti efikasnijim i druge ope mjere regulacije dijabetesa:
sniavanje razine kolesterola i triglicerida te dodavanje vlakana pridonosi zdravijoj
prehrani i smanjivanju tjelesne teine; poveava kondiciju (fiziku snagu i izdrljivost),
time olakava i ini uinkovitijom nunu tjelesnu aktivnost dijabetiara; navedenim
mehanizmima takoer se sniava povieni krvni tlak i pospjeuje optok krvi; sve to, a
takoer i dodavanje vitamina B1 i spreavanje njegovog prebrzog razlaganja u organizmu, omoguava lake izbjegavanje i podnoenje stresa; jaa otpornost od virusnih
infekcija i poboljava se ukupni imunitet pojedinca. Sve to pomae spreavanju i
smanjuje vjerojatnost tekih i kobnih komplikacija eerne bolesti, kao to su infarkt,
modani udar, obolijevanje i prestanak rada bubrega, obolijevanje krvnih ila nogu koje
moe dovesti i do gangrene i nunosti amputacije, obolijevanje ivaca za koje nema
djelotvornih lijekova, obolijevanja oiju to moe prouzroiti i sljepou, poremeaj
seksualne funkcije i kod mukaraca i kod ena.
Ljekovitim gljivama ne mogu se, naravno, rjeavati akutne komplikacije eerne
bolesti, koje zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. One, meutim, mogu biti iznimna pomo dijabetiarima da kvalitetno unaprijede regulaciju razine eera u krvi,
osobama s graninim oblikom eerne bolesti za spreavanje ili to dulje odgaanje
razvoja bolesti, kao i svim zdravim osobama koje ele smanjiti rizik nastanka eerne
bolesti, osobito ako u obitelji imaju ili su imali dijabetiara.
20

MED U DODACIMA PREHRANI

I DIJABETES
J. kala*
I. Brai*
Dijabetes je kronina bolest koja nastaje kad guteraa prestane potpuno ili
djelomino proizvoditi inzulin ili kada tijelo ne moe uinkovito upotrijebiti proizvedeni inzulin. Posljedica je porast glukoze u krvi jer ona - zbog nedostatka ili nedjelotvornosti inzulina - iz krvi oteano ulazi u stanice. Kao rezultat toga stanja, stanice
organizma ne dobivaju energiju potrebnu za njihov rad.
U lijeenju dijabetesa pet je osnovnih naela uz pomo kojih se moe dobro kontrolirati dijabetes i pridonijeti kvalitetnijem ivotu dijabetiara. To su: odgovarajua
prehrana, tjelesna aktivnost, lijekovi za snienje eera (za neke osobe), edukacija i
redovita samokontrola razine eera u krvi. Pravilna prehrana, uz tjelesnu aktivnost,
ima kljunu ulogu u lijeenju dijabetesa. Pravilnom prehranom dijabetiar treba
cjelodnevni energetski unos hrane raspodijeliti na najmanje 35 obroka na dan, ne
preskakati i ne spajati obroke. Pravilna prehrana dijabetiara je siromana masnoama
(npr. maslinovo ulje, krto meso, riba), bogata vitaminima i mineralima (voe i povre)
i bogata sloenim ugljikohidratima npr. krobom (krumpir, ria, tjestenina, kruh) koji
se sporo apsorbiraju (nii glikemijski indeks) i znatno ne remeti razinu glukoze u krvi.
Idealna prehrana za dijabetiare temelji se na jednakim naelima zdrave prehrane
kao i za sve ljude.

MED POSJEDUJE SVOJSTVA KOJA GA INE NEZAOBILAZNIM

DIJELOM ZDRAVE PREHRANE
Med se najveim dijelom sastoji od jednostavnih ugljikohidrata, i to veinom od
fruktoze i glukoze (75-80 %) i vode (16-20 %). Ostatak ine flavonoidi, organske tvari
(aminokiseline, proteine, inulin, hormone), enzimi (invertaze, amilaze, proteolitiki
enzimi), mineralne tvari i vitamini.
Razliite vrste meda imaju razliit glikemijski indeks. Glikemijski indeks (GI)
je mjera koja oznaava brzinu i intenzitet povienja razine glukoze u krvi nakon
konzumiranja odreene hrane. Hrana koja posjeduje nisku vrijednost glikemijskog
indeksa uzrokuje mali porast glukoze u krvi, a hrana s visokim glikemijskim indeksom brz i velik porast razine glukoze u krvi. Ovisno o vrsti meda, glikemijski indeks
*
*

Jelena kala, dipl. ing. prehrambene tehnologije, PIP

Ivan Brai, PIP

21

meda iznosi od 32 do 85, to znai da se pojedine vrste mogu dati i dijabetiarima i

osobama sklonim obolijevanju od te bolesti. Prema znanstvenim istraivanjima, bagremov med ima najmanji glikemijski indeks 32 i blagotvorno djeluje na odravanje
ravnotee razine glukoze u krvi.
Kalorijska vrijednost meda je oko 20 % manja u odnosu na istu koliinu kristalnog
bijelog eera (med 320 kcal/100 g, kristalni bijeli eer 400 kcal/100 g) i med je 1,5
puta slai od kristalnog bijelog eera (potrebna je manja koliina za zaslaivanje),
pa na dijetetskoj razini to predstavlja utedu kalorija. Med ima veliku nutritivnu vrijednost jer se jednostavni ugljikohidrati iz meda lako apsorbiraju i metaboliziraju u
organizmu, gdje glukoza ulazi direktno u krvotok, dok fruktoza to ini sporije i postaje
tzv. energetska rezerva koja se u jetri lako transformira u glukozu.
Osim nutritivnih svojstava medu su tijekom povijesti pripisivana i brojna ljekovita svojstava.
Poznato je da med ima izrazito antimikrobno, antibakterijsko i protuupalno
djelovanje. Med se vrlo esto koristi kao glavna sastavnica u dodacima prehrani, kao
to su medne mjeavine, medni sirupi ili mednopropolisni sirupi. Med poboljava
resorpciju i iskoritavanje djelatnih tvari iz sirupa i mednih mjeavina, a i drugih
djelatnih tvari, iz hrane, unesenih u ljudski organizam. Med slui i kao prirodni
konzervans ako je udio meda u mednom ili mednopropolisnom sirupu minimalno
80 % izbjegava se uporaba konzervansa, kao npr. kalij sorbata. Sorta meda koje se
izabire za proizvodnju dodataka prehrani ovisi o poznatim spoznajama o pojedinim
sortama, tako se kaduljin med koristi za ublaavanje gornjih i donjih dinih putova te
smirivanje kalja, a npr. kestenov med za regulaciju probave i regeneraciju oteene
eluane sluznice.
Donedavno se smatralo, a znatan broj ljudi i danas misli da su jednostavni
ugljikohidrati, kojih najvie ima u slatkiima, medu, vou i mlijenim proizvodima,
zabranjeni dijabetiarima. Objanjenje se nalazilo u pretpostavci da se oni lako probavljaju i bre i vie diu razinu glukoze u krvi. To se pokazalo netonim jer taj uinak
u najveoj mjeri ne ovisi o vrsti ugljikohidrata u obroku nego o njihovoj koliini jer
jednostavni ugljikohidrati imaju zapravo slinu sposobnost podizanja razine glukoze
u krvi kao i sloeni. Suvremene smjernice doputaju osobama s dijabetesom uzimanje
slatkia, ali svakako u umjerenim koliinama. No, slatkie s tzv. praznim kalorijama
bolje je zamijeniti medom, zdravom namirnicom koja obiluje ljekovitim svojstvima, ali
uvijek pod kontrolom lijenika. Koliina meda koja e se konzumirati je ograniena,
treba se potivati dijabetika dijeta, to znai vie meda, ali zato manje ugljikohidrata
iz drugih izvora u obroku i obratno.

22

RAD S PRIGOVORIMA PACIJENATA

A. Rami*
UVOD
Slaete li se vi sa svakim prijedlogom koji vam je upuen? Naravno da svi imamo potrebu izrei prigovor ili neslaganje i ponekad smo pri tome sasvim u pravu. A
ponekad, moda i nismo.
Zamislimo se sada u ulozi naih pacijenata. Vrlo je vjerojatno da i oni imaju
slino iskustvo s nama, kada dou u ljekarnu.
esto u savjetodavnom razgovoru s pacijentom traimo da pacijent neto promijeni. Ponekad je potrebno da pacijent promijeni svoj nain gledanja na situaciju u
kojoj se nalazi, a ponekad traimo od pacijenta i da promijeni svoje ivotne navike,
primjerice kada pacijentu objanjavamo da je za uspjeno skidanje prekomjernih
kilograma potrebno i njegovo aktivno sudjelovanje npr. drugaijom prehranom i
poveanom tjelesnom aktivnou. Prirodno je da pri tome nailazimo na otpor pacijenta koji nerado mijenja svoje uvrijeene stavove, miljenje i ivotne navike.
U ljudskoj je prirodi strah od promjena i pruanje otpora gotovo svim promjenama. Ponekad se nama te promjene ine nunima i loginima, ali svatko od nas ima
iskustvo kako je teko pridobiti pacijenta da pristane na novi oblik terapije, te kako
burno reagiraju kada se samo promijeni ambalaa njihovog starog proizvoda koji
koriste ve dugo.

TO JE PRIGOVOR?
U odreenom trenutku savjetodavnog razgovora gotovo svaki pacijent e vam
pruiti prigovor. Bitno je da ste svjesni da je prigovor sastavni dio savjetodavnog
procesa, te da je puno bolji od svoje alternative - tiine!
Kroz prigovore pacijent izraava svoje osjeaje, misli, dvojbe i razloge za zabrinutost. Time dobivate informaciju potrebnu za dalji napredak razgovora.
Ako pruite pravi odgovor na prigovor u veini sluajeva dolazi do prihvaanja
vaeg savjeta, a i vas kao savjetodavca.
Prigovor je svako neslaganje ili nerazumijevanje pacijenta u pogledu onoga to
mu savjetujete. Prigovor se moe odnositi na zdravstveni savjet koji mu pruate, primjerice kada pacijentu objasnite da je i on odgovoran za odravanje tjelesne teine.
Pacijent moe izjaviti da on ne jede nita, ili da je sve to zbog genetike ili, jednostavno,

Alan Rami, mag. pharm., Aurantum d.o.o. za savjetovanje

23

da je kriva njegova supruga koja jako dobro kuha... U svakom sluaju, ovdje je rije
o otporu pacijenta da prihvati svoj dio odgovornosti za vlastito zdravlje.
Pacijent moe uputiti i prigovor na proizvod koji ste preporuili. Prigovori mogu
biti banalni od toga da se pacijent ali jer je ambalaa drukija, do toga da proizvod
koji mu preporuujete uope ne odgovara onome to on misli da mu treba. Na primjer,
preporuili ste mu lijek biljnog porijekla, a pacijent oekuje neto malo jae.
Kada dobijete tu vrstu prigovora, vjerojatno ste preskoili neka pitanja u savjetodavnom razgovoru. Niste doznali to je pacijentu bitno za donoenje odluke o
tome koje je rjeenje pravo za njega. Ako ste postavili premalo pitanja, ili ako su
pitanja bila samo zatvorenog tipa, vjerojatno niste doznali to mu je vaan kriterij za
donoenje odluke.

Uspjeno rjeavanje prigovora pomoi e vam da:

- pomognete pacijentu u rjeavanju njegovih dvojbi
- dodatno argumentirate svoj savjet
- poboljate odnos s pacijentom
- postignete prodajne ciljeve

KAKO PREPOZNATI PRIGOVOR PRIJE NEGO TO DO NJEGA

UOPE DOE?
Prilikom savjetodavnog razgovora s pacijentom, dobro je promatrati kako pacijent
reagira na ono to mu govorite. Mnogi ljudi nisu skloni odmah izrei svoje neslaganje
ili nerazumijevanje, ali njihov govor tijela pokazuje da oni ustvari imaju prigovor.
Promatrajte pacijenta i pratite daje li vam neke od ovih signala neslaganja s vama:
- tiina
- odmicanje
- zatvaranje tijela (prekrii ruke) desno)
- mrtenje
- igranje sa satom, olovkom, mobitelom ili drugim predmetom
- rijedak kontakt oima
- zijevanje
- dugo izdisanje
- izraz lica koji ukazuje na dosadu, zbunjenost ili pak bezizraajnost lica
- blago kimanje glavom (lijevo-desno).
Uspjeni komunikator na vrijeme prepoznaje takve znakove te usmjerava razgovor kako bi otkrio podruja neslaganja pacijenta i time navodi pacijenta da izgovori
svoj prigovor. Moete pacijenta potaknuti da kae svoj prigovor izjavom kao to je:
Imam dojam da se ne slaete sa mnom, ili Kako se vama ini ovaj prijedlog.
Lake je rjeavati izgovoreni prigovor nego neizgovoreni prigovor.
24

POSTUPANJE S PRIGOVOROM PACIJENTA

Koliko god udjeli za time da pacijentu to prije objasnite da nije u pravu nemojte se uriti. Pacijent treba prvo dobiti jasnu poruku da je sasluan, da ste ga
razumjeli, da razumijete to to je moda uznemiren ili ak i ljutit. Tek nakon toga je
pacijent spreman uti va odgovor na njegov prigovor. A ak niti tada niste sigurni
da e vas pacijent doista uti. Ukratko, kad ujete prigovor - prvo stanite na loptu.
Slijedi opis postupka kojim je dobro rjeavati prigovore pacijenata. CLEAR
metoda se sastoji od sljedeih pet koraka:

CLARIFY (RAZJASNITE)
Razjasnite o kakvom je prigovoru rije. Postavljajte otvorena i usmjerena pitanja da provjerite razumijevanje iznesenog prigovora. Pitanja mogu biti npr: Kada
se to dogodilo?, Na koji nain ste primjenjivali taj sirup?, Jeste li neto jeli prije
uzimanja lijeka?, Na to mislite kad kaete da niste zadovoljni s time? i slino.
Sjetite se da je ovo razgovor izmeu laika i strunjaka i da postoji velika
mogunost za nerazumijevanje, to nas moe odvesti u komunikacijsku slijepu ulicu.
Pacijenti su esto uzbueni, ljutiti, prestraeni, ukratko preplavljeni emocijama dok
izgovaraju svoj prigovor tako da je upitno koliko je njihovo izraavanje jasno u tom
trenutku. S druge strane, i mi moemo pasti pod utjecaj njegovih emocija, a moda
imamo i neke vlastite emocije i misli koje nam mogu omesti kvalitetno rjeavanje
prigovora. Primjerice, moemo osjeati nelagodu u pogledu poznavanja svih detalja
proizvoda o kojem je rije, ili se ponekad osjeamo napadnutima od pacijenta, pa i
sami ponemo emotivno reagirati.

LISTEN (SLUAJTE)
Aktivno sluajte to vam pacijent govori. Budite usredotoeni i razmislite o kakvoj
vrsti prigovora se radi. Aktivnim sluanjem dobivate na vremenu, dajete pacijentu na
znaenju i pripremate se za kvalitetno davanje odgovora na prigovor. A ujedno dajete
mogunost pacijentu da se malo ohladi. Naime, s uzbuenim pacijentom teko moete
razgovarati, ak i kada mu iznosite i najutemeljenije dokaze da nije u pravu. Ponekad ih
razljutimo preranim davanjem odgovora na njihov prigovor. esto imaju potrebu prije
toga pokazati svoju frustraciju, a tek tada su spremni prihvatiti na odgovor na prigovor.

EMPATHISE (SUOSJEAJTE)
Izrazite svoje razumijevanje prema pacijentu, posebno u sluaju pravog prigovora. Pomou tona glasa i govora tijela poduprite svoje izraavanje razumijevanja.
25

Time pripremate teren za sljedei korak, a to je davanje odgovora na prigovor

pacijenta.
Ovdje vam mogu koristiti izrazi poput: Razumijem vas, ao mi je to to
ujem, Dobro da ste to rekli i slino, ovisno o sadraju prigovora i naina na koji
pacijent komunicira s vama.

ANSWER (ODGOVORITE)
U trenutku kada ste razjasnili sve detalje oko prigovora, te kada je pacijent
spreman za racionalni razgovor, pruite pacijentu adekvatan odgovor na njegov
prigovor. Odgovor odaberite u skladu s tipom i sadrajem prigovora. Budite svjesni
svoje neverbalne komunikacije i naglasite svoju uvjerljivost sigurnim tonom glasa,
simetrinim i otvorenim stavom tijela i uspravnim dranjem.

REASSURE (POTVRDITE)
Provjerite je li pacijent zadovoljan vaim odgovorom. Pratite govor tijela pacijenta da provjerite prijam vaeg odgovora. Prilikom odgovaranja na prigovor, pratite
prihvaa li pacijent vae argumente ili ne. To moete vidjeti i u njegovoj neverbalnoj
komunikaciji: primie li se ili moda odmie, slua li vas uope, pokazuje li znakove slaganja s vama, kakav mu je izraz lica, djeluje li kao da se slae ili ne s vaim
odgovorom. Osim toga, na kraju objanjenja pacijenta moete i upitati slae li se s
odgovorom na prigovor.
Iskustvo, a i studije, pokazali su da ako se sugovorniku prui kvalitetni odgovor
na njegov prigovor, dolazi do poveanja povjerenja izmeu nas i pacijenta. Ako je
pacijent prihvatio va odgovor, vjerojatno e doi i do toga da pacijent prihvati i va
prodajni savjet.
Ono to je jo vanije od eventualne prodaje je to da nakon uspjeno rijeenog
prigovora pacijent postaje zadovoljniji uslugom koju dobiva od vas i postaje vjerniji
vama i vaoj ljekarni.

Koraci postupanja s prigovorom:

CLARIFY (RAZJASNITE)
LISTEN (SLUAJTE)
EMPATHISE (SUOSJEAJTE)
ANSWER (ODGOVORITE)
REASSURE (POTVRDITE)

26

VRSTE PRIGOVORA
NESPORAZUM
Ponekad pacijent krivo razumije vau poruku ili je doao do pogrene pretpostavke zbog manjka informacija.
Razjasnite nesporazum postavljanjem pitanja. Koristite promotivne materijale,
studije, miljenja drugih strunjaka i kolega da ponudite potrebnu informaciju pacijentu. Dodajte i prikladni benefit (korist) za pacijenta u odgovoru na prigovor. Time
dodajete teinu svojem odgovoru i znaenje informaciji koju pruate.

SUMNJA/SKEPSA
Sumnja se javlja kada pacijent nije uvjeren u injenice koje mu pruate ili kada
nije siguran da e proizvod pruiti korist koju ste naveli.
Sumnju rijeite pruajui dokaz iz materijala koji prate taj proizvod (ambalaa,
uputa, promotivni materijali), ili koristite informacije od drugih kolega, pa moda
ponekad i od drugih pacijenata. Svakako ostavite prostora za to da - ako je neki
proizvod pomogao jednom pacijentu, ne mora pomoi i drugom pacijentu s istom
indikacijom.

OGRANIENJE PROIZVODA
Postoje situacije kada va savjet ne moe ispuniti oekivanja ili potrebe pacijenta.
Moda oekuju da e celulit udom nestati u dva dana.
Bitno je minimizirati ogranienje proizvoda balansiranjem pozitivnih i negativnih
elemenata i smjetanje ogranienja u pravi kontekst. Naglasite jo jednom benefite
s kojima se pacijent slae, a ako je prikladno, podsjetite pacijenta i na njegov dio
odgovornosti za uspjeh terapije.

NEZAINTERESIRANOST
Pacijent ponekad ne vidi potrebu za vaim savjetom. Klju uspjeha je vae poznavanje njegovih trenutnih i buduih potreba ili izazova.
Koristite tehniku postavljanja pitanja i aktivno sluanje da otkrijete potrebe pacijenta. Parafrazirajte njegove potrebe i dokaite da ga moete zadovoljiti odgovarajuim
savjetom / prijedlogom. Po potrebi suoite pacijenta s posljedicama nepravodobnog
tretiranja problema koji ima.

27

STVARNI PRIGOVOR / REKLAMACIJA

Ponekad e pacijent imati vlastita loa iskustva s proizvodom (manjak djelovanja,
nuspojave...).
Bitno je izraziti razumijevanje za problem pacijenta, ali i doi do dodatnih
informacija otvorenom komunikacijom. Provjerite je li dobro odreena potreba pacijenta, te je li pacijent slijedio uputu za koritenje. Razmotrite konkretne korake koje
moete poduzeti da smanjite posljedice i/ili sprijeite ponavljanje te situacije. Time
ete moda dobiti vrlo zahvalnog i odanog pacijenta. Ali svakako nemojte davati
nerealna obeanja.

PRIGOVORI NA CIJENU
Nije pametno platiti previe, ali je jo gore platiti premalo. Ako neto
platite previe - izgubit ete neto novca, i to je sve. No, ako platite premalo,
ponekad ete izgubiti sve budui da kupljeni predmet ne moe ispunjavati
zadatak koji mu je namijenjen.
Zakonitosti ekonomije brane za malo novca dobiti puno. Ako prihvatite
najniu ponudu, morate uraunati i rizik u koji ulazite, a ako to inite tada
imate dostatno novca za platiti neto bolje.
John Ruskin (engleski drutveni reformator, 1819)

Vjerojatno najei prigovori koje ujemo su prigovori na cijenu proizvoda koje

preporuujemo pacijentima.
elimo li smanjiti uestalost ovakvih prigovora, prvo se zapitajte - koliko imate
skupih proizvoda u ljekarni? Koje proizvode biste naveli kao primjer skupih proizvoda?
Ako vi smatrate da je neki proizvod skup, vrlo je izgledno da e i va pacijent doi
do istog zakljuka, moda i uz vau pomo. Naime, prvo mi sami trebamo razjasniti,
to znai da je neto skupo. Za poetak, trebamo prihvatiti to da stav o tome je li neto
skupo ili nije skupo ne ovisi o iznosu cijene koja se nalazi na tom proizvodu nego
o tome kakav je na stav o tom proizvodu i kolika nam je potreba za tim proizvodom.
Uostalom, samo se zapitajte koliko esto ste uli da se pacijenti ale da su cijene lijekova koji podiu spolnu potenciju visoke. Rijetko? Nikada? Moda im je neugodno
aliti se na tu cijenu, a ionako tvrde da to kupuju za svog prijatelja ili efa, ali moda
je klju u tome to pacijenti ne procjenjuju neki proizvod po iznosu njegove cijene,
nego po tome kako oni vide korist koju dobivaju primjenom tog proizvoda.
Dakle, bitno je za poetak da vi imate pozitivan stav prema proizvodu i da
smatrate cijenu primjerenom. Zatim je bitno da savjetodavnim razgovorom objasnimo kljune benefite koje pacijent dobiva ispravnim koritenjem proizvoda koji
mu preporuujete. Pomoi e vam i to da pacijentu objasnite koje su ustvari njegove
potrebe i kojim se sve rizicima izlae ako ne lijei odgovarajue stanje / dijagnozu
28

koju ima. Time postiemo da pacijent prepozna i prihvati vrijednost koju dobiva
koritenjem npr. upravo te dermokozmetike kreme koju ste mu preporuili.
Ukratko, pacijentima prodajte vrijednost proizvoda, a ne njegovu cijenu. Kako
biste u tome uspjeli, trebate koristiti vjetine savjetodavnog razgovora o kojima smo
pisali u prolim brojevima ovog asopisa.
Unato svemu, dogaat e se i dalje prigovori na cijenu. Ove prigovore moete
pokuati rijeiti time to ete upitati pacijenta na to misli kada kae da je taj proizvod
skup, tj. s ime ga usporeuje.
Primjer razgovora:
U ljekarni razgovarate s pacijentom koji se ali na kaalj. Iz razgovora ste
zakljuili da pacijent ima nou suhi, a danju produktivni kaalj, te iz njegovog izgleda
zakljuujete da je radno aktivna osoba. Odluili ste mu preporuiti proizvod na bazi
brljana u obliku vreica u kojima se nalazi pojedinana doza lijeka.
Kada pacijent pita kolika je cijena, vi kaete:
-

XX kuna za 30 praktinih vreica koje moete nositi sa sobom na posao. (1)

Joj, pa to je skupo... (2)
U usporedbi s ime smatrate da je to skupo? (3)
Pa obino sam koristio sirup XYZ koji je YY kuna. (4)
Dakle, govorimo o razlici od ZZ kuna. A koliko vam je bilo praktino koristiti
taj sirup?(5)
Pa... znate, ja radim, pa to ba i nije najzgodnije jer ga treba uzimati tri puta
dnevno... (6)
Evo, za dodatnih ZZ kuna, dobit ete mnogo praktinije vreice koje moete imati
uz sebe, upotrijebiti u pravoj dozi tri puta dnevno, a osim toga ovaj proizvod je
prikladan za obje vrste kalja koji vas mue... (7)
Pa dobro, onda u ipak posluati vas.
Kako je tekao ovaj razgovor:

Kada pacijent pita za cijenu, nismo je izgovorili posebno nego smo je naveli uz
neki benefit (korist) za tog pacijenta (1). Time smanjujemo rizik za pojavu prigovora,
a ako do njega i doe, smanjujemo teinu prigovora na cijenu koji se ipak pojavio (2).
Prigovore na cijenu je dobro staviti u neki kontekst, kako bismo mogli
usporeivati vrijednost jednog rjeenja prema vrijednosti drugog, naizgled jeftinijeg
rjeenja. Poeljno je doznati s ime to pacijent usporeuje ovu cijenu (3). Kada nam
pacijent prui tu informaciju (4), moemo doi do toga o kojoj razlici u cijeni je rije
(5). Zatim moemo pronai podruje s kojim pacijent moda nije bio zadovoljan prilikom koritenja jeftinijeg rjeenja (6). Nakon toga na je zadatak da argumentiramo
ovu razliku u cijeni (7).
29

Mogue su brojne varijante ovog razgovora, ali bit je u tome da otkrijemo s ime
pacijent usporeuje to to smatra skupim, te da nakon toga argumentiramo razliku
u cijeni.

ZAKLJUAK

Zato su prigovori pozitivni?

Prigovori pacijenata su pozitivni jer:
- dokazuju da vas pacijent slua i da je zainteresiran.
- govore vam o tome to pacijent treba da bi donio odluku.
- u sluaju rjeavanja prigovora dovode do bolje povezanosti pacijenta s
vama i vaom ljekarnom.

Prigovori su sastavni dio naeg rada s pacijentima i bitno je da ih sasluamo,

prihvatimo i onda dobro argumentiramo. Pri tome je velik izazov za nas ostati smirenim, profesionalnim i strunim osobama. Neki put u tome teko uspijevamo i tada
dolazi do konfliktnih situacija izmeu nas i pacijenata. Sljedei put emo vidjeti kako
se nositi u tim tekim situacijama.

30

LJEKARNITVO U FRANJEVAKIM
SAMOSTANIMA PROVINCIJE
SVETIH IRALA I METODA IV
B. Tomai*
FRANJEVCI U VIROVITICI
Virovitica je smjetena na sjeveroistoku Hrvatske u nizinskom i ravniarskom
podruju. S june strane okruena Bilogorom, iroko otvorena prema sjeveru i dolini
Drave, sa zapadne strane ulazi u Podravinu, a s istoka gleda na Slavoniju gdje se i
nalazi.
Pisati o naselju, mjestu ili gradu, a ne upoznati itatelje s osnovnim podacima
iz prolost, mislim da ostavlja tekst nedovrenim.

POVIJEST GRADA VIROVITICE

Arheolokim istraivanjem naeni su elementi ivota u virovitikom kraju
(brdskom zaleu Bilogore) jo u paleolitiku (do 10.000 godina prije Krista). Najstariji
paleolitski ljudi bili su lovci ili skupljai hrane, a vjerojatno su se kretali prostranstvima od brdskih lokaliteta do umskih lovita u blizini rijeke Drave. Zimi su odlazili
do svojih sklonita u piljama u kojima su uz vatru i prikupljene zalihe ekali da
proe zima.
Na dananjem podruju grada Virovitice mnogi arheoloki nalazi svjedoe o
naseljavanju kroz nekoliko razdoblja prapovijesti. Najstariji nalaz kamena sjekira,
ukazuje da je uz potok Oenicu ve u mlae kameno doba (neolitiku, oko 6100.
4200 g. prije Krista) bilo izgraeno naselje prvih zemljoradnikih populacija. To su
prva stalna naselja na otvorenom. Stanuje se u zemunicama poluukopanim jamama
natkrivene poput atora, a stanovnitvo se uz tradicionalnu lovako-sakupljaku
privredu bavi i zemljoradnjom. U to doba poinje proces pripitomljivanja ivotinja.
Tijekom kasnog bronanog doba u zapadnom dijelu Virovitice, na nekadanjoj ciglani
Valentin Gazdek, otkriveni su ostaci nekropole grobovi sa spaljenim pokojnicima
ukopanim u urnama koji pripadaju Kulturi polja sa arama. Tu je postojalo i naselje
i po nalazitu nazvana je ova skupina - Virovitika grupa, datirana u XIII i XII st.
prije Krista.1
*
1

Boidar Tomai, farmaceutski tehniar

K. Minichreiter, 1986, 81- 98.

31

Mlae eljeznog doba (Laten oko 300 g. pr. Krista - 50 nakon Krista) razdoblje
je naseljavanja Kelta. Ostaci njihovog naseljavanja naeni su u sreditu Virovitice sjeverno od dvorca i na sjevernoj obilaznici grada - poloaj Kikorija-sjever. Na tom
su dijelu otkrivene njihove nastambe i bunari.
Tijekom I st. prije Krista Rimljani osvajaju to podruje, koje postaje dio rimske
provincije Panonije. Dijelove antikog ruralnog naselja, koje je ivjelo od II. do sredine
V st., te i u ranom srednjem vijeku u IX st. otkriveni su pri gradnji virovitike obilaznice na djelu Kikorija-jug.2 Rim je imao utjecaj i u virovitikom kraju, potvreno
je to nalazima rimskog novca, kipiima kunih bogova Lara i Penata, ulomcima
mramornih stupova i opekama s natpisom Leg II., to znai da su opeke napravljene
u ciglanama 2. rimske legije.3
To je bila legija II Adiutrix koja je u provinciji Panoniji imala na vie mjesta
ciglane i obavljala graditeljske zahvate u Osijeku (Mursa) i Batini (Ad Militare).4
Rimski pisac Plinije Mlai, koncem prvog i poetkom drugog stoljea kranske
ere spominje da su u provinciji Panoniji ivjela plemena Panonaca, najvjerojatnije
mjeavina Ilira i Kelta, koji su nastanjivali ove krajeve tijekom eljeznog doba. Rimljani su u osvojene krajeve naselili novo stanovnitvo, ali veina su bili domaa
plemena, koja su dobila imena prema teritoriju stanovanja. Uz rijeku Dravu ivjela
su plemena: Sereti, Serapili, Jasi i Andizeti.
Nakon Rimljana i njihove civilizacije, koju su ruili i unitavali prolazei tim
krajevima - Markomani, Kvadi, Goti, Huni, Gepidi, Langobardi i Avari - u estom se
stoljeu pojavljuju i Slaveni. Nakon poraza Avara pod Carigradom 626. Slaveni su
se pobunili protiv Avara i dobrim dijelom oslobodili od njihove vlasti.
Kako su Slaveni ivjeli u malim zajednicama osnovanim na plemenskim vezama, inei svoje plemenske upe, nisu bili opasni bizantskim carevima, pa su ih oni
ostavljali u miru. Krajem 8. i poetkom 9. stoljea dolazi do osnivanja vee slavenske
zajednice na podruju dananje Maarske, pa do Posavske Hrvatske Ljudevita Posavskog. Posavsku Hrvatsku su zauzeli Franci. Slaveni su ostali na podruju izmeu
Drave i Save i zato je taj kraj nazvan Slavonijom, a ostalo je na tom podruju staro
plemensko ureenje - stare upe5:
Zemlja na kojoj pleme prebiva zove se upa (juppania, provincia, regio, a koncem
jedanaestog stoljea comitatus). Obino se upa naziva po nekoj rijeci, gori, umi
ili glavnom gradu (Garika, Poeka, Novaka, Garenika, Komarnika). Sjedite
joj je u gradu, koji je utvren nasipom ili zidinama ograen, na stisnutom prostoru.
U gradu stanuje upan, vrhovni vojvoda upne i plemenske vojske, a u isto vrijeme i
vrhovni sudac. Ispod grada je podgrae (suburbium), gdje stanuju ostali itelji grada.
Na prostoru izmeu grada i podgraa skuplja se narod na trg, na svetkovine, sudove
i zborove. Na podruju upe su sela (ves, villae), u kojima stanuju zadruge.
2

. Tomii, 2006, 38-41.

Sto godina DVD, 1975., 14

4
5

32

D. Pinterovi, 1978, 110-111

V. Klai 1972., I: 156-157

Podupani (postiuppus) upravljaju manjim kotarevima u upi. Satnici vode

pojedine odjele upne vojske i pomau upanu na sudu. Pristaldi su izvritelji odluka
upnoga suda.
Vie upa ini oblast, kojoj je na elu veliki upan ili knez (dux). Najznamenitija
oblast zvala se Bijela Hrvatska, od koje se razvila Hrvatska drava. Glavar te oblasti
u IX. stoljeu se zove knez Hrvata - dux Chroatorum, a njegova zemlja regnum
Chroatorum.
U oblastima koje bijelohrvatski knezovi pridruuju svojoj vlasti namjetaju
banove (ban bosanski, ban slovimski ili slavonski).
Krajevi od Istre do Valone u Albaniji koje su podijeljeni na Duvanjskom saboru
753. bili razdijeljeni na dvije hrvatske samoupravne jedinice: Bijelu (zapadnu) Hrvatsku od rijeke Rae u Istri do rijeke Cetine u dananjoj Dalmaciji, te Crvenu (junu)
Hrvatsku od Cetine do Valone i gorja Himare u Albaniji.
U Ljetopisu popa Dukljanina nalazimo: ... Poslije ovoga prema sadraju privilegija, koje su proitane pred narodom, napisao je privilegije, podijelio pokrajine i
oblasti svoga kraljevstva, i njihove granice i krajeve na ovaj nain: prema toku voda
koje teku sa planina i ulijevaju se u more na junoj strani imenovao je Primorje, a
prema vodama koje sa planina teku ka sjevernoj strani i ulijevaju se u veliku rijeku
Dunav, nazvao je Srbija. Zatim je primorje podijelio u dvije pokrajine: od mjesta
Dalme e kralj tada boravljae, i e je bio sabor, sve do Vinodola nazva Bijelom
Hrvatskom, za koje se kae i donja Dalmacija.

VIROVITICA IME I NJEGOV PRVI SPOMEN

Naziv koji otvara pitanja i trai odgovore i sigurno skriva razlog zato se to
naselje tako zove istraivao je p. Pakal Cvekan, te u svojoj knjizi Franjevci u Virovitici iznosi svoja razmiljanja o izvoru imena Virovitica te donosi zapis o prvom
spominjanju tog imena jo u 10. stoljeu.
Georgius Fejer kraljevski bibliotekar u Budimu, napisao je knjigu s naslovom
Croatiae ac Slavoniae cum regino Hungariae nexus ac relationes (Povezanost i
odnosi Hrvatske i Slavonije s Maarskim kraljevstvom) Budim 1839. U dijelu nastoji dokazati, kako su podruje Slavonije osvojili za Maarsku Arpad i njegova tri
vojskovoe: Botond, Lelus i Bulsom, dakle prije 1102. Na poetku drugog dijela svoje
spomenute knjige navodi citat biljenika (notarius) kralja Bele koji glasi doslovno:
Tone Botond longo labore belli fatigatus, miro modo infirmari coepit, ex luce migravit,
et sepultus est prope fluvium Vereucca (Tada Botond umoran od dugih ratnih napora
pone udnim nainom poboljevati i umre i pokopan bi pokraj rijeke Vereucce).
Kako Arpadov vojskovoa Botomd umire prije 950. godine te spominjanje rijeke
Vereucce bio bi najstariji spomen Virovitice.6

Cvekan, 1977.,15

33

Uz injenicu da se od 1234. pa kroz cijelo 13., 14., i 15. stoljee sve do

turskih vremena u svim sauvanim poveljama naziv za Viroviticu uvijek jednako
pie: Vereuze ili Wereuche, p. P. Cvekan upozorava kako je to govorno isto, to jest:
uvijek je prisutno ono eu u sredini i ono ce na kraju. Dokaz je, da se ta rije
izgovarala onako kako je i danas izgovaraju starosjedioci u Virovitici: Verovca ili
Virovca, bez ti.
Poznato je da se mnogi gradovi i sela nazivaju po rijekama, koje kroz njih
protjeu. Virovitiki potok naziva rijeka Verevca (Oanica) prije samog naselja, to
bi mogao biti dovoljan razlog da je naselje Virovitica prozvano upravo po toj rijeci.7
Govoriti sa sigurnou o gradu Virovitici moe se tek od prve polovice 13. stoljea
jer postoje potvrene pisane povelje u kojima se Virovitica spominje.
Prve vijesti o Virovitici vezane su uz Arpadovie, a prije svega uz kralja Kolomana II., hrvatskog i slavonskog hercega koji od 1226. do 1242. upravlja kraljevinama Hrvatskom, Dalmacijom i Slavonijom umjesto kralja Andrije II. (svoga oca)
i Bele IV. (svoga brata). Najstarijim pisanim i sauvanim spomenikom o postojanju
virovitikog naselja smatra se Kolomanovo pismo kojim 1234. daje povlastice i
slobotine virovitikim doljacima i gdje Viroviticu naziva magna viila Wereuche
veliko mjesto Verevca.8
Provala Mongola poetkom 1242. u Slavoniju i Hrvatsku sigurno je ostavila
svojih tekih posljedica i u Virovitici, koja se oporavila tako da je kralj Bela IV. s
pratnjom pri povratku iz Dalmacije, kamo se sklonio pred Mongolima, ostao u Virovitici vie od mjesec dana. Nekoliko sauvanih povelja koje je Bela izdao upravo u
Virovitici to potvruju:
14.10.1242. povelja kojom podjeljuje i potvruje slobode i povlastice gradu Samoboru.
16.11.1242. u Virovitici je izdana povelja o proglaenju povlatenog kraljevskog grada
Gria (Zagreba) takozvana Zlatna bula jer nosi kraljevski peat na
zlatnim listiima. U njoj izriito stoji: izdano rukom magistra Benedikta
u Virovitici 16. 11. 1242., a uz prisutnost bana Dionizija, zagrebakog
biskupa Stjepana II. te kraljeva roaka Anela, gospodara Srijema i
bakog upana.
21.11.1242. kralj Bela IV. u Virovitici izdaje potvrdu kojom potvruje povelju bana
Dionizija o prodaji obavljenoj izmeu bratstva Bratila i Jako te upana
Abrahama i brata mu Nikole.9

DOLAZAK FRANJEVACA U VIROVITICU

Franjevaki red je siromani red jer nisu htjeli posjedovati nita ni kao pojedinci
ni kao zajednica. Nazivaju se Malom ili Manjom braom da istaknu elju biti na
7
8
9

34

Cvekan, 1977.,15
Cvekan, 1977., 19
Cvekan, 1977., 19

slubu najmanjima, neukima i siromasima, odbaenima i potisnutima, gubavcima i

bolesnima.
Papino pismo je upravljeno biskupima Ugarske i Slavonije 1245. da zatiti
franjevce (opirnije opisano u asopisu br. 56), a to znai da su franjevci na podruju
naih krajeva djelovali u vie kua, kad se biskupi opiru njihovu djelovanju.
Tada je ve postojao samostan u Zagrebu i Varadinu. Kako je po ustrojstvu reda
svaki samostan morao pripadati pod upravu ili provincijala ili kustoda, vjerojatno je
da su Zagreb i Varadin inili kustodiju jer se kasnije u Ugarskoj provinciji navodi
zagrebaka kustodija. Za povjest franjevakog reda i provincije znaajno je to se
moe na temelju pisanih dokumenata utvrditi prisutnost franjevaca na podruju
izmeu Save i Drave od tajerske granice do Srijema, posve sigurno od 1245., a na
osnovi biskupskih dokumenata kao i pravila ponaanja (FT br. 56, str. 32) vjerojatno
ve za Franjina ivota.
Kada su doli u Viroviticu i nastanili se u njoj?
Povijesno je siguran podatak: franjevci imaju u Virovitici svoj samostan 1280.
jer o tome govori sauvano pismo firmanskog biskupa, papina legata na ugarskom
kraljevskom dvoru.
Tome svjedoi pismo papina delegata biskupa Filipa iz Budima, od 27. 9. 1280.,
koji u sporu izmeu kraljice Elizabete sa zagrebakim biskupom Timotejem II. oko
plaanja desetine, trai od gvardijana Manje brae u Virovitici da natjera suce i graane
u Virovitici i u Lipovi na plaanje dune desetine zagrebakom biskupu. To je dokaz
da se tada (1280.) u Virovitici nalazi franjevaki samostan, to znai da je to potpuno
oblikovana zajednica i da se u Virovitici ve due nalazi.
Zagrebaki biskup Timotej II. poslao je pismo 12. travnja 1281. ugarskim biskupima i provincijalu Manje brae po Ugarskoj i Slavoniji te ih obavjetava da je na
Blagovijest 25. oujka 1281. izopio Ivana, sanskog bana, i druge dostojanstvenike,
a da je to uinio u Virovitici u crkvi Manje brae, koja je podignuta u ast Blaene
Djevice Marije.10 Kako biskup Timotej obavjetava provincijala Manje brae po
Ugarskoj i Slavoniji (...ministro provicijal fratrum minorum per Ungariam et Sclavoniam...), pokazuje da se virovitiki samostan nalazio u sastavu Ugarske franjevake
provincije u kojoj se nalazilo 8 kustodija, a na drugom mjestu spominje Zagrebaku
kustodiju, u kojoj su samostani: Zagreb, Virovitica (Vereucam), Naice i Gurbonak.
Podatak pak, da je franjevaka crkva u Virovitici podignuta u ast Blaene Djevice
Marije, moe posluiti kao polazite da se priblino odredi i vrijeme dolaska Franjevaca u Viroviticu.
Ako je crkva Manje brae u Virovitici sagraena u ast Djevice Marije, to bi
moglo znaiti da je franjevce u Viroviticu pozvala, samostan i crkvu im podigla kraljica Marija, ena Bele IV., jer je bilo uobiajeno da redovnici redovito svoje crkve i
samostane posveuju u ast nebeskog zatitnika svojih dobroinitelja. To bi bio dokaz
da je kraljica Marija stvarno dovela franjevce u Viroviticu.

10

Cvekan, 1977., 61-62

35

Kraljica Marija umire poslije Bele IV., ali iste godine 1270. Znai da je 1270.
godina do koje su franjevci sigurno u Virovitici. Budui da je kraljica Marija postala
gospodarica kraljevskog posjeda u Virovitici nakon 1242., to bi dolazak franjevaca u
Viroviticu trebalo smjestiti izmeu 1242. i 1270. Pisma rimskih biskupa gvardijanu
u Zagrebu i Virovitici 1240. i 1270. dokazuju da su ovi samostani postojali.11
U nastavku p. P. Cvekan u vezi s dolaskom franjevaca u Viroviticu donosi i
miljenja drugih povjesniara te njima nepoznatim povijesnim dokumentima ispravalja, po njemu, krivo zakljuivanje o osobama i godinama. Tu navodi i primjer kako
je miljenje nekih da je franjevcima u Virovitici podigla samostan i crkvu kraljica
Elizabeta 1370., to ne odgovara ranije navedenim dokumentima, pa kada se govori
da je samostan podigla kraljica Elizabeta onda to nije Elizabeta, ena Ljudevita
Anuvinca, nego moe biti Elizabeta, ena Stjepana V. Arpadovia, 1270. godine.
Franjevci su u Viroviticu doli jo prije 1280. Tu su (1280.) u svakom sluaju u
drugoj polovici 13. stoljea, te je Virovitica u punom razvoju svoga postojanja i kao
grad i kao upanija od 13. stoljea povezana s Manjom braom i da su upravo
franjevci ono jedino to predstavlja sedamstogodinji kontinuitet. Sedam stoljea
nije zanemariv vremenski razmak. I dok se danas u Virovitici za mnoge, u povijesnim
spisima spomenute graevine, ne zna gdje su bile (stara upna crkva svetih Kuzme i
Damjana, samostan dominikanaca) ili ih vie nema (kraljevski dvorac), Franjevaki
samostan i crkva stoje i sada na istom mjestu gdje su se u Virovitici nalazili u 13.
stoljeu. I zato s pravom p. P. Cvekan moe rei da Franjevci i Virovitica idu zajedno.12
Neto odreeno i sigurno o djelovanju franjevaca u Virovitici tijekom 14. i 15.
stoljea nije poznato. Pisani podaci svjetovnog znaenja ne postoje jer nisu imali
neposredna utjecaja u upravi grada, a arhivski podaci iz samostana su uniteni i nestali jer je samostan 1552. razorila i unitila turska vojska, koja je 2. kolovoza 1552.
osvojila Viroviticu. itajui djela iz povijesti reda moe se rei da su franjevci u
Virovitici i na podruju cijele virovitike upanije djelovali misionarski pomagali
su sveenicima, upnicima, u njihovu duobrinikom radu.13
Turci su bez borbe osvojili Viroviticu. Virovitiki franjevaki samostan Turci
su spalili i razorili, a kamenjem i ciglom pojaali su svoju gradsku utvrdu. Crkvu
Blaene Djevice Marije nisu sruili nego su pustili po svom obiaju da se djelovanjem
vremenskih nepogoda malo po malo sama srui. Iz Virovitice je prije dolaska turske
vojske otilo katoliko stanovnitvo prema Dravi, gdje su se lake skrivali pred Turcima. Dio stanovnitva otiao je preko Drave u Ugarsku jer je sigetska utvrda Nikole
Zrinjskog, hrvatskog bana, titila zapadnu Ugarsku. S narodom su se iz Virovitice
povukli i franjevci, da dijele s njima strepnju i patnju, neimatinu i glad. U prvim
godinama bili su im tjeitelji i uitelji, a bez crkve i stalnog boravita, slubu su vrili
tajno i oprezno, bez redovnikog odijela. Da ih naivna djeca ne bi moda i nehotice
odala, zvali su ih ujak tj. mamin roak.
11
12
13

36

Cvekan, 1977., 63
Cvekan, 1977., 63
Cvekan, 1977., 64

Umjesto franjevaca koji su otili s narodom djelovanje u tome kraju preputeno

je drugima. Turci u elji kako bi u Bosni sauvali stanovnitvo za obradu zemljita
i uzgoj stoke dali su Franjevcima bosanske vikarije doputenje za slobodno vjersko
djelovanje unutar granica Turske.14

PONOVNI DOLAZAK FRANJEVACA U VIROVITICU

Viroviticu su oslobodili vojnici carskog generala i marala Jakoba Lesliea i
hrvatskog bana Nikole Erddyja 15. srpnja 1684. Leslie je bio zapovjednik tajerske
granice sa sjeditem u Varadinu. Kako mu je bilo stalo da njegovi vojnici koji su
morali prezimiti u Virovitici i u njenoj okolici dobiju sveenike, duhovnike, kao i
vjernici u virovitikoj okolici, pismeno se obratio p. Aleksi Buzjakoviu, provincijalu, da mu poalje dva franjevca, sveenika, koji govore njemaki i hrvatski da
budu na duhovnu korist njegovih vojnika i ostalih vjernika. Dekretom zagrebaki
biskup Martin Borkovi, redovnik Pavlin (1667.-1687.), podjeljuje punu ovlast za
obavljanje duobrinike slube vojnicima na podruju Virovitice dvojici franjevaca,
sveenika Ladislavske provincije, koje e provincijal poslati. Oni mogu podjeljivati
sve sakramente i takoer imaju ovlast odrijeivati i od pridranih grijeha bilo biskupu
bilo Svetoj Stolici. Ovlast im se protee i na cijelo podruje Virovitice, gdje god to
bude potrebno i gdje ih budu traili.
Provincijal p. Aleksa Buzjakovi poslao je 1684. u Viroviticu prva dva franjevca
sveenika: oca Pavla Trunticha, za hrvatskog duobrinika, a oca Krizostoma Kavzera, za njemakog duobrinika. I u rasporedu osoblja provincije Svetoga Ladislava
pojavljuje se 1685.: In loco Viroviticensi (u mjestu Virovitici): p. Paulus Truntich,
curator Croatarum i p. Chrisostomus Kavzer, curator Germanorum.15
Vidjevi predani rad i zalaganje franjevaca za duhovno dobro vojnika i vjernika,
knez i general Leslie zauzeo se da franjevci u Virovitici dobiju svoje stalno boravite,
svoju samostansku kuu i crkvu, pogotovo kad je doznao da su franjevci prije Turaka
u Virovitici dugi niz godina imali svoj samostan i crkvu. Svojim ugledom na carskom
dvoru u Beu (savjetnik cara Leopolda I.) zauzeo se i postigao da je Leopoid I. izdao
Dekret, kojim 4. travnja 1688. doputa franjevcima da se slobodno vrate u Viroviticu i
zauzmu svoje staro mjesto sa svim svojim posjedima, tj. onima koje je general Leslie
odluio franjevcima u Virovitici dati.
To carsko odobrenje 4. travnja 1688. razlogom je da se od te godine Virovitica
slubeno u Ladislavskoj provinciji navodi kao rezidencija s odreenim poglavarom - predstojnikom (praesidens). A to znai da dva franjevca sveenika p. Paulus
Truntich i p. Chrisostomus Kavzer, imaju sada svoje stalno prebivalite i crkvu te
odreeno uzdravanje.

14
15

Cvekan, 1977., 66
Cvekan, 1977., 70-71

37

General Leslie franjevcima u Virovitici odredio je vrlo veliki zemljini posjed

(itavu ravnicu uz samostan zvanu Ledinsche, sve do jezera, zatim dva velika vrta iza
jezera, pa iroko polje sve do ume Zabasphie, hrastovu umu Bustje i ondje veliki
ribnjak te prostrane livade u Gerdinu).
Franjevci su se pred generalom Lesliem svojevoljno i rado odrekli svih tih namijenjenih posjeda uz pripomenu da se takvo posjedovanje protivi njihovu siromatvu.
Djelomino su se odrekli u korist grada, a djelomino u korist nadglednitva Komore u Osijeku. Za sebe su zadrali samo najpotrebnije: vrt, nekoliko livada da mogu
hraniti krave i oranicu s kuom za poslugu. Za vrenje svoje sveenike slube kao
duobrinici u Virovitici zatraili su od Komore u Osijeku godinju pomo od 50
forinti, i tu pomo i primali.
Godine 1721. upraviteljem virovitike rezidencije i upe Svetoga Roka postaje
p. Dominik Paljak, roen u akovcu. Imao je 32 godine, a u sveenitvu bio je 7
godina. Odlikovao se poduzetnou i ve sljedee godine 1722. pokree misao
za izgradnju novog samostana u Virovitici. Zapoinje s pripremama jer zna da se za
takvo zamano djelo trai i materijalnih sredstava i novca koje Franjevci u Virovitici
nemaju, a ne mogu mnogo oekivati ni od svojih vjernika. Doao je na zanimljivu
zamisao o pribavljanju graevnog materijala. Obratio se carskoj Komori u Osijeku
dopisom 30. rujna 1722., gdje je uz kratku i preglednu povijest o dolasku i boravku
franjevaca prije Turaka do 1552. i njihovu ponovnom dolasku 1684. - kad su primili
i upravu upe i nastanili se u bijednoj drvenoj nastambi koja je dotrajala - molio
da mu Komora dopusti i odredi: mjesto, neko zemljite u Virovitici, na kojem bi
franjevci mogli podii ciglanu (domus latericia) i vapnaru (domus calcina) za gradnju
samostana i crkve. U odobrenju koje su dobili naglaeno je da ciglanu mogu podii
iskljuivo za gradnju crkve i rezidencije, inae e se ukinuti. U kolovozu 1725. p.
Dominik ponovo se molbom obraa Komori da se franjevcima iz Virovitice dopusti
u okolici Pakraca nabaviti kamenje te ispei vapno potrebno za gradnju rezidencije i
crkve. Komora i tu molbu odobrava 9. kolovoza 1725. Graevni materijal je time bio
osiguran. Ciglana je podignuta, ali na kojemu mjestu u Virovitici - nije zabiljeeno.
Vjerojatno ondje gdje su i danas virovitike ciglane. Ako je tako, franjevci su osnivai
prve ciglane jer su je poslije nakon to je sagraen samostan i crkva - ustupili gradu.
Izrada cigle i priprema potrebnog vapna trajala je tri godine.
Sveanost blagoslova i postavljanje temeljnog kamena virovitikog franjevakog
samostana obavljena je 23. srpnja 1726. Samostanska zgrada je dobrim dijelom podignuta i dovrena za neto vie od dvije i pol godine, do 1729.16 Potvruje to i injenica,
da je Virovitica 23. travnja 1729. na provincijskom sastanku u Varadinu proglaena
samostanom, obzirom na to da je ispunjeno dosljedno zakonodavstvu Franjevakog
reda: jer je kua dobro proviena stanovima i moe sada i u budue uzdravati dvanaestoro brae, tj. ima sve potrebne prostorije za provoenje zajednikog ivota za
vie brae i zato ga imenuju i proglauju samostanom.

16

38

Cvekan, 1977., 73-76

U samostanskoj zajednici novoproglaenog virovitikog samostana 1729. bili su:

p. Dominik Paljak, prvi gvardijan
p. Konrad Potonik, vikar, orgulja i ispovjednik
p. Jona Bregovi, propovjednik
p. Gervazije Kirhueber, ispovjednik
p. Kapistran Besediek,
p. Matej Habi,
i braa:
fra Zakej Bernhord, kuhar i fra Ivan Lakhomer, stolar.17
I tako ponovnim dolaskom Franjevaca od 1684. do danas djelatni su u Virovitici
kao voditelji i upravitelji upe u Zagrebakoj biskupiji koja im je od poetka povjerena,
a nikada nije bila opozvana, te kao kulturni radnici u svome narodu.
Samostan je potpuno dovren i sa svim potrebnim namjeten osiguran tek 1751.
To je zapisano doslovno: 1751. Conventus ex integro est edificatus et perfectus, tj.
1751. samostan je potpuno sazidan i dovren. Dovrio ga je gvardijan o. Ignacije
Junak, roen u Varadinu.18
Zanimljivo je virovitiki samostan je poeo graditi akovanin, a potpuno
dovrio Varadinac!

DJELATNOST FRANJEVACA U VIROVITICI

Premda je osnovno djelovanje franjevaca usmjereno duobrinikom radu
propovjednikoj, sveenikoj i pastirskoj slubi, pouavanju i odgoju upne zajednice,
franjevci su djelovali kao kulturni radnici: kao profesori u odgoju svojih buduih
nasljednika, lektori moralke i filozofije, uitelji na osnovnoj koli, umjetnici slikari,
pozlatari, stolari, kovai-bravari, a posebno kao ranarnici i ljekarnici. I njihov kulturni
rad ostavio je vidljive i vrijedne tragove, koji se ne mogu mimoii i ne smiju zaboraviti.
Provicijiski studij moralke odravao se u Virovitici tijekom 1730. i od 1760. do
1764. godine. Novo sagraeni samostan imao je dovoljno prostora za takav studij u
kojem uz profesore sudjeluje do 7 klerika.
Provincijski studij filozofije dolazi u virovitiki samostan 1771. Ima 6 klerika.
Studij govornitva bio je u Virovitici 1780. i od 1815. do 1825. Imao je 4 klerika.
U pukoj koli prema izvjetaju Kraljevskog namjesnikog vijea zagrebakom
biskupu Josipu Galjuffu, meu 17 pukih kola navodi se 1774. i puka kola u Virovitici koja ima tri razreda i vodio je franjevac.
Samostanska braa rade i umjetnike radove te su djelovala 4 slikara-pozlatara,
2 kipara, 5 stolara, 2 graditelja orgulja, a djeluju i zanatlije kovai i bravari19.

17
18
19

Cvekan, 1977., 72
Cvekan, 1977., 76-77
Cvekan, 1977., 76-77

39

SAMOSTANSKA LJEKARNA U VIROVITICI

Osnivanje samostanske ljekarne u Virovitici uvjetovala je potreba samog samostana jer je Uprava provincije odredila 1730. da se u virovitikom samostanu
dri provincijski studij moralke za brau klerike.20 Sljedom te odluke u Viroviticu je
poslan brat Bonifacije Gerber, izueni ranarnik i orgulja, koji ostaje u Virovitici sve
do 1745. godine.
Osnivanjem 1745. virovitike upanije sa sjeditem u Virovitici, pokazala se
potreba za javnom ljekarnom. Franjevci koji su ve desetak godina imali malu kunu
ljekarnu i brau ranarnike i ljekarnike (i u dugim samostanima u provinciji), pokrenuli
su aktivnost da otvore javnu ljekarnu i ljekarniku slubu, za potrebe graana kao i
za virovitiku okolicu. Kako bi ostvarili svoj naum, obratili su se pismenom molbom
upanijskom vijeu u Virovitici i zatraili odobrenje i novanu pomo. upanijsko vijee,
pod predsjedanjem velikog upana Ljudevita Pataia, na zasjedanju u Osijeku 27. oujka
i slijedeih dana oujka i travnja 1748. donijelo je odluku da se franjevcima u Virovitici
doputa otvaranje ljekarne javnog znaenja i odreuje skromna novana pomo od 60
forinta iz upanijske blagajne. Od franjevaca se izriito trai da primljenu pomo od
60 forinta upotrijebe iskljuivo za ureenje ljekarne i da o tome dadu potrebne potvrde
upanijskom vijeu. Trai se da u ljekarnu namjeste svoga brata vjetaka ljekarnika.
Kad je doputenje dano, kunu ljekarnu i ranarniku slubu u virovitikom samostanu
obavljao je brat Kuzma Hagn jer je brat Bonifacije Gerber bio na ljekarnikoj praksi
u Varadinu. Brat Bonifacije Gerber vraa se 1750. za ljekarnika u Viroviticu nakon
kolovanja u Varadinu i zapoinje razvoj virovitike samostansko-javne ljekarne.21
Ljekarna je tada bila smjetena u samostanu, u maloj i tijesnoj prostoriji, to nije
zadovoljavalo brata Bonifacija, ali je svoj ljekarniki posao dobro radio i planirao
budunost ljekarnike slube u Virovitici.
Tako ve 1752. godine virovitika mu skuptina odobrava, za opskrbljivanje i lijekovima koji se od drugih moraju skupo nabavljati, svake godine nadalje iz upanijske
blagajne 100 forinta. Poveanje posla uvjetuje i pojaanje u osoblju te 1756. dobiva
brata Simona Bxa. Kao sposoban organizator planira gradnju nove zgrade za ljekarnu.
Nakon doputenja samostanske i provincijske uprave, brat Bonifacije postavljanjem
kamena temeljca 25. travnja 1758. poinje gradnju samostanske zgrade za ljekarnu.
Bio je to novi trakt od samostana i crkve prema zapadu, jednokatna zgrada, ali posve
u sastavu samostana i zvala se Rezidencija.
U prizemlju te zgrade Rezidencije predviene su: ljekarna i pomone prostorije,
a u katu sobe za gvardijana, provincijala i tajnika Provincije, kad borave u Virovitici.
Zgrada s prednje strane nije imala vrata jer je sastavni dio samostana, a sobe u katu bile
su s dvorine strane te hodnik s uline strane. Ulaz u ljekarnu bio je iz samostanskog
hodnika i samostanskog dvorita.22
20
21
22

40

Cvekan, 1977., 148

Cvekan, 1977, 150
Cvekan, 1977., 151

Zgrada je zavrena za samo godinu dana i u boljim uvjetima brat Bonifacije

Gerber nastavlja svoju ljekarniku i ranarniku slubu. Zbog velikih izdataka, koje
nije mogao sam isplatiti, ponovno se obraa za pomo i 1761. upanijska skuptina
odobrava poveanje uz prijanju obvezu za 50 forinta. To omoguava da se ljekarnu
i uredi tako da zadovoljavala svim potrebama ovoga podruja. Dobro je poslovala, pokazuje i podatak da je dobivanjem ljekarne 1763. i 1764. podignut, obojen i
pozlaen vrlo lijepi i umjetniki vrijedan oltar svetoga Didaka Alkalskog, zatitnika
brae ljekarnika i ranarnika u samostanskoj crkvi.23
Nakon promjena zakonodavstva koji trai za rad u ljekarni sveuilini studij i
odreeni ispit, u samostanskoj ljekarni u Virovitici nakon smrti ljekarnika brata Blaa
Schneidera 1815. u ljekarni rade ljekarnici svjetovnjaci, provizori.
To je i poetak stagnacije samostanskog ljekarnitva jer provizori u prvom redu
rade za sebe i svoju korist. Za vrijeme provizora Josipa Hondla 1847. otvorena su
vrata s ulice.24
Samostanski provizor Ivan Kapistran Besz u suradnji sa samostanom 1866.
obnavlja ljekarnu, a napravljeni ormari jo se danas nalaze u prostorijama ljekarne.
Uprava Ladislavske provincije 3. rujna 1875. doputa samostanu u Virovitici
da moe ljekarnu prodati tj. namjetaj, sprave i lijekove. U ime samostana ugovor
o prodaji sklopio je otac Jeronim Horvath, 22. prosinca 1877. s ljekarnikom Ivanom
Beszom. Ljekarna - inventar i lijekovi - prodani su za 10.000 forinta. Besz je 5.000
forinta morao odmah dati, a ostalih 5.000 forinta ostat e kod kupca Besza kao glavnica
za koju e plaati 7 posto kamata u etvrtgodinjim obrocima do isplate glavnice. Ako
kupac ne plati na vrijeme samo jedan rok isplate kamata, - morat e odmah isplatiti
cijelu glavnicu. Kupac e prodanu ljekarnu preuzeti u svoje vlasnitvo sa svim teretima
i koristima od 1. sijenja 1878.
Besz je u isto vrijeme sklopio sa samostanom u Virovitici ugovor o najmu zgrade, u kojoj je ljekarna sa svim prostorijama u prvom katu te zgrade, s podrumom i
tavanom i dijelom vrta. Najamninu e plaati godinje 450 forinta. Najam mu se daje
doivotno, ali s tim da u sluaju prestanka obavljanja ljekarnike slube ili ako bi tu
slubu prenio na nekog drugog, pa makar i privremeno, pravo najamnine prestaje bez
ikakva otkaza. I ovu je najamninu duan plaati etvrtgodinje u iznosu od 112 forinta
i 50 novia. Najmoprimac Besz ne moe bez doputenja najmodavca samostana u
Virovitici prenijeti svoja prava na svoje nasljednike. Obnovu zgrade i porez za zgradu
ljekarne plaa najmodavac Samostan, a unutranje popravke najmoprimac Besz.
Sto trideset godina nakon svog osnutka Franjevaka ljekarna u Virovitici 1.
sijenja 1878. prela je u ruke svjetovnog ljekarnika Ivana Besza, koji ju je vodio
do svoje smrti 1918. punih 40 godina.25
Poslije smrti Ivana Besza (1918.) sklopljen je ugovor za upravljanje s ljekarnikom
Ernestom Blaekoviem najdalje do 31. srpnja 1919. Samostan u Virovitici sklopio
23
24
25

Cvekan, 1977., 152

Cvekan, 1977., 156
Cvekan, 1977., 76-157

41

je 31. oujka 1921. ugovor s ljekarnicima Josipom i Marijom Sallopek. Nakon Sallopeka ljekarnu preuzima ljekarnik Bienenfeld, a onda 1950. ona prestaje djelovati.
POPIS RANARNIKA-KIRURGA, APOTEKARA I DIPLOMIRANIH
FARMACEUTA-LJEKARNIKA U SAMOSTANU VIROVITICI26
GERBER fra BONIFACIJE
VENDT fra DAMJAN
HAGN fra KUZMA
GERBER fra BONIFACIJE
BX fra SIMON
GAIGER fra DAMJAN
SCHNEIDER fra BLA
RTTENBCK fra KUZMA
RCH fra ROMAN
SIMON fra NIKOLA
APFL fra PANTALEON
SIMON fra NIKOLA
ZUNGHAMMER fra ROMAN
STEINMASSLER fra FAUSTIN
GREFFLICHER fra KUZMA
GAIGER fra DAMJAN
JAKOPOVI fra GABRIEL
SCHNEIDER fra BLA
SCHMIDT IZAIJA

1735. 1745.
1735. 1736.
1746. 1749.
1750. 1777.
1755. 1757.
1758. 1765.
1766. 1768.
1767.
1768. 1776.
1774. 1775.
1775. 1782.
1780.
1781.
1783. 1784.
1783. 1784.
1784. 1797.
1797. 1798.
1795. 1815.
1798. 1804.

ranarnik
apotekar
ranarnik
apotekar i kirurg
apotek. praktikant
ranarnik i apot. praktik.
ranarnik
ranarnik
kirurg
ranarnik
apotekar i kirurg
kirurg, Virovitica
apotekar i ranarnik
apotekar
ranarnik
ranarnik i apotekar
pomoni apotekar
ljekarnik
ljekarnik i ranarnik

Pater Pakal Cvekan u svojoj knjizi posebno opisuje djelovanje nekoliko ljekarnika.
Vjerujem da ivotni put jednog od njih, fra Blaa Schneidera, moe pribliiti ozbiljnost
pristupa autora P. Cvekana i zato ga elim podijeliti u izvornom tekstu s itateljima:
... Poslije brata Bonifacija Gerbera Bla Schneider je najvei i najpoznatiji
ljekarnik franjevake virovitike ljekarne. Bio je tajerac iz Maribora, gdje se rodio
27. 3. 1742. Obuen je i zavjetovan 1764./65. kao ranarnik u Krievcima. Godine
1766. je ranarnik u Kanjii, a 1767. kao ranarnik u Virovitici. U Varadinu djeluje
1768., a 1769. u Zagrebu i 1770. u Segezdu. U Ivaniu je ljekarnik od 1771. do 1773,
a 1773./74. ljekarnik je u Segezdu. Od 1774. do 1792. vodi ljekarnu u Krievcima.
Kako se za voenje ljekarna trai struni ispit iz kirurgije i ljekarnitva, brat Bla
Schneider je prvi ljekarnik i ranarnik franjevac u Ladislavskoj provinciji, koji je oba
ispita s uspjehom poloio. Iz originalna Schneiderova pisma provincijalu o. Horjaczu
27. 4. 1789. doznajemo da je brat Bla od travnja do rujna 1788. polagao ispit iz
kirurgije u Peti, a za ispit iz ljekarnitva platio 100 forinta, (centum florenos pro
Pharmaceutico examina). I u tome pismu se potpisuje Fr Blasius Schneider chirurgiae et Pharmatiae Magister Brat Bla Schneider magister kirurgije i ljekarnitva.
S velikim i dugogodinjim iskustvom i potrebnim kvalifikacijama brat Bla Schneider
26

42

Arhiva samostana u Virovitici

dolazi u Viroviticu. Njegova knjinica od 45 pisaca i 66 svezaka strunih ljenikih i

ljekarnikih knjiga najbolje svjedoi da je brat Bla bio vrstan ljekarnik i ranarnik.
Svestrano se zanimao za medicinu i bio je obrazovan Franjevac, koji je dobro latinski
pisao, a vladao je njemakim, maarskim i hrvatskim jezikom. I kad su mu prigodom
smrti 1. 3. 1815. napisali da je bio u javnosti vrlo zasluan (de publico bene meritus)
dali su najljepu pohvalu ovjeku redovniku, s kojim zavrava sjaj i slava Franjevake
samostanske ljekarne u Virovitici, jer je posljednji brat lekarnik u Virovitici...

LJEKARNA DANAS

Zgrada Rezidencije, lipanj 2011., foto B.T.

Prostorija ljekarne s replikama stojnica, foto B.T.

43

SAMOSTANSKA KNJINICA
U samostanskoj knjinici, kao i u svim velikim knjinicama franjevaca provincije
sv. irila i Metoda, uva se nekoliko tisua knjiga iz teologije, medicine, farmakologije, dijetetike, astronomije i fizike uredno sloenih na policama u nekoliko soba. Tu
se nalazi i soba s trezorima u kojima su posebno vrijedne knjige kao i samostanski
arhiv, a knjige i arhivski dokumenti pisani su na latinskom, njemakom, hebrejskom
i grkom jeziku.
Izmeu dva boravka u knjinici (2008. i 2011.) uoio sam veliki napredak, ostvaren zalaganjem provincijskog knjiniara i arhivara p. Vatroslava Frkina i rada s
ljubavlju p. Roberta Periia koji je vodio poslove obnove stare zgrade Rezidencije
u kojoj je sada spomensoba ljekarne, a na katu muzej sakralne umjetnosti i samostanska knjinica.

Prvi kat Rezidencije, lipanj 2011., foto B.T.

Najstarija knjiga koja se paljivo uva u sefu je Biblija iz 1495. Kada bi knjiga
mogle govoriti, ona bi bila svjedok franjevakog progonstva iz doba turskih osvajanja
jer su je franjevci nosili sa sobom kada su boravili s narodom u umama.
Posebno je sloeno 25 sauvanih rukopisa lektora i novaka Visoke teoloke kole,
koji su prepisivale skripte iz filozofije, teologije i govornitva.
44

Stare knjige u knjinici, foto B.T.

Na mnogim knjigama nagorjele su stranice od svijea prilikom prepisivanja, a

p. Robert to objanjava da su ostatke svijea iz crkve prepisivai imali na palcu jedne
ruke dok su drugom prepisivali.
Kako je papir u ono vrijeme bio dragocjen i svaki se papiri koristio, na koricama
knjiga vide se tragovi tekstova i crtea koji se nalazio na tom papiru prije nego to ga
je knjigovea upotrijebio za korice nove knjige.
Prema zapisu p. Jerka Knoblehara, koji je 1942. sreivao stari dio knjinice, u
knjinom fundusu 17. i 18. stoljea ima vrlo vrijednih knjiga.
Dio knjinog blaga s ostalim predmetima biti e u stalnom postavu sakralnog muzeja.

Stare stojnice, foto B.T.

45

U novoureenim prostorijama smjetena je knjinica, arhiv i riznica samostana.

Knjino blago smjeteno je u nekoliko prostorija zgrade Rezidencije koja je graena
za potrebe ljekarne te stambenog prostora za poglavare provincije i samostana.
Knjige iz podruja medicine i ljekarnitva sloene su u posebnom trezorskom
ormaru u prostoriji u kojoj se nalaze i druge rijetke i stare knjige kao i arhivska graa.
To blago treba uvati jer se kolekcionari zanimaju za rijetke knjige.

Trezor medicinskih knjiga, foto B.T.

Fundus medicine ine djela 45 autora u 79 svezaka, a 12 knjiga izdvojeno je u

stalni postav muzeja, dok su ostale sloene na est polica trezora.
Izabrane knjige medicinskog sadraja bile su prvi put izloene prigodom proslave
220. godina medicinske slube u Virovitici studeni 1968. u prostorijama doma
tadanje Jugoslavenske narodne armije.
Za stalni izlobeni postav iz podruja medicine i ljekarnitva izabrane su sljedee
knjige:
ENCHIRIDION
Enchiridion rei medicae triplicis
Tiguri, 1555.
46

JNGKEN, Johannis Helfrici

Manuale lexici pharmaceutici I, II
Francofurti ad Maenum 1698.
JNGKEN, Johannis Helfrici
Praxis medica
Francofurti 1698.
WOITS, Johann Jacob
Abhandlung aller innerlichen krankheiten
Leipzig, ?
REISS, Johann Caspar
Wund Artzney und neue grundsahe der Chirurgie
Augsburg 1739.
WIDENMANN, Frantz
Wund Artzney
Augsburg 1737.
HEISTER, Laurentius
Practiches Medicinisches Handbuch
Leipzig 1755.
PLENK, Joseph Jacob
Lehrfae vin der Krankheiten der Haut
Warschau 1777.
DISPENSATORIUM
Neues verbessertes Dispensatorium
Hamburg 1768.
PLENK, Joseph Jacob
Chirurgische Pharmakologie
Wien 1786.
SPIERING, H. G.
Handbuch der innern und ussern Heilkunde
Leipzig 1797.
STAHL
Der Medicinische Haupt Schlssel
Leipzig 1752.
47

Od tih knjiga posebno izdvajam dvije knjige istog autora JOHANNIS HELFRICI
JNGKEN, tiskane u Frankfurtu MDCXCVIII:
Prva je MANUALE LEXICI PHARMACEUTICI LEXICON PHARMACEUTICUM PRO MAJORI COMMODIITATE IN DUAS PARTES DIVISIUM UBI
PRIOR HAEC CONTINET - Composita Pharmaceutica
To su runi propisi za izradu lijekova u dva dijela. Knjiga ima 910 stranica s
1800 propisa za izradu. Prvi propis je: Acetum Agrestinum solutvus gloss ex schr., a
zavrava s propisom za izradu: Ungventum viride potabile
Druga knjiga je PRAXIIS MEDICA SIVE CORPORIS MEDICINA MORBORUM INTERNORUM CORPOREAE MACHINAE FERE OMNIUM, ET FIEDI
ET CURANDI METHODUM
Autor obrauje nain nastajanja i lijeenja tijela svih unutarnjih bolesti ljudskog
stroja.
Navodim samo dio naziva poglavlja u knjizi:
Abortus, Alvi Adstrictio, Angina, Anorexia, Apoplexia, Arthritis, Asthma, Auditus gravitas, Capitis dolor, Cardialgia, Catarrhus, Cholera alias Dysenteria, Convulsio,
Diarrhaea, Epilepsia, Lues Venerea, Vertigo Variolae
U trezoru meu desecima knjiga uglavnom namijenjenih kirurzima, naao sam
neke koje mi se ine posebno interesantnima:
D. JOHANN STORCHENS alias PELARGI
QUINQUE PARTITUM PRACTICUM PRAXIS CAUSALIS MEDICAE
Tiskana: Leipzig und Eisenach, MDCCXXXVIII
Knjiga je tiskana u dva dijela goticom na 450 stranica teksta te 15 stranica registar
pojmova i kazalo. Na kraju je stranica pogreaka
- errata - a sve to uvezano je s prilogom ABBHANDLUNG
VON DEM BERHALTEN, koji ima 627 stranica teksta i 17 stranica za registar i kazalo.
Knjiga je u vrlo dobrom stanju neoteenih ni korica ni stranica.
D. SAMUEL SCHRSCHMIDTS
MEDICINISCHER und CHIRURGISCHER N...D...B..ACHRICHTEN (dio slova
nevidljiv)
Tiskana: Berlin, MDCCXLIII
Opseg velikog dijela traio je da se tiska u est dijelova u kojima su ne samo opisi
bolesti i lijeenja na gotici, ve i svi recepti. Recepti su sastavni dio teksta bez izdvajanja klasinog naina pisanja.
Na svim knjigama potpis je fra Blaa Schneidera
Knjiga COLLEGIUM PRACTICUM, autor GEORG STAHLS
posebna je po tome to autor na 1440 stranica opisuje anatomiju na gotici bez ijedne
slike. Bez obzira na to knjiga je bila puno koritena, to se vidi po oteenim stranicama koje su pokapane kemikalijama.
U predgovoru autor naglaava da je to djelo tiskano MDCCXLV i rezultat je njegovog
29 godinjeg rada.
48

Slika knjige, Jngken. J. H., foto B.T.

HERMANNI BOERHAAVES autor je triju knjiga:

MATERIA MEDICA ET REMEDIORUM FORMULIS
QUAE SERVIUNT APHORISMIS DE CONGNOSCENDS ET CURANDIS MORBIS
Tiskano: NORIMBERGAE, MDCCLV
Knjiga ima dva dijela. U prvom popisuje ljekovito bilje prema dijelu koji se koristi
cvijet, list, kora, korijen kao i kemikalije koje se upotrebljavaju u priprimi lijekova
za pojedine bolesti.
Donosi 1489 recepata za razne bolesti: gangrena, rahitis, udarci, abscessus, akutne
temperature, kome uzrokavane temperaturom, angine prema vrstama, apoplexiae,
raznih ireva, delirium, diarrhoeae, dysenteria, gonorrhoeae, bolesti u trodnoi, hemeroidi, reuma, laringitis, luxatio, nephritis, raznih psihikih poremeaja, pankreatitis,
paralysis, paraplegia, phlegmones, pleuritis.
U drugom dijelu na 370 stranica donosi opis prepoznavanja bolesti, to se o njima zna
iz starih knjiga (Hipokrat) te koji lijek se upotrebljava i kakve su mogunosti izljeenja.

49

Slika knjige, Hermanni B., foto B.T.

Druga knjiga istog autora KRZGEFASTE LEHRSTZE der so genannten CHIRURGISCHEN KRANKHEITEN
Tiskana: Danzig, MDCCLIII
Ima etiri nastavka, vrlo dobro sauvanih korica na kojima je sauvan i zlatotisak na
hrptu knjige.
Tree djelo je INSTITUTIONES MEDICAE in usus annuae EXERCITATIONIS
DOMESTICOS

D. JOHANN LUDVIG LEBERECHT LSECKE napisao je djelo ARZNEYMITTEL u etiri knjige od kojih druga nosi naslov MATERIA MEDICA CONCENTRATA
i trea u dva dijela TERAPIA SPECVIALIS INTERNA. Knjige su izdavane tijekom
etiri godine poetkom druge polovice 18. stoljea
50

Slika knjige Groznicama i vruicama, foto B.T.

O lijeenju svih poznatih groznica i vruica pie JOSEPHI QUARN u svom

djelu DE CURANDIS FEBRIBUS ET INFLAMMATIONIBUS, tiskanom u Beu,
MDCCLXXXI.
Njemu poznate groznice i vruice podijelio je u sljedea poglavlja:
C. I.
De febribus in genere
C. II.
De synocho non putrida
C. III.
De febre ardente
C. IV.
De febre putrida
C. V.
De febre maligno
C. VI.
De miliaribus
C. VII.
De petechiis
C. VIII. De variolis
C. IX.
De morbillis
C. X.
De erysipelate
C. XI.
De scarlatina
C. XII.
De febribus intermittentibus
C. XIII. De inflamatione in genere
C. XIV. De pbrenitide
C. XV.
De angina inflammatoria
scirrbosa
paralytoda
putrida
aquosa
C. XVI. De pleuritide
C. XVII. De peripneumonia
putrida
notha
51

C. XVIII. De paraphrenitide,
mediastini pericar di inflammatione
C. XIX. De hepatide
C. XX.
De gastritide
C. XXI. De colica inflammatoria
flutulenta
biliosa
C. XXII. De ileo
C. XXIII. De nephritides
C. XXIV. De reumatismo
Sve ostale knjige bit e objavljene u bibliografiji medicinskih knjiga provincije.

RAZVOJ BOLNIKE SLUBE U VIROVITICI

Kao i veina podataka o poetku rada bolnice i ljekarni, i prvi podaci o postojanju
hospitala u Virovitici nalaze se u spisima iz 15. stoljea o sporu sveenika Antuna,
rektora hospitala, s plemiem Ivanom Ernustom.
Hospital s nemoitem nalazio se uz kapelu sv. Nikole, ali nema podataka gdje
je to u gradu bilo i kako je djelovao.
1552.-1684. okupacija Turaka, nema podataka o hospitalu; lijeenje obavljaju vidari
i hode
1748.
javna apoteka, franjevaka apoteka koju od 1750. vodi brat Bonifacije
Gerber, apotecarus et chyrugus, koji uz apoteku ima pet prostorija u
kojima je izvodio svoje lijenike zahvate i zbrinjavao bolesnike
1841.
osnovano dobrovoljno bolniko drutvo koje je otvorilo bolnicu za bolesnike i nemone; dvije prostorije s deset kreveta i posebnu mrtvaku
komoru
1902.
otvorena opa bolnica: jedno krilo (59 kreveta)
1903.
bolnica ima interni, kirurki, tuberkulozni, veneriki, trahomski i odjel
za umobolne (123 kreveta)
Poetkom druge polovice 20. stoljea bolnica se iri, grade se i otvaraju novi
odjeli.
Vjerujem da e netko od naih kolega u Virovitici biti potaknut ovim napisom te
e pokuati pronai dio starog apotekarskog posua koje je odneseno iz samostanske
ljekarne nakon zatvaranja, a isto tako nastaviti pisati o razvoju zdravstva u Virovitici
u prolom i ovom stoljeu.

52

POZNATI VIROVITIANI ROENI DO KRAJA 19. STOLJEA

Mirko Daniel Bogdani (1762.-1802.), hrvatski matematiar i astronom
Fortunat Pintari (1798.-1867.), franjevac, hrvatski skladatelj, uitelj pjevanja i orguljanja
Petar Preradovi (1818.-1872.), hrvatski pjesnik, ilirac
Tomislav Mareti (1854.-1938.), hrvatski slavist
Jan Vlaimsky (1861.-1942.), hrvatski glazbenik ekog podrijetla
Josip Bsendorfer (1876.-1957.), hrvatski povjesniar
Mara Matoec (1886. - 1967.), hrvatska puka knjievnica, pjesnikinja, dramatiarka,
politiarka, borkinja za enska prava, javna i prosvjetna djelatnica
Kamilo Kolb (1887.-1965.), franjevac, hrvatski skladatelj, orgulja, zborovoa, glazbeni kritiar, publicist.
Andrija Hebrang (1899.-1949.), hrvatski politiar
Miroslav Feldman (1899.-1976.), hrvatski knjievnik

LITERATURA
Cvekan, S. P., 1977., Virovitica i franjevci, Virovitica
Hoko, F. E., 2000., Franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagreb
Hoko, F. E., 2000., Franjevake visoke kole u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagreb
Klai, V., 1972., Povijest Hrvata I.V., Zagreb
Minichreiter K., 1986, Pregled arheolokih nalaza na podruju opine Virovitica,
Virovitiki zbornik 1234.-1984., Virovitica
Pinterovi D., 1978., Mursa i njeno podruje u antiko doba, Osijek
Sto godina Dobrovoljnog vatrogasnog drutva u Virovitici, 1975., Virovitica
Tomii ., 2006., Virovitiko-podravska upanija, Stotinu hrvbatskih arheolokih
nalazita, Zagreb

IZVORI
Arhiva franjevakog samostana u Virovitici
Arhivska graa iz ostavtine p. Pakala Cvekana

53

546

PITOMI I DIVLJI KESTEN

V. Ani*
Za jednu biljnu vrstu u Hrvatskoj se ponekad mogu nai razni nazivi, ovisno
o predjelu gdje raste. Stvar je u etimologiji hrvatskih narodnih naziva za biljke. Ne
postoj univerzalni popis naziva, to oteava posao botaniarima i amaterima (stoga
se botaniari radije slue latinskim imenima).
to se tie kestena, radi se o dva potpuno razliita roda i dvije razliite porodice, ali su zbog slinog ploda dobili isto ime - kesten.* Kako se u hrvatskom jeziku
pridjevom pitomi obino obiljeavaju biljne vrste (ili sorte) koje se uzgajaju zbog
nekih korisnih osobina (najee jestivih plodova), a pridjevom divlji biljke od
kojih su potekle kultivirane i korisne sorte, tako je i pitomi kesten (Castanea sativa) onaj koji ima jestive plodove, a divlji kesten (Aesculu shippocastanum) nosi
nejestive plodove. Dakle, u ovom sluaju epiteti pitomi i divlji nemaju veze sa
stanitem, mjestom gdje ta stabla rastu. Pitomi kesten dolazi prirodno na kiselim
tlima srednje i zapadne Europe i teko se uzgaja u gradskim uvjetima jer ne podnosi
oneien zrak i loe tlo.

DIVLJI KESTEN
Divlji kesten u Europu je stigao u 16. stoljeu iz Male Azije i od tada do danas je
jedno od najpopularnijih stabala u gradskim perivojima - zbog lijepih velikih listova i
sjajnih plodova. Danas ga se sve manje sadi zbog bolesti koju prenosi kestenov moljac,
a koja uzrokuje brzo suenje listova i odumiranje dijelova stabla. Objanjenje latinskih
naziva takoer je korisno: Castanea sativa dolazi od latinskog imena za kesten - prema gradu Castanea u Tesaliji i pridjeva sativus koji oznaava korisnu, kultiviranu
biljku. Aesculus hippocastanum dolazi od grke rijei sca koja znai hranjivost
(plodovi pojedinih vrsta su se suili i dodavali branu), te epiteta hippocastanum koji
doslovno preveden znai konjski kesten, kesten koji mogu jesti konji (ne i ljudi).
To je naziv koji se koristi i u engleskom jeziku (horse chestnut).

PITOMI KESTEN
Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) se, uobiajeno, promatra kao skupina
umskih - listopadnih - populacija drveta. Raste na predjelima gdje druge - vone vrste
teko uspijevaju. Kesten je samotnjak. Listopadno je drvo visine 20 do 30 metara, u
poetkuje glatke kore koja kasnije postaje sivosmea i uzduno ispucala. Zakorjenjuje se duboko sa ilom sranicom. Plod je oraica - kesten koji se razvija u kupuli,
55

koastoj i gusto prikrivenoj bodljama. U jednoj kupuli dolazi 1 do 3 ploda. Godinje

jedno stablo moe dati vie od 200 kg plodova. Plod kestena ima visoke nutritivne
vrijednosti. Jedna je od prvih namirnica kojom se ovjek prehranjivao. esto je u
siromanim krajevima ljudima bio zamjena za brano i krumpir. Svojom kasnom
cvatnjom (cvate u lipnju poslije listanja) slui kao ispaa za pele. Med kestena ima
ljekovita svojstva te pomae kod gastritisa, bolje cirkulacije te titi jetru. Tamne je
boje, karakteristinog mirisa, gorkastog okusa. Ta se vrsta preporuuje kod bolesti
probavnih organa (eluca, crijeva, ui, jetre) uz ajne smjese i propisanu terapiju
lijekovima. Uz ajne smjese s kestenovim medom preporuuje se uzimanje kompleksa
vitamina A i B. Med od kestena iznimno je djelotvoran kod oporavka od utice, nakon
operacije ui, s ajnim smjesama poput kamilice, stolisnika, ipka, majine duice i
sl. Med je svijetle boje, jake arome, ali neto goreg okusa. Kesten moe doivjeti i
vie od 500 godina. Kesten ne podnosi tla bogata kalcijem, za razliku od vonih vrsta
kojima ak treba dodavati kalcijev karbonat za obogaivanje svojstava tla. Manje
je poznata njegova prehrambena i ljekovita mo. Hranljiva vrijednost ploda kestena
(maron) zasniva se na kemijskim pokazateljima (na bazi suhe materije): krob vie
od 60 %, eer - do 17 %, bjelanevine - 6,0-10,0 %. Plod se upotrebljava peen,
kuhan ili kao dodatak (pire) u slastiarskim proizvodima. U kombinaciji s jabukom
ili junim voem ne bi trebao stvarati probavne probleme ni osobama sa eluanim
tegobama. Osuen i mljeven plod moe biti dodatak peninom branu u pripremi

56

kruha. U Sredozemlju se list koristi kao ukusna salata (bogato je zastupljen sadraj
vitamina B, C i K). Ljekovita vrijednost cvijeta, lista, kore ak i vanjske kore ploda
(jeica) kestena, poznatija je u narodnoj nego oficijelnoj medicini. Rijetko se na tritu
moe nai med proizveden od cvjetnog nektara, tamnoute boje, vrlo sladak i pomalo
oporog ukusa. Cvijet je izvrsna ispaa za pele poetkom ljeta kada vie nema toliko
drugog, medonosnog bilja. Zbog sadraja tanina list (kao i kora i jeica) slui za izradu adstringentnih farmaceutskih preparata (materije koje imaju steue svojstvo).
Vitamin K povoljno djeluje na fizioloke pokazatelje koagulacije krvi (zanimljivo je
da se u narodnoj medicini koristi list u prevenciji i sanaciji odreenih promjena na
jetri). List se u mjeavini (pola-pola) s majinom duicom (Thymus serpyllum) - kao
aj - primjenjuje za lake iskaljavanje i kod dinih tegoba. Ima iroku primjenu: od
blagih upala sluzokoe drijela do stiavanja napada tzv. velikog kalja. Preporuuje
se upotreba aja od lista za eluane tegobe. Pitomi kesten obino plod dobiva oko
5-6 godine ako je na osami, ili 8-9 godine ako je u umskom predjelu. Kemijska
analiza potpuno dehidriranih plodova dala je sljedee rezultate: eernih tvari 83 %,
masnih 2,7 %, duinih 6,4 %, neeernih 5,5 %, pepela 2,4 %. Plodovi pitomog
kestena sadre i vitamine, kao vitamin B, antiskrobinog vitamina C ima u istom
omjeru kao i u limunu. U liu kestena ima vitamina K. Pripada u jezgrasto voe - koje
takoer ine i orah, ljenjak, kikiriki, badem, pitomi kesten, pistacio i roga. Glavna
karakteristika te grupe: sadri minimalnu koliinu vode (3-8 %), roga i kesten oko
15 %. Sadraj suhe tvari je visok. Zahvaljujui takvom sastavu ovo voe ima visoku
energetsku vrijednost, na koju utjee koliina masti i ugljikohidrata. U ulju jezgrastog
voa prevladavaju nezasiene masne kiseline, a zasienih masnih kiselina znatno je
manje. Masti jezgrastog voa su prirodno emulgirane te se lake probave i iskoristivost
je visoka. Jezgrasto voe, osim rogaa, ima visok sadraj bioloki vrijednih proteina.
Zbog svog sadraja masti, tj. ulja, bogati su liposolubilnim vitaminima. Kesten ima
iznimno mjesto u narodnoj medicini.
Pripremila Vesna Ani

57

58

VOSAK I PARAFIN
U SVIJEI I TARIONIKU
DOAE
Ozraje koje nas okruuje
krajem godine donosi zvuk
boinih pjesama, miris vanilije, ruma i cimeta, zvonie i
glasno dozivanje Djeda Mraza. Trgovaki centri privlae
irokom ponudom boinog
nakita i darova, bljetavilom
arenih aruljica i zvukom prigodnih pjesmica. U gradovima
su ve okiene jele, na ulicama se osjea uurbanost, ali i
zimski mirisi peenih kestena,
kuhanih kobasica i vina. Sela su
mirnija i razmilja se o nabavi jele i izradi novog nakita od slame, bombona, badema,
smokava ili licitara.
Veina ljudi eli u svom domu svearski ugoaj. Jedan od detalja je adventni
vjeni, izraen od raznih granica i ukrasa, sa etiri svijee koje oznaavaju etiri
nedjelje adventa ili doaa.
Doae je razdoblje poetka crkvene liturgijske godine u kranstvu i priprema
za dolazak Boia. U zapadnom kranstvu doae poinje etiri nedjelje prije Boia
(najranije 26. studenog, a najkasnije 3. prosinca ).
Tijekom bogosluja svaki plamen koji gori uvijek je znak onog Duha koji je
Gospodin i ivotvorac, znak one vjere, Bojeg dara koji grije, prosvjetljuje i proiuje
ivot.
To znakovlje prenosi se u domove na svijee adventnog vjenia, palei jednu
po jednu svake nedjelje doaa.

SVIJEE
Svijee su tvorevine razliitog oblika i veliine graene od vrstog fitilja, najee
pamune trake, okruenog gorivom koje se topi pri niskoj temperaturi. To gorivo
moe biti pelinji vosak, parafin, loj ili ulje. Svjetiljke iz kamenog doba u kojima je
gorjela mast ili ulje, prethodnice su svijea. Prvi dokaz o postojanju svijea su slike
iz jedne etruanske grobnice u Italiji.
59

Uzgoj pela poznat je mnogim narodima od davnina, a time i upotreba voska.

Izrada svijea od pelinjeg voska bila je skupa pa su se one koristile u crkvama i
kuama imunijih obitelji. Obinom puku bile su dostupne svijee od loja.
U Hrvatskoj se voskarenje i svjearstvo razvilo u 14. stoljeu, i to u blizini dvoraca, crkvenih sredita i raskrsnica trgovakih putova kojima se dovozila sirovina.
Voskari su bili cijenjeni u svim slojevima drutva, esto vrlo bogati. Bili su udrueni
u cehove i udruge, imali su svoje svece zatitnike. Svjearski i mediarski ili licitarski
obrt odrao se od srednjeg vijeka do danas.
Tijekom 19. stoljea pojavljuju se stearin i parafin kao sirovina za izradu svijea.
Svjearstvo ima kulturoloku i gospodarsku vrijednost, a sirovine za izradu svijea
imaju i iru primjenu.
Vana primjena je u farmaceutskoj i kozmetikoj industriji te u ljekarni u galenskom laboratoriju pri jednom od glavnih poslova farmaceutskog tehniara. Izrada
galenskih i magistralnih pripravaka godinama je bila osnova ljekarnike djelatnosti.
Poznavanje sirovina i naina izrade, jamstvo je dobrog galenskog i magistralnog
pripravka. Tu susreemo pelinji vosak i parafin.

PELINJI VOSAK
Pelinji vosak (Cera flava) prirodni
je vosak koji izluuju pele za gradnju
konica. Topljenjem nastaje utosiva ili
utosmea masa koja sadri ugljikovodik,
masne i votane kiseline (osobito palmitinsku i cerotoninsku) koje su djelomice vezane uz cerilni i miricilni alkohol. ienjem
i bijeljenjem dobiva se bijeli vosak (Cera
alba). Netopljiv je u vodi. Empirijska formula je C15H31COOC3OH61, specifina
teina: 0,960-0,970. Toka topljenja mu je
izmeu 63 i 65 stupnjeva C. Rastopljen se
upotrebljava za izradu Unguentum emolliens
i Unguentum simplex.
U kozmetici se upotrebljava u preparatima za depilaciju i tretmanima za oputanje.
Tuljci od voska poznati jo od vremena
Hopi Indijanaca koriste se i danas za ienje
uha od cerumena i time pomau u lijeenju
sinusitisa, rinitisa, glavobolja, umova u uhu
i prehlada.

60

PARAFIN
Vrlo slian prirodnom vosku samo vri i bjelji je parafin (lat. parum
affinis - slabo poveziv). Smjesa je alifatskih ugljikohidrata s 18-45 ugljikovih atoma
u molekuli. O broju C-atoma ovisi agregatno stanje tvari, tako da su prva etiri lana
parafinskog homolognog niza plinovi, oni s 5 do 15

C-atoma su tekuine, a vii su u vrstom stanju. Topljiv je u alkoholu, eteru,

benzinu, benzenu i kloroformu. Dobiva se iz ostataka destilacijom nafte, iz bitumonoznih kriljaca i iz katrana smeeg ugljena. iroka je primjena parafina u proizvodnji
svijea, votanog papira, ibica, latila, proizvoda za inpregnaciju i konzerviranje i dr.
U zdravstvu se primjenjuje za pripremu mikroskopskih preparata u laboratoriju, a
u ljekarni se koristi tekui parafin (Oleum paraffini ili Paraffinum liquidum) pri izradi
galenskih i magistralnih pripravaka.
Nada Vranekovi

61

62

BELUPO JE PROSLAVIO
40. ROENDAN!
Jubilej ove hrvatske tvornice lijekova prigodno je proslavljen u krugu tvornice, na
adresi Danica 5, u Koprivnici, u petak 23. rujna 2011., a okupilo se oko 850 djelatnika.
Zaposlenici kompanije najprije su napravili brojku 40 i znak kompanije, svi
odjeveni u bijele majice svoje tvrtke, a to je zabiljeio milenijskom fotografijom
poznati fotograf ime Strikoman.

U prekrasno ureenom ambijentu bijelog atora slavljenici su se filmskim zapisom prisjetili desetljee po desetljee razvoja Belupa, ije ime je kratica od
Bednja - Ludbreg - Podravka.
Prvi pogon sagraen je 1971. godine u Ludbregu, a prvi direktor proizvodnje
bio je Latif Bajrovi.
Osamdesetih godina prolog stoljea sagraena je nova tvornica u Koprivnici na
Danici u kojoj proizvodnja nije stala ak ni u ratno vrijeme. Krajem devedesetih
sagraen je novi pogon krutih oblika lijekova, to je omoguilo pacijentima diljem
jugoistone Europe, ali i Rusije, lijeenje Belupovim lijekovima.
U etiri desetljea rada Belupo je osvojio niz prestinih nagrada i za svoje
proizvode i za najboljeg poslodavca.
63

Stanislav Biondi, predsjednik Uprave Belupa, estitao je svima jubilej i istaknuo da sadanji i bivi zaposlenici mogu biti zadovoljni rezultatima, jer je Belupo
lider po broju prodanih pakiranja u Hrvatskoj, a gotovo 50 posto prodaje ostvaruje na
svjetskim tritima i uskoro e ui u Bjelorusiju, Ukrajinu i Kazahstan.
Belupo ima 1250 zaposlenih, tijekom 40 godina sva svoja znanja i tehnologiju
stavili su u funkciju ouvanja zdravlja i zbog toga sudjeluju u brojnim javno-zdravstvenim kampanjama.
Slavlje je trajalo dugo u no uz prigodni program i grupu Novi fosili, koja
takoer ima 40 godina.
Marija uak

64

IZ RADA DRUTVA
Na osnovi lanaka 41 i 42 Statuta Hrvatskog drutva farmaceutskih tehniara (u
daljem tekstu HDFT), Sredinji odbor na sjednici odranoj 15. travnja 2010. godine donosi:
PRAVILNIK O IZBORIMA U
HRVATSKOM DRUTVU FARMACEUTSKIH TEHNIARA
UVODNE ODREDNICE
lanak 1.
Ovim pravilnikom utvruje se postupak kandidiranja i izbora lanova Skuptine,
Sredinjeg odbora (u daljem tekstu SO), predsjednika, tajnika, Nadzornog odbora
(u daljem tekstu NO), Suda asti (u daljnjem tekstu: Sud), te predsjednika i tajnika
podrunica Hrvatskog drutva farmaceutskih tehniara (u daljnjem tekstu: HDFT), u
skladu sa Statutom i Pravilnikom o radu Suda.
lanak 2.
Redovni lanovi HDFT-a imaju pravo predlagati kandidate za sve dunosti u
tijelima HDFT-a, ako su uredno podmirili sve lanske obveze zakljuno s danom
odravanja sastanka.
Prijedlozi se podnose na izbornim sastancima podrunica najkasnije 10 dana
prije sjednice Sredinjeg odbora, na kojoj se podvruje popis lanova u Skuptini.
Prijedlog se smatra valjanim ako je dostavljen u pisanom obliku (potom ili
elektronikom potom) na adresu tajnika HDFT-a u roku.
Kandidati su duni priloiti izjavu o prihvaanju kandidature za predloenu
dunost.
Na izbornim sastancima vodi se popis nazonih, koji obavezno sadrava: mjesto,
nadnevak, naziv prostora u kojem se odrava izborni sastanak, redni broj, itko ime
i prezime lana, broj lanske iskaznice, osobni potpis. Potpis ovjerava predsjednik
podrunice i dostavlja se tajniku HDFT-a uz prijedlog kandidata.
lanak 3.
SO utvruje valjanost kandidatatura i obavjetava potvrene lanove Skuptine
pismenim putem uz poziv za sjednicu Skuptine.
O valjnim prijedlozima za kandidate u SO, NO, Sud, predsjednika i tajnika
izvjeuje se podrunica i kandidati u roku sedam dana od dana odrane sjednice na
kojoj su utvrene kandidature.
65

lanovi Skuptine obavjetavaju se o kandidatima za dunosti u tijelima uz

poziv za sjednicu Skuptine.
Valjanost kandidata utvruje se na osnovi Statuta HDFT-a l. 36 st. 1 i l. 53 st.
4 te ovog pravilnika.
lanak 4.
Predlaganje kandidata na izbornim sastancima pravovaljano je ako sastanku
prisustvuje najmanje 50 % plus jedan lan podrunice.
Ako u zakazano vrijeme nema potrebnog kvoruma, sastanak se odgaa za 30
minuta, kada je sastanak vaei ako je prisutno najmanje 15 % upisanih lanova.
Podrunice koje su zbog prostorne pokrivenosti ili brojano velike, izborne
sastanke mogu odrati u dva ili vie mjesta. Broj mjesta utvruje SO na prijedlog
predsjednika podrunice na sjednici, kada donosi odluku o izborima u HDFT-a. Mjesto
i vrijeme odravanja izbornog sastanka odreuje predsjednik podrunice uz dogovor
s tajnikom i lanovima SO iz svoje podrunice.
lan moe sudjelovati samo na jednom izbornom sastanku u podrunici. Kvorum
se utvruje na osnovi liste nazonosti potpisanih lanova u tome mjestu.
lanak 5.
Broj lanova Skuptine, SO, NO i Suda utvren je Statutom HDFT-a.
Podrunice u SO kandidiraju svoje predstavnike prema broju redovnih lanova
upisanih u Registar na dan koji utvrdi SO u odluci o sazivanju izborne skuptine
prema formuli broj lanova podrunice podijeljen s brojem lanova Skuptine na
dan koji utvrdi SO.
PRIMJER na bazi Primotena
424:67= 6,32 (6) 128:67= 1,9 (2)
177:67= 2,64 (3) 75:67=1,19 (1)

203:67=3,02(3)
(Dobiveni broj se zaokruuje)

lanak 6.
Izvan izbornog sastanka podrunice nije mogue kandidirati lanove podrunice
za bilo koju dunost u HDFT-u, osim u sluaju utvrenom ovim Pravilnikom.
lanak 7.
Na sastanku podrunice glasovanjem se odluuje o izboru kandidata, i to redom:
predsjednika i tajnika podrunice, lanova Skuptine, lanova SO, predsjednika i
tajnika HDFT-a te kandidata za NO i Sud.

66

Svi kandidati o kojima se glasuje moraju biti na izbornom sastanku.

Redoslijed glasovanja za pojedine dunosti je po abecednom redu predloenih
kandidata.
Glasovanje se provodi javno, dizanjem ruku. Nadzor nad glasovanjem i brojenje
glasova provodi NO.
lanak 8.
Za predsjednika i tajnika podrunice izabran je lan koji izmeu dva kandidata
dobije natpolovinu veinu glasova.
Ako niti jedan kandidat ne dobije natpolovinu veinu glasova (60 nazonih
29-29-2 suzdrana), glasovanje se ponavlja, a izabran je kandidat koji je dobio vie
glasova.
Kada je predloeno vie od dva kandidata, u drugi krug idu dva kandidata s
najvie glasova i tada je izabran onaj koji je dobio vie glasova.
lanak 9.
Za izbor lanova u Skuptinu HDFT-a iz podrunice se predlau kandidati koji
predstavljaju sve strukture radnih mjesta, kao i cjelovito podruje podrunice.
lan nazoan izbornom sastanku podrunice ima u glasovanju jedan glas, te
zbroj dobivenih glasova svih kandidata ne smije biti vei od ukupnog broja lanova
s pravom glasa.
Glasuje se za svakog kandidata posebno.
Izabrani su oni kandidati koji su dobili najvie glasova.
lanak 10.
Kandidat za dunost predsjednika HDFT-a uz odrednice l. 36 st.1 Statuta HDFTa, treba biti zaposlen u redovnom radnom odnosu u farmaceutskoj djelatnosti i
biti iz podrunice u kojoj je sjedite drutva.
Izabran je onaj kandidat koji je dobio najvie glasova.
Svaka podrunica moe poslati kandidaturu za samo jednog kandidata.
Kandidatura za predsjednika HDFT-a mora sadravati osnovne osobne podatke,
podatke o radnom mjestu i detaljno opisano djelovanje u tijelima HDFT-a.
lanak 11.
Kandidate za dunost tajnika HDFT-a predlae podrunica domain sjedita
prema l. 47 st. 3 Statuta.
lanovi kandidirani za tajnika HDFT-a, uz odrednice l. 36 st.1 Statuta HDFT-a
su redovno zaposleni.
67

Izabran je onaj kandidat koji je dobio najvie glasova.

Kandidatura za tajnika HDFT-a mora saravati osnovne osobne podatke, podatke
o radnom mjestu i detaljno opisano djelovanje u tijelima HDFT-a.
lanak 12.
Nadzor nad radom izbornog sastanka provodi lan NO iz podrunice i lan NO
kojeg odredi predsjednik NO.
lanak 13.
Sjednica SO na kojoj se utvruju kandidati za lanove Skuptine, SO, predsjednika, tajnika, NO i Sud, mora se odrati najmanje 40 dana prije odravanja izborne
skuptine.
lanak 14.
SO tajnim glasovanjem utvruje listu kandidata koje e predloiti izbornoj
skuptini.
Svaki lan SO zaokruuje izmeu predloenih kandidata iz podrunice onaj broj
kandidata koliko podrunica ima mjesta u pojedinom tijelu HDFT-a.
Brojenje glasova je javno otvaranjem glasakih listia i upisivanjem dobivenih
glasova uz ime kandidata.
Listi na kojem je zaokrueno vie imena od utvrenog broja je nevaei.
Kada je vie od 4 nevaea listia, glasovanje se ponavlja dok se ne dobije
potreban broj kandidata.
lanak 15.
Ako SO utvrdi da predloeni kandidat iz podrunice ne zadovoljava u skladu
s odredbama Statuta, takvo isticanje kandidature smatrat e se krenjem Statuta od
strane kandidata i predsjednika podrunice.
lanak 16.
Nadzor nad glasovanjem SO i brojenje glasova provodi NO.
lanak 17.
Na sjednici Skuptine glasuje se o izboru kandidata, a nain glasovanja (javno
ili tajno) utvruje se Poslovnikom o radu Skuptine.
Za lanove SO glasovanje se obavlja javno za cijelu predloenu listu, a kod NO
i Suda posebno se biraju predsjednici, a posebno lista za lanove toga tijela.

68

Na dunost predsjednika i tajnika HDFT-a izabran je onaj kandidat koji je dobio

natpolovinu veinu verificiranih glasova u Skuptini.
U sluaju dva kandidata i istog broja glasova, glasovanje se ponavlja.
Kada u ponovljenom glasovanju kandidati imaju isti broj glasova, predsjedavajui
Skuptine odreuje pauzu od 30 minuta radi konzultacije izmeu predsjednika podrunica.
Nakon toga se pristupa ponovnom glasovanju uz ponavljanje postupka sve
dok jedan kandidat ne dobije natpolovinu veinu verificiranih glasova.
lanak 18.
Za valjanost izbornog postupka odgovorno je Povjerenstvo za kandidiranje i
izbore.
lanak 19.
Mandat lanovima SO, predsjedniku, tajniku, NO i Sudu zapoinje
proglaavanjem izbornih rezultata na izbornoj skuptini, a zavrava dobivanjem
razrjenice od Skuptine.
Izvanredno mandat moe prestati i ranije, odlukom Suda.
Mandat se suspendira za vrijeme trajanja stegovnog postupka.
lanak 20.
Mandat predsjednika i tajnika podrunice zavrava i zapoinje proglaavanjem
rezultata izbora na sastanku podrunice.
Izvanredno mandat moe prestati i ranije, odlukom Suda.
Mandat se suspendira za vrijeme trajanja stegovnog postupka.
lanak 21.
Kada se odlukom Suda udaljuje s dunosti predsjednik ili tajnik podrunice,
predsjednik HDFT-a saziva izborni sastanak u podrunici radi izbora novog vritelja
dunosti.
Predsjednica HDFT-a
Marija uak

69

ZAPISNIK
S IX. SJEDNICE SREDINJEG ODBORA U MANDATU
2008. DO 2012. GODINE
Deveta sjednica Sredinjeg odbora HDFT-a odrana je 4. i 5. studenog 2011. u
Opatiji, u Hotelu Admiral.
Nazoni: Marija uak - predsjednica HDFT-a, Anita Farka Marin - tajnica
HDFT-a, i lanovi SO: Paula Bari, Zrinka ipi, Martina Gal, Mira Grubii, Marica Gudlin, Svjetlana Jakovac, Marijana Mati, Danijela Poli, Nikola Seri, Nada
Branka undukovi, Vranekovi i Josip Varga.
Odsutni lanovi SO: Snjeana Kruljac, Zorica Pintar i Lori Sinovi.
Sjednici prisustvuju lanovi Nadzornog odbora: Boidar Tomai - predsjednik,
Milka Dimitriin, Maja Matijaevi i Janja Glavaevi.
Odsutni lanovi Nadzornog odbora: Danijela Boi.
Sjednici prisustvuje Janja Jeli - predsjednica Suda asti, Joef ebin - predsjednik Savjeta SO, Izvrni odbor: Ana Rukavina ai, tefica Kosovec, Branka Kriej,
Helena Matkovi, Zejneba Mikuli, Miroslav Momilovi, Zdenka Tomai i Tatjana
ivkovi, te Sanja Schiller - glavna i odgovorna urednica asopisa, lanovi ureivakog
odbora Miroslav izmi i Vesna Ani te tajnici podrunica, PGI Vedran jardi i Dalmacije Tomislav ajo.
DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika s VIII. sjednice Sredinjeg odbora HDFT-a
2. Izvjee predsjednica podrunica HDFT-a za razdoblje veljaa-listopad 2011.
3. Priprema za odravanje VI. sabora HDFT-a
- Struni dio: teme, predavai, program
- Marketing: adresar tvrtki, popis gostiju, obilazak objekta-izvjetaj
- Financiranje: kotizacija, donacije, sponzori
- podjela poslova izvriteljima
4. Pripreme za izbornu skuptinu (prijedlozi kandidata za dunosti u
podrunicama)
5. Odluke potrebne za redovno funkcioniranje HDFT-a
Dnevni red je prihvaen jednoglasno uz dopunu toke 2. i izvjee tajnice i
predsjednice drutva, te izmjenu toke 5. - u Razno.
Za zapisniara je izabrana Helena Matkovi.
Ad 1. Zapisnik s VIII. sjednice SO usvojen je uz ispravak:
- kod lanarine u izvjeu HDFT-a iznos od 95.440,00 kn, ispravlja se na
95.960,00 kn
- u tablici financijskog plana pod tokom 4. ispravlja se iznos od 72.000,00 kn
na 92.000,00 kn, a u toki 7., put u Englesku, ispravlja se iznos s 23.000,00 kn na
20.000,00 kn.
70

Ad 2. Prihvaaju se izvjea predsjednica podrunica za razdoblje veljaa-listopad

2011. Izvjea su prilog zapisnika.
Tajnica Anita Farka Marin izvijestila je o iznosu duga podrunica za lanarinu
- studeni 2011.:
- ZAGREBAKA PODRUNICA
60.400,00 kn
- UMIROVLJENICI (ZAGREB)
3.440,00 kn
- PODRUNICA SLAVONIJE I BARANJE
39.300,00 kn
- PODRUNICA DALMACIJE
28.990,00 kn
- PODRUNICA PGI
27.810,00 kn
- PODRUNICA VARADINSKO-MEIMURSKA
23.120,00 kn
Ukupno:
183.060,00 kn
Predsjednica izvjetava o obavljenim zadaama preuzetim na VIII. sjednici
Kupljen je hard disk 1TB, potreban za pohranu arhive
Vedran jardi i Martina Gal polaze teaj za WEB-dizajnera
Proiren ugovor s T-Mobileom o proirenju - paket sa 4 nova broja (pretplata
je ostala ista), koje su dobili sljedei lanovi za potrebe rada u organizaciji skupa:
Tatjana ivkovi 099 3931945
Svjetlana Jakovac 099 3931946
Martina Gal 099 3931947
Paula Bari 099 3931948
Upueno je pismo kolama koje imaju maturante za predstavljanje HDFT-a.
Predstavljanje e biti izvreno prema dogovoru s razrednicima. (U Rijeci je dogovorena prezentacija u trajanju jednog kolskog sata.)
Ad 3. Priprema za odravanje VI. sabora HDFT-a.
Predsjednica Organizacijskog povjerenstva VI. sabora, Nada Vranekovi,
izvjetava o obavljenim pripremnim radnjama. Pisano izvjee nalazi se u privitku
ovog zapisnika.
Sredinji odbor utvruje visinu kotizacija:
sudionici prijavljeni do 2.3.2012.
plaaju kotizaciju 1000,00 kn
sudionici prijavljeni od 3.3.2012. do 31.3.2012.plaaju kotizaciju 1200,00 kn
sudionici prijavljeni od 1.4.2012. do 19.4.2012.plaaju kotizaciju 1400,00 kn
HDFT odobrava popust od 40 % svojim lanovima koji su redovno platili
lanarinu do 30. 4. 2011. i nemaju zaostalog duga, a lanarinu za 2012. uplate
do kraja veljae 2012. Njihova kotizacija iznosi 600,00 kn.
lanovi koji podmire svoj dug (ako nisu plaali lanarinu nekoliko godina)
dobivaju popust od 20 %, tako da im kotizacija iznosi 800,00 kn.
Umirovljenici su osloboeni kotizacije.
Osoba u pratnji plaa kotizacije u iznosu 300,00 kn.
Kolektivne lanarine koje uplauje radna organizacija smatraju se kao redovni
platie, ali lanarinu za 2012. godinu moraju uplatiti do kraja veljae.
71

 Donosi se odluka o sudjelovanju farmaceutskih tehniara iz Slovenije na VI.

saboru. Dolazak organizira tvrtka Krka.
Ad.4. Pripreme za izbornu skuptinu
Na osnovi Pravilnika o izborima utvreno je da prema broju redovnih lanova,
1056 u HDFT-a, na dan 4. 11. 2011. - za skuptinu podrunica treba izabrati:
- ZAGREBAKA PODRUNICA ima 430 lanova - za skuptinu treba izabrati
29 lanova
- PODRUNICA SLAVONIJE I BARANJE ima 203 lana - za skuptinu treba
izabrati 13 lanova
- PODRUNICA DALMACIJE ima 172 lana - za skuptinu treba izabrati 11
lanova
- PODRUNICA PGI ima 134 lana - za skuptinu treba izabrati 9 lanova
- PODRUNICA VARADINSKO-MEIMURSKA ima 117 lanova - za
skuptinu treba izabrati 8 lanova
Za skuptinu se ne biraju lanovi Sredinjeg i Nadzornog odbora te suda asti
jer su oni lanovi Izborne skuptine temeljem Statuta.
Za Sredinji odbor treba predloiti:
- ZAGREBAKA PODRUNICA - 6 lana ( plus predsjednika i tajnika HDFT-a)
- PODRUNICA SLAVONIJE I BARANJE - 3 lana
- PODRUNICA DALMACIJE - 2 lana
- PODRUNICA PGI - 2 lana
- PODRUNICA VARADINSKO-MEIMURSKA - 2 lana
Sve podrunice predlau jednog lana u Nadzorni odbor i jednog lana u Sud
asti.
Svi kandidati koji se predlau za predsjednika i tajnika podrunice i SO moraju
biti na izbornom sastanku.
Izbori u podrunicama moraju biti najkasnije10 dana prije sastanka Sredinjeg
odbora u veljai 2012.
Prvi izbori moraju biti u Zagrebu jer Zagreb predlae predsjednika i tajnika HDFT-a
Ispravnost provoenja izbora u podrunicama prema Pravilniku nadzira NO HDFT-a.
Jednoglasno je prihvaen klju za izbore.
Zapisnik sastavila
Helena Matkovi
Prilog: - Izvjetaj Organizacijskog odbora
- Izvjetaj predsjednica podrunica
- Ispravak zapisnika s VIII. sjednice SO

72

IZ RADA PODRUNICA
PODRUNICA DALMACIJE
PREDAVANJE TVRTKE Pliva Hrvatska d.o.o.
Dana 13. listopada 2011. u ljekarni Luacu suradnji s tvrtkom Pliva Hrvatska
d.o.o. odrano je predavanje na temu:
Plivit total
Maxflu hladni oblozi
Maxflu balzam
Sanda tublin, mag.pharm., predstavila nam je novi multivitaminski preparat Plivit total. To je jedini multivitamin s produljenim oslobaanjem koji sadri optimalnu
koliinu vitamina, minerala, aminokiselina i nunih antioksidansa. Plivit total tablete
s produljenim oslobaanjem dovoljno je uzeti jednom na dan za ouvanje zdravlja,
imuniteta, energije i vitalnosti.
Predstavljeni su nam i Maxflu hladni oblozi koji pomau kod poviene tjelesne
temperature jer njihova nova tehnologija hidrogela prua osjeaj hlaenja i do 90
minuta. Pogodan je za sve vrste oteklina na koi, a mogu ga koristiti i djeca od druge
godine ivota.
Maxflu balzam prirodni je inhalator koji sadri eterina ulja eukaliptusa, kamfora
i mentola i na prirodan nain olakava disanje. Zbog svog jedinstvenog pakiranja moe
se primijeniti utrljavanjem na prsa, inhalacijom iz vodene pare i direktnom inhalacijom.
Sanda tublin, mag.pharm., odrala je predavanje na vrlo struan i duhovit
nain. Razgovor je nastavljen uz ugodno druenje.
PREDAVANJE TVRTKE EWOPHARMA d.o.o.
Tvrtka EWOPHARMA d.o.o. prvi put se predstavila u etvrtak, 10. studenog
2011. u ljekarni Luac u Splitu.
Daak Zagorja u Dalmaciju je donio Leonard Fulir, dr.vet.med. koji je odrao
dva uzastopna predavanja:
BioGaia probiotik nove generacije
Perskindol gel
BioGaia je vedska kompanija, svjetski lider u proizvodnji probiotika. Lactobacilus reuteri Protectis jedna je od najbolje kliniki dokumentiranih probiotskih
bakterija. Provedeno je vie od 80 klinikih studija na osobama svih uzrasta, a rezultati
su objavljeni u referentnim strunim asopisima. Kako se radi o jedinstvenom probiotiku (sastavni dio majinog mlijeka) i jedinom u kapima koji se doslovno koristi
od roenja na dalje, ne udi da je predavanje praeno s osobitim zanimanjem. Svi
smo vrlo osjetljivi spominju li se djeca u kontekstu bolesti, plaa, trpljenja i sl. pa
vesele injenice da se probavne smetnje, primjerice dojenaki grevi (koji pogaaju
73

izmeu 3 i 28 % novoroenadi), sada i mogu uinkovito lijeiti. Pokazalo se da BioGaia smanjuje rizik od uobiajenih infekcija i znatno jaa imunoloku obranu tijela,
skrauje trajanje proljeva i moe smanjiti povraanje te moe pomoi u izbjegavanju
popratnih pojava kod uzimanja antibiotika.
BioGaia je dostupna i u obliku tableta za vakanje.
Kada se govori o bolovima u miiima i zglobovima, pomislili bismo da je to
tema o kojoj se ve sve zna, ali ponovno smo mogli uti neto novo. Zahvaljujui
kombinaciji eterinih ulja s mentolom Perskindol Active gel ima jedinstveno dvostruko djelovanje: trenutani uinak hlaenja koji brzo zamjenjuje zagrijavanje to
potie perifernu cirkulaciju, ubrzava zacjeljivanje i djeluje umirujue. Prodire brzo
kroz kou ne ostavljajui tragove i pogodan je za sve vrste bolova u miiima, degenerativne i upalne bolesti zglobova (artroza,spondiloza, reumatoidni artritis ),
te sportske ozljede.
Kako veinu radnog vremena provedemo stojei, struni dio veeri je zavren uz
i vie nego prigodan slogan - Ako vaa bol ima due radno vrijeme nego vi, rjeenje
je Perskindol.
Ugodno druenje trajalo je oko dva sata, a raduje nas da dobru posjeenost
moemo zahvaliti i novim lanovima.
Miroslav imi

74

PODRUNICA PRIMORSKO - GORANSKO - ISTARSKA

PREDAVANJE TVRTKE BAYER
Na terasi hotela Marina u Faani 21. 7. 2011. u suradnji s tvrtkom Bayer o drano
je predavanje pod naslovom Bepanthol-kapi za oi.....predava mag.pharm.Ante
Smoljanovi.
Ovom kratkom ali zanimljivom predavanju prisustvovao je mali broj kolegica
zbog godinjih odmora. Nakon predavanja nastavili smo zajedniko druenje. Dobra
suradnja s dr. Mihovilom Luzerom i mag. pharm Antom Smoljanoviom nastavila se
i na ovom predavanju..

PREDAVANJE TVRTKE SALVUS d.o.o.

Dana 22.11.2011.u hotelu Pula tvrtka Salvus odrala je predavanje pod
naslovom Praktian pristup dijabetikom bolesniku a povodom dana oboljelih od
dijabetesa 14.11.
Predava dr Hrvoje Lisak
Ova tema uvijek je izazov u naem poslu tako da se trailo mjesto vie u dvorani.
Nakon predavanja odrana je radionica o uporabi aparata za mjerenje eera Bionime
G 550.

Sudionici predavanja

Tvrtka Salvus uvijek je otvorena za suradnju s farmacetskim tehniarima pa im i

ovim putem zahvaljujemo, a posebno dr Svjetlani Beni Colari na trudu uloenom
u organizaciju predavanja.
Svjetlana Jakovac
75

PODRUNICA VARADINSKO-MEIMURSKA
PREDAVANJE TVRTKE EWOPHARMA d.o.o.
HDFT podrunica varadinsko-Meimurska organizirala je struno predavanje (3. studenog 2011. Hotel Turist) u suradnji s tvrtkom Ewopharma d.o.o.
Ewopharma d.o.o. je vicarska kompanija sa 50 godinjom tradicijom u marketingu
farmaceutskih proizvoda na podruju srednje Europe. Paletu svojih proizvoda (BioGaia, Perskindol) proirila je i na podruje Republike Hrvatske.
Dr.med.spec.fizijatar-reumatolog Silva Potrebica ukratko nam je govorila o
topikoj primjeni lijekova u miino kotanim bolestima. Topici su ljekoviti pripravci koji djeluju lokalno, s namjerom da uklane bol. Tu spadaju kreme, masti, gelovi
koji se primijenjuju kod bolnih zglobova, miia, sportskih ozljeda. Svojim uinkom
hlaenja-grijanja suzbijaju bol ili oteklinu.

Dr. med. Silva Potrebica za vrijeme predavanja

Dr. med. Jasna Mijali, voditeljica marketinga i prodaje Ewopharmae, predstavila

je svoj proizvod Perskindol gel. Radi se o aktivnom gelu, prirodnom lijeku koji se
primjenjuje na bolna podruja lea, ruku, nogu, koljena. Ima uinak hlaenja, a zbog
sadraja eterinih ulja brzo grije i smiruje bol.
Predavanje je bilo iznimno zanimljivo i pouno, uz velik broje sudionika, farmaceutskih tehniara i farmaceuta. Nadamo se da emo uskoro imati priliku saznati
jo poneto o ostalim proizvodima iz njihovog asortimana.
Danijela Boi
76

PODRUNICA ZAGREBA
PREDAVANJE TVRTKE BAYER
Nakon dueg vremena imali smo priliku organizirati struno predavanje i to u
suradnji s tvrtkom Bayer d.o.o.
Predavanje je odrano 3. studenog 2011.u zagrebakom hotelu International.
O problematici suhog oka predavala je Petra Peharda, mag. pharm. i predstavila
Bepanthol kapi za oi koje u malim dozama uspjeno rijeavaju taj problem.
Gordana Loina Paali, mag. pharm., razjasnila je potrebu za odreenim vitaminima uoi i tijekom trudnoe te za vrijeme dojenja, prikazom pojedinih faza trudnoe
i razvitka ploda.
Predstavila je Elevit-multivitamin, ije djelovanje je dokazano znanstvenom
studijom na ciljanoj skupini trudnica.
Na druenju nakon predavanja razmijenjene su informacije o pripremama za VI.
sabor HDFT-a te iskustva i aktualnosti u ljekarnama .
Spoznaje su razliite; dok su u nekim sredinama farmaceutski tehniari cijenjeni
kao struni dio radnog tima, na drugim mjestima rade iskljuivo kao pomona radna
snaga. Problem je viestruk - od kvalitete farmaceutskih kola, preko zakonodavstva
do potreba na tritu rada.

77

Nae drutvo i dalje e se boriti u okviru svojih mogunosti za to bolji status

naih lanova. Meutim lanstvo je u opadanju i volontera za rad u drutvu je sve
manje. Oekujemo da e se probuditi svijest kolega i kolegica i da e shvatiti kako
se sami moraju pobrinuti za svoju budunost.

PREDAVANJE TVRTKE ADRIATIC BST D.O.O.

Predavanje, koje je organizirala tvrtka ADRIATIC BST d.o.o., odrano je 1.
prosinca 2011. u Hotelu International u Zagrebu.
Ivana Vadla, ing. lab. med., i Lana Babahmetovi, dipl. ing bioteh., odrale
su predavanje - Inovativna i praktina rjeenja u tretmanu uestalih potekoa u
suvremenom tempu ivota.
Na vrlo zanimljiv nain predstavljene su etiri razliite teme uz etiri razliite
proizvodne marke.
Nailexpert i Nailer Repair - preparati za tretman gljivinih infekcija noktiju/nokta.
Nailexpert sadri jedinstvenu formulu s dvostrukim djelovanjem koja omoguava
brzo vidljive rezultate u tretiranju lakih oblika gljivinih infekcija nokta, a djeluje
i preventivno.
Nailer Repair oblikovan je kao olovka i jednostavan za nanoenje.

78

Rezultati njegove primjene vidljivi su za kratko vrijeme, koristi se od blaih do

teih oboljenja jako zadebljali nokti. Nailer Repair omoguava da djelatne tvari prodru kroz tvrdi keratin u leite nokta te blokiraju gljivine infekcije u njihovu izvoru.
Paranit preparati za uklanjanje ui i gnjida iz kose dolaze u vie razliitih oblika.
Paranit losion u spreju uinkovito uklanja ui i gnjide, jednostavan je za upotrebu. Nakon 15 minuta stajanja, kosa se opere i dobro ietka gustim eljem kako
bi se uklonile ui i gnjide.
Paranit ampon protiv ui i gnjida djeluje 100 % uinkovito. U praktinom je
pakiranju, nanosi se kao boja za kosu, nakon 10 minuta opere se s vodom.
Paranit sprej za zatitu od ui primjenjuje se kod odlaska u podruja gdje je
epidemija.
Paranit ampon i regenerator primjenjuje se za njegu kose nakon upotrebe spreja.
Paranit sprej za dom bez ui slui za uklanjanje ui i gnjida s teko perivih tekstilnih povrina (kau, tepih).
Remescar je silikonski stik za njegu oiljaka.
Smanjuje vidljivost i starih i novih oiljaka nakon ozljeda, operacija, opeklina,
akni i strija. Viestrukog je djelovanja: za UV zatitu, koristi se za lice i tijelo, nevidljiv
je, nije mastan, i to je bitno ne nadrauje kou. Uz takvu uinkovitost preparata
vrijedi i njihova krilatica Oiljci blijede, lijepe uspomene ostaju.
RapidLash - serum za prirodni rast trepavica, novi je preparat na tritu koji je
sigurno razveselio mnoge ene, ali namijenjen je svima - posebice bolesnicima koji
zbog bolesti ili upotrebe lijeka gube trepavice i obrve. Preparat se nanosi naveer na
istu kou uz rub trepavica i obrva.
Na kraju ovog zanimljivog predavanja - na kojem je bilo vie od 55 farmaceutskih tehniara - predavai su nas ukratko upoznali i s ostalim proizvodima
tvrtke Adriatic.
Nada Vranekovi

79

IN MEMORIAM
MIRA NOVAKOVI R. KUT
12. rujna 1935. Pitomaa 1. listopad 2011. Zagreb
U Zagrebu smo se oprostili od nae dugogodinje kolegice
Mire Novakovi.
Roena je u Podravini, o kojoj je uvijek govorila s puno
emocija i ljubavi. U Zagrebu je 1954. godine zavrila Srednju
farmaceutsku kolu, II. odjel - razrednica Ljubica Kremer.
irina obrazovnog programa omoguava joj da svoj radni
put nakon obvezatnog pripravnikog staa po dekretu, nastavlja
u laboratoriju Vojne bolnice u Zagrebu. Tome, tada malom
kolektivu, gdje su u veini radili farmaceutski tehniari, ostaje
vjerna punih 35 godina gdje poetkom devedesetih zavrava
svoj radni vijek sada u Klinikoj bolnici Dubrava.
Najvei dio svoga rada u laboratoriju provela je na radnom mjestu na kojemu se
odreivalo eljezo i bakar u serumu. Zahtjevnost toga radnog mjesta traila je osobu
upravo takvih radnih kvaliteta kao to je bila Mirica. Mnogo puta nije se moglo otii
kui nakon slubenog kraja radnog vremena, i deurni su esto u poslijepodnevnim
satima uli njezin karakteristian glas na podravskom dijelektu: Posao gotov pemo
domov.
To radno mjesto sudbinski je odredilo i njezin ivot, jer upravo na visokom
rezultatu eljeza otkrivena je njezina bolest s kojom se nosila godinama.
Ve na poetku svog rada ulanila se 1955. u Sekciju farmaceutskih pomonika
i ostala vjerna do kraja svoga ivotnog puta svojim farmaceutskim tehniarima,
sudjelujui na strunim predavanjima kada god joj je to zdravlje doputalo.
Uvijek je bila spremna zamijeniti kolegu na poslu ili deurstvu koji su trebali
radi drutva izostati s radnog mjesta. Sve one koji su radili u laboratoriju na alati
Mirica je zvala stara garda i u ime njezine stare garde, koja naalost vie nije
u punom broju, oprostila se Ruica Jakovljevi, najmlaa kolegica koja je dola u
laboratorij 1982.
U oprotajnom govoru punom emocija posebno je istaknula tri Miriina ivotna
uporita: njezina ki Sanja, njezin labos i njezina Podravina.
Mirice, tvojim podravskim pemo domov elimo ti mir i spokoj u vjenosti,
ostat e u srcima stare garde, hvala ti za smijeh i veselje, hvala ti za sve to si dala
svima generacijama u labosu. Mirice hvala.
Tvojoj Sanji i cijeloj obitelji lanovi Hrvatskog drutva farmaceutskih tehniara
izraavaju iskrenu suut.

80

KAKO PLATITI LANARINU?

= 160,00

= 160,00

3
2

LANARINA HDFT-a za 2012. godinu

Svoju lansku obvezu plaanja lanarine redovito moete obaviti uplatom

svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Capraka 1 (za lanove iz Zagreba i okolice), kod predsjednika podrunica prema dogovoru ili uplatom na
iroraun HDFT-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve
rubrike: 1. za godinu za koju plaate lanarinu, 2. svoj broj lanske iskaznice
i 3. toan broj irorauna 2360000-1101240952, te svoje ime i prezime.
Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju lansku obvezu.
Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, lanarinu treba uplatiti prvo za
protekle godine.
Odlukom Sredinjeg odbora lanarina se mora uplatiti do kraja mjeseca
travnja.
OBAVJETAVAJU SE LANOVI DRUTVA KOJI NISU UREDNO
PLATILI LANARINU ZA 2010. GODINU DA NEE
PRIMITI ASOPIS DOK NE IZVRE SVOJU OBAVEZU

Obavezno javite na adresu HDFT-a

svaku promjenu prezimena,
adrese stanovanja i mjesta rada.
LANARINA JE OSNOVNI IZVOR
NAIH PRIHODA!!!
Kojim novcem tiskati asopis?
81

UPUTE ZA SURADNJU
asopis donosi
1. Originalne strune radove iz podruja farmacije i srodnih struka.
2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dijetetskim namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku.
3. Intervjue s uglednicima iz javnog ivota i struke, te lanovima HDFT-a.
4. lanke o radu farmaceutskih ustanova i poduzea te komentare zakonskih propisa i podzakonskih
akata vanih za struku.
5. Izvjea o radu tijela HDFT-a, komisija i podrunica, te odranim skupovima u organizaciji HDFT-a
ili drugim udrugama ija tematika predstavlja interes lanova.
6. Upite lanova s odgovorima.
7. Drutvenu rubriku.
8. Razliite vijesti i obavijesti.
Tehnike upute za pripremu tekstova za objavljivanje
1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na disketi, CD-u ili elektronskom potom, pisani u programu Microsoft Word
document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova arial, veliina 10pt.
2. Crtei, tablice i fotografije - trebaju biti jasni i otri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti
oznaeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinano spremiti kao posebni
dokument u formatu JPG
3. Na poetku teksta upisati
- naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj
- pune nazive ustanove
- podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom izmeu redova
4. Literaturu citirati redoslijedom, kako je navedena u tekstu te dolje navedenim nainom.
asopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov lanka u originalu, skraeni naziv asopisa prema
meunarodnim referentnim asopisima, godite izlaenja, svezak, godina izdanja i stranice.
Primjer: Franceti I., Vrhovac B., Praenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine
Pharmaca 32 (1994), 221-36.
Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdava, grad, godina izdanja i stranica.
Primjer: Bencari L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34.
5. Preporuena duljina teksta je 5 10 stranica.
6. Svi tekstovi podlijeu lekturi.
7. Materijali se alju na adresu izdavaa: Hrvatsko drutvo farmaceutskih tehniara, Capraka 1, (Medika) 10000 Zagreb, ili elektronskom potom na adresu: urednistvo@hdft.hr
8. Materijali se ne vraaju.
FARMACEUTSKI TEHNIAR je struno informativno glasilo Hrvatskog drutva farmaceutskih tehniara sa sjeditem u Zagrebu, Capraka 1. Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998.
godine pod brojem 00000551.
Ured za priopavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem
50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaenje ISSN 0350-5715.
Osniva lista je Hrvatsko drutvo farmaceutskih tehniara, a financira se sredstvima HDFT-a i prodajom
stranica lista za promidbene poruke, uz pomo drugih institucija i donatora.
Struno informativni asopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 brojeva, a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom FARMACEUTSKI TEHNIAR.
List izlazi etiri puta godinje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi lanovi HDFT-a
besplatno. Odgovornost za strunost tekstova preuzimaju autori.

82

Iznajmljujemo poslovni prostor ljekarne

(uhodana 20 g. seli na drugu lokaciju)
za biljnu ljekarnu. Uz nju je poslovni prostor
(prizemlje 96 m2) pogodan za savjetovalite
(vitamini, minerali, dijete), predstavnitvo ili ordinaciju.
Mogua je suradnja sa firmom HERBA
koja proizvodi ajeve, biljne kapi i med. kozmetiku.
Nalazimo se u mirnom kvartu sa puno prostora
za parkiranje i blizinom tramvaja,
busa i prigradske eljeznice.
Zagreb, Kontakova 6
tel. 2331 741
fax 23 00 101
mob. 091-54 17 304
091-76 888 41

Jasna Bazijanac Brajdi, mag. pharm.

83

SADRAJ
Uvodnik ..................................................................................................

eerna bolest ........................................................................................

Ljekovite gljive ......................................................................................

13

Normalizacija eera u krvi pomou ljekovitih gljiva .......................

19

Med u dodacima prehrani i dijabetes .................................................

21

Rad s prigovorima pacijenata ..............................................................

23

Ljekarnitvo u franjevakim samostanima

Svetih irila i Metoda IV ..................................................................

31

Pitomi i divlji kesten .............................................................................

55

Vosak i parafin u svijei i tarioniku .....................................................

59

Belupo je proslavio 40. roendan ........................................................

63

IZ RADA DRUTVA ............................................................................

65

Pravilnik o izborima u HDFT-u ...........................................................

65

Izvjetaj s IX. sjednice Sredinjeg odbora HDFT-a ...........................

70

IZ RADA PODRUNICA ....................................................................

73

Podrunica Dalmacije...........................................................................

73

Podrunica Primorsko-goransko-istarska ..........................................

75

Podrunica Varadinsko-meimurska ................................................

76

Podrunica Zagreba..............................................................................

77

In memoriam .........................................................................................

80

Program .................................................................................................

85

84

HRVATSKO DRUTVO
FARMACEUTSKIH TEHNIARA

VI. SABOR

PROGRAM
Bol
19. - 21. travnja 2012.

ZLATNI PLUS SPONZORI

ZLATNI SPONZOR

SREBRNI SPONZOR

SPONZORI

Organizator / Organized by
HRVATSKO DRUTVO FARMACEUTSKIH TEHNIARA
CROATIAN ASSOCIATION OF PHARMACEUTICAL
TECHNICIANS 1956. ZAGREB

Marija UAK
predsjednica
Anita FARKA MARIN
tajnica
Boidar TOMAI
predsjednik NO
Organizacijsko povjerenstvo
Nada VRANEKOVI - predsjednica
Tatjana IVKOVI - tajnica
Struni program
Martina GAL, Mira GRUBII,
Marica GUDLIN, Zorica PINTAR
Marketing i operativne zadae
Paula BARI, Tomislav AJO, Miroslav IZMI, tefica KOSOVEC,
Miroslav MOMILOVI, Zdenka TOMAI
Tehnike zadae
dragovoljno obavljaju lanovi tijela HDFT-a

Grafika priprema:
Gordana Vinter
Tisak:
Sveuilina tiskara d. o. o., Zagreb
Tiskano u 2600 primjeraka

Pokrovitelj VI. sabora

Hrvatskog drutva
farmaceutskih tehniara
s meunarodnim sudjelovanjem

MINISTARSTVO
ZDRAVSTVA
I SOCIJALNE SKRBI

ZLATNI PLUS SPONZORI

Nitko ne moe sve, svatko moe neto,

zajedno emo ostvariti cilj.

Dragi sudionici VI. sabora!

Pred vama je program i sadraj dogaanja kojima ete nazoiti prigodom

odravanja sabora.
Vjerujemo da e izbor tema i predavaa obogatiti vae iskustvo i znanje
o temeljnom vremenu ljudskog postojanja.
Jedan od razloga zbog kojeg smo izabrali ovu temu je zahvalnost za dar
ivota, dar slobodne domovine i mogunost razvoja pojedinca koji je spreman
ulaganjem u sebe obogatiti svoju radnu sredinu.
Neke teme e vas potaknuti da se razvijete u osobu koju e vai suradnici
i pacijenti eljeti sresti; jer se smijeite, jer ste suosjeajni i ljubazni, sposobni
rjeavati konflikte.
elimo takoer potaknuti mlade kolegice i kolege da svoje sposobnosti
ugrade u Hrvatsko drutvo farmaceutskih tehniara, jer su 55 godina mnoge
generacije entuzijasta razvijale vrijednosti koje uvijek traju: odgovornost i
pouzdanost, mudrost, potenje, slobodu, pravdu, hrabrost, ljubav, poniznost,
strpljenje, poduzetnost i optimizam.
Radujemo se vaem sudjelovanju.
Marija uak,
predsjednica HDFT-a

UBI CONCORDIA, IBI VICTORIA !

PROGRAM VI. SABORA

etvrtak, 19. 4. 2012.

dolazak akreditacija smjetaj sudionika
17.00 sati

Redovita izborna skuptina

Hrvatskog drutva farmaceutskih tehniara

Petak, 20. 4. 2012.

8.30 sati

Otvaranje VI. sabora

Struni skup
Odgovornost i zadaa farmaceutskog tehniara
u susretu s trudnicama

15.00 sati

struna predavanja
edukativno-promidbena predavanja

Subota, 21. 4. 2012.

8.30 sati

edukativno-promidbena predavanja
Predavanja i radionice

15.30 sati

Kulturno-turistike znamenosti mjesta Bol

21.15 sati

Sveana veera

Nedjelja, 22. 4. 2012.

10.00 sati

Odlazak kuama poslije doruka

Sabor Hrvatskog drutva farmaceutskih tehniara namijenjen je farmaceutskim

tehniarima lanovima drutva i onima koji e to tek postati, kao i ostalim ljekarnikim
i zdravstvenim djelatnicima koji u radu sabora nalaze svoj struni i poslovni interes.
Sabor e se odrati u kongresnoj dvorani Hotela ELAPHUSA Bol.

SMJETAJ
Svi sudionici bit e smjeteni u sobama Hotela Elaphusa i Hotelu Borak te
apartmanima Borak.
Cijena paket aranmana po osobi za boravak od 19. do 22. travnja iznosi:

Hotel Elaphusa 4*
Hotel Borak 4*/apartmani Borak 4*

1/2 soba
standard
1.760,00 kn,
1.760,00 kn,

1/2 soba
superior
2.030,00 kn.

Cijena smjetaja u sobi 1/1 uveava se za 30 % i omoguit e se samo u

sluaju vika soba nakon zavretka prijava.
U sluaju popunjenja smjetajnih mogunosti Hotela Elaphusa i Hotela Borak
sudionici e biti smjeteni u hotelima iste kategorije u blizini Hotela Elaphusa.
Boravina pristojba ukljuena je u cijenu.
Aranman poinje veerom 19. 4. 2012. i zavrava dorukom 22. 4. 2012.
Pansionski ruak ili veera za sudionike koji nisu smjeteni prijavom kod agencije
TIP TOURS, za vrijeme sabora naplauje se 110 kuna, uz prethodnu prijavu agenciji,
a sveana veera naplauje se 400 kuna za sudionike koji nisu smjeteni u organizaciji
agencije TIP TOURS.
Organizator smjetaja je agencija TIP TOURS iz Zagreba koja e osigurati
smjetaj svim sudionicima koji poalju priloenu prijavnicu i uplate paket aranman te
kotizaciju. Prijavnica i uplata za smjetaj mora biti uplaena i zaprimljena u agenciji
TIP TOURS, najkasnije do 2. oujka 2012. godine. Poslije toga roka smjetaj e biti
organiziran do popune mjesta u hotelima. Sudionici koji nisu smjeteni u organizaciji
turistike agencije TIP TOURS, a ele koristiti usluge obroka (pansionski ruak ili
veeru) moraju prijaviti uslugu prilikom ispunjavanja prijavnice agencije TIP TOURS
uz uplatu redovite cijene obroka.
PRIJAVA I REZERVACIJA HOTELA
Za aranman smjetaja uplauje se na iroraun Agencije TIP TOURS otvoren kod PARTNER BANKE d.d., Voninina 2, 10000 ZAGREB, broj irorauna:
2408002-1100031229.
Svrha uplate: Sabor HDFT-a Bol 2012., ime i prezime sudionika
Poziv na broj: 3301 i obvezno broj rauna ili predrauna te broj lanske
iskaznice.
Svaki sudionik sabora duan je prijavu za smjetaj te uplatu prema prijavi
poslati na adresu: Turistika agencija TIP TOURS, 10000 Zagreb, Voninina 2/1,
ili na broj faxa + 385(1) 466 37 54, kontakt tel. +385 (1) 461 65 98, 466 37 52 ili
na elektroniku potu: sanja@tiptours.hr .

Prijava se moe izvriti dostavom, prijavnice koju dostavljamo u privitku programa ili prijavom elektronskim putem na adresu: www.tiptours.hr.
Za sudionike koji dolaze iz jedne ustanove ili tvrtke moe se poslati jedna prijava za smjetaj koja sadrava sve podatke koji se trae u prijavnici. Prijavnice treba
razdvojiti za farmaceutske tehniare lanove HDFT-a i ostale sudionike.
Prijava se prihvaa kada se Agenciji dostavi preslika uplatnice za aranman
i kada stigne uplata kotizacije u HDFT-a.
Agencija e primati prijave s uplatom aranmana i prijevoza do zakljuno 2.
oujka 2012. ( ig HP )
Za sudionike koji se prijave nakon 3. oujka 2012. i dostave presliku uplate
za zakasnjelu-viu kotizaciju Agencija e istu prihvatiti samo ako ima mogunosti
osigurati smjetaj i prijevoz.
Agencija e prestati primati prijave kada se popune svi smjetajni i radni kapaciteti.
Uplate iz inozemstva primaju se na devizni raun putnike agencija TIP
TOURS otvoren kod Raiffeisenbank Austria d.d., Petrinjska 59, IBAN codeHR1624840081100892831, SWIFT code RZBHHR2X.

VANO ZA UMIROVLJENIKE
Agencija TIP TOURS umirovljenicima e omoguiti da trokove smjetaja u
hotelu i prijevoz uplate u est rata gotovinom ili slipovima kreditne kartice s datumom
naplate (23.1., 20.2., 19.3., 23.4., 21.5., 18.6. 2012.), te osobno predani u agenciji ili
poslani vrijednosnim pismom.
Uplate kreditnom karticom podlijeu poveanju od 4 %, kolika je provizija
kartiarske kue.

ODJAVA PRIJAVE
Sudionici sabora koji nakon uplate hotelskog aranmana, prijevoza pismeno
otkau sudjelovanje, agencija TIP TOURS e na ime trokova organizacije smjetaja
povrat umanjiti od iznosa uplaenog agenciji:
od 3. 3. do 19. 3. 2012.
od 19. 3. do 5. 4. 2012.
od 6. 4. do 16. 4. 2012.

20 % uplaenog iznosa
60 % uplaenog iznosa
90 % uplaenog iznosa

Ako sudionik ne doe ili otkae nakon 16. 4. 2012. zadrava se cijeli iznos.
Agencija e omoguiti uplatu putnih osiguranja svim sudionicima u sluaju
otkaza i drugih moguih dogaanja.

PRIJEVOZ
Prijevoz se organizira modernim visokopodnim turistikim autobusima za sve
sudionike koji ispune prijavnicu i poalju priloenu uplatu za prijevoz. Prijavnica i
uplata za prijevoz mora biti uplaena i zaprimljena u agenciji TIP TOURS najkasnije
do 2. oujka 2012. godine. Poslije toga roka prijevoz e biti organiziran do popune
mjesta u autobusima. Agencija e otkazati prijevoz na relaciji ako do 10. oujka ima
manje od 40 putnika, a novac e biti vraen uplatom na raun poiljatelja (ustanove),
odnosno gotovinskim povratom sudionicima koji su sami uplatili prijevoz dolaskom
u Hotel ELAPHUSA.
Za prijevoz uplauje se na iroraun agencije TIP TOURS, broj irorauna:
2408002-1100031229.
Agencija e osigurati autobusni prijevoz sudionika sabora visokopodnim
turistikim autobusima (najmanje 40 osoba po autobusu) za termin 19. - 22. travnja
2012. s polascima:
relacija Zagreb - Bol (Karlovac) - Zagreb
- ulazak u Karlovcu
relacija Osijek - Slavonski Brod - Bol - Osijek
- ulazak u akovu
- ulazak u Sl. Brodu (aut. kolodvor)
relacija Rijeka - Bol - Rijeka
relacija Varadin - Bol - Varadin
- ulazak u Zadru
- ulazak u ibeniku
- ulazak u Kutini*
relacija Supetar - Bol - Supetar

515 kn
510 kn
595 kn
585 kn
570 kn
505 kn
540 kn
250 kn
170 kn
540 kn
70 kn

*ako autobus iz Slavonije ima slobodnih mjesta, a popunjavat e se po redu

prijava te svi ostali sudionici kreu iz Zagreba
Sudionici VI. sabora koji ne ele koristiti organizirani prijevoz organizatora,
mogu koristiti osim osobnog prijevoza i prijevoz vlakom ili autobusom. Polazak
trajekta iz luke Split u 9.00, 11.00 i 16.30 sati uz cijenu karte u jednom smjeru 28,00
kn. Vonja traje 50/55 minuta.
Autobus iz Supetra u Bol polazi u 10.10, 11.35, 12.25 i 13.50 sati uz cijenu karte
u jednom smjeru 40,00 kn. Vonja traje 55 minuta.
NAPOMENA
Svi autobusi popunjavat e se prvenstveno s lanovima izborne skuptine, a
zatim prema prispjeu prijava. Drugi autobus iz poetnih mjesta polaska postavit
e se ako je ukupni broj najmanje 80 sudionika. Aranman u hotelu zapoinje
veerom 19. 4. 2012., a ulazak u sobe mogu je prema rasporedu dolaska autobusa koje organizira Agencija.

DOLAZAK I ODLAZAK SUDIONIKA

Turistika agencija TIP TOURS organizirat e prijevoz za sudionike VI. sabora
s polascima autobusa prema navedenoj satnici i mjestima polaska 18. i 19. travnja
2012. godine.
UMJESTO BILO KOJE DRUGE OBAVIJESTI
POLAZAK AUTOBUSA VRIJEME I MJESTO BIT E OBJAVLJENI
U ASOPISU FARMACEUTSKI TEHNIAR BR. 60 KOJI E BITI
DOSTAVLJEN LANOVIMA DO 20. OUJKA 2012.
TE NA WEB STRANICAMA HDFT-a
(www.hdft.hr)
Dolazak sudionika organiziranim prijevozom u Bol bit e 19. 4. 2012. ovisno
o vremenu polaska. Za sve sudionike bez obzira na vrijeme dolaska hotelska usluga
zapoinje veerom.
Povratak kuama predviamo poslije doruka u nedjelju 22. 4. 2012.

KOTIZACIJA
kotizacija sudionika s uplatom do 2. 3. 2012.
kotizacija sudionika s uplatom od 3. do 31. 3. 2012.
kotizacija sudionika s uplatom od 1. 4. do 21. 4. 2012.
osoba u pratnji

=1.000,00 kn
=1.200,00 kn
=1.400,00 kn
= 300,00 kn

HDFT-a odobrava
- popust 40 % za redovne lanove (uplaena lanarina do 30. 4. 2011.)
i zajednike uplate lanarine ustanova te novoupisani
lanovi prvi put s lanarinom za 2012.
s uplatom do 22. 2. 2012., kotizacija iznosi
= 600,00 kn
- popust 20 % lanovi koji uplate zaostale lanarine zakljuno s 2012.
s uplatom do 22. 2. 2012., kotizacija iznosi
= 800,00 kn
Umirovljeni lanovi i umirovljene osobe u pratnji osloboeni su plaanja
kotizacije.
Kotizacija za sudjelovanje lanova HDFT-a uvjetovana je l. 22 Statuta redovno plaena lanarina za tekuu godinu (30. 4.) prema odluci Sredinjeg
odbora.
Uplaena kotizacija ukljuuje zbornik strunih radova, radne materijale i organizaciju sabora. Ista prava ostvaruju i umirovljeni lanovi.
Organizator zadrava pravo na izdavanje zbornika radova nakon sabora ako sva
izlaganja autori ne poalju na vrijeme.

Sudionici koji uplate nakon 2. oujka 2012., kao i oni koji neprijavljeni dou
u Bol duni su platiti kotizaciju u uveanom iznosu.
Osobe u pratnji koje dolaze sa sudionikom sabora plaaju kotizaciju na ime
trokova organizacije i ne dobivaju materijale za sudionike.

UPLATA KOTIZACIJE
Kotizacije se uplauju na iroraun Hrvatskog drutva farmaceutskih
tehniara otvoren kod
ZAGREBAKA BANKA 2360000-1101240952
Svrha uplate:
Sabor Bol, ime i prezime sudionika
Poziv na broj:
99 - broj lanske iskaznice ili JMBG
Molimo sudionike da radi bre kontrole uplaenih kotizacija, presliku uplatnice
poalju na e-mail : tajnik@hdft.hr.
Popis sudionika iz jedne ustanove koja jednom uplatnicom plaa kotizaciju mora
sadravati: ime i prezime, broj lanske iskaznice odnosno napomenu nije lan.
HDFT e primati prijave s uplatom kotizacije zakljuno
do 2. 3. 2012. (ig HP)
Sudionici koji uplate krivi iznos kotizacije duni su prije smjetaja u hotel platiti
razliku.
Hrvatsko drutvo farmaceutskih tehniara e onima koji nakon uplate kotizacije
pismeno otkau sudjelovanje, na ime trokova organizacije sabora, tiskanja programa i zbornika te nabave materijala za sudionike umanjiti povrat uplaenog iznosa
drutvu: nakon uplate zakljuno do 17. 3. 2012. 50 % uplaene kotizacije, a dostavit
e zbornik strunih radova poslije 18. 3. 2012. kotizacija se ne vraa, a sudioniku e
se poslati komplet materijala sa zbornikom.

REGISTRACIJA SUDIONIKA
Registraciju redovno prijavljenih sudionika nakon smjetaja u sobe obavit e
pokraj recepcije Hotela ELAPHUSA turistika agencija TIP TOURS uz dodatne
obavijesti i predaju materijala sudionicima.
Uplata kotizacije ili razlike kotizacije obavit e se na recepciji HDFT-a.
Recepcije Agencije i drutva bit e otvorene
etvrtak
petak

19. travnja 2012.

20. travnja 2012.

12.00 22.00 sati

7.00 19.00 sati

Sudionici bez uredno podmirenih obveza prema HDFT-u i agenciji TIP TOURS
ne mogu biti smjeteni niti sudjelovati u radu VI. sabora.

BEDEVI
Prilikom registracije svaki sudionik uz materijale dobiva bed koji treba nositi
tijekom sabora. Nazonost radu VI. sabora nee biti mogua bez beda. Za ulazak na
sveanu veeru sudionici e dobiti pozivnicu prilikom registracije.

SLUBENI JEZIK
Slubeni jezik je hrvatski bez simultanog prevoenja.

OSIGURANJE
Organizacijski odbor ne preuzima odgovornost za sluaj pretrpljenih ozljeda, gubitaka ili mogue tete za sudionike sabora u dolasku, za vrijeme trajanja i na povratku.

SVEANA VEERA
Organizacijski odbor organizira sveanu veeru za sve sudionike 21. travnja
2012. u Hotelu ELAPHUSA u 21.15 sati, uz pozivnicu i bon koji e se svim redovno
prijavljenim sudionicima uruiti uz materijale sabora.
Sudionici koji nisu smjeteni u organizaciji i cijeni aranmana agencije TIP
TOURS obvezni su uplatiti za svoje sudjelovanje na sveanoj veeri ukupan iznos
cijene sveane veere od 400,00 kn, najkasnije 20. 4. 2012. do 10.00 sati.

SLOBODNO VRIJEME
Wellness
Povjerenstvo je osiguralo popust u iznosu 15 %, na usluge wellnessa za sudionike (uz pokazivanje akreditacije) u ovim terminima:
- 19. 4. - cijeli dan
- 20. 4. - ujutro do 8.00 sati, od 13.00 do 15.00 sati, iza 19.00 sati
- 21. 4. - od 13.00 do 19.00 sati

Izlet
Povjerenstvo i Agencija organiziraju krai izlet s upoznavanjem znamenitosti
Bola uz strunog vodia uz obvezatni posjet Dominikanskom samostanu i poznatom

vinskom podrumu uz kuanje poznatih brakih vina. Cijena izleta iznosi 120,00 kn
za sudionike koji se prijave na vrijeme (prijavnica). Uplata na infopultu Agencije od
dolaska u hotel 19. 4. do 20. 4. u 11.00 sati.

IZLOBA I PROMIDBA
U okviru sveanog sabora bit e organizirana izloba farmaceutskih i srodnih
tvrtki, te omoguene i druge promidbene aktivnosti:
izlobeni prostor od 2 do 3 etvorna metra, do popune
preostalih slobodnih kapaciteta metar kvadratni
=3.500,00 kn
promidbeni tekst prema vaem izboru 4 stranice, format B-5
s reklamom u boji u zborniku strunih radova
=3.500,00 kn
logo tvrtke u programu II. ili zborniku strunih radova
=1.000,00 kn
umetanje promotivnog materijala u torbe sudionika
=1.500,00 kn
emitiranje TV promidbenih poruka na ekranima u hotelu
te infokanalu hotelskog TV programa u trajanju od 3 minute
19., 20., 21. i 22. travnja 2012., za sve dane
=2.000,00 kn
rok prijave promidbenih nastupa
15. 2. 2012.
rok predaje tekstova, loga tvrtke i DVD za objavljivanje
1. 3. 2012.
rok ureenja izlobenog prostora - 20. travnja 2012. najkasnije
do 7.30 sati

Obavijesti: PAULA BARI, Phoenix Farmacija, Zagreb

tel. 01/ 3652442
099/393 1948
elektronika pota: P.Baric@phoenix-farmacija.hr

Adresa organizatora Hrvatsko drutvo farmaceutskih tehniara

- povjerenstvo za organizaciju VI. sabora 10000 Zagreb, Capraka 1
elektronika pota: info@hdft.hr
NADA VRANEKOVI, KBC Zagreb,
Ljekarna Rebro, mob. 099/793 1945
SVIM SUDIONICIMA ELIMO UGODNU I SIGURNU VONJU,
SRETAN DOLAZAK, UGODAN BORAVAK U BOLU,
USPJENO AKTIVNO SUDJELOVANJE NA VI. SABORU DRUTVA
Molimo da potujete
nain prijave i uplate
kao i navedene datume

OTOK BRA
Najstariji gradi smjeten na junoj
strani otoka Braa te njegovo najvee
turistiko sredite, ija bogata povijest see
jo u antika vremena emu svjedoe brojni
arheoloki nalazi i spomenici.
Osnivanjem dominikanske zajednice
1462. godine, te izgradnja samostana 1475.
godine, daju posebnu vanost duhovnom i
kulturnom ivotu Bola. Zbog svojih prostranih ljunanih plaa, koje se proteu u duini
od desetak kilometara, uinile su Bol prvom
turistikom oazom na otoku Brau. Zlatni
rat bolski ponos jedna od najljepih plaa
na itavom Jadranu.
Pozivamo vas da doete te zajedno s nama upoznate taj jedinstven otok, prebogatog povijesnog i kulturnog nasljea.

Smjetaj
Sudionici e biti smjeteni u dvokrevetnim i jednokrevetnim sobama.
Sobe su prostrane i moderno ureene, klimatizirane, opremljene telefonom, SATTV, Pay-TV, internet prikljukom (uz doplatu), suilom za kosu i sefom.

Kongresni centar
Kongresna dvorana ima kapacitet do 800 mjesta s audio i videoopremom.

Hotelski restoran
Hotelski restoran ima kapacitet do 700 sjedeih mjesta s prekrasnim pogledom
na more i zalazak sunca.

Usluga prehrane
Puni pansion (doruak, ruak, veera) poinje veerom u etvrtak 19. 4. i zavrava
dorukom u nedjelju 22. 4. 2012. Pie nije u cijeni hotelskog aranmana.
Sveana veera ukljuena.

VANE ADRESE
POVJERENSTVO ZA ORGANIZACIJU SABORA
HRVATSKO DRUTVO FARMACEUTSKIH TEHNIARA
Capraka 1 (Medika), 10000 Zagreb
Nada Vranekovi, predsjednica povjerenstva
mob. 099/793 1945
Tatjana ivkovi, tajnica povjerenstva
mob. 099/393 1945
Paula Bari, marketing
01/36 52 442
mob. 099/393 1948
elektronika pota: info@hdft.hr
Uplata lanarine i kotizacije
iroraun 2360000-1101240952
Anita Farka Marin, tajnica HDFT-a
mob. 099/228 5906
elektronika pota: tajnik@hdft.hr
Prijava sudjelovanja, smjetaja i prijevoza
TIP TOURS Turistika agencija
Voninina 2/1, 10000 Zagreb, Hrvatska
Tel. +385(1) 461 37 52
kontakt osoba Sanja Ferenak
Tel. +385(1) 461 65 98
Fax: +385(1) 466 37 54
elektronika pota:
sanja@tiptours.hr
Dostava materijala za zbornik radova i promidbeni tekstovi
Hrvatsko drutvo farmaceutskih tehniara
- povjerenstvo za organizaciju sabora - 10000 Zagreb, Capraka 1
elektronika pota: info@hdft.hr
Mjesto odravanja
Hotel ELAPHUSA
Bol, Hrvatska
Tel: +385(0) 21 306 200
Vani datumi
Rok prijave promidbenog nastupa
Rok predaje tekstova te imena i znaka za objavljivanje
Zadnji rok prijave i uplate za sudionike VI. sabora
Polazak autobusa

15. 2. 2012.
1. 3. 2012.
2. 3. 2012.
19. 4. 2012.

www.andol.com.hr

A probudila se s glavoboljom

ivite svaki trenutak

Oduvijek - Zauvijek
Prije upotrebe paljivo proitati uputu o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i
nuspojavama upitajte svog lijenika ili ljekarnika.

Kada eluane tegobe postanu jake, vrijeme je za Peptoran Max 150 mg.
Peptoran Max 150 mg smanjuje prekomjerno izluivanje eluane kiseline i
time pomae pacijentima s jaim eluanim tegobama.
Peptoran Max 150 mg ima dugotrajniji terapeutski uinak pa je kod veine
pacijenata za povoljan uinak dovoljna samo jedna tableta dnevno.

Prije upotrebe paljivo proitati uputu o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza
i nuspojavama upitajte svog lijenika ili ljekarnika.

Zbog vas smo stali pokraj velike lokve kroz koju je proao auto.
I Septolete plus sprej se pri upaljenom grlu uistinu dokazao jer:

brzo ublauje jau grlobolju,

osigurava preciznu i jednostavnu upotrebu,
oblae iroko podruje usne upljine i drijela.

www.krka-farma.hr

Jedini multivitamin s
produljenim oslobaanjem.

Plivit Total za cijeli dan!

Za odravanje zdravlja i vitalnosti nae tijelo treba potporu multivitamina i
aminokiselina tijekom cijelog dana. Preporuena dnevna prehrana trebala bi
biti uravnoteena i arolika, rasporeena u 5 do 6 obroka na dan i sadravati
vie od 50 esencijalnih nutrijenata neophodnih za ivot.
Plivit Total s produljenim oslobaanjem sadri bogatiju i optimalnu
kombinaciju vitamina, minerala, esencijalnih aminokiselina te visoke doze
antioksidansa koji su vani kod usporavanja procesa starenja i produenja
vitalnosti.
Plivit Total je jedini multivitamin s produljenim oslobaanjem koji, za razliku
od ostalih multivitamina, prua dugo i kontrolirano djelovanje, ime
omoguava veu i optimalnu iskoritenost vitamina, minerala i
aminokiselina u organizmu tijekom cijelog dana. Dovoljna je samo jedna
tableta dnevno za ouvanje zdravlja, imuniteta, energije i vitalnosti!
Potraite u ljekarnama!

NEOFEN sirup je namijenjen za:

Koja je prednost tableta

s produljenim oslobaanjem?
Ako prehrana nije uravnoteena, unos vitamina, minerala i elemenata u tragovima esto
je nedovoljan. tovie, neki vitamini i minerali, primjerice vitamini topivi u vodi, vitamin C
i B kompleks ne mogu se zadrati u organizmu dulje vrijeme. Prevelike koliine vitamina
C uzete odjednom mogu se tako izluiti neiskoritene, pa nisu raspoloive u organizmu
u vrijeme poveane potrebe za njim. Upravo je tada organizmu potrebno vie hranjivih
sastojaka kako bi se odrala njegova potpuna obrambena sposobnost i ouvao sustav
zatite stanica.

Preporuuje se kod:
jbdgV
higZhV
cZjgVkcdiZZcZegZ]gVcZ
jo^bVc_VVci^W^di^`V
i_ZaZhcd\^bZciVacd\deiZgZZc_V
bVc_`Vk^iVb^cV!cZdk^hcdd\dY^c_ZbYdWj

Zahvaljujui posebno razvijenom proizvodnom

postupku, Doppelherz A - Z depo tablete djeluju
poput spremnika hranjivih tvari. Iz te se zalihe
postupno, tijekom nekoliko sati, oslobaaju vrijedni
sastojci, tako da su uvijek na raspolaganju u
organizmu.
Potpuna formula koja osigurava viesatnu opskrbu
nutrijentima za Vae tijelo.

kliniki
ispitano

2011 Adriatic BST d.o.o. - Designed

D
by Seeman

Otpiite gljivice
na noktima!
Nailner Repair olovka protiv gljivinih infekcija noktiju.
Uinkovito i jednostavno blokira gljivine infekcije
u njihovu izvoru.

HR.4.C.C.V5.11.03

Temelji se na ekstraktima eterinih ulja koja dokazano

djeluju antimikotiki i smirujue. Patentirani sistem za
prijenos djelatnih tvari omoguava da ulja prodru kroz
tvrdi keratin u leite nokta te blokiraju gljivine infekcije
u njihovu izvoru.

Brzo vidljivi rez

rezultati
zultati

U ponudi u ljekarnama!
www.nailner.hr

vaginalne kapsule

n
o
v
o

vaginalne flore!

Lactobacillus casei v. rhamnosus Dderlein (Lcr 35) i to

u vrlo velikim koliinama. Taj laktobacil posebno je otporan, brzo se razmnoava, oblae vaginalnu stjenku i tako
potiskuje razliite uzronike bolesti.

Linex Lady omoguuje:

brzu uspostavu zdrave vaginalne ore
brzu uspostavu prirodne pH-vrijednosti
intimnog podruja
prirodnu zatitu od tetnih bakterija i gljivica

Linex Lady - saveznik za intimno zdravlje ene!

Sandoz d.o.o.,
Maksimirska 120, 10000 Zagreb,
tel. 01 2353 111

Prije upotrebe paljivo proitati uputu.

Za dodatne informacije molimo
upitajte svog lijenika ili ljekarnika.

LINL-1-6-A/SP3-OTC-2011-APMA-094/2011-11-29

Linex Lady vaginalne kapsule sadre poseban laktobacil

ZLATNI PLUS SPONZOR

ZLATNI PLUS SPONZOR