Novi Pristup Osnovnom Obrazovanju: Bliskom Suradnjom Do Uspješnog Odgoja

Suradnja
roditelja i
vrtia
Str. 5
Ususret najavljenim
promjenama u gimnaziji
S neba pa u rebra!
Broj 1-2 (2739-2740) Godina LXI.

Zagreb, 12. sijenja 2010.
Bliskom
suradnjom
do
uspjenog
odgoja Str. 7
Udbenici
Na putu prema
samoobrazovanju Str.11
TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
ISSN 0037 - 6531

UDK 37 (05)530.1
tema broja: UNESCO I OBRAZOVANJE
Novi pristup osnovnom

obrazovanju
Pripremajui novu definiciju osnovnog obrazovanja strunjaci iz cijeloga svijeta okupljeni u UNESCO-u,
nastojali su izraditi takvu operativnu definiciju koju bi svi prihvatili i provodili. Time bi se omoguio najbolji
mogui nadzor nad ostvarivanjem prava na osnovno obrazovanje koje spada u temeljna ljudska prava Stranice 15 18
U ovom broju za kolske novine piu i govore prof. dr. Vlatko Previi, prof. dr. Vladimir Strugar,
prof. dr. Petra Peji Papak, dr. sc. Stjepan Ovar, dr.sc. Marko Obradovi, Mirko Golovrki ...
broj 1-2 Zagreb 12. sijenja 2010.
IZ SADRAJA
UVODNIK
pie Marijan imeg
marijan.simeg@skolskenovine.hr
Prelazimo mee svoga vremena

D
Produeni struni
postupak
JE LI UOPE POTREBAN!?
Str. 6
Samorad i
samovrjednovanje
rezultata pouavanja
UENJE SAMOSTALNOSTI
I SAMOKRITINOSTI Str. 9
Velika Britanija promjene u odgojnoobrazovnom sustavu
VEDSKI MODEL ZA
ENGLESKE KOLE
Str. 14
180 godina O
Blaa Tadijanovia u
Slavonskom Brodu
KOLA PUNA DJECE Str. 20-21
ana 14. sijenja 1950. godine izaao je prvi broj

kolskih novina. Dakle, punimo est desetljea. U
uvodnom lanku tog prvog broja u kojemu se govori o razvoju stvaralakih aktivnosti i raznim oblicima
rada u prosvjeti kao jedna od tih novih formi spominju
se i kolske novine, koje bi trebale biti odraz stanja
naega kolstva, ali i njegov mobilizator na nain da
prosvjetni radnici s terena u njima
iznose svoja iskustva, razmjenjuju
miljenja, objavljuju konstruktivnu
kritiku i daju prijedloge za nove metode nastavno-odgojnog rada. To su
temeljno poslanje novine zadrale
do danas i moramo rei da bi bez
stotina i tisua uitelja koji u njima
piu bile puno siromanije.
aravo sjeanje na godine provedene u redakciji sad je lako osvjeiti

listajui uvezana godita ili pregledavajui digitalni arhiv. I zakljuak
je uvijek isti: bili smo s vama i uz
vas uvijek biljeei, analizirajui, komentirajui prosvjetna zbivanja od onih sitnijih pa do
najkrupnijih, od obinih kolskih priredbi do dogaaja
na dravnoj razini. Novine su uvijek bile medij, javna
tribina i mjesto na kojemu su se susretale informacije iz prakse, prosvjetne politike, znanosti i struke,
bile su i ostale mjesto susreta razliitih zamisli, ideja
i informacija o obrazovnim i odgojnim problemima i
pojavama. Dugoroni uinci takvog djelovanja vie su
nego oiti, jer jedino se tako razvija stav o vanosti
obrazovanja kao i osvjetavanje najire javnosti o injenici da je obrazovanje najvaniji razvojni imbenik.
To izgraivanje i odgajanje prosvjetne javnosti ne bi
bilo mogue bez kvalitetnih novinara i urednika koji
su proli kroz redakciju u ovih est desetljea i koji
su specijalisti koji mogu ne samo kvalitetno informirati itatelje o prosvjetnim zbivanjima nego su i njihovi
analitiari i komentatori.
vojim kroniarskim poslanjem od prvoga dana

postojanja novine su uvijek bile i odraz svoga vremena. I ne samo to. Oduvijek su donosile i tekstove koji
prelaze mee svojega vremena, tekstove i problemski
i tematski aktualne kako nekad tako i danas. Istina,
problemi kao to su preoptereenost uenika, osuvremenjivanje nastavnog procesa, ocjenjivanje, metode
rada, udbenici, obrazovanje uitelja i njihov materijalni status kao i potreba njihova permanentnog usavravanja ili kako bismo to danas lijepo rekli profesionalnog razvoja bili su aktualni ne samo prije pedeset ili
ezdeset nego i prije stotinu godina. I u tome se krije
ne samo vrijednost nego i poslanje novina profiliranih
poput tjednika koji vi, tovani itatelji, drite u rukama:
uvijek iznova otvarati teme koje se ine aktualnima,
ali su svevremenske, teme za koje mnogi misle da su
odavno aspolvirane, ali su jo otvorene i bez konanih
rjeenja. I ini se da u tih est desetljea nije bilo teme
i problema vezanih za obrazovanje o kojima kolske
novine nisu pisale.
ak i u onim olovnim vremenima novine su unato

svemu zadrale svoj oporbeni stav esto objavljujui
tekstove svojih novinara ili vanjskih suradnika koji nisu
ili niz dlaku politikog establimenta. I kao to smo
tada iznosili injenice koje bjelodano govore o tome
da vlast ne ostvaruje ideje koje u svojim politikim programima proklamira jednako tako i danas iz neutralne,
nadrstranake perspektive piemo i kritiki i analitiki
o potezima nositelja vlasti, koji se i dalje prema obrazovanju i znanosti ponaaju maehinski, koji samo u
predizbornim kampanjama obeavaju brda i doline,
poveana ulaganja u kolstvo, vee plae sramotno
plaenim uiteljima i nastavnicima te podizanje cijele
obrazovne djelatnosti na najviu stepenicu u drutvenoj hijerarhiji. Piui o tim stvarima elimo uvijek podsjetiti ne samo svoje itatelje nego jo vie nositelje
vlasti na obeanja koja su olako dali, ali ih tako teko
ili nikako ne ispunjavaju.
kolske novine uvijek su bile najvjernije zrcalo hrvatskoga kolstva, bile su medij koji je uvijek bio uz
svoje itatelje, uitelje u najirem smislu te rijei, jer
drukije nije ni moglo biti, drukije ne bi ni opstale
tako dugo; bile su i ostat e glasnogovornik svojih itatelja, medij koji e uporno i argumentirano podsjeati demokratski izabrane vlade da neprestano bdiju
nad kolom, da ju razvijaju, snae, osuvremenjuju, a
sve zato da bi obrazovanje postalo istinski zalog nae
budunosti, a ne predizborna floskula koja izblijedi
i bude zanemarena onoga trena kad nova vladajua
garnitura zasjedne na svoj tron. Bili smo i bit emo
uvijek s vama. Barem sljedeih ezdeset godina.
GOVOR STATISTIKE
NAKLADNIK kolske novine d.o.o., Hebrangova 40
10000 Zagreb
DIREKTOR Ivan Vavra (ivan.vavra@skolskenovine.hr)
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Marijan imeg
(marijan.simeg@skolskenovine.hr)
UREDNITVO (redakcija@skolskenovine.hr)
Marijan imeg, Ivan Rodi (ivan.rodic@skolskenovine.hr)
Vjekoslav Welle (vjekoslav.welle@skolskenovine.hr)
i Branko Na (branko.nadj@skolskenovine.hr)
GRAFIKI UREDNIK Nenad Pejukovi
Tajnitvo redakcije (info@skolskenovine.hr)
Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712
Raunovodstvo, PRETPLATA (pretplata@skolskenovine.hr) i
OGLAAVANJE (oglasi@skolskenovine.hr)
Tel. 01/4855-824; Telefaks 01/4855-712
IRO RAUN 2360000-1101381687 / Zagrebaka banka

2340009-11101681174 / Privredna banka
DEVIZNI RAUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635)
TISKARA Vjesnik d.d., Slavonska avenija 4, Zagreb
CIJENA Pojedinani broj: 10 KN / Polugodinja pretplata za
Hrvatsku: Ustanove - 300 KN / Pojedinci - 160 KN / Studenti i
umirovljenici - 130 KN
Cijena godinje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija,
Crna Gora, Madarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 / Ostale
europske zemlje - 100 / Izvaneuropske zemlje - 110
Cijena oglaavanja (bez PDV-a):
1/1 str. 7000 KN (zadnja 8000 KN), 1/2 str. 4000 KN (zadnja 4500
KN), 1/3 str. 3000 KN, 1/4 str. 2000 KN, 1/8 str. 1500 KN
PODCRTANO
Hrvatska e biti jedna od sjajnih zvijezda na europskom nebu. Ne samo po lanstvu u EU,
nego i po vrijednostima koje zastupamo: demokracija, sloboda, ljudska prava, pravna
drava, prava nacionalnih manjina, vjerske slobode, razvijeno gospodarstvo i poduzetnitvo,
radnika prava i socijalna prava, kultura, obrazovanje, znanost i ekologija, neke su od najvanijih
postavki. [] Domovinski rat i herojstvo hrvatskih branitelja, i hrvatski antifaizam; rad, znanje i
sposobnost kao kriterij uspjeha; razumijevanje, tolerantnost prema drugima i drukijima; istinska
demokracija - to e biti vrijednosti na kojima u utemeljiti svoj mandat.
Prof. dr. sc. Ivo Josipovi, trei hrvatski predsjednik
HRT, u noi 10/11. sijenja 2010., nakon objave prvih, privremenih rezultata izbora za predsjednika RH
aktualno
JUBILEJ
Dva desetljea Nezavisnog sindikata

znanosti i visokog obrazovanja
Pionir slobodnog
sindikalnog organiziranja
Nije se teko prisjetiti koliko je puta bivi premijer
Sanader preveslao sindikaliste, koji bi onda ubrzo nakon zajednikog ispijanja ampanjca Vladi
prijetili tubama i trajkovima. Stoga ne udi da je
Ribi uputio hvalospjeve aktualnoj premijerki Kosor, kazavi da ohrabruje to su mnogi uglednici
zavrili iza reetaka
ezavisni sindikat znanosti

i visokog obrazovanja,
pionir slobodnog sindikalnog organiziranja u Hrvata i
zatitnik dostojanstva radnih
ljudi, koji danas okuplja oko jedanaest tisua lanova, obiljeio
je 20. godinjicu postojanja.
Na sveanosti uprilienoj 11.
sijenja u prepunom zagrebakom kazalitu Komedija, koju
su svojom nazonou uveliali
predsjednik Stjepan Mesi, premijerka Jadranka Kosor i nekoliko ministara u Vladi, najemotivniji govor odrao je tradicionalno
najburniji i najglasniji Vilim
Ribi, predsjednik Velikog vijea
sindikata.
- Na je sindikat roen kad i
naa nezavisna domovina, odrastali smo kada se nismo dovoljno
mogli nauivati rijei sloboda i
nezavisnost. Tada je bilo optimizma koliko je danas pesimizma. Bilo je povjerenja koliko je
danas nepovjerenja meu Hrvatima. Skupa smo prije dvadeset
godina stvarali dravu i demokraciju, u tim snovima nije bilo
nonih mora, kao danas kada su
more postale java. Sanjali smo
ve tada, debelo prije politike,
nau domovinu ulanjenu u
Europsku Uniju, i zato su boje
naeg sindikata plavo-ute poput
zastave Europske Unije.
Ipak, Ribi je upozorio da
danas imamo svoju dravu, ali ne
i drutvu o kakvom se sanjalo.
Podsjetio je da su sindikalisti
traili zemlju znanja, daleko prije
nego je to postala otrcana fraza.
- No, ne moemo doi do zemlje
znanja ako moramo do nje plivati preko mora neznanja. Zemlja
je naalost krenula u suprotnom,
pogrenom pravcu.
Osvrnuvi se na dvadesetgodinji rada sindikata, Ribi je
napomenuo da se u sindikalnim
redovima radilo i tedilo, dok se
u dravi troilo akom i kapom;
u sindikatu se sve postizalo
radom i zaslugama, dok su u
dravi bujale privilegije i nerad;
u sindikatu u dvadeset godina
nema nijedne mrlje u poslovanju, dok nam je zemlja optereena brojnim aferama.
Valjda su izbori
donijeli neto dobro
Oni koji prate rad ovog sindikata vrlo se lako prisjeaju brojnih dogovora koje su Ribi i njegovi kolege sindikalisti, koliko
god bili razjedinjeni na momente, postizali i potpisivali s bivim
premijerom Ivom Sanaderom.
Koje je ubrzo prvi ovjek Vlade
zaboravljao, krio, pregazio. Pa
bi Ribi, nakon hvalospjeva
Sanaderovoj vladi, liku i djelu,
ubrzo sazivao konferencije za
novinare na kojima bi ga optuivao da lae, na kojima bi mu
prijetio tubama. Stoga nas nisu
zaudile glorificirane reenice
koje je proteklog ponedjeljka
Ribi s pozornice u Komediji
uputio aktualnoj premijerki
Jadranki Kosor. ak je u neku
ruku branio i krizni porez, napomenuvi da bi u suprutnom dolo
do jo vee nepravednosti i zakidanja na plaama zaposlenika u
javnim slubama, jer kad je
kriza, onda traimo pravednost u
odricanju.
- Vaa nastojanja ispunjavaju
nas nadom. elimo vam uspjeh u
borbi protiv korupcije. Jer nam
je znano koliko u politici mogu
biti presudna svojstva elne
osobe. Ohrabruje nas da je sve
vie uglednika iz svijeta pohlepe iza reetaka! - rekao je Ribi,
a premijerka Kosor mu je uzvra-
JO JEDAN TJEDAN
Zimski odmor, kakav god bilo (ako ga je
bilo), obiljeie nam na javnoj sceni
politiki dogaaji, oni za koje ne bismo
mogli rei da nas se ne tiu, u prvom
redu i ponajvie predizborna kampanja
za predsjednika Republike Hrvatske.
Predsjednika
kampanja
tila komplimentima, kazavi

kako su Ribi i kolege mu iz sindikata uvijek inzistirali na razgovoru i socijalnom dijalogu.
estitao je Ribi i jo uvijek
aktualnom predsjedniku Stipi
Mesiu, istaknuvi da je radio na
principima i vrijednostima koje
zastupa i Nezavisni sindikat znanosti i obrazovanja, te je izrazio
nadu da e nedavni predsjedniki izbori donijeti neto dobro.
Izbore nije propustio komentirati ni predsjednik sindikata
Krunoslav Pisk, obruivi se na
gubitnika Milana Bandia, jer je
u jeku svoje kampanje Josipovia
optuio da u ivotu nita nije
napravio.
- Ako je Bandieva poruka da
sveuilini profesor nita ne radi,
onda se pitam na to se cilja i to
se poruuje javnosti?
Pisk je ponovio principe na
kojima sindikat postoji ve dva
deseljea, meu kojima obrazovanje i znanost kao civilizacijska
potreba i javno dobro zauzimaju
najvanije mjesto. Usprotivio se
neoliberalnoj filozofiji prema
kojoj su obrazovanje i znanost
roba kao i svaka druga na tritu.
Kao najvei neuspjeh sindikalnog djelovanja Pisk je pak okarakterizio neostvarenu integraciju sveuilita te pogrenu interpretaciju autonomije sveuilita
i akademskih sloboda. to,
prema Pisku, naalost rezultira i
korupcijom u akademskoj zajednici.
(B. Na)
Proe i to, nakon izbora odahnusmo ili uzdahnusmo, kako tko. A od kampanje koju preivjesmo, bez obzira jesmo li i kako smo nau graansku dunost obavili, vjerojatno emo pamtiti
po tome to je u njoj ponajmanje bilo rijei o
tome to e i kako kandidati za buduega predsjednika RH initi sukladno predsjednikim
ovlastima. U oba predizborna kruga uli smo o
svemu i svaemu, pa onda, u posvemanjem
razmetanju obeanjima, i o drutvu znanja, o
obrazovanju koje je jasno vano, naelno
govorei, dakako.
Uglavnom poznate fraze, kadto pretjerivanja
pa i neistine, bez novih zamisli i planova za koje
ima izgleda, mogunosti i jamstva da e biti
ostvareni za dobrobit hrvatskog drutva, njegovih graana, sudionika obrazovanja i osobito
prosvjetne struke.
Stoga bi reeno u zanosu (i demagogiji) predizbornog natjecanja mogli i zaboraviti da, naalost, nismo svjedoili (posredstvom medija)
jednoj okantnoj i neciviliziranoj izjavi, onoj
koja je pokazala da u nas, eto, i u drugi krug
predizborne utrke moe doi kandidat koji
inilo se ignorira i podcjenjuje, omalovaava
znanje, umni rad i kreativnost, knjige i nastavniku profesiju.
Iz uvjerenja ili nekom tekom omakom, uglavnom - dotini je kandidat, elei diskvalificirati
suparnika, izustio da on (njegov takmac) nita u
ivotu nije radio, osim to je bio profesor.
Nastranu sada da je to reeno u nekom kontekstu te da se moe tumaiti ovako i onako.
Vanije je slijedee: ima li u ovoj zemlji uitelja, nastavnika, profesora kojeg te rijei nisu
pogodile? Zato? Jer su izraz mentalnog sklopa
antiintelektualne i antiintelektualistike provenijencije, svjetonazora koji bi se mogao izraziti
i ovako: To to vi uite i pouavate, zar je to
neki posao? Doista, neuveno! I to je najgore,
nikakve isprike ili tumaenja to je, zapravo
autor htio rei. No, makar za utjehu, moemo
si umiljati (jer objektivnih pokazatelja nema)
da se jedan dio biraa 10. sijenja 2010., na
biralitima, prisjetio te izjave. I da e ju upamtiti.
Velika koalicija
U sjeni predsjednike kampanje, a bez veeg
medijskog odjeka, ostao je jedan zagovor stvaranja tzv. velike koalicije radi premoivanja
postojee krize i svekolikog oporavka hrvatskog gospodarstva, drutva i drave. Nije nam
prosuivati to bi ta velika koalicija politikih
stranaka mogla donijeti hrvatskom politikom
ivotu i njegovom iscrpljenom gospodarstvu,
uinkovitosti dravnih i javnih slubi te smanjenju nezaposlenosti, no sigurni smo da bi
stavljanje na kup svih misleih i zainteresiranih glava, uz postizanje nadstranake, nacionalne suglasnosti moglo pomoi da se sustavno
artikuliraju dugoroni ciljevi obrazovanja te
osiguraju modaliteti i sredstva njihova ostvarivanja, bez obzira na to koja politika stranka i
na kojoj razini bila na vlasti. Moemo li se
barem tome uskoro nadati? Moda, prisili li nas
na to pogorano stanje, uz daljnje odlaganje
reformi.
A. Jelin
aktualno
KOLA UZOR
S Matije Antuna Reljkovia iz Slavonskog

Broda iskoristila EU fondove
Pomaemo usavriti hrvatsku

poljoprivredu!
Sredstvima iz fonda CARDS 2004. opremeljen je

novi laboratorij za mikropropagaciju za kloniranje virus free sadnica, suvremeni veterinarski
laboratorij te novi kemijski laboratorij gdje uenici vrlo kvalitetno izvode vjebe koristei suvremene refraktometre, polarimetre, kolorimetre...
Hidroponski uzgoj rajice u kolskom

plasteniku
ako se kvalitetno okoristiti europskim pristupnim fondovima, koji

su nam dostupni tijekom pregovora to naa zemlja
vodi s Europskom unijom, pokazuje svojim primjerom Srednja kola Matije Antuna Reljkovia iz Slavonskog Broda.
Jedna je od rijetkih kola koja je
mantru biveg ministra Dragana
Primorca o centrima izvrsnosti
uspjela od floskule provesti u
djelo.
kola je i dosad bila dobro
opremljena, a sada je u fazi stvaranja jedinstvenog centra izvrsnosti, kako na podruju opreme tako i na kadrovskoj osnovi.
Naime, kole se prijavila na
meunarodni natjeaj za sredstva iz pristupnog fonda CARDS
2004. te im je odobreno 770 tisua eura pomoi za nabavku najsuvremenije opreme za potrebe
nastave te istraivanja u podruju poljoprivrede, veterine,
umarstva, kemijske tehnologije i prehrane. Veliki znaaj pri
stjecanju potrebnih znanja kola
uenicima prua putem strune
i praktine nastave te vjebi u
kolskim praktikumima. Uz
redovno srednjokolsko obrazovanje unutar kole izvodi se i
nastava za studente Poljoprivrednog fakulteta te cjeloivotno pouavanje gospodarstvenika, organiziranje seminara, teajeva, specijalizacija i slino.
Meunarodni vrtni centar
- Cijeli projekt je pokrenut
kako bismo stvorili kolski centar izvrnosti u podruju poljoprivrede, veterinarstva, umarstva, kemijske tehnologije, geodezije i ekologije. Primjerice,
laboratorij za mikropropagaciju
- kloniranje biljnih stanica, gdje
uzimamo zdrave klonove i od
njih kopiramo tisue i tisue
sadnih materijala, kasnije spremnih za trite, objanjava nam
ravnatelj Vlado Prskalo, prili-
kom obilaska kole.

Napominje da ovaj laboratorij
nije standard i ne nalazi se u
srednjim kolama, ve ga se
moe pronai tek na fakultetima i drugim znanstvenim institutima. I to dovoljno govori o
iskoraku koji je ova kola uinila.
Opremljeno je i niz drugih
laboratorija, kako bi se znanjem
i tehnologijom okoristili uenici, najkvalitetnim obrazovanjem
moguim, ali i cjelokupno drutvo, kroz edukaciju poljoprivrednika o najnovijim svjetskim
znanstvenim dostignuima.
Zavrna faza pretvaranja
kole u centar izvrsnosti bit e
ureenje meunarodnoga vrtnog centra, za to je ukupno
potrebno dva milijuna eura, to
se Prskalo nada da e uspjeti
namaknuti kroz fond IPA i sredstva Svjetske banke.
- Sav uzgojeni sadni materijal
deponirali bismo i uzgojili u
naem meunarodnom vrtnom
centru. U konanici bismo tehnoloki i sa sadnim materijalom
pokrivali cjelokupno podruje
kontinentalne Hrvatske, pa i
susjednih zemljama, sve u svrhu
unaprjeivanja gospodarstva,
ponajprije poljoprivrede, to je
naa osnovna obrazovna djelatnost. Proizvodilo bi se sve za to
na tritu ima potrebe, od cvijea i vonih sadnica do rajica,
ljekovitog bilja, itd. Recimo, trenutano imamo narudbu za 2,5
milijuna komada odreenih
sadnica, s ponosom objanjava
Prskalo.
Prate najsuvremenije
znanstvene trendove
Srednja kola Matije Antuna
Reljkovia djeluje u kontinuitetu od 1959. godine. Od tada pa
sve do danas jedina je poljoprivredna kola u ovom dijelu
Posavine i Brodsko-posavske
upanije. Danas djeluje kroz tri
samostalne pedagoke jedinice:
poljoprivredno tehnika kola

(poljoprivreda i umarstvo),
veterinarska kola i kemijska
kola (kemija, ekologija, prehrana, geodezija).
U koli se svake godine obrazuje od 900 do 950 uenika,
rasporeenih u 32 razredna
odjela, a nastavu izvodi 77
nastavnika, od ukupno 95 zaposlenika. Nastava je kadrovski
struno pokrivena, a esti su i
vanjski struni suradnici, poput
Ljiljane Herceg, dipl. ing. biotehnologije i voditeljice laboratorija mikropropagacije.
- Ovdje razmnoavamo biljke
u sterilnim uvjetima, to je trenutano jedna od najpriznatijih
i najsigurnijih metoda za oslobaanje od virusa i parazita.
Materijal in vitro odnosno virus
free sadnice uglavnom se uvoze,
pa bi proizvodnja takvoga sadnog materijala u Hrvatskoj uvelike pomogla gospodarstvu.
Mikropropagacija je kultura
(znanost) koja prouava biljno
tkivo te se iskljuivo bavi kloniranjem razliitih sorti. U zemljama razvijenog zapada mikropropagacija i strunjaci koji se
njome bave zauzimaju vano
mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji vlastitih zemalja. A i
naa kola eli ii tim smjerom
te obuavati kadar kako bi sutra
i nai uenici bili konkurentni
na europskom tritu, kazao je
ravnatelj.
Sredstvima iz fonda CARDS
2004. opremeljen je i novi,
suvremeni veterinarski laboratorij. Uenicima je omogueno
izvoenje vjebi iz razliitih
strukovnih predmeta i praktine nastave. Omoguena je
hematoloka pretraga, pretraga
mokrae i mlijeka, njega malih
ivotinja, izrada mikroskopskih
preparata i mikroskopiranje,
sve kako bi se uenicima osigurali to bolji uvjeti za izvoenje
nastave te osposobljavanje za
to bolji rad u struci. Laboratorij
je vrlo moderan i prati tehnolo-
Ravnatelj kole Vlado Prskalo
Ljiljana Herceg, voditeljica laboratorija mikropropagacije
ke standarde Europske unije, a

nita manje kvalitetan nije ni
kemijski laboratorij, koji omoguava izvoenje vrlo sloenih
vjebi te analiza. U novom
kemijskom laboratoriju uenici
vrlo kvalitetno izvode vjebe
koristei suvremene refraktometre, polarimetre, kolorimetre, pH metre, konduktometar,
spektrometar, Ger-berovu centrifuge, elektronike vage i slino.
voditeljica hidroponskog uzgoja.

U kolskom plasteniku kao
inertni supstrat koristi se kamena vuna, supstrat anorganskog
porijekla. Sadnice rajica zasaene su u kamenoj vuni, prirodnom, biorazgradivom materijalu, koji slui kao medij u kojem
raste korijen i preko kojega biljka dobiva sve hranjive tvari
rastopljene u vodi. Doziranje
hranjivih tvari kompjutorski je
programirano, kao i temperatura u plasteniku.
Hidroponski nain uzgoja kao
krajnji rezultat daje veliki urod,
kvalitetne i zdrave plodove
bogatije mineralnim tvarima i
vitaminom C, a s manje tekih
metala. Postoje i druge prednosti kao to su proizvodnja tijekom cijele godine, puno vei
prinosi, smanjena pojava patogena, smanjeno oneienje
okolia, visok stupanj automatizacije, uzgoj na povrinama na
kojima nije bilo uvjeta za uzgoj,
visok intenzitet proizvodnje,
manje rada pri obradi, kultiviranju, dezinfekciji, manja upotreba sredstava za zatitu bilja,
manja potronja vode i hranjiva...
Sve pripremne radove kao i
njegu nasada u plasteniku obavljaju uenici kole tijekom svoje
praktine nastave. Posebno je
potrebno pohvaliti uenike
prvog, treeg i etvrtog razreda
zanimanja Poljoprivredni tehniar opi i uenike prvog i treeg
razreda zanimanja Agroturistiki
tehniar, koji su uspjeno pripremili plastenik za ovogodinju proizvodnju.
Spomenimo za kraj da je S
Matije Antuna Reljkovia u
Slavonskom Brodu ve dvanaest godina domain Meunarodnoga gospodarskog sajma i
Meuupanijske stoarske izlobe. A nakon nabavke ovakve
vrhunske znanstvene opreme
sigurni smo da e kolu posjeivati i njihove usluge te savjete
zatraiti i znanstvenici te poljoprivrednici iz cijele regije.
Branko Na
Hidroponski uzgoj
rajica - ponos kole
Ono ime se kola moda najvie ponosi i gdje se vidi praenje najsuvremenijih poljoprivrednih trendova jest hidroponski uzgoj rajice. Rije je o
uzgoju biljaka bez tla na inertnim supstratima ili bez njih u
hranjivoj otopini - tehnika uzgoja biljaka u vodi kojoj su dodana
sva potrebna hranjiva. Uzgoj
biljaka bez tla omoguava veu,
kvalitetniju i kontroliranu proizvodnju, smanjenu upotrebu
pesticida, zatitu okolia i proizvodnju zdravog povra. Ove je
godine u kolskom plasteniku
postavljen hidroponski uzgoj
rajice, ali na dvostruko veoj
povrini od prologodinje.
- Preteu hidroponije nalazimo ve kod starih Azteka,
neto slino koristilo se i u
Indiji i Kamiru. Poetkom 20.
stoljea posebna se panja
poela posveivati ovakvoj
proizvodnji, da bi sredinom
20. stoljea doivjela posebni
zamah. Trenutni svjetski lider
u hidroponskom uzgoju je
Nizozemska. Hidroponski je
uzgoj u Hrvatskoj tek u povojima. Kod nas se tek oni odvani
uputaju u takav nain proizvodnje. Najee uzgajane
kulture su rajica, paprika,
krastavci, salata, radi, kupus
i pinat. U europskim hidroponima uzgajaju se jo paroga,
mladi krumpir, mrkva, luk,
grah, patlidan, poriluk, kukuruz i ostale povrtne kulture,
otkrila nam je Jelena Halavanja,
aktualno
NASTAVNI SADRAJI
5
Ususret najavljenim promjenama
gimnaziji
S neba pa u rebra!
Pie Mirko Golovrki,
ravnatelj O Mate Lovraka, Nova
Gradika
novinama
smo
nedavno mogli proitati najavu prvoga
veeg poteza novog
ministra prosvjete, koji se
ukratko svodi na sljedee:
Reforma kolstva: Fuchs
najavio manji broj predmeta u
gimnazijama
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Radovan
Fuchs odluio je smanjiti broj
obaveznih predmeta i poveati
izbornost. Zbog toga e ovih
dana osnovati radnu skupinu
koja e se pozabaviti reformom gimnazije. U njoj e se
nai strunjaci, koji poznaju
prednosti i mane te kole.
Neupueni bi rekli - konano se netko sjetio pokrenuti
stvar s mrtve toke! No, prosvjetari s duljim staom znaju
da nije prvi, jer su prije njega u
Republici Hrvatskoj pokuali i
ministrica Ljilja Voki i ministar Vladimir Strugar. Ovaj
potonji angairao je ekipu koja
je izradila i hvale vrijedan
dokument Projekt hrvatskog
odgojno-obrazovnog sustava
za 21. stoljee, koji i danas ini
dobru osnovu za kreiranje
budunosti hrvatskog kolstva. injenica je da su gimnazijalci probrana populacija
uenika srednjih kola i da
ine kolsku elitu. Ili bi barem
tako trebalo biti!? Tono je da
je gimnazijski program nepotrebno optereen svim i svaim, pa ak i ta elita ima tekoa u svladavanju vrlo ekstenzivno kreiranog programa.
Potreba za promjenama u
gimnaziji potpuno je razumljiva.
Osnovna kola kao

nia gimnazija
A to je s osnovnom kolom? Ruku na srce, osnovnokolcima ostaje program nie
gimnazije, jo od reforme provedene pedesetih godina prologa stoljea, kada je gimnazija presjeena na dva dijela, pa
su prva etiri razreda gimnazije sputena u osnovnu kolu
kao dobro poznati vii razredi
- od petog do osmog. Bez obzira na injenicu da samo etvrtina osnovnokolaca nastavlja
kolovanje u gimnaziji, valja
rei da svi osnovci uivaju blagodati programa nie gimnazije. Koliko nepotrebnog optereenja za veinu osnovaca nosi
sadanji sustav dokazuju stalni pokuaji prilagoavanja,
osuvremenjivanja, rastereivanja i ne proe niti jedno desetljee, a da se ne pokrene neka
promjena. Sigurno ne zbog
hira nego zbog evidentnih nerijeenih problema. Samo u vrijeme biveg ministra Primorca
Ne umanjujui znaaj
gimnazijskih problema, u promjenama bi
se ipak trebalo krenuti
od loginog poetka,
a ne iz sredine. Dakle,
poetak bi trebao biti
u osnovnoj koli, a ne
na fakultetu ili u srednjoj koli. No, kod nas
nije udo ako neto
pone udno, nego ako
pone logino. I zato
imamo Bolonju, a da
istodobno ne znamo
to s prvostupnicima,
reformirat emo gimnazije, a osnovna se
kola kao temelj svega
ni ne spominje
pojavila su se dva velika

reformska zahvata - kozmetika zvana HNOS i propagirani
pa prolongirani NOK. Kako
sada stvari stoje, izglednije je
da NOK-a nee ni biti, nego da
e se uvesti. Zato?
Zato to povrnim pokuajima neemo postii nita, a za
dublje promjene nemamo hrabrosti ni sredstava. Oito je
nekome posve jasno da promjene donose trokove (a sada
nije vrijeme za poveanje trokova), da postoji problem
kadrova (vikova, manjkova i
neadekvatnog pripremanja za
uiteljsko zvanje) te da je tu i
volja politike koja je najblae
reeno bila konzervativna, da
ne kaem zaostala.
Kozmetika za baku
Kako godine prolaze problemi osnovne kole ne postaju
manji, samo se kumuliraju,
bez vizije o pravim potezima.
U spominjanom Projektu
hrvatskog odgojno-obrazov-
nog sustava za 21. stoljee,

koji je i danas aktualan, stanje
u osnovnoj koli ocijenjeno je
na sljedei nain:
3.4. PROBLEMI SADANJE
OSNOVNE KOLE
Nastavni programi vieg
stupnja osnovne kole oblikovani su za nastavak kolovanja
u gimnaziji, a ne za potrebe
nastavka kolovanja u obrtnikim i strunim kolama (iako
kolovanje u gimnaziji nastavlja tek etvrtina svih osnovnokolaca). Nastavni programi
su neprimjereni za veinu uenika zavrnih razreda osnovne
kole, a ne postoje posebno
razraena metodiko-didaktika rjeenja za unutarnju diferencijaciju ili individualizaciju
programa i uenja. Meutim, u
veini europskih drava djeci
se nakon etvrtog ili estog
razreda obveznoga kolovanja
nude razliiti putovi za izvravanje kolske obveze. To se
postie izborom razliitih tipova nie srednje kole ili razliitim didaktikim rjeenjima za
prilagoavanje programa svakom ueniku (izbornost programa, programi razliite teine, projektna nastava ili nastava po epohama umjesto predmetno-satnog sustava i sl.).
Umjesto nunih radikalnijih
promjena ili barem prihvaanja konstatacija gore citiranog
dokumenta, krenulo se u kozmetiko uljepavanje skoro 60
godina stare bake, sa svim,

ak unaprijed poznatim rezultatima, uz jo barem jednu
negativnu posljedicu. Naime,
mnogo bezveznih pokuaja
dovodi do rezigniranosti prosvjetnih djelatnika, koji su
shvatili da nije vrijedno ulaziti
dublje u promjene, kad e ih
slijediti nove koje nee doi ni
do pola puta, a ve e netko
zapoeti nove koje takoer
nee doi do kraja. Rezultat je
vrlo izvjestan i oit. Rekli
bismo: Hvali novo, ostavi
staro! (HNOS). I tako u nedogled, pa nizbrdo...
Ne umanjujui znaaj gimnazijskih problema, smatram da
se ipak treba krenuti od logi-
Najavljuje se izuavanje inozemnih modela, pa kad ve

zbog gimnazije gledamo preko
granice, pogledajmo i kako to
razvijeni i pametniji od nas
organiziraju osnovnu kolu. Ni
uz pomo dalekozora neemo
nai osnovnokolski sustav
slian naem. Mi smo jedini
konzervirali (socijalistiku)
osnovnu i obaveznu osmogodinju kolu, fantaziramo o
drutvu znanja, a ve na samome startu nemamo rijeeno
pitanje uitelja za vie razrede
osnovne kole. Je li onda
udno da iz takve perspektive
imamo jako drutvo znanja
koje je toliko jako da u sve
veem obujmu imamo nestruno zastupljenu nastavu u predmetnoj nastavi, odnosno nioj
gimnaziji!? Troimo goleme
svote novca za male, neuinkovite podrune kole s kombiniranim odjelima, bacamo
novac na promaene eksperimente, ne elei priznati evidentne psihofizike razlike i
osobne interese djece. Jo smo
pupanom vrpcom vezani za
socijalistiki egalitizam na koji
emo prikrpati takozvani individualni pristup.
Odgaanjem nunih promjena u osnovnoj koli samo onemoguujemo razvoj svakog
djeteta, makar priblino
sukladno njegovim predispozicijama, a drutvu isporuujemo za rad radno onesposobljene populacije koje se jee na
nog poetka, a ne iz sredine.

Taj poetak sigurno bi trebao
biti u osnovnoj koli, a ne na
fakultetu ili u srednjoj koli.
spomen uenja. S jedne strane

kole pretvaramo u igraonice
(znam da igra nije igrarija), a s
druge smo praktinim vjetinama zalupili vrata. Krajnje je
vrijeme da pogledamo to su
napisali ljudi koji su izuili na
sustav te da pogledamo kako
to rade drave kao to su Irska
i Finska, koje su u podruju
obrazovanja iskoraile daleko
ispred svih. ekati da se probudi nae drutvo znanja ravno
je
nacionalnoj
izdaji.
Svojedobno objanjenje da
nam je mjesto u sustavu
Srednje Europe ne dri vodu.
Nitko nas ne kopira pa je red
uiti od drugih.
Jako drutvo
znanja!?
No, kod nas nije udo ako

neto pone udno, nego ako
pone logino. I zato imamo
(zapravo bismo trebali imati)
Bolonju, a da istodobno ne
znamo to s prvostupnicima,
reformirat emo gimnazije, a
osnovna se kola kao temelj
svega ni ne spominje. HNOS i
NOK ne vrijedi ni doticati, jer
je jasno da ne donose korjenite i nune promjene.
aktualno
UKRATKO
Osnovana Udruga
studenata Imotske
krajine
IMOTSKI - Na inicijativu pedesetak studenata

s podruja Imotske krajine, osnovana je Udruga
studenata Imotske krajine koji studiraju u sveuilinim centrima u Hrvatskoj. Osnovna je ideja
osnivanja Udruge da zajedniki nastupaju prema imotskoj lokalnoj samoupravi s ciljem poboljanja studentskog standarda te da promoviraju
kulturno nasljee Imotske krajine. Udruga e se
takoer pobrinuti za educiranje imotskih srednjokolaca o vrijednostima visokog obrazovanja
kao i upuivanje u mogunosti to i gdje studirati. Punu podrku Udruzi dali su naelnici opina Lovre, Runovii i Zmijavci. Za predsjednika
Udruge izabran je Josip Bui, potpredsjednici
su Ivana Konti, Vice Ujevi i Nikola Grabovac,
dok je tajnik Toni Garac.
Petrinjski srednjokolci
proizveli ips od jabuke
PETRINJA - ips od jabuke proizveli su petrinjski uenici koji se koluju za prehrambene

tehniare, a prole su godine njihovi proizvodi
bili izloeni na etiri sajma - u akovu, Crncu,
Grubinom Polju i Petrinji. Za svoj su proizvod
dobili i nekoliko vrijednih priznanja, a najvanije
je odluka Turistike zajednice Petrinje po kojoj
je ips od jabuke uvrten u gastronomsku ponudu grada, ime se stvara prepoznatljiv i jedinstven petrinjski brend. U gastroponudu grada,
osim ipsa od jabuka, uvrteno je jo nekoliko
uenikih proizvoda: domai kuhani sir, jabuno
vino i suhe ljive. Osim toga, petrinjski se uenici bave i suenjem ljekovitog bilja u dijelu praktine prehrane u suvremeno opremljenoj suari
Srednje kole Petrinja. Da se ne radi o zanemarivim koliinama govore i podaci po kojima
od tone jabuka uenici u nekoliko postupaka u
konanici dobiju 100 kilograma ipsa, a od 500
kilograma ljiva 180 kilograma suhih ljiva.
kolskim preventivnim
programima
protiv ovisnosti
SLATINA - U Virovitiko-podravskoj upaniji zasad nisu izraeni veliki problemi ovisnosti,

ali injenica je da su prisutni. Ono na emu se
posebno inzistira u borbi protiv ovisnosti jest
suradnja Centra za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti upanijskog Zavoda za javno zdravstvo
Sv. Rok s koordinatorima kolskih preventivnih
programa u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Takvi se programi provode ve od djejeg vrtia, a na podruju upanije kole provode programe prevencije. Tako u Slatini Osnovna kola Eugena Kumiia provodi program Svako
dijete jedan projekt, O Josipa Kozarca razvija
Komunikacijske vjetine, u O Voin djeluje
Radionica za bolju kvalitetu ivota, a program
O Davorina Trstenjaka u aavici nosi naziv
Participiranje uenika u osmiljavanju aktivnosti.
Svoje programe imaju i kole u Mikleuu i Novoj
Bukovici, a program Srednje kole Marka Marulia u Slatini ima naziv Afirmiranje zdravog i
slobodnog stila.
Obiljeen dan
Fakulteta organizacije
i informatike
VARADIN - Krajem prole godine sveanom

sjednicom odranom uz Dan Fakulteta organizacije i informatike obiljeeno je 47 godina osnivanja fakulteta i 35 godina suvremenog studija
informatike u Varadinu. Varadinski Fakultet
organizacije i informatike od svojih je poetaka
1962. godine punih dvanaest godina, odnosno
do 1974. djelovao kao Via ekonomska kola u
Varadinu. Od te godine, kada je fakultet i dobio
dananji naziv, znanstvena istraivanja i studijski
programi razvijali su se i usmjeravani su prema
podruju primjene informacijskih tehnologija.
Fakultet organizacije i informatike danas na svim
svojim studijima u Varadinu i izvan njega ima
2673 studenta, a gotovo treinu prihoda ostvaruje vlastitim radom. Dan FOI-ja bio je povod
za svojevrstan pogled unatrag i unaprijed, pa je
u sklopu sveanosti predstavljen uspjean rad
Fakulteta u protekloj godini. Na sveanoj sjednici nazoni su se zaloili i za osnivanja varadinskoga Sveuilinoga kampusa, koji bi trebao
biti realiziran u idue tri godine.
I. B.
INOVACIJE
Produeni struni postupak
Je li uope potreban!?
Pored dosadanjih obveza u provoenju posebnih programa za darovite uenike i one
s tekoama u razvoju nastavnicima se namee izrada jo jednog programa, odnosno
novo veoma sloeno odgovorno i zahtjevno zaduenje, a da za takvo neto nisu dovoljno educirani niti e za to biti dodatno plaeni
a temelju lanka 67. Zakona o

odgoju i obrazovanju kolske
ustanove su dune u suradnji s
tijelima socijalne skrbi odnosno
drugim nadlenim tijelima sprjeavati
neprihvatljive oblike ponaanja, pratiti socijalne probleme i pojave kod
uenika i poduzimati mjere za uklanjanje njihovih uzroka i posljedica. Da
bi se izvrila ova obveza potrebni su
odreeni uvjeti, a prije svega postojanje u koli za to osposobljenih
kadrova kao i osiguranje dodatnih
materijalnih sredstava. Kako bi ispunilo ovu zakonsku obvezu, pa makar
i formalno i bez novih ulaganja, nae
se ministarstvo dosjetilo te nalo
rjeenje uvoenjem nove
pedagoke mjere nazvane
odgojno-obrazovni tretman
produenog strunog postupka (krae tretman PSP-a). I
dok se uvjeti, nain i postupak
izricanja
ostalih
pedagokih mjera ureuju
statutom kole za ovu mjeru
to propisuje ministar.
Tako, a bez prethodne
rasprave ili savjetovanja sa
socijalnim partnerima ministar znanosti, obrazovanja i
porta u kolovozu prole
godine donosi Pravilnik o
pedagokoj mjeri odgojnoobrazovnog tretmana produenoga
strunog postupka. Kako pie u
lanku 2. ovog Pravilnika se ova
pedagoka mjera provodi s ciljem
utvrivanja razloga neprihvatljivog
ponaanja,
sloenijih
oblika
poremeaja u ponaanju i visoko
rizinih ponaanja uenika te poduzimanje mjera za uklanjanje istih,
odnosno do vraanja uravnoteenog
i drutveno prihvatljivog ponaanja.
isto lijepo zvui i ne bi tu bilo nita
sporno kad bi te radnje obavljali za
to kompetentni strunjaci. No,
Pravilnikom je ureeno da tu mjeru
provodi trolano struno povjerenstvo sastavljeno od razrednika, jednog nastavnika lana razrednog
vijea i strunog suradnika u koli
(vjerojatno se mislilo na pedagoga ili
psihologa).
Zatita od nasilja ili

zatita nasilnih uenika?
Ovime se, dakle, nastavnicima
pored dosadanjih obveza u
provoenju posebnih programa za
darovite uenike i one s tekoama u
razvoju namee izrada jo jednog
programa, odnosno novo veoma
sloeno i zahtjevno zaduenje iza
kojeg dakako stoji i odgovornost, a
da za takvo neto nisu dovoljno
educirani niti e za to biti dodatno
plaeni. Na samu mjeru moe se
izrei puno zamjerki, a najvea je
zamjerka, kako su to dobro rekli u
sindikatu Preporod, to ona ustvari
nije zatita od nasilja ve suprotno zatita za nasilne uenike. Ova
pedagoka mjera za nastavnike i
kole predstavlja i opasnost da se
sada kole opravdano mogu smatrati
glavnim krivcima za ispade i neprihvatljivo ponaanje mladih kako u
koli tako i izvan kole, jer nisu
pronali odgovarajue metode da
uenike s rizinim ponaanjem vrate
na uravnoteeno i drutveno prih-
vatljivo ponaanje.
Izgleda da smo tek s prvim
pokuajima primjene ove pedagoke
mjere postali svjesni tekoa u
nainu provoenja kao i obveza i
odgovornosti to nam ih ova mjera
namee. Kako sam Pravilnik oito
nije, a to bi trebao, dovoljno jasno
propisao nain provoenja reene
mjere (nita nova), iz Ministarstva
znanosti, obrazovanja i porta
poetkom prosinca na kole dolazi
dopis s nazivom Prijedlog provedbenih obrazaca i uputa za provoenje
mjere odgojno-obrazovnog tretmana
produenog strunog postupka. Za
razliku od anonimnih umotvoraca
samog Pravilnika autori ovih obrazaca i uputa su nabrojani imenom i
prezimenom. Izradilo ih je upanijsko
struno vijee strunih suradnika
pedagoga Bjelovarsko-bilogorske
upanije, a kao nositeljica projekta
navodi se Irena Simi, socijalna pedagoginja (Turistiko-ugostiteljska i
prehrambena kola Bjelovar). Ako
nita drugo upute nam barem zornije
ukazuju na opsenost i sloenost
ovoga novog nam nametnutog
zaduenja, a struni suradnici pedagozi tvorci obrazaca tako pokazuju
kako oito misle da ova pedagoka
mjera ima smisla. Moda im nije
poznato da e u mnogim kolama
jednostavno biti nemogue udovoljiti
odredbi Pravilnika da jedan lan
strunog povjerenstva mora biti
struni suradnik, jer ga kole jednostavno nemaju.
Puno nerijeenih dvojbi

No, ni ove upute nisu razrijeile
sve dvojbe i nepoznanice oko
provoenja tretmana PSP-a. Evo
primjera. Uputama nismo dobili
odgovor na pitanje mora li se pri izricanju pedagokih mjera potivati
postupnost, odnosno izricati ih
redoslijedom kako su u Zakonu navedene (opomena, ukor, tretman PSP-
a, opomena pred iskljuenje i

iskljuenje). to ako uenik napravi
tei prekraj za koji je statutom propisana mjera opomena pred
iskljuenje. Moe li se ueniku izrei
ta mjera i pokrenuti postupak za tretman PSP-a ili mu se ipak prvo mora
izrei samo ukor i pokrenuti postupak za tretman PSP-a. to ako se isti
uenik tijekom razmatranja opravdanosti izricanja tretmana PSP-a
smirio. Izrie mu li se neka mjera ili
ne? Kako e reagirati uenik ili nastavnik koji je od tog uenika bio
maltretiran ili moda ak fiziki
napadnut, a on i dalje nekanjeno
sjedi u razredu i jo je u sreditu
panje. to ako se uenik i za vrijeme
razmatranja opravdanosti izricanja
tretmana PSP-a ili samog provoenja
programa neprimjereno ponaa?
Treba li sve to trpjeti i samo ga
pratiti i marljivo biljeiti zapaanja.
to ako povjerenstvo utvrdi da
ueniku ne treba izrei tretman
PSP-a i nastavniko vijee to prihvati, a isti uenik za mjesec dana opet
napravi prekraj? Treba li ponoviti
sve ispoetka? to ako za cijeli postupak nema vie vremena, jer je ostalo
samo dva mjeseca do kraja nastave?
Na kraju, namee se osnovno pitanje
- je li uvoenje te pedagoke mjere
uope bilo potrebno? Zar se i do sada
uitelji, nastavnici, a osobito razrednici nisu brinuli o svojim uenicima,
pomagali im, savjetovali ih ili, to se
kae, bili im mame i tate? Zar nije
svrha svake dosadanje pedagoke
mjere upravo ukazivanje ueniku na
njegove pogreke i propuste s ciljem
da ih ne bi ponavljao? Vjeruju li pedagozi da e doista kvalitetno i odgovorno moi sudjelovati u radu moda
istodobno i u desecima strunih povjerenstva.
Mnogi e moda rei da to je tako,
ali to mi tu sada moemo! Ali
moemo! Moemo se suprotstaviti
preuzimanju obveza koje ne moramo
i ne moemo izvriti. U Pravilniku o
normi nema zaduenja radom u
strunom povjerenstvu pa svaki nastavnik moe ne prihvatiti imenovanje
u Povjerenstvo uz opravdanje da se
ne smatra za to dovoljno strunim.
Valja se nadati da e i sam ministar
uoiti besmislenost ove pedagoke
mjere te izvriti pozitivne korekcije.
Ivan Korotaj
aktualno
PREDKOLSKI ODGOJ
7
Suradnja roditelja i vrtia
Bliskom suradnjom do
uspjenoga odgoja
uradnja i komunikacija
roditelja s vrtiima jedna
je od osnova na kojoj se
gradi uspjean odgojnoobrazovni proces za djecu predkolske dobi. U Agenciji za odgoj
i obrazovanje redovito rade na
tom planu te se odravaju stalni
edukacijski seminari za odgojitelje i strune suradnike. Tijana
Vidovi, via savjetnica za predkolski odgoj u Agenciji za odgoj
i obrazovanje (AZOO), na upit
koji su glavni problemi iz prakse
u komunikaciji roditelja s vrtiem, odnosno odgojiteljima
odgovara:
Problemi u komunikaciji
izmeu odgojitelja odnosno vrtia i roditelja nastaju zbog nekoliko razloga. Jedan su razliita
meusobna oekivanja, a vrlo
esto ih nisu rekli jedni drugima.
Iz tih oekivanja nastaju situacije u kojima roditelji od vrtia
oekuju jedno, esto da su svi u
vrtiu tu samo za njegovo dijete,
a dobiju drugo, da u vrtiu postoji jo mnogo djece i mnogo roditelja, jer podrazumijevanje je
najbolji nain za nerazumijevanje. Isto tako, odgojitelji i vrti
oekuju od roditelja da budu
suradljivi, da razumiju nain
rada vrtia, da se ukljuuju i
aktivno sudjeluju u odgoju i
obrazovanju svog djeteta, oekuju da budu superroditelji uz
sve ostale poslove i uloge koji
imaju u svom ivotu.
Vie ukljuivati
roditelje
Vidovi istie da se drugi
razlog odnosi na stavove roditelja o odgojiteljima odnosno vrtiu i odgojitelja o roditeljima, iz
kojih onda proizlaze i njihova
ponaanja jednih prema drugima.
Vrlo esto odgojitelji nisu ni
sami osvijestili te stavove. Tako
kada malo porade na osvjetavanju otkriju da roditelje vide kao:
problem - oni uvijek neto od
nas trae i zahtijevaju za svoje
dijete, protivnike - oni su protiv
nas i onda nas tue po raznim
institucijama, manje sposobne i
one kojima je uvijek potreban
savjet - oni nita ne znaju o
razvoju djece i mi ih tome moramo pouiti, uzroke problema
koje dijete ima - dijete je takvo
jer ima takve roditelje. Trei je
razlog nedovoljno uvjebane vjetina kvalitetne komunikacije aktivno sluanje, Ja poruke...
Vrti i odgojitelji iz svoje profesionalne uloge trebaju poraditi na
vjetinama dobre komunikacije,
jer su oni u poziciji, gledano s
aspekta odgovornosti za odnos,
ti koji su za taj odnos odgovorniji, kae Vidovi.
O tome kako bi ta komunikacija trebala izgledati u idealnoj
situaciji Vidovi kae:
Ljudi vrlo esto komuniciraju
na nain da misle da se razumiju, ali se ustvari ne razumiju.
Komunikacija bi trebala biti stal-
Anketiranje roditelja pokazuje da im je

roditeljski sastanak
najprihvatljiviji oblik
sastanka na kojem
mogu izmijeniti iskustva s drugim roditeljima i odgojiteljima
te zajedniki doi do
kvalitetnijih odgojnih
rjeenja
no provjeravanje i propitivanje
onoga o emu mislimo da razgovaramo, koristei pri tome tehnike kvalitetne komunikacije.
Na taj nain odgojitelji i vrti te
roditelji koraaju od suradnje
prema partnerstvu, jer partneri
e postati kada budu jednakopravni, jednako aktivni i jednako
odgovorni.
Vidovi na upit koliko roditelje treba ukljuiti u rad s djecom
u vrtiu kae kako to treba biti
mnogo vie nego to je to danas
kod nas u praksi vidljivo:
Odgovornost za njihovo
ukljuivanje nose oni sami i vrti
u koji ide njihovo dijete. Jedni i
drugi trebali bi poraditi na tome.
Osim toga, vana je i uloga drutva i potpore koju prua roditeljima u njihovu roditeljstvu. To
isto tako treba mijenjati i poboljati. Povjerenje koje bi roditelj
trebao imati u drutvene institucije pridonijelo bi i njegovu
aktivnom ukljuivanju u odgoj i
obrazovanje njegova djeteta.
O tome koliko djeca uoavaju
dobre ili negativne aspekte te
suradnje Vidovi kae:
Roditelji i odgojitelji djetetu
su iznimno vane osobe. Ako
komunikacija i suradnja izmeu
tih vanih osoba nije dobra, dijete to osjeti. Vrlo esto odrasli to
zaboravljaju, jer se fokusiraju

jedni na druge i na problem ili
situaciju koju trebaju rijeiti.
Partnerstvo kao
dogovorena
podjela uloga
Profesorica i ravnateljica DV
Medveak Mira Kunstek u svojoj prezentaciji Kvaliteta suradnje vrtia i roditelja istie da
roditelji imaju pravo i obavezu
sudjelovati u odlukama koje se
tiu brige odgoja i obrazovanja
njihove djece. Roditelje treba
poticati da promatraju sudjeluju
i ue, a odgojitelji su odgovorni
za uspostavljanje i odravanje
estih kontakata s obitelji.
Partnerstvo je dogovorena
podjela uloga za rad s djetetom
u vrtiu i kod kue te preuzimanje zajednike odgovornosti za
uspjeh djeteta, navodi Kunstek
te dodaje kako je uloga odgojitelja u procesu suradnje vrlo
vana, a prepoznaju se kroz
poduzimanje inicijative te kao
proaktivan odgojitelj.
Profesorica Kunstek kae da u
odnosu roditelja, odgojitelja i
djeteta svako izvlai odreenu
korist:
Roditeljima se omoguuje da
neto naue o aktivnostima u
Suradnja dobra, ali problema ima

Veina roditelja zadovoljna je suradnjom s vrtiima odnosno odgojiteljima, premda ima i problema, najvie onih svakodnevne prirode.
Kako istie mama Sonja Markovi, njoj najvie nedostaje upravo ta
komunikacija, jer ponekad ne dobije adekvatan odgovor od odgojitelja.
Moj Venio je vrlo ivo dijete i esto ga zbog posla moram ostavljati
do kasno u vrtiu pa ostane sam. Ponekad primijetim da zbog toga
nije osobito sretan pa to pokuavam rijeiti s odgojiteljicom, ali ini
mi se da me ne razumije pa sve ostaje ovako kako je, a to ve dugo
traje, navodi mama Sonja.
Tata pekar mijesio kruh s djecom

U DV Krijesnica esto se provode druenja s roditeljima te neki
od njih dre i predavanja o profesiji kojom se bave. Tako je svoju
prezentaciju pred djecom imao i tata pekar Darko, koji je i u praksi
pokazao djeci kako se mijesi kruh, to su djeca s oduevljenjem
prihvatila.
Djeca su najzahvalniji sluai. Ako im se uz to ponudi igra te ako
je usto ta igra i hrana, onda je sve savreno. Uivao sam u tome s
njima i ovo bi iskustvo valjalo ponoviti!, kazao je tata Darko.
grupi, da vide svoje dijete u drugim situacijama. Lake shvaaju

ciljeve programa te bolje razumiju posao odgojitelja i isto tako
omoguavaju im poduzimanje
koraka prema poboljanju vlastitog odgoja. Takoer, raste svijest o tome da su roditelji dobrodoli i cijenjeni u vrtiu. Za
odgojitelje korist se vidi u poveanju svijesti o ukljuivanju
roditelja na nove naine, a jo
jedna odrasla osoba uvijek je
dobrodola. Raste svijest o interesima i talentima roditelja te se
posveuje vea panja svakom
djetetu. Dijete korist ima samim
time to razvija vjetine komuniciranja s odraslima, poveano
uenje vjetina koje su pod
panjom roditelja. Raste svijest
o mnogim vjetinama, talentima
i zanimanjima odraslih.
Jedno od iskustava iz prakse
prenose i iz Djejeg vrtia Radost
iz Jastrebarskog, koji su analizirali komunikacijske roditeljske
sastanke kao oblik suradnje s
roditeljima - iskustvo iz prakse.
Iskljuiti jednosmjernu
komunikaciju
U DV Radost, ija je ravnateljica Jadranka Stojkovi, istiu da
je, s obzirom na to kako izvanobiteljski odgoj predkolske djece
treba imati to vie osobina
dobrog obiteljskog odgoja, iznimno vana dobra suradnja s
roditeljima kao i tenja partnerskim odnosima. Ukljuivanjem
roditelja u ivot djece u predkolskoj ustanovi najbolje se
moe povezivati obiteljsko i
izvanobiteljsko iskustvo djeteta
te se ujedno moe usmjeravati i
usklaivati odgoj u obitelji i
izvan nje, to je osobito vano u
predkolsko doba. Roditeljski
sastanak je najei oblik rada
strunjaka sa skupinom roditelja djece koja su ukljuena u
predkolsku ustanovu.
U DV Radost navode da su,
promiljajui o unaprjeenju
suradnje s roditeljima, zakljuili
da je dosadanji nain voenja
roditeljskog sastanka nepoticajan za roditelje zbog jednosmjerne komunikacije te se pokazalo
nunim mijenjati oblik roditeljskog sastanka zbog aktivnog
ukljuivanja roditelja. Razmjenom iskustava unutar ustanove

pokazalo se da nekolicina odgojitelja ima veu ukljuenost roditelja u ivot skupine. Ti su odgojitelji uinili prve korake prema
novom nainu suradnje s roditeljima koja se ne temelji na predavakom nainu voenja roditeljskih sastanaka, gdje je odgojitelj osoba koja zna i treba
poduiti roditelje, nego na dvosmjernoj komunikaciji i razmjeni iskustava. Na temelju spoznaja do kojih su u svom radu doli
odgojitelji te uz konzultaciju
strune literature odlueno je na
razini ustanove promijeniti dosadanju praksu.
Anketiranje roditelja pokazuje
da im je komunikacijski roditeljski sastanak najprihvatljiviji
oblik sastanka na kojem mogu
izmijeniti iskustva s drugim roditeljima i odgojiteljima te zajedniki doi do kvalitetnijih odgojnih rjeenja. I roditelji i odgojitelji navode da se putem komunikacijskih roditeljskih sastanaka
produbila suradnja te da je i svakodnevna komunikacija kvalitetnija.
Uspjenom
komunikacijom do
uspjene suradnje
Kako je iznijela grupa autora
(pedagoginja Vesnica Prelec,
ravnatelj Danica Slokovi i odgojiteljice Marcela Draganovi i
Milica Konta), prema kriterijima
uspjene suradnje s roditeljima
moglo bi se kazati da je suradnja
s roditeljima kompleksna.
ivei suradnju kroz praksu,
analizirajui, anketirajui roditelje - doli smo do spoznaje da
imamo mnogo suradnje u svim
oblicima, a koliko je ona uinkovita i svrhovita cilju uvjetuje njezina kvaliteta na obostrano zadovoljstvo. Pretpostavka i jedan od
kriterija za uspjenu suradnju s
roditeljima jest uspjena komunikacija, istiu autorice.
One navode da isto tako adaptacija djeteta u prvim danima
boravka u vrtiu ne ovisi u cijelosti o njima i djetetu, ve ovisi i
o tome jesu li roditelja pripremili na odvajanje od djeteta, odnosno kako su ih pri prvom susretu
roditelji doivjeli, imaju li povjerenja ostavljati svoje dijete u
njihovoj sredini.
Sve okolnosti i komunikacijski odnosi u vrtiu stvaraju poticajnu podlogu da roditelji sami
trae i druge oblike suradnje,
kako bi bili u mogunosti razmijeniti to vie informacija o
svome djetetu, uvaavajui s
povjerenjem nau strunu kompetenciju. Pronalaenjem i osmiljavanjem novih oblika suradnje s roditeljima za aktivno
ukljuivanje u kvalitetan razvoj
djeteta te uspjeno i kvalitetno
roditeljstvo, postigli smo to da je
suradnja postala njihova potreba, zakljuuju autorice.
I. B.
aktualno
STUTTGART
Otvoren Centar hrvatske nastave

u Baden Wrttembergu
Naa je domovina klein aber fein!

N
arodna mudrost kae: Nitko ne

voli domovinu zato to je velika,
ve zato to je njegova, ili kako
bi to rekli uenici Hrvatske nastave u
Njemakoj: Naa je domovina klein
aber fein!. Stoga e datum 23. studenoga 2009. godine ostati zabiljeen kao
jedan od vanijih datuma za hrvatsku
nastavu u inozemstvu. Naime, toga dana
napokon je ostvaren dugogodinji projekt hrvatskih iseljenika, udruga i institucija - otvoren je Centar hrvatske
nastave u Baden Wrttembergu.
Hrvatsku nastavu u inozemstvu
pohaa oko 7000 uenika u 20 zemalja,
od toga samo u Njemakoj nastavu
pohaa 3350 uenika, a u pokrajini
Baden Wrttemberg njih ak 2300. Na
tom prostoru aktivno djeluju ak tri
koordinacije hrvatske nastave Mannheim, Stuttgart i Ulm i stoga je
bilo logino da se najvei centar
hrvatske nastave u svijetu otvori upravo
u Stuttgartu. U sklopu moderno ureenog prostora na oko 230 etvornih
metara koordinatori, uitelji i uenici
hrvatske nastave dobili su zbornicu,
ured i arhiv, knjinicu i vienamjenski
prostor pogodan za odravanje razliitih
kulturnih priredbi, seminara i strunih
skupova.
Sam je projekt prije nekoliko godina
pokrenuo tadanji koordinator Milan
Bonjak uz pomo Generalnoga konzulata Republike Hrvatske u Stuttgartu i
tadanje generalne konzulice Vere Tadi
i konzulice za kulturu Jadranke Fumi
U Centru e se organizirati knjievne, glazbene i filmske veeri,

znanstvena predavanja i tribine, interkulturalni projekti i multimedijske prezentacije razliitih sadraja, a dobiveni vienamjenski
prostor zasigurno e unaprijediti hrvatsku nastavu u Baden
Wrttembergu, ali i ponudu kulturnih sadraja u ivotu hrvatske
zajednice
Belamari, a uz podrku Hrvatske kulturne zajednice i roditelja organiziranih
u Glavni kolski odbor. Rad na projektu
nastavio je koordinator Ivan Adamovi,
a sam zavretak i pripreme oko sveanog otvorenja iznijeli su voditeljica
ZAGREB
Centra Jasna Anii uz pomo generalnoga konzula Ante Cicvaria i konzulice

Mirjane Boi.
Otvorenje Centra proteklo je u iznimno sveanom tonu: uz goste iz
Hrvatske, bili su tu uitelji i uiteljice
koordinacija, roditelji, uenici i brojni

predstavnici kulturnog, politikog,
drutvenog i duhovnog ivota grada
Stuttgarta i cijelog Baden Wrttemberga.
Centar je otvorila Ivana Puljiz, ravnateljica Uprave za meunarodnu suradnju i
europske integracije u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta i u prigodnom govoru istaknula da e dobiveni
vienamjenski prostor zasigurno unaprijediti hrvatsku nastavu u Baden
Wrttembergu, ali i ponudu kulturnih
sadraja u ivotu hrvatske zajednice.
Ovu su prigodu uinili jo sveanijom
raznovrsne izvedbe polaznika hrvatske
nastave, dirljiv govor koji je u ime roditelja proitala Katica Peavar i vokalne
izvedbe mladog zbora Salve Angeli iz
Sindelfingena, ijim su se izvedbama svi
spontano pridruili.
U Centru e se organizirati knjievne,
glazbene i filmske veeri, znanstvena
predavanja i tribine, interkulturalni projekti i multimedijske prezentacije razliitih sadraja, a sudei po sinergiji,
uloenom trudu cijele hrvatske zajednice i pozitivnom ozraju koje vlada oko
Centra, bit e to zasigurno Centar u
punom smislu te rijei koji e pomoi
da naa zajednica ostane snana i djelotvorna, ali i otvorena za nove, multikulturalne i globalizacijske trendove i izazove. Vie o radu Centra moe se saznati, ali i sudjelovati u njegovim aktivnostima na stranici www.hrvatska-nastava-stuttgart.com
J. A.
kola suvremenog plesa

Ane Maleti
Ostvarenje plesnog sna

Plesna produkcija uenika na
kraju polugodita pokazala je
ples kao umjetnost u skladu,
harmoniji i ljepoti, kao neverbalni govor koji svi razumiju,
unutranji doivljaj i komunikaciju o ivotu
kola suvremenog plesa Ane

Maleti iz Zagreba ve tradicionalno krajem prvoga polugodita
organizira za roditelje svojih uenica
prezentacije glazbene i plesne produkcije. Tako su uenice izvedbom klasinih,
modernih i prigodnih skladbi na glasoviru oduevile roditelje i nastavnike, a u
Plesnoj sceni odrana je prezentacija
polugodinje produkcije kako bi se
roditelji bar djelomino upoznali s plesnim gradivom koje su njihovi
srednjokolci, zajedno s nastavnicima
plesa, ritmike, baleta, suvremenih plesnih tehnika, plesa-Laban i nastavnicima-korepetitorima, svladali te koliko su
napredovali i koju su kvalitetu postigli
tijekom jednog polugodita. Konano, u
Gradskom kazalitu Trenja blagdansku
su priredbu pripremili nastavnici i
uenici osnovnih razrednih odjeljenja.
Iako se u naem drutvu suvremena
umjetnost, a time i suvremeni ples, jo
smatra alternativnom i marginalnom, a
pohaanje kole suvremenog plesa kao
zgodan hobi, plesna produkcija pokazala je ples kao umjetnost u skladu, harmoniji i ljepoti, kao neverbalni govor
koji svi razumiju, unutranji doivljaj i
komunikaciju o ivotu. Mladi su plesai
pokretima tijela kroz razliite koreografije popraene klasinom ili modernom
glazbom, ispriali zanimljive prie,
pokazali emocije, zadovoljstvo i unutarnju ljepotu, oslobodili svoj duh i kreativnost.
Ples je najprimjerenija aktivnost za
rast i razvoj skladnog tijela i brojnih
sposobnosti te holistiki pristup i ouvanje zdravlja djece i mladih. Ples razvija osjeaj za ritam, ljepotu izvoenja
pokreta, slobodu, razvoj sposobnosti
vizualizacije tijela u prostoru i skupini;
plesom se razvijaju temeljne motorike
sposobnosti kao to su fleksibilnost,
ravnotea, snaga, brzina i koordinacija.
Ples ima pozitivan utjecaj na funkcionalne sposobnosti, jer poveava primitak kisika i krvnu cirkulaciju, psiholoku uinkovitost, jer smanjuje anksio-
znost, poveava koncentraciju

i dobro raspoloenje, socijalizira, potie ili smiruju emocije, a u konanici sve to utjee
i na intelektualne sposobnosti. Suvremeni ples povezuje
umjetnost i sport, odgoj i
obrazovanje, uravnoteuje
intelektualne i motorike sposobnosti te pridonosi umjetnikom, glazbenom i estetskom razvoju mlade osobe.
Zbog svojega cjelovitog utjecaja i znaaja u razvoju te
stoljetne tradicije, suvremeni bi ples
trebao imati bolji poloaj u naoj drutvenoj i kolskoj stvarnosti.
Valja spomenuti da je daleke 1954.
godine osnovana kola za ritmiku i ples
u Zagrebu, koja je 1999. godine, u ast
svoje osnivaice, promijenila ime u
kola za suvremeni ples Ane Maleti.
Od svog osnivanja kola promie suvremeni ples temeljen na jedinstvenom
spoju principa pokreta i plesa Rudolfa
Labana s idejama kreatora ritmike J.
Dalcrozea koji je napisala, metodoloki
razradila i prilagodila Ana Maleti.
Djelatnost kole obuhvaa etverogodinje osnovno i etverogodinje srednje umjetniko obrazovanje na kraju
kojeg se stjee srednja struna sprema
za zvanje plesa suvremenog plesa ili
plesa edukacijskog smjera.
Tradicija i kvaliteta kole prepoznaje
se u radu njezinih bivih uenica i uenika koji ine jezgru hrvatske suvremene plesne scene i plesne pedagogije i
koji djeluju kao voditelji i plesai u pro-
fesionalnim ansamblima suvremenog

plesa, Plesnom uilitu ZKM-a, kao predavai scenskog pokreta na Muzikoj i
Kazalinoj akademiji, kao djelatnici
Poliklinike SUVAG i Instituta za etnologiju i folkloristiku, kao koreografi, redatelji, glumci, kritiari, novinari te plesni
uitelji u privatnim i dravnim kolama.
Tijekom pedeset i pet godina postojanja, kola je primila mnogobrojna priznanja za mnoge javne nastupe te je
lanica meunarodne organizacije
Dance and the Child International pri
UNESCO-u. No, najvee priznanje za
predan rad nastavnika plesnih i glazbenih predmeta i ravnateljice Normele
Krei Vrkljan iskazuju uenici svakodnevnim napornim radom u svladavanju
od est do devet predmeta u koli
suvremenog plesa Ane Maleti, koju
pohaaju istodobno uz osnovnu ili srednju opeobrazovnu kolu te u obje
postiu odline i vrlo dobre rezultate.
Kvalitetan rad nastavnika i uenika u
naem drutvu i nije neka novost i zato
o rezultatima takvoga rada postignutima tijekom jednog polugodita ne itamo na naslovnicama dnevnih novina, ali
usprkos tome, ili ba zato, ova kola
ve pola stoljea odgaja i obrazuje sretne i uspjene mlade ljude koji svoj plesni san uspjeno ostvaruju radom ili
daljnjim fakultetskim obrazovanjem
izvan domovine.
Biserka avora,
pedagoginja kole suvremenog plesa
Ane Maleti
odgojno-obrazovna
aktualno praksa
NASTAVA FIZIKE
Samorad i samovrjednovanje
rezultata pouavanja
Uenje samostalnosti i
samokritinosti
Suvremena kola aktivnosti treba postati
kola samoaktivnosti. Rad u koli svakog
uenika treba osposobiti za samorad.
Aktivnosti sve vie poprimaju obiljea
samokritinosti
Pie Ivan Cerovec
diplomirani pedagog i uitelj
fizike, Krapinske Toplice
a umu nam stalno

mora biti misao da
samoaktivnost, samorad i samokritinost
predstavljaju vanu komponentu u djetetovu odgoju.
Mijenjanje uenika osobnom
aktivnou, izazvano njegovim
potrebama ili utjecajima sredine, postaje pravo uenje ili jo
se stvaraju pozitivna uvjerenja

kao uvjet za normalno ponaanje jedinke u drutvu.
Meutim, samorad, istraivanje mora poeti ve na samom
poetku osnovnog kolovanja.
Samoaktivnou i samoradom
dolazimo veoma lako i do
samokontrole uenika kojom
se mogu kritiki osvrnuti na
rezultate osobnog rada, uoavanje eventualnih nedostataka
i propusta. Tu sposobnost uenici obino ne donose sa
sobom u kolu, ve se ona
Jednostavni i
zanimljivi pokusi
Primjerice: Kamo je nestala kap vode?
Za izvoenje ovoga pokusa
potrebna nam je kap vode,
kapaljka i sat.
Tijek rada: Drite dlan jedne
ruke naslonjen na stolu.
Kapaljkom kapnite samo
jednu kap vode na dlan.
Na satu promatrajte potrebno vrijeme za nestajanje kapi
vode. Sve isto ponovite s dvije
kapi vode.
Zabiljeite:
Vrijeme nestajanja jedne
kapljice vode _______ min.
Vrijeme nestajanja dviju
kapljica vode _______ min.
Kaamo su nestale kapljice
vode?
I kia je oborina u obliku
vodenih kapi.
Slino kia nestaje s tla, kao
to je nestala i kapljica vode s
dlana.
Za pokus Kamo je
nestala kap vode?
treba nam kap vode,
kapaljka, sat i aa
bolje prouavanje. Jer, znanje

se ne moe nikome pokloniti,
nego ga svatko mora osobnim
naporima zaraditi.
Ve od prvoga razreda
Odgoj je svjesna djelatnost
kojom se razvijaju intelektualne i socijalne vjetine za aktivno, korisno i odgovorno sudjelovanje u drutvu. On je i razvoj
samosvijesti, samostalnosti,
samopotovanja i samokritinosti. Takvo prouavanje predstavlja znaajan dio cjeline
odgoja, jer izaziva unutrarnje
promjene u ueniku na planu
intelektualnih funkcija. Tako
postupno razvija kolovanjem.

Zadatak je kole da u tijeku
nastavnog procesa razvija kod
uenika znanje o samokontroli
i da ih upuuje u nain i tehniku samokritinog odnosa
prema procesu i rezultatima
rada. Stoga najprije valja uenike osposobljavati za samorad.
Poetni razvoj samorada
mogu je ve u prvom i drugom razredu kroz nastavne
sadraje dodatne ili redovne
nastave prirode i drutva.
Jednostavnim pokusima uenici sami dou do veoma vanih
ivotnih spoznaja.
Kapljice se grijanjem pretvaraju u paru.

Uoili ste: Toplina dlana pretvara kapljice vode u paru.
Toplina Sunca pretvara kine
kapljice u paru.
Dulje je vrijeme potrebno za
pretvaranje vie kapi u paru.
Vea toplina Sunca bre pretvori kapljice kie u vodenu
paru.
Stavite kocke leda u vodu i
zabiljeite vrijeme potrebno za
njegovo otapanje.
Dakle, kapljice kie, vodena
para i led su voda.
Voda doprinosi zdravlju
ovjeka, kae znanost.
Razgovarajte o tome!
Organizirani i
motivirani pristup
Dakle, uenici su izvodili
pokuse i mjerili. Nauili su o
slinosti nestajanja kie s tla,

usporeivali, zakljuivali, kritiki se osvrtali na nain rada...
Zapravo se radi o jednom organiziranom i motiviranom pristupu prouavanja gdje uenici
najmanje misle na ocjenu.
Mnogo je uenicima drae da
pokazuju to znaju, to su nainili, to im je bilo lijepo i sl.
Zanimljivim samoradom i
matematika se lake ui! (trei
razred)
Primjerice: Kako najbre
doznati koliko je kapi
potrebno da se napuni boca
od jedne litre (L)?
Iz zatvorene slavine esto
kaplje voda.
Koliko je takvih kapi potrebno da se napuni boca od jedne
litre (L)?
Kako najbre doznati broj
kapi?
a) pomou aice od 1 dL
b) pomou aice od pola
dL.
Koji je odgovor toan?
Uvjerite se pokusom!
Za pokus vam je potrebna
slavina i aica od 1 dl, zatim
aica od pola dL i boca od
1L.
Uenici veoma brzo shvate
da nije potrebno ekati punjenje cijele boce od 1 L.
Dovoljno je zbrojiti kapi kod
punjenja aice od 1 dL ili kod
punjenja aice od pola dL.
Uz malo raunanja doznat
ete koliko kapi stane u 1 litru
(L).
Zabiljeite vrijeme punjenja
manje aice (u sekundama).
Manjom aicom bre ete
doznati koliko kapi stane u
bocu od litre (L).
au od 1 dl, odnosno broj
kapi u njoj, pomnoite s deset i
dobit ete 1L, odnosno broj
kapi u boci od litre.
Na isti nain broj kapi u aici pomnoite s dvadeset i dobit
ete 1 litru.
Uvjerili ste se da kapanjem iz
slavine moe istei puno vode!
Uenici su mjerili i raunali,
ali su najmanje mislili na matematiku.
Uenik - subjekt
odgojnog rada
Redovito do pomanjkanja
samokontrole uenika dolazi u
kolama u kojima se uitelj
odnosi prema ueniku kao
objektu, a ne kao subjektu
odgojnog rada. Do sada je
kola bila poznata po neprestanim kontrolama uitelja. To
znai da je provjeravanje znanja obavljao samo uitelj, a
uenici su nastojali prikriti
neznanje i propuste u svome
radu. U mnogo sluajeva uitelj se pretvara u lovca na uenike propuste.
Meutim,
suraujemo li s uenikom kao
subjektom u nastavi dolazi do
mijenjanja odnosa izmeu uenika i uitelja, ali se mijenja i
odnos uenika prema nedostacima osobnog rada. Uenje
postaje svjesno i aktivno zaraivanje znanja. Umjesto toga
dolazi do izraaja samoobrazovanje, na mjesto prisilnog rada

samorad, a umjesto uiteljeve
kontrole uenika samokontrola. Do poveane samokontrole uenika valja biti strpljiv.
Jer u prvoj fazi uenici meusobno kontroliraju rezultate
rada, a potom, recimo u drugoj
etapi, svaki se uenik samokritiki osvre na rezultate osobnog rada. Samokontrola se
moe raditi nad domaim radovima, pismenim sastavcima,
izraenim kartama i skicama,
izraunatim
zadacima. ..
Primjerice, izvoenje razliitih
pokusa samokritinost omoguuje uenicima da lake vrjednuju svoj rad i ue se nainu
voenja istraivanja.
Stoga treba vie cijeniti:
samostalno prouavanje
izvoenje pokusa
pismena izvjea o samostalnom istraivakom radu
postavljanju pitanja uitelju i
uenicima
prikazi pokai to zna!...
Samovrjednovanje
Tako smo doli do najbolje
izlazne kompetencije i na najbolji nain izbjegavamo usmena i pismena ispitivanja, jer
uistinu djeluju stresno. Veoma
je zanimljiv dio nastavnog
procesa u kojem uenici
postavljaju pitanja uitelju ili
profesoru. Ovaj obrat postavljanja pitanja uitelju, tj.
onome koji probleme poznaje
vie, smatramo prirodnom
pojavom. Valja vjerovati uenicima da su dosadanja
neprirodna ispitivanja bila
jedan od najpoznatijih stresnih izvora u koli.
Nakon prouene teme bilo bi
dovoljno da uenik podnese
kratko izvjee:
Mislim da sam u dosadanjem prouavanju bio marljiv.
Izveo sam sljedee pokuse:
________________________
________________________.
Pokazat u zanimljiv pokus!

Prouio sam kljune pojmove _______________________
________________________.
Objasnit u moje razumijevanje kljunih pojmova uitelju i
uenicima.
Postavljao sam pitanja uitelju i uenicima.
Davao sam odgovore na pitanja mojih prijatelja uenika.
Za neka pitanja traio sam
odgovore na internetu.
Mislim da sam zavrijedio
ocjenu
_______________________.
Takvim
vrjednovanjem
nestaje strah od ispitivanja, a
stvaralatvo postaje najvaniji
motiv. Uitelj skuplja uenika izvjea i daje svoje miljenje o vrjednovanju svakog uenika. Dakle, konano se ocjenjivanje sastoji od samokritinosti uenika, njegovih vrnjaka iz razreda i uitelja.
odgojno-obrazovna
aktualno praksa
10
UDBENICI
Je li cijena vanija od kvalitete?
Knjiga vrijedna truda

Udbenik je najdostupniji
izvor znanja najveem broju
uenika i zato mora biti tako
koncipiran da ueniku
omogui razliite oblike
uenja, od usvajanja znanja i procesa ponavljanja i
vjebanja, do uenja izvan
nastave i usvajanja sadraja
koji se ne nalaze u
nastavnom programu, kao i
usvajanja sadraja kojima se
uspostavlja korelacija s
drugim nastavnim
predmetima
U suvremenoj nastavi udbenik nije i ne moe biti jedini izvor znanja
Pie dr. sc. Stjepan Ovar

profesor visoke kole u mirovini,
akovec
eposredno pred poetak kolske godine

2009./2010. u hrvatskom drutvu razbuktale su se vatrene rasprave o
udbenicima za uenike osnovnih i srednjih kola. Sadraji
rasprava odnosili su se preteno na neka financijska pitanja.
Bila su formulirana, otprilike
ovako: treba li Vlada RH osigurati besplatne udbenike za sve
uenike? Treba li dati besplatne udbenike samo uenicima
onih roditelja koji su slabijega
socijalnog statusa? Jesu li cijene udbenika odgovarajue?
Zarauju li izdavai prekomjerno na udbenicima?
Prema didaktikim shvaanjima, udbenik pripada u

materijalnu osnovu nastave.
Poznati hrvatski didaktiar V.
Poljak u knjizi Didaktiko oblikovanje udbenika i prirunika
umjesto termina materijalna
osnova nastave rabi izraz
obrazovna tehnologija. Po
njegovu miljenju, primjena
suvremene obrazovne tehnologije u nastavi pridonosi racionalizaciji, optimalizaciji, ekonominosti i efikasnosti
nastavnog procesa. Jednaku
namjenu ima i udbenik.
Po emu je udbenik
- udbenik?
Prema didaktikim shvaanjima, sadrajno odreenje
pojma udbenik sadri nekoliko bitnih obiljeja, bez kojih,
kako tvrdi Poljak, udbenik
nije udbenik, nego struna
knjiga, u kojoj je saeta znanstvena sistematika neke znanosti ili dijela znanosti.
Istraivai, koji se bave uzrocima neuspjeha u nastavi,
meu ostalima navode i neadekvatnu metodiku interpretaciju strunih/znanstvenih sadraja u nastavi. Tvrde, naime,
da uenici esto usvajaju
apstraktne i sloene sadraje
na formalan nain, tj. tako da
ih prethodno nisu razumjeli.
Formalno znanje esto dovodi
do neznanja. Po miljenju
metodiara u nastavi, u procesu pouavanja, potrebna je
metodika interpretacija strunih/znanstvenih sadraja i u
osnovnoj i u srednjoj koli. Pri
tome valja imati na umu sljedee: to je uenik na niem stupnju intelektualnog razvoja,
potreban je vii stupanj metodike intervencije. Metodiki
se postupak sastoji u tome da
uitelj/profesor objasni struni/znanstveni sadraj tako da
Zaobiena struna i
metodika pitanja
Mogli bismo formulirati i
itav niz drugih pitanja slinog
sadraja. Nakon dugih i estokih rasprava nije postignut
konsenzus ni oko jednog pitanja. Tako su ostali brojni nerijeeni problemi i nerazjanjene
nedoumice.
No, to je samo jedna strana
udbenike medalje. Ona
druga, jednako vana, strana
jesu struna i metodika pitanjima koja se tiu kolskih
udbenika. Pokuao bih, takoer, ponuditi za raspravu metodoloki postupak na poboljanju kolskih udbenika. Na ovu
me ideju potaknula konstatacija iz Osnova za ustroj kolstva
Republike Hrvatske (Prijedlog
za javnu raspravu), to ga je
izradilo Prosvjetno vijee u lipnju 2000. godine. Za nae daljnje razmatranje znaajna je
konstatacija koja se odnosi na
udbenike. U njoj se istie da
je jedan od nedostataka naega kolskog sustava i to to je
nametnut izbor udbenika
koji su povrno didaktiki i
metodiki
vrednovani
(Osnova, str. 12.).
Postoje brojni
metodoloki
instrumenti kojima
se moe prikupiti
uenika miljenja
o primjeni udbenika
u nastavi
Povijesni razvoj
udbenika
Tijekom povijesti kolstva razvila su se dva razliita miljenja
o oblikovanju udbenika. U staroj koli (18. i 19. stoljee) zadatak je udbenika bio da tekstualno konkretizira slubene
nastavne programe u skladu s odgovarajuom naunom
sistematikom u nastavni predmet. Udbenici nisu bili didaktiki
i metodiki oblikovani. U novoj koli (kraj 19. i prva polovica
20. stoljea) javlja se reakcija na staru kolu, a do radikalnih
promjena naroito dolazi u didaktikim postavkama. Udbenik
postaje radna knjiga u kojem se pored iznoenja sadraja
navode i upute o izvoenju posve odreene aktivnosti.
ga uenik moe razumjeti.

Izmeu objanjavanja i razumijevanja postoji najua funkcionalna veza. U objanjenju uitelj/profesor izvodi odreene
misaone radnje, demonstrira
ih u obliku razliitih aktivnosti
i nastoji izazvati jednake misaone radnje u mozgu uenika i
tako izazvati razumijevanje.
Jedan ili vie

paralelnih udbenika?
Danas sve vie prevladava
shvaanje, kako sama logika
nastavnog predmeta bez voenja rauna o psiholoko-metodikim faktorima ne dovodi do
uspjeha u nastavi. Efikasan
nain pouavanja u nastavi
mora u sebi sadravati sve
navedene aspekte.
injenica je da danas u
Republici Hrvatskoj imamo po
nekoliko razliitih udbenika
za svaki razred osnovne kole i
svaki nastavni predmet. U
naoj drutvenoj i prosvjetnoj
javnosti jo nije do kraja razrijeena dilema: jedan ili vie
paralelnih udbenika.
Ako bismo prihvatili tvrdnju
da je udbenik struna knjiga
u kojem se sadraj interpretira samo sa strunog/znanstvenog stajalita, onda paralelni
udbenici nisu ni potrebni.
Naime, sa strunog/znanstvenog aspekta sadraji se mogu
interpretirati samo na jedan
nain - u skladu sa znanou.
Meutim, ako ueniku elimo
objasniti struni/znanstveni
sadraj tako da ga on razumije, tada je to potrebno uiniti
na nain koji je upravo njemu
primjeren. Poznato je, naime,
da svaki ovjek spoznaje svijet na svoj nain i stvara svoj
model znanja o svijetu.
Postojanje paralalenih udbenika je opravdano onda kad se
u njima nalazi razliita metodika interpretacija. U prilog
paralelnih udbenika govori u
ope ljudsko iskustvo: upravo
konkurencija potie razvoj i
kvalitetu u odreenoj djelatnosti.
Provjera kvalitete
u - praksi
U nastojanju da se razrijei
dilema - udbenik ili udbenici
- valjalo bi upozoriti na jo
neke injenice.
1. U projekt paralalenih udbenika uloena su velika financijska sredstva.
2. Nije provedeno nikakvo
istraivanje kojim bi se provjerila efikasnost projekta i opravdanost uloenih financijskih
sredstava.
U istraivanju bi se mogle
testirati najmanje dvije nulhipoteze, i to:
1. primjenom paralalenih
udbenika u nastavi ne postie
se vea efikasnost
2. u nastavi uz primjenu paralelnih udbenika uenici ne
postiu bolje rezultate u uenju.
Postoji jo jedan problem o
kolskim udbenicima o kojem
se ne raspravlja ni u strunim
ni u prosvjetnim sredinama. To
odgojno-obrazovna
aktualno praksa
11
Udbenici i pomona literatura kao podloga za

grupni i individualni rad uenika u nastavi
je pitanje metodolokog
postupka u procesu poboljavanja kvalitete ve napisanog i
odobrenog udbenika.
U Hrvatskoj postoje zakonski propisi i podzakonski akti
koji omoguuju da odobrenje
za primjenu u nastavi dobiju
samo kvalitetni udbenici.
Ukoliko je autor u pisanju
udenika uvaavao zakonske
propise, a odobrenje udbenika prolo propisanu proceduru, odobreni udbenik moe se
smatrati kvalitetnim. Ipak,
ope ljudsko iskustvo pokazuje da svaka ovjekova materijalna ili intelektualna tvorevina
svoju kvalitetu iskazuje u primjeni u praksi. To, naravno,
vrijedi i za udbenik. Njegovu
kvalitetu, dakle, valja provjeriti u nastavnoj praksi.
Za miljenje
pitati i uenike
Pokuat u iznijeti prijedlog
o procesu provjeravanja kvalitete koji je odobren za primjenu u nastavi.
Udbenikom u nastavi, kako
je ope poznato, najvie se
koriste uenici i uitelj/profesor. To su dva subjekta koji
udbenik koriste gotovo svakodnevno. Oni e imati neposredna dobra i negativna iskustva o njegovoj primjeni. Za
proces vrjednovanja kvalitete
udbenika prednost bih dao
uitelju/profesoru. Naime, on
u svakodnevnom radu nakon
odrane nastave radi osvrt na
svoj rad. Pritom izdvaja one
postupke koji su bili vrlo
uspjeni, ali i one koji to nisu
bili. U svom osvrtu procijenit
e i koji su elementi u primjeni
udbenika bili uspjeni, a koji
ne. Ako pritom te elemente
zabiljei, nakon nekog vremena imat e dovoljno argumenata za raspravu o kvaliteti udbenika. Raspravu e potaknuti
na kolskom aktivu uitelja, na
drugim strunim skupovima,
koji su namijenjeni strunom
usavravanju uitelja.
Nakon brojnih rasprava o
dobrim i loim stranama nekog
udbenika, istraiva ili recenzenti imali bi dovoljno podataka o tome to treba mijenjati u
udbeniku kako bi se poboljala njegova kvaliteta.
Jednako tako postoje brojni
metodoloki instrumenti kojima se moe prikupiti uenika
miljenja o primjeni udbenika
u nastavi.
Na putu prema
samoobrazovanju
Udbenik je oduvijek bio sredstvo za individualnu uporabu. Meutim, vie se ne zadovoljavamo

funkcijom udbenika kao supstrata za memoriranje, nego je u prvom planu njegovo oblikovanje
kao radne knjige i instrumenta za individualni intelektualni rad uenika
Pie mr. Miljenko Zubi
pedagog Tehnike kole za strojarstvo i brodogradnju, Rijeka
remena kada je nastavnikovo predavanje bilo za uenika jednim izvorom znanja, a udbenik sluio kao
pomagalo za memoriranje, odavno su za
nama u pedagokoj teoriji. Zato se u nastavnoj praksi taj hod vremena kod nas u
cijelosti jo nedovoljno osjea? To je
pitanje s brojnim implikacijama - od
didaktike koncepcije kole i nastave,
didaktiko-metodike izgraenosti nastavnika, materijalne opremljenosti kola,
javnog i medijskog okruenja i na kraju u
kojoj se mjeri uenici slue i znaju sluiti
udbenikom i pomonom literaturom.
Inflacija udbenika,
ali - kakvih?
U vremenu inflacije udbenika pozornost nastavnika i javnosti najee je
usmjerena na cijenu udbenika, povjerenstva za odabir udbenika, izbor udbenika
u kolama, knjigocid, unajmljivanje novih
skladita za smjetaj tiskanih, a neprodanih udbenika, dok se uporaba udbenika
podrazumijeva.
Nesumnjivo je da svaka suvremena
koncepcija kolskog obrazovanja preferira aktivno usvajanje znanja kao osnovnoga metodolokog postupka i osposobljavanje za samoobrazovanje kao krajnjeg zadatka nastave. Samoobrazovanje
u svojoj osnovi predstavlja aktivno intelektualno formiranje u izravnom susretu
s obrazovnim sadrajima. Udbenik je
oduvijek bio sredstvo za individualnu
uporabu. Meutim, vie se ne zadovoljavamo funkcijom udbenika kao supstrata za memoriranje, nego je u prvom
planu njegovo oblikovanje kao radne
knjige i instrumenta za individualni intelektualni rad uenika. U kolskoj praksi
pojavljuje se problem granica udbenika
Udbenik nije jedini

izvor znanja
U suvremenoj nastavi udbenik nije i ne moe biti jedini
izvor znanja, ali je svakako
najdostupniji izvor znanja najveem broju uenika i zato
mora biti tako koncipiran da
ueniku omogui razliite oblike uenja, od usvajanja znanja
i procesa ponavljanja i vjebanja, do uenja izvan nastave i
usvajanja sadraja koji se ne
nalaze u nastavnom programu,
kao i usvajanja sadraja kojima se uspostavlja korelacija s
drugim nastavnim predmetima.
Zbog svega je toga udbenik
vano nastavno sredstvo te je
vrijedno ulagati intelektualne
napore i financijska sredstva u
njegovu kvalitetu.
O struno-metodikoj spremi nastavnika

ovisi hoe li se uenici znati sluiti udbenikom ili e i dalje uiti iz zabiljeaka
i njegovo razgranienje od srodnih tekstualnih materijala. Pokuaji stvaranja

udbenika kao sveobuhvatne radne knjige pokazali su se nepodobnim. Praktini
razlozi (glomaznost, nepreglednost, golemo mnotvo obrazovnih sadraja) uzrokovali su diferenciranje tekstualnih
materijala za nastavu.
Tri kategorije udbenika

U nastavnoj praksi susreemo tri kategorije, diferencirane po sadraju i namjeni.
Udbenik koji bi morao biti jezgrovit i
programski fundamentalan, didaktiki
oblikovan i pedagogiziran, orijentiran na
pobuivanje uenika za aktivno misaono
usvajanje prezentiranih informacija u
okvirima za sve uenike obaveznog minimuma.

Za ekstenzivno, diferencirano i individualizirano uvjebavanje, kompariranje,
generaliziranje, primjenu, provjeravanja
usvojenih znanja i vjetina razvijen je
bogat asortiman tekstualnih didaktikih
materijala kao to su radni listovi, radne
biljenice, zadaci za vjebanje, kontrolni
zadaci i testovi znanja. Taj materijal doputa mogunost da se udbenik upotrebljava nekoliko godina, to je ekonomski
iznimno znaajno, osobito u situaciji kad
upanije i gradovi preuzimaju besplatno
opskrbljivanje uenika udbenicima.
U posebnu kategoriju ubraja se tekstualni informativni materijal koji moe
posluiti kao izvor za stjecanje znanja
izvan udbenikih okvira i programske
jezgre, za zadovoljenje osobnih interesa
uenika. kolska pomona literatura
(predmetne itanke, prirunici, enciklopedijska izdanja, asopisi, popularnoznanstvena literatura, kolska literatura)
za uenike ne predstavlja u najveem
broju sluajeva obvezni rekvizit kao to je
to udbenik. Upotrebljava se esto selektivno i alternativno. Zbog toga bi se kole
u kalkulacijama morale orijentirati na
kompletiranje kolskih knjinica. Jo
veu mogunost u tom smislu predstavlja
uvoenje sustava specijaliziranih predmetnih uionica, koje su opremljene prirunim knjinicama, strunom literaturom za nastavnike i pomonom literaturom namijenjenom uenicima.
Didaktiko-metodika
kultura nastavnika
Dobro oblikovan udbenik radnog tipa
prvenstveno je materijal za individualni
rad uenika. U grupnom radu uenika
udbenik sa svojom sadanjom koncepcijom ne nalazi znaajnije primjene. U kojoj
e mjeri pomona kolska literatura kao
izvor za samostalno stjecanje znanja individualnim i grupnim radom uenika u
nastavi stei iru primjenu u naim kolama ovisi o odnosu nastavnika prema tim
oblicima rada u nastavi.
Problem didaktiko-metodike kulture nastavnika je vrlo sloen. No, treba
ukazati na glomaznost nastavnih programa koji tjeraju nastavnika na stalno
uurbano verbalno izlaganje pa se javlja
potreba oslobaanja vremena za slobodnije oblike stjecanja znanja. S druge
strane, uvjet za slobodnije, samostalno
individualno stjecanje znanja i prodor
tih oblika u nae kole je osposobljenost
i informiranost nastavnika. Zadaa je
nastavnikih fakulteta u tom smislu da
budue nastavnike vodi putovima samostalnog stjecanja znanja crpljenjem iz
bogatoga tekstualnoga dokumentacijskog materijala.
Uiti sluiti se udbenikom
Dobro oblikovan udbenik

radnog tipa prvenstveno
je materijal za individualni
rad uenika
Ako je nastavnik i sam u tijeku svog

studija bio voen tim putovima, za vjerovati je da e i svoje uenike voditi putovima stjecanja znanja iz udbenika i ostalih
tekstualno-dokumentacijskih materijala.
U suprotnome, roditelji i zajednica troit
e mnogo novca na kupnju udbenika i
ostalih tekstualnih materijala, a uenici
e i dalje uiti iz zabiljeaka.
odgojno-obrazovna praksa
12
NASTAVA MATEMATIKE
Rjeavanje zadataka i
stvaralako miljenje
ar otkrivanja novoga
Pie dr. sc. Marko Obradovi
profesor matematike, Slatina
jeavanje matematikih
zadataka vrlo je vana
aktivnost. Jedan od zadataka nastave matematike i jest u
tome da uenika upozna i osposobi za postizanje cilja. Zapravo,
tek rjeavanjem zadataka otkrivamo svo bogatstvo sadraja
neke zakonitosti. Rjeavanje
zadataka u nastavi matematike
nije, dakle, neka dodatna aktivnost.
Kako se zadatci (uglavnom)
izrauju u razredu, nastavnik e
uenike voditi njihov tijek misli,
nastojei ih usmjeravati tako da
se to prije osamostale. Budui
da svaki problem donosi neto
NOVO, rjeavanje ima ar otkrivanja, a ne memoriranja i uvjebavanja postupaka.
Logike osnove
misaonog postupka
Korisno je ipak znati postupak
rjeavanja. Zato? Da ne bi bilo
lutanja!
Poznato je da svijet djejih
percepcija ima kreativnu vrijednost. esto se naglaava uska
veza izmeu znanja i stvaralatva. Unutranji faktori pokreu
aktivnost, usmeravaju i reguliraju tok stvaralatva. Motiv je
vaan svakom ueniku za njegov uspijeh. Meutim, nikakav
stupanj fleksibilnosti nee biti
koristan ako uenik ne posjeduje neka specifina znanja i sposobnosti.
Razvoj miljenja uenika
postupan je proces koji prolazi
kroz razliite faze. Prema J.
Pagetu, postoje tri osnovne razine u intelektualnom razvoju
uenika. To su: razina osjeta (do
est godina), kad dijete ui na
osnovu manipulacije stvarima,
predmetima, zatim razina konkretnih operacija (od sedam do
11 godina), kad uenik jo ne
moe obavljati misaone operacije, ali poinje postavljati pitanja,
Veina uenika, umjesto da trai

poznate principe i zakonitosti,
donosi zakljuke na osnovu
vanjskih kolskih formi.
Osjetljivost za problem stoga je
veoma bitna komponenta
sposobnosti rjeavanja problema
Cilj je nastave matematike, posebno problemske, da spoji dosljedno logiko miljenje i

zakljuivanje s metodikom nastave matematike. Ne postoji, dakle, apsolutna strogost
ni tonost, ali logika pravila daju ontoloki
korelat koji govori o zakonima miljenja.
Problemska nastava, prije svega, razvija
kreativnost i inteligenciju uenika, pa i
nadarenost
i na kraju razina formalnih operacija i apstrakcija (od 11 do 14
godina), kad operira apstraktnim pojmovima i simbolima.
Postoji i etvrta razina, razina
visoke apstrakcije (od 14 do 17
godina) kad se javlja analitinosti u radu te povezivanje i generalizacija.
to je zadatak konkretniji, javlja se s vie zahtjeva.
Veina uenika, umjesto da
trai poznate principe i zakonitosti, donosi zakljuke na osnovi vanjskih kolskih formi.
Osjetljivost za problem stoga je
veoma bitna komponentna sposobnosti rjeavanja problema.
No, radoznalost, iznenaenje i
uenje bitni su faktori stvaralatva.
Strategija raanja ideje

- rjeavanje problema
U rjeavanju problema putovi
trebaju biti dvosmjerni - uenik
e operirati s apstrakcijama,
simbolima i pojmovima. Ako
toga nema, znanje e ostati na
razini konkretnog ili e lebdjeti na razini apstraktnog.
Problemski zadatci u pravilu
su sloeni i njihovo rjeavanje
zahtjeva vee napore. Evo nekoliko koraka u njihovu rjeavanju: (1) analiza problema, (2)
aktualiziranje odraenih informacija te (3) pronalaenje putova rjeavanja, od kojih neki
mogu biti izravni, neki neizravni, a ima ih pogrenih.
U fazi rjeavanja problemskih
Rjeavanje matematikih
zadataka vrlo je vana aktivnost. Zapravo, tek rjeavanjem zadataka otkrivamo
svo bogatstvo sadraja
neke zakonitosti
zadataka, tj. stvaranja postupaka (algoritma), put od ideje

moe biti linijski, granasti ili
mreasti. Pri tom se smjenjuju
pogrjeke i pokuaji. Dakako,
rjeenje problema je, prema
Piagetu, oblik uenja.
Kreativna metadologija u rjeavanju problema je inventivan
proces. Originalna rjeenja trae
kreativan plan, pri em se trae
jednostavniji (analogni) putovi,
a zatim dolazi do mjenjanje pristupa,
hipoteza,
uvjeta...
Konano, ueniku treba dati
mogunost provjere svog rjeenja. Pogrjeni putevi i postupci
brzo se briu. Povratna informacija usmjerava uenika i uva
ga od lutanja.
Uenici mogu imati razliite
stilove izraavanja i rjeavanja
zadataka. Kognitivni stil se
odnosi na dugotrajnu strategiju
uenja, a ona ovisi o motivaciji.
On podrazumijeva individualne
razlike i osobnosti uenika u
nainu opaanja, miljenja i
zakljuivanja.
Brojimo i raunamo. Kako?

Uenici e intuitivno shvatiti
problem. Glave kokoi e brojiti
jednom, a zeeva dva puta.
Zato? Od broja 70 oduzmemo
broj svih glava koji iznosi 50;
preostali broj su glave zeeva.
Trei nain je algebarski. Uz
malo poznavanja jednadbi na
je problem vrlo lako rijeiti.
Kako?
Reduciraj bilo koju vrstu problema na algebarski postupak.
To e izgledati ovako:
Jedan je farmer imao odreen
broj kokoi x i odreen broj
zeeva y. ivotinje su imale 50
glava i 140 nogu.
Krae piemo:
x + y = 50
2x + 2y = 140
Rijeimo sustav jednadbi
(dvije jedadbe s dvije nepoznanice) x i y. Dakle, dobivamo da
je x = 30 i y = 20. Zadatak je
problemski rijeen!
Primjeri rjeavanja
problema
eljeli bismo dati poopenje

problema. Kako? Uenik uporno trai algoritam. Odjednom,
sjajna ideja iskrsne. Uenik zna,
osjea put. Naravno, zamijenio
je brojeve slovima - broj 50 sa G
i broj 140 sa N.
Pregledno piemo: G - broj
glava, N - broj nogu.
To piemo ovako: farmer je
imao odreen broj kokoi x i
odreen broj zeeva y. Ove su
ivotinje imale G-glava i
N-nogu.
x+y=G
2x + 2y = N
x + 2y = N/2 i x+y = G.
(Zato?)
Aha-efekt - oduzimanjem
dobivamo da je y = N/2 - G.
Problem je generaliziran.
Poppavajui situaciju (hipotezu) kaemo: broj zeeva jednak
je jednoj polovici nogu manje
broj glava. Provjeri to.
Problem 1.
Jedan farmer imao je na farmi
kokoi i pitome zeeve. Na upit
susjeda koliko ima kokoi, a
koliko zeeva farmer je odgovorio: Ukupno sve ivotinje imaju
50 glava i 140 nogu. Koliko farmer ima ivine?
Zadatak nije jednostavan,
dapae, vrlo je sloen!
Evo jednog rjeenja (empirijskog) koje polazi od grupiranja
podataka. Lukavi susjed pone
raunati:
Ukupno, dakle, ima 50 ivotinja, no one ne mogu biti sve
kokoi, jer bi u tom sluaju
imale 100 nogu. Takoer, ne
mogu biti sve ni zeevi, jer bi u
tom sluaju bilo 200 nogu. to
uiniti? Ideja: Ako je jedna polovica kokoi, a druga zeevi, tada
bi imali...
Evo tablice:
to zapaa? to dalje?
Ako uzmemo manji broj kokoi, moemo uzeti vei broj zeeva, to nas moe dovesti do
veeg broja nogu (nije dobro!).
A ako uzmemo vei broj kokoi...
Grupiramo podatke: to zapaa? to zakljuuje? Oito je
zadatak gotovo rijeen. Kako?
Pokuali ste uzeti vei broj
kokoi, npr. 30. Dakle, imamo
30 kokoi i 20 zeeva = 140
nogu.
Evo drugog rjeenja (deduktivnog) do kojega emo doi s
manje nagaanja i namjetanja,
a vie razmiljanja. Kako?
Intuitivno se javlja sjajna
ideja: garmer je bio iznenaen
udnim ponaanjem ivotinja.
Svaka je koko stajala na jednoj
nozi i svaki zec na zadnjim nogama! Super! U toj je situaciji
upravo jedna polovica nogu
upotrijebljena, tj. 70 nogu.
Generalizacija
problema
Matematika kao
znanost i matematika
kao predmet
Matematika kao znanost i
matematika kao nastavni predmet nisu isto. Naprotiv, razlika
je bitna. Matematika kao nastavni predmet didaktika je projekcija matematike znanosti.
Uvoenjem novih pogleda i
shvaanja ne potire se postignue prolosti. Matematika koja
se razvija kao organon znanosti
ne ograniava se samo na dokaze. Ipak, u koncepciji nastave
matematike postoji red, zakon i
logiki slijed sadraja. Svaka
tvrdnja koja tei biti opeprihvaena mora biti provjerena. S
tim u vezi cilj je nastave matematike, posebno problemske,
da spoji dosljedno logiko
miljenje i zakljuivanje s metodikom nastave matematike. Ne
postoji, dakle, apsolutna strogost ni tonost, ali logika pravila daju ontoloki korelat koji
govori o zakonima miljenja.
Problemska nastava, prije
svega, razvija kreativnost i inteligenciju uenika, pa i nadarenost - genijalnost.
13
svijet
PROJEKTI EU
Suradnja ekonomskih kola

Srbije i Njemake
Partnerstvom protiv predrasuda

bolje upoznati Europu, ali i Europa njih.
Naglasio je da je ovo nastavak uspjenog programa modernizacije nastave u
srpskim ekonomskim kolama, koji ve
nekoliko godina provodi GTZ i kroz koji
je prolo 46 kola.
- Program je znaajan, jer nas kroz
dugoronu suradnju priprema za zajedniku budunost u ujedinjenoj Europi istaknuo je Mas.
Zamjenica efa misije Veleposlanstva
SAD-a u Srbiji Jennifer Brash estitala je
Srbiji i EU na ukidanju viza i produbljivanju suradnje, koja se nastavlja i ovim
programom. Ona je sedamdesetih godina prolog stoljea kroz program uenike razmjene posjetila Srbiju i stekla
prijateljstva koja i danas traju i iz osobnog je iskustva istaknula vanost ovakvih partnerstava.
- Ovo je jedinstvena prilika da vai
uenici vide ne samo kako se Njemaka
oporavila od ratnih razaranja ve i kako
je postala jedna od gospodarskih stupova Europe i faktor stabilnosti.
Suradnja u projektu
Partnerstvo na djelu
ostvarena je u deset kola,
dok na natjeaju, koji traje
od 2. prosinca 2009. do 2.
veljae 2010., ima mjesta za
jo 20 ekonomskih kola iz
cijele Srbije. Program
financiraju Veleposlanstvo
Njemake kroz aktivnosti
GTZ-a i Veleposlanstvo
SAD-a kroz USAID preko
instituta za odrive
zajednice
udunost Srbije u Europskoj uniji

ostvaruje se kroz proces integracije najmlaih, posebno onih koji
nikada dosad nisu putovali niti osjetili
ivot izvan granica Srbije. Osim dobrih
vijesti o ukidanju engenskih viza
graanima Srbije, stiu i one za uenike
ekonomskih kola. Europski pokret u
Srbiji je raspisao natjeaj za sudjelovanje u projektu Partnerstvo na djelu,
koji e podrati ekonomske kole u
Srbiji u uspostavljanju dugorone suradnje s ekonomskim kolama u Njemakoj.
Suradnju je ve ostvarilo deset kola,
dok na natjeaju, koji traje od 2. prosinca 2009. do 2. veljae 2010., ima mjesta
za jo 20 ekonomskih kola iz cijele
Srbije.
Program
financiraju
Veleposlanstvo Njemake kroz aktivnosti njemake agencije za tehniku suradnju (GTZ) i Veleposlanstvo SAD-a kroz
ameriku agenciju za meunarodni razvoj (USAID) preko instituta za odrive
zajednice.
Kontakti produbljeni
u prijateljstvo
Ana Jani, uenica etvrtog razreda
nike Administrativno-birotehnike
kole, jedna je od srednjokolki koje
nisu bile u inozemstvu sve do ostvarenja
ove suradnje. Njezina je kola bila gost
ekonomske kole Ludwig Erhard iz
Pforzheima.
- Nijemci su nas oduevili i kao organizatori i kao domaini. Njihovi su uvjeti
rada mnogo bolji nego nai, ali smo
zakljuili da im moemo parirati to se
tie znanja. U svakom sluaju, nae su
se predrasude o Nijemcima kao zatvorenim i hladnim ljudima rasprile - kae
Ana, koja nosi odline dojmove ne samo
o koli, ve i o svemu to su izvan nje
vidjeli.
Kontakti s njemakim vrnjacima su
produbljeni u prijateljstvo, koje je zaokrueno uzvratnim posjetom Niu uenika iz Pforzheima.
- Ovaj je program vrlo znaajan za
obrazovanje nae djece, ali i za gospodarstvo i drutvo, jer nas sprema za

budue otvoreno trite radne snage,
nalik onome u Europi - rekao je Milibor
Sakovi, direktor Prve ekonomske kole
u Beogradu, u kojoj je odrana promocija programa. - Bit emo ponosni to
emo europskom tritu ponuditi kvalitetne i kompetentne kadrove - uvjeren je
Sakovi.
Dravni tajnik u Ministarstvu prosvjete Radivoje Mitrovi pripada generaciji
kojoj je nekadanji crveni paso bio
otvorena karta za sve zemlje svijeta.
- Dobro je da nai mladi u svijetu vide
u emu su dobri pa da budu jo bolji, a u
emu nisu pa da se poprave. Trebaju
osjetiti to znai konkurencija - naglasio
je Mitrovi, zahvalivi svima koji kroz
financiranje ovakvih projekata nadoknauju manjak u proraunu.
Njemaki veleposlanik Wolfram Mas
zadovoljan je to e graani Srbije, a
kroz ovakve projekte posebno uenici,
Fond za pomo
siromanim uenicima
SAD je kroz program USAID-a u razvoj
graanskog drutva u Srbiji dosad donirao vie od 200 tisua amerikih dolara.
Za 20 mjesta dostupnih kroz ovaj natjeaj borit e se 73 ekonomske kole,
rekla je Maja Bobi, generalna tajnica
Europskog pokreta u Srbiji. Iz svake
kole na sedmodnevno gostovanje u
Njemaku ii e po 24 uenika treih
razreda, dva profesora i direktor, a bitni
detalji za prijavu su iskustvo profesora u
koritenju raunala, novim edukativnim
metodama, organiziranju putovanja,
meunarodnim projektima te poznavanju jezika. Od presudne je vanosti i
plan kole za financijsko izvoenje programa, a osnovan je i socijalni fond
projekta, kojim e se pomoi putovanje
najsiromanijim uenicima.
Prema Prosvetnom pregledu
I. B.
BOSNA I HERCEGOVINA
CRNA GORA
Meunarodna izloba
Obrazovanje za mir
Informativni dan za
Tempus
i Erasmus Mundus
ederalna ministrica obrazovanja i znanosti Meliha Ali otvorila je meunarodnu izlobu

pod nazivom Obrazovanje za mir,
koja je u organizaciji Sarajevske
tribine i u suradnji s Galerijom Art
Centar Downtown L. A. upriliena
21. studenoga 2009. godine u Los
Angelesu.
Meunarodna izloba Obrazovanje
za mir, kojoj je prisustvovalo vie od
150 posjetitelja, okupila je profesore
i likovne umjetnike iz Bosne i
Hercegovine, Sjedinjenih Amerikih
Drava, Maroka, Libanona i Cipra.
Federalna ministrica Ali, otvarajui
ovu manifestaciju, meu ostalim je
istaknula:
- Sigurna sam da emo meu izloenim radovima prepoznati iskru
genijalnosti, bezvremensku trajnu
vrijednost umjetnosti. Svaki od ovih
umjetnika donio je djeli svoje
zemlje, kulture, tradicije i posebnosti te ih uklopio u jedinstveni mozaik
univerzalne vrijednosti, vrijednosti

zajednikog stvaranja, vanosti
zajednikog ivota i zahvaljujem im
na tome. Neka nam ovaj susret u Los
Angelesu bude poticaj za graenje
mostova prijateljstva, za nastajanje i
ouvanje prepoznatljive filozofije
ivljenja koja promovira univerzalne
vrijednosti multikulturalnosti i snage
umjetnikog stvaralatva.
Otvaranju te manifestacije prethodio je posjet profesora i umjetnika
kolama koji su radili s osobama s
posebnim potrebama, kao i predstavnika resornih ministarstava iz
pet zemalja koji su imali priliku razmijeniti iskustva sa zemljom domainom i zemljama sudionicima manifestacije, a posebno s profesorima iz
ovoga grada. Tom su prilikom razmijenjena i iskustva iz podruja obrazovanja i reformskih procesa izmeu
tih pet zemalja.
Prema FMON-u
I. B.
Krajem prosinca Ministarstvo prosvjete i znanosti Crne Gore organiziralo je

Informativni dan za programe Europske unije namijenjene visokom obrazovanju - Tempus i Erasmus Mundus.
Tempus program predstavlja najznaajniji program Europske unije kojim
ona podrava reformu visokog obrazovanja u partnerskim zemljama, ukljuujui
i Crnu Goru. Program predstavlja instrument koji partnerskim zemljama
omoguava lake ukljuivanje u trendove EU, koji proizlaze iz Lisabonskog
sporazuma i Bolonjskog procesa. Program financira projekte u kojima sudjeluju institucije visokog obrazovanja iz EU i 26 partnerskih zemalja.
Ovo je ve deveta godina otkako je Tempus program dostupan za Crnu Goru
i dosad su za financiranje odobrena 34 projekta, od kojih se realizira njih 11.
Trenutano se odvija Tempus IV - faza programa, ija je implementacija
planirana za razdoblje od 2007. do 2013. godine.
Opi ciljevi Programa su: unaprjeenje kvalitete visokog obrazovanja u partnerskim zemljama i otvaranje prema tritu rada i drutvu uope, izgradnja
kapaciteta institucija visokog obrazovanja u partnerskim zemljama, posebno
njihova kapaciteta za meunarodnu suradnju i kontinuirani proces modernizacije. Proraun namijenjen projektima u Crnoj Gorim u okviru Tempus programa za 2009. godinu, iznosi 1,2 milijuna eura.
Kroz program Erasmus Mundus, za koji Europska unija izdvaja 12 milijuna
eura za zemlje zapadnog Balkana, prua se podrka projektu za financiranje
mrea za razmjenu studenata, kao to su Basileus i JoinEUSee.
Prema MPIN-u
I. B.
aktualno
svijet
14
VELIKA BRITANIJA
Promjene u odgojno-obrazovnom
sustavu
vedski model za engleske

kole
novacije u vedskom obrazovnom

sustavu mogle bi biti predloak za
promjene i u engleskim kolama. A
kako nezavisne srednje kole u
vedskoj funkcioniraju u praksi?
Nastava zapoinje rano, u 7.50 ujutro
uenici u koli Campeon u Helsingborgu
ve raspravljaju uz kavu. U koli se
nalazi foaje, u kojem je smjeten mali
kafi i udoban crveni kau.
Campeon je jedna od vedskih slobodnih kola. Njome upravlja privatna
tvrtka, financiraju je lokalne vlasti, a
dostupna je svima. Dakle, nastavnici
imaju slobodu raditi na nain drugaiji
od onoga u dravnim kolama.
Nastava u Campeonu poinje ranije
nego u ostalim dravnim kolama, jer
imamo dulje nastavne sate i krae
odmore izmeu njih, objanjava
Christer Andersson, koji je osnovao
Campeon prije sedam godina, i dodaje:
Satnica naih nastavnika meu manjima je u dravi, imaju 15 sati nastave
tjedno, u odnosu na 20-25 u dravnim
kolama, pa je kvaliteta nastave vrlo
visoka.
Motivirani kolski
poduzetnici
Andersson bez srama priznaje da je
oteo neke od najboljih nastavnika iz
lokalnih dravnih kola, a obeao im je
novi nain odgojno-obrazovnog rada.
Kada je kola zapoela s radom, imali
smo viziju. Nastavnici su u razred trebali doi potpuno spremni, a sa sobom su
morali donijeti mnogo energije i entuzijazma.
A taj ideal visoko motiviranih kolskih
poduzetnika Michael Gove, lan engleske konzervativne stranke, eli preni-
regacija. Jer, iskustvo nam govori da

ljudi koji imaju dobru obrazovnu podlogu lake biraju kolu za svoje dijete.
Ali, oni koji nemaju takve temelje ili su
nezaposleni, nemaju ni mogunost izbora pa uglavnom ostaju u lokalnim
dravnim kolama, s niim obrazovnim
standardima. Mi stoga elimo da kvaliteta obrazovanja u svim kolama u
dravi bude jednako dobra.
Campeon je jedna od vedskih slobodnih kola,

osnovana prije sedam godina. Njome upravlja
privatna tvrtka, financiraju je lokalne vlasti, a
dostupna je svima koji ele uiti u drugaijem,
motivirajuem okruju
jeti u Englesku, unato tome to ondje,
za razliku od vedske, kole nee moi
ostvariti dobit.
Campeon se razvijao uglavnom na
temelju usmene predaje, a sjajnom je
reputacijom broj uenika s poetnih 54,
kada je kola tek osnovana, narastao na
dananjih dvjestotinjak.
Natalia, uenica drugog razreda,
priznaje da je unato drugaijem pristupu pritisak u Campeonu velik, ali s razlogom: Svatko eli uiti i imati odline
ocjene, a to je dobro.
S njom se slae i njezina prijateljica
Julia: Jedna je od razlika ovdje to to
nas ue kako razmiljati, komunicirati i
debatirati. Zato sada mnogo lake
iznosim miljenje pred skupinom ljudi,
raspravljam s njima i zastupam svoje
stavove.
POLJSKA
Kritiari sustava
No, osim pohvala, tu su i kritiari
takvog odgojno-obrazovnog sustava. U
nedavnom izvjeu Skolverketa, vedske
agencije za obrazovanje, navodi se da je
neuinkovita uporaba financijskih sredstava u vedskim slobodnim kolama
dovela do previsokih ukupnih trokova,
a uinak je trebao biti upravo suprotan.
Konzervativac David Cameron tvrdi
da e takva kola pridonijeti drutvenoj
pokretljivosti, ali izvjetaj sugerira da e
djeca bez pritiska roditelja ostati u starim dravnim kolama, u kojima se standardi ne poboljavaju. Helsingborki
vijenik i socijaldemokrat Thomas
Nordstroem kae, pak, da takav pogled
odraava lokalna iskustva:
Jedan od problema je sve ea seg-
Zadovoljni roditelji
Christina Risberg prijavila je svoju
osmogodinju kerku na listu ekanja
za Campeon ak sedam godina unaprijed kako bi joj ondje osigurala mjesto,
jer smatra da su slobodne kole mnogo
bolje od dravnih, kojima izravno upravlja lokalna vlast.
Campeon je ustrojen poput velikog
poduzea. Ondje su svi usredotoeni na
kvalitetu, a ako roditelji nisu zadovoljni
mogu ispisati svoju djecu. U tom sluaju
kola gubi dio financijskoga kolaa,
dok dravne kolu dobivaju jednako
novca, bez obzira na broj uenika. Stoga
nemaju ni motiva raditi kvalitetnije, za
razliku od slobodnih kola, koje se
moraju boriti za svakog uenika. Mislim
da je zbog toga i mnogo nastavnika u
dravnim kolama izgubilo interes za
pouavanjem i prenoenjem znanja, a
najbolji dokaz za to je iskustvo s moje
troje djece, kae Christina Risberg,
dodavi:
Ne trebate biti fakultetski obrazovani
da biste prepoznali to je dobro za vae
dijete. Mislim da svatko moe procijeniti
pouavaju li ga dobri ili loi nastavnici.
Prema BBC Education
Priredila Ivana avlovi
Regionalna konferencija
Sastanak europskih prosvjetnih

sindikata u Varavi
ie od 300 nastavnika i obrazovnih

radnika iz 46 zemalja diljem
Europe, koji su se sastali u Varavi
na regionalnoj konferenciji organizacije Education International (EI) i glavnoj
skuptini Europskog odbora obrazovnih sindikata (European trade union
committee for education - ETUCE),
odluivalo je o izmjenama podzakonskih akata za stvaranje jedinstvene
strukture politikog vodstva i jednog
tajnitva za operacije EI-ja i ETUCE-a u
Europi. Nakon burne rasprave, sudionici su glasovali za rezoluciju, ali ne
dvotreinskom veinom. Od ukupno
3087 sudionika, za je bilo njih 64,8
posto, tek malo manje od potrebnih
66,6 posto, pa su na snazi ostali
dotadanji podzakonski akti.
Ronnie Smith iz kotskoga obrazovnog instituta (EIS) proglaen je predsjednikom paneuropske strukture, a
potpredsjednici su Paul Bennett (UCU)
iz Velike Britanije, Odile Cordelier
(SNES) iz Francuske, Manana

Ghurchumalidze (EFSTUG) iz Gruzije,
Jorgen Lindholm (Lrarfrbundet) iz
vedske, Galina Merkulova (ESEUR)
iz Rusije i Ulricha Thne (GEW) iz
Njemake.
Delegati su usvojili rezoluciju kojom
potiu obrazovne sindikate u cijeloj
Europi da se uporno odupiru smanjenju financiranja obrazovanja i ostalih
javnih slubi te inzistiraju na veem
ulaganju u obrazovanje, posebno u
nastavnike i obrazovne kadrove.
Takoer, donijeli su dvije vane rezolucije, u kojima zahtijevaju da turska
vlada prekine represiju sindikalista te
potuje rad i prava meunarodne konvencije, ukljuujui pravo na kolektivno pregovaranje.
Prva se rezolucija odnosi na rjeavanje situacije na Cipru, gdje je potkraj
studenoga 2009. organiziran generalni
trajk i masovni protestni skup.
Obrazovni sindikat prosvjedovao je
zbog novog zakona u kojem je, meu

ostalim mjerama, nametnuto uklanjanje kolektivnog pregovaranja te smanjenje plaa, a promaknua i poveanja plaa ovisit e o politikoj pripadnosti. Tijekom mirnog trajka i demonstracija, vlasti su koristile suzavac
kako bi rastjerale aktiviste i uhitile
voe. Sindikati trae ukidanje zakona,
oslobaanje zarobljenih prosvjednika i
potivanje meunarodnih konvencija o
standardima rada.
Drugu je rezoluciju, koja se odnosi
na akcije turske vlade, predstavio potpredsjednik organizacije Education
International Jerry Bartlett, jedan od
lanova delegacije EI-ja koji su svjedoili suenju 31 aktivistu iz udruga javnih slubi KESK i prosvjetnog sindikata Egitem Sen. Od 31 uhienog sindikalista, 27 su uitelji i svi su lanovi
kurdske etnike manjine. Neki su zadrani u zatvoru i ekat e suenje i do
devet mjeseci. Bartlett je rekao da je
njihovo uhienje rezultat viemjesenog prislukivanja telefonskih razgovora te nadzora interneta i elektronike pote. Dodao je da nema nijednog
dokaza za optube protiv njih niti o
njihovoj pripadnosti nezakonitoj organizaciji, a budu li proglaeni krivima
mogli bi u zatoru provesti od pet do
deset godina.
Unato tome, rekao je Bartlett, delegacija EI-ja bila je impresionirana golemim integritetom i uvjerenjem uitelja,
koji se zalau za kvalitetu sekularnoga
javnog obrazovanja za sve i pravo na
obrazovanje na materinskom jeziku, ne
samo kurdskih, nego svih etnikih
manjinskih zajednica u Turskoj.
Odile Cordelier, takoer lan izaslanstva, jo je jednom naglasio Bartlettov
poziv za potporu lanovima KESK-a i
Egitem Sena, a rezolucija je jednoglasno prihvaena.
Prema Education International
Priredila Ivana avlovi
tema
broja
aktualno
Tema broja: UNESCO i obrazovanje
15
Novi pristup
osnovnom
obrazovanju
Pripremajui
novu definiciju
osnovnog obrazovanja strunjaci
iz cijeloga svijeta okupljeni u
UNESCO-u, nastojali su izraditi
takvu operativnu
definiciju koju bi
svi prihvatili i provodili. Time bi se
omoguio najbolji
mogui nadzor nad
ostvarivanjem prava
na osnovno obrazovanje koje spada
u temeljna ljudska
prava
Pripremio Ivan Rodi
nastojanju da u kolskim novinama potaknemo raspravu o

daljnjem razvoju osnovnog obrazovanja u nas,
smatrali smo da bi kao plodonosan poticaj za takvu raspravu
mogla posluiti i UNESCO-ova
operativna definicija osnovnog
obrazovanja koja je usvojena
na savjetovanju strunjaka iz
cijeloga svijeta, to je o toj temi
odrano u sjeditu UNESCO-a
u Parizu u prosincu 2007. godine, a objavljena je prole godine (www.unesco.org/en/education/publications).
Inovativna i
vizionarska definicija
obrazovanja
Pripremajui taj skup,
UNESCO je proveo podrobnu
analizu nacionalnih politika i
postojeih pravnih dokumenata koja je pokazala da u opisu
poetnih etapa formalnog obrazovanja postoji velika terminoloka neujednaenost (osnovno obrazovanje, poetno obra-
zovanje, primarno obrazovanje,

temeljno obrazovanje, sekundarno obrazovanje...). Zbog
svega toga bilo je potrebno,
smatraju u UNESCO-u, uspostaviti novi pristup osnovnom
obrazovanju i izgraditi sustav
koji e omoguiti uinkovitije
praenje ostvarivanja prava na
osnovno obrazovanje (to pravo
u UNESCO-ovu dokumentu
Obrazovanje za sve zauzima
sredinje mjesto) te donijeti
takvu definiciju osnovnog
obrazovanja koja e biti inovativna i vizionarska.
Rasprava na spomenutom
savjetovanju usredotoila se u
prvom redu na kljune pravne i
politike parametre osnovnog
obrazovanja, kao to je, primjerice, trajanje obrazovanja (broj
godina), krajnji cilj tog obrazovanja, nastavni program i sadraj, kvaliteta i evaluacija postignua, korisnici, financiranje i
resursi te njegova besplatnost i
obvezatnost. Na kraju savjetovanja usvojena je operativna
definicija osnovnog obrazovanja (v. u oviru na sljedeoj
stranici).
O emu zapravo ta definicija
govori? Objanjavajui inje-
nine i pravne razloge usvajanja ovakve definicije, lanovi

Radne skupine koja je izradila
definiciju u opirnom tekstu,
pridodanom definiciji, detaljno
su je obrazloili stavak po stavak.
Terminoloko
usklaivanje
Kao to je ve na poetku
reeno, cilj je bio da se izradi
operativna definicija osnovnog
obrazovanja koju bi svi prihvatili i provodili. Time bi se omoguio najbolji mogui nadzor
nad ostvarivanjem prava na
osnovno obrazovanje prema
zajedniki utvrenim pravnim
odredbama te osigurala terminoloka i jezina ujednaenost
meu svim zemljama lanicama UN-a.
Prvo pitanje kojim se pozabavila Radna skupina, koja je
radila na definiciji, odnosilo se
na provjeru izraza osnovno
obrazovanje, za koje je trebalo
izraditi takvu operativnu definiciju.
Nastavak na 16. stranici
tema
broja
aktualno
16
Nastavak sa 15. stranice
UNESCO-ova Operativna definicija osnovnog obrazovanja

Polazei ve od definicije
samoga prava na obrazovanje,
koje predstavlja temeljni okvir
unutar kojega treba promatrati
sve to se odnosi na obrazovanje, postojei dokumenti sadre razliite izraze za taj vid
obrazovanja, od kojih su neki
ve ustaljeni u meunarodnim
dokumentima, dok se drugi
vie rabe u obrazovnim sustavima pojedinih zemalja. S obzirom na to da se radi o ljudskim
pravima, Radna je skupina
smatrala da treba rabiti pojam
koji e biti svima prihvatljiv i
koji e, po mogunosti, biti jednoznaan. U tom smislu izraz
osnovno obrazovanje (engl.
basic education) ini se da je
najprimjereniji za takvu operativnu definiciju.
S obzirom na razliitu terminologiju koja se do tada rabila
u istu svrhu, bilo je potrebno
naglasiti da termin osnovno
obrazovanje pokriva i druga
znaenja kako bi se izbjegla
razliita interpretacija zasnovana na uporabi razliite terminologije. U tekstu definicije lanovi Radne skupine ograniili
su se samo na nazive temeljno
obrazovanje (engl. fundamental education), poetno obrazovanje (engl. elementary education) te primarno (engl. primary), odnosno sekundarno
obrazovanje (engl. secondary
education), budui da su se ti
pojmovi najee rabili u nacionalnim
zakonodavstvima
pojedinih zemalja.
Pravo na obrazovanje, temelj
kojega je upravo osnovno obrazovanje, spada meu temeljna
ljudska prava i kao takvo spominje se u svim dokumentima
bilo meunarodnim, bilo nacionalnim ili regionalnim. To pravo
mora biti osigurano i zajameno svakom pojedincu bez ikakve razlike, kao to precizira i
Opa deklaracija o pravima
ovjeka.
Sprijeiti
diskriminaciju
U skladu s time, samo se po
sebi razumije da osnovno obra-
Osnovno obrazovanje, prema ovoj definiciji,

obuhvaa pojmove kao to su temeljno obrazovanje, poetno odnosno primarno/sekundarno
obrazovanje. Osnovno obrazovanje mora biti
dostupno svima, bez ikakve diskriminacije i
iskljuenja, bez obzira na spol, podrijetlo, nacionalnost, etniku pripadnost, ekonomski, drutveni ili fiziki poloaj, jezik, vjeru, politike i
druge stavove, ili pak pripadnost manjini.
Ne raunajui predkolski odgoj, ije trajanje
utvruje svaka drava za sebe, osnovno obrazovanje traje od najmanje devet do najvie 12
godina. Ono je besplatno, obvezatno i dostupno
svima bez ikakve razlike i iskljuenja.
Odgovarajue osnovno obrazovanje mora biti
ponueno i mladima i odraslima koji nisu imali
mogunosti pohaati ili zavriti redovito osnovno obrazovanje.
Osnovno obrazovanje priprema polaznika za
daljnje kolovanje te za aktivan ivot i za graanstvo. Ono mora zadovoljiti temeljne odgojno-obrazovne potrebe, ukljuujui kompetenciju uiti kako uiti, zatim uenje itanja i raunanja kao i poznavanje osnova prirodoslovlja i
zovanje, o kojemu je rije u
predloenoj definiciji, mora biti
dostupno svima bez ikakve diskriminacije i iskljuenja iz
obrazovanja. Smatralo se prijeko potrebnim uporabiti dva
izraza - diskriminacija i iskljuenje, jer se moe dogoditi,
posebice u podruju odgoja i
obrazovanja, da se nekoga ne
novih tehnologija i njihovu primjenu u svakodnevnom ivotu.

Osnovno obrazovanje treba biti usmjereno na
potpuni razvoj ljudske osobe. Ono razvija sposobnost razumijevanja i kritiki duh te ukljuuje potivanje ljudskih prava i opeljudskih vrijednosti, solidarnost, snoljivost, demokratsko
graanstvo, osjeaj za pravdu i pravinost kao i
osjeaj za jednakost.
Drava svima mora jamiti pravo na kvalitetno
osnovno obrazovanje koje se temelji na minimalnim normama i standardima primjenjivima
na svaki oblik obrazovanja, mora osigurati kvalificirane nastavnike kao i uinkovito upravljanje
usporedno sa sustavom provedbe i evaluacije.
Osnovno obrazovanje odvija se na materinskom jeziku, barem u poetnoj fazi, dok u kasnijim fazama treba potivati naela viejezinosti.
U zemljama u kojima se osnovno obrazovanje ostvaruje i u privatnim kolama, drava
mora jamiti da se u tim kolama u potpunosti
potivaju sadraji i ciljevi naznaeni u ovoj
definiciji.
samo diskriminira, tj. da se

prema njemu bez ikakvog
opravdanja postupa na drugaiji nain nego to se postupa
prema drugim lanovima skupine ili prema drugim osobama,
nego se moe dogoditi i to da
se nekoga potpuno iskljui iz
obrazovanja i, naalost, nisu
rijetke situacije u dananjem
Osnovno obrazovanje mora biti dostupno svima, bez ikakve diskriminacije i iskljuenja, bez obzira na spol, podrijetlo, nacionalnost, etniku
pripadnost, jezik, vjeru...
svijetu da su pojedinci ili itave

skupine sprijeene da ostvare
to svoje pravo na obrazovanje.
U tekstu definicije nabraju se
najei razlozi diskrimnacije,
odnosno iskljuenja iz odgoja i
obrazovanja: spol, podrijetlo,
nacionalnost, etnika pripadnost, ekonomski, drutveni i
fiziki poloaj, jezik, vjera,
politiki i drugi stavovi te pripadnosti manjini. S obzirom na
brojnost i veliinu imbenika
koji mogu biti razlogom za diskriminaciju ili iskljuenje iz
odgoja i obrazovanja, u tekstu
definicije s razlogom je istaknut izraz posebice, kako bi se
jo jednom naglasilo da se ne
radi o nabrajanju ogranienog
broja moguih uzroka diskriminacije ili iskljuenja iz odgoja i
obrazovanja, nego je rije
iskljuivo o navoenju najeih razloga diskriminacije i
iskljuenja iz odgoja i obrazovanja. Stav je Radne skupine da
svaka drava za sebe moe prepoznati i neke druge imbenike
diskriminacije, odnosno iskljuenja iz odgoja i obrazovanja,
ako se pojave, a koji ovdje nisu
navedeni, no zajedniko je
svima da su suprotni naelu
nediskriminacije. eljelo se
zapravo naglasiti da nediskriminacija ima najveu vrijednost u podruju ljudskih prava,
a pogotovo u kontekstu prava
na obrazovanje, odnosno prava
na odgoj i osnovno obrazovanje o kojemu je ovdje rije.
Trajanje osnovnog
obrazovanja
Prva stvar koju je trebalo
utvrditi u okviru definicije
osnovnog obrazovanja jest njegovo trajanje. U veini zemalja,
bilo zbog socijalnih razloga, bilo
zbog zaposlenosti roditelja,
postoje javne, a ponegdje i privatne, ustanove predkolskog
odgoja. Radi se openito o razdoblju koje traje nekoliko godina, a zavrava u godini upisa
djeteta u osnovnu kolu. U tim
ustanovama, ovisno o dobi djeteta, organiziraju se odgojne
aktivnosti koje se u strogom
smislu rijei ne mogu uvrstiti u
tradicionalni pojam kole. No,
bez obzira na veliku vanost
predkolskog odgoja - u prvom
redu kad je rije o socijalizaciji
djeteta i pomoi zaposlenim
roditeljima - a imajui na umu
razliitu ulogu i cilj predkolskog odgoja kao i razliite oblike ustroja koji se razlikuju od
zemlje do zemlje, emu treba
pridodati i injenicu da predkolski odgoj, bez obzira na vanost kojku ima, ne predstavlja
zakonsku obvezu, lanovi Radne
Prof. dr. sc. Vladimir Strugar, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Hrvatska u nezavidnom poloaju

Operativnu definiciju osnovnog obrazovanja moemo razumjeti kao kontinuitet u radu
UNESCO-a i ona je vana i za globalne i
za lokalne aktivnosti, koje su u meuzavisnosti. UNESCO, sukladno svojim ciljevima
djelovanja, ukazuje na postojee razlike, a
koje se u pojedinim kontinentima i zemljama
poveavaju, prije svega u mogunostima
pristupa obrazovanju kao javnom dobru.
Procjenjuje se, primjerice, da oko 880 milijuna djece u svijetu ostaje bez mogunosti
kolovanja, a da se jo 100 milijuna upie u
kolu, ali ne zavre ni etiri razreda; globalna je stopa pismenosti 85 posto mukaraca
i 74 posto ena; znatne su razlike u duljini
kolovanja mukaraca i ena; odgojnoobrazovni sustavi vrlo razliito zadovoljavaju
obrazovne potrebe migranata, to, uz neke
druge drutvene i socijalne imbenike, stvara sve izraenije nejednakosti izmeu bogatih i siromanih. elei potaknuti rjeavanje
tih pitanja, UNESCO je od devedesetih godina 20. stoljea imao mnoge inicijative, kao
to su Deklaracija usvojena na Svjetskoj
konferenciji o obrazovanju za sve (Jomtien,
1990.), Dakarski akcijski okvir (2000.), koji
je istaknuo izazov kvalitetnog obrazovanje

za sve, zatim dva znaajna izvjea koja su u
Hrvatskoj objelodanjena pod nazivom Uenje - blago u nama (1998.) i Prema drutvima znanja (2007.).
Valja podsjetiti da se ti dokumenti u nas,
kada se planiraju i predlau promjene odgojno-obrazovnog sustava, vrlo rijetko spominju, a jo rjee obrazovna politike u njima
pronalazi prihvatljiva i mogue rjeenja.
Operativna definicija osnovnog obrazovanja ima i drugo, lokalno znaenje, to znai
da e svaka zemlja moi inovirati dijelove
odgojno-obrazovnog sustava (uzimajui u
obzir ono to je ve uinila) ili ga u cjelini
strukturirati prema intenciji predloene definicije. Hrvatska se danas nalazi u nezavidnom poloaju s obzirom na namjere definicije i stanju u europskom okruenje i to prije
svega, izdvojit emo samo element koji ve
dva desetljea stvara prijepor, u pogledu
duljine trajanja obveznog/osnovnog obrazovanja koje je osam godina. U svim zemljama, lanicama Europske unije, poznata je
injenica, obvezno obrazovanje traje devet,
deset i vie godina. Da je nuno produljiti
trajanje obveznog/osnovnog obrazovanja

pokazuju planirane (istina neuspjene!) promjene sustava od 1990. u kojima se predvialo devetogodinje pa i desetogodinje
obvezno obrazovanje. Tu su potrebu, ali i
mogunosti provedbe, potvrdili rezultatima
istraivanja i izvedbenim studijama hrvatski
eksperti u podruju odgoja i obrazovanja.
S obzirom na to da je definicija dovoljno iroka i otvorena, elimo vjerovati da
e obrazovna politika (ali i politika elita te
moni okolinski utjecaji) iskoristiti postojee
domae strune i znanstvene spoznaje (vlastitu pamet) i strukturirati odgojno-obrazovni
sustav prema meunarodnim preporukama
i iskustvima, prije svega produljiti trajanje
osnovnog/obveznog obrazovanja na devet
odnosno deset godina, ime bi se omoguilo ostvarivanje jednog od cilja navedenog
u definiciji da drava mora svima zajamiti
pravo na kvalitetno obrazovanje koje se temelji na minimalnim normama i standardima.
Dakle, osnovno obrazovanje u devetogodinjem trajanju moe svima osigurati stjecanje kljunih kompetencija i pripremanje za
daljnje obrazovanje. Osnovno obrazovanje
u trajanju devet godina je cjelina, a unutarnji se ustroj te odgojne i obrazovne potrebe

ostvaruju na temelju nacionalnoga kurikuluma i unutarnje diferencijacije, pri emu su
kompetencija uitelja i novano ulaganje u
odgojno-obrazovni sustav kljuni.
Aktualna obrazovna politika pitanje produljenja obveznog obrazovanja nastoji ostvariti
proglaavanjem srednjeg obrazovanja obveznim. Moe se oekivati da se to nastojanje usklauje s navedenom definicijom
osnovnog obrazovanja.
tema
broja
aktualno
Osnovno obrazovanje priprema polaznika za daljnje kolovanje te za

aktivan ivot i za graanstvo. Ono mora zadovoljiti temeljne odgojnoobrazovne potrebe...
skupine smatrali su da to razdoblje, koje se openito naziva

razdobljem predkole, ne treba
shvaati sastavnim dijelom
osnovnog odgoja i obrazovanja
u strogom smislu rijei.
to se tie trajanja osnovnog
odgoja i obrazovanja, treba rei
da nijedan meunarodni pravni
akt niti strateki dokument to
ne propisuje. Prema Meunarodnoj klasifikaciji odgoja i
obrazovanja (UNESCO, 1997.),
osnovno obrazovanje odgovara
devetogodinjem formalnom
obrazovanju sastavljenom od
dva dijela: prvi je dio primarno
(poetno) obrazovanje koje
traje est godina, dok drugi dio
traje tri godine i predstavlja prvi
ciklus srednjokolskog obrazovanja. Radna je skupina vodila
rauna o dva bitna elementa:
(1) s obzirom na spomenuto
Svjetsko izvjee o praenju
provoenja obrazovanja za sve,
trebalo je naglasiti da u veini
zemalja obvezno obrazovanje
traje od etiri do devet godina i
(2) u nacionalnim zakonodavstvima veine zemalja, u kojima
je pravo na osnovno obrazovanje jasno istaknuto, to obrazovanje traje od najmanje devet
do najvie 12 godina. Da bi utvrdila trajanje osnovnog obrazovanja, Radna je skupina razmatrala razliita rjeenja koja
postoje u svijetu i na kraju je

dola do spoznaje kako nema
jedinstvenog rjeenja koje bi se
moglo primijeniti u cijelom svijetu. Razumije se samo po sebi
da osnovno obrazovanje, upravo stoga to je besplatno i obvezato, umnogome ovisi o socioekonomskom poloaju svake
zemlje. No, uza sve to smatra se
da osnovno obrazovanje mora
trajati najmanje devet godina.
Istina je da u mnogim zemljama
osnovno obrazovanje traje i vie
od devet godina i da mnogi smatraju kako ga treba produiti na
12 godina, no na sadanjem stadiju razvoja ako je devet godina
donja granica trajanja osnovnog
obrazovanja, tada bi gornja granica od 12 godina bio cilj kojemu bi trebalo teiti i koji bi trebalo postupno dosei.
Besplatno, obvezatno
i dostupno svima
Ta odredba o gornjoj granici
od 12 godina koju tek treba
dosei, i to postupno, donesena
je zbog toga to se nastojalo
voditi rauna o razliitim uvjetima koji vladaju od zemlje do
zemlje, pa je stoga i definicija
formulirana tako da je vie
usmjerena prema budunosti.
S obzirom na to da se radi o
osnovnom obrazovanju, nacionalne politike moraju omoguiti da bude istodobno i besplatno i obvezatno. Pravo na osnovno obrazovanje mora se shvatiti na nain da svakom pojedincu bude omogueno da to
pravo i ostvari, to ne bi bilo
mogue ako osnovno obrazovanje ne bi bilo obvezatno i
besplatno. Ta su dva elementa
- obvezatnost i besplatnost usko povezani. Samo se po sebi
razumije da obrazovanje ne
moe biti obvezatno ako nije
potpuno besplatno.
Obvezatni i besplatni karakter osnovnog obrazovanja
odnosi se na obrazovne usluge
koje nudi drava, to ne znai
da u toj istoj dravi ne mogu
postojati i privatne kole koje
nude iste obrazovne usluge, ali
nisu besplatne.
Definicija utvruje i pravo na
odgovarajue osnovno obrazovanje odraslih osoba jasno istiui takvo obrazovanje mora
biti ponueno i mladima i odraslima koji nisu imali mogunosti pohaati ili zavriti redovito
osnovno obrazovanje).
Radna se skupina pritom oslonila na postojee odredbe i to, s
jedne strane, na Konvenciju
UNESCO-a protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju iz
1960. godine koja u lanku 4.c
predvia da se primjenom odgovarajuih metoda potie i unaprjeuje obrazovanje osoba bez
osnovne kole ili s nezavrenom
osnovnom kolom i da im se
omogui da nastave kolovanje
u skladu sa svojim sposobnostima, i, s druge strane, na lanak
13. stavak 2.d Meunarodnog
pakta UN-a o gospodarskim,
socijalnim i kulturnim pravima
koji odreuje da koliko je god
to mogue treba poticati i unaprjeivati osnovno obrazovanje
za osobe koje nemaju ili nisu
zavrile osnovno obrazovanje u
njegovu punom trajanju, ali isto
tako i na Plan djelovanja iz
Dakara u onome dijelu koji se
odnosi na obrazovnu ponudu.
Utvrivanje sadraja i definicije
odgovarajueg osnovnog obrazovanja preputeno je vladama
pojedinih zemalja. Treba isto
tako naglasiti da se i opismenjavanje sve vie smatra jednim od
17
temeljnih ljudskih prava.
U definiciji se rabi izraz odgovarajue osnovno obrazovanje
zbog toga to, ovisno o razliitim situacijama od zemlje do
zemlje, osnovno obrazovanje
namijenjeno mladima i odraslima ne mora nuno biti isto ono
koje je namijenjeno djeci u
redovitom kolovanju. Osnovno
obrazovanje,
namijenjeno
onima koji nisu pohaali ili
zavrili redovitu osnovnu kolu,
moi e imati razliite oblike,
ovisno o dobi i razliitim drugim uvjetima u kojima ive korisnici toga obrazovanja, ali pod
uvjetom da je uvijek rije o jednakovrijednom obrazovanju.
Tekst definicije izbjegava svaku
naznaku njegova trajanja, jer je
sasvim razumljivo da e se
osnovno obrazovanje odraslih,
s obzirom na to da se radi o
zaposlenim osobama kao i o
drugim moguim okolnostima,
odvijati u skraenom obliku.
Takvo skraeno osnovno
obrazovanje ne bi se moglo
smatrati identinim redovitom
obrazovanju, meutim kad je
rije o njegovoj svrsi i cilju,
sadraju i drudome, ono e biti
posve istovrijedno s tim obrazovanjem.
Ciljevi i ishodi
osnovnog obrazovanja
Osnovno obrazovanje priprema polaznika za daljnje obrazovanje te za aktivan ivot i za
graanstvo, kae se u definiciji.
Radna skupina dugo je razmatrala pitanje cilja osnovnog
obrazovanja u svjetlu Ope
deklaracije o pravima ovjeka,
kao i drugih meunarodnih
dokumenata te ustavnih i pravnih odredaba pojedinih zemalja
i na temelju toga utvrdila je da
polaznik na kraju svoga osnovnog obrazovanja mora biti pripremljen istodobno i za nastavak kolovanja (dopunsko, vie
ili struno obrazovanje), za
aktivan ivot (kako bi se u sluaju potrebe mogao ukljuiti u
svijet rada) te za demokratsko
graanstvo (da moe u punoj
mjeri izvravati svoju graansku dunost i aktivno sudjelovati u drutvenom ivotu).
Skupina je posebnu vanost
pridala Delorsovu izvjetaju

Uenje - nae skriveno bogatstvo koji prestavlja temeljni
dokument za promiljanje
osnovnog obrazovanja (sa svoja
etiri stupa - uenje da bi se
postiglo znanje; uenje da bi se
djelovalo; uenje kako bi se
ivjelo zajedno; uenje za cijeli
ivot.). U tom je izvjetaju, u
svjetlu naglog irenja novih tehnologija i sa isto pragmatinog
stajalita, posebna pozornost
posveena znanjima iz podruja
prirodoslovlja i novih tehnologija te tehnikom i strukovnom
obrazovanju, pri emu je poseban naglasak stavljen na konkretnu primjenu tih znanja u
svakodnevnom ivotu, s ciljem
da se u sadraje osnovnog obrazovanja ugradi ta dimenzija
korisnosti i praktinosti.
U definiciji se dalje kae kako
obrazovanje mora zadovoljiti
temeljne odgojno-obrazovne
potrebe, ukljuujui tu i kompetenciju uiti kao uiti, zatim
uenje itanja i raunanja kao i
poznavanje osnova prirodoslovlja i novih tehnologija i njihovu primjenu u svakodnevnom ivotu.
Ova reenica, iako jo rabi
ope pojmove, nabraja konkretnije ishode i ciljeve obrazovanja, kao to su temeljne obrazovne potrebe, meu kojima je
jedna od najvanijih sposobnost nauiti kako uiti.
Isticanje potrebe poznavanja
osnova prirodoslovlja i novih
tehnologija ovdje je uinjeno
zbog toga da bi se upozorilo na
vanost koju prirodoslovlje i
nove tehnologije imaju u svakodnevnom ivotu svakoga
pojedinca, bez obzira na ivotnu dob, i posebice s obzirom na
vanost koju e ta znanja imati
u funkciji razvoja u godinama
koje dolaze. Toj odredbi u definiciji pridodana je i dopuna
koja glasi i njihovu primjenu u
svakodnevnom ivotu kako bi
se naglasilo da se, sa stajalita
osnovnog obrazovanja, ne radi
o teorijskom poznavanju osnova tehnike nego o primjeni tehnikih znanja u svakodnevnom
ivotu, kao to je primjerice
uporaba suvremenih sredstava
komunikacije (raunalo, internet...).
Mr. sc. Petra Peji Papak, Uiteljski fakultet Sveuilita u Rijeci
Poticaj za dublje promiljanje

Svi pojedinani aspekti pristupa izgradnji sustava uinkovitijeg ostvarivanja prava
na osnovno obrazovanje sveobuhvatno su
prikazani UNESCO-ovom operativnom
definicijom osnovnog obrazovanja koju
smatram dobrim ishoditem i uvjerena
sam u afirmativnu tenju nae odgojnoobrazovne prakse koja e ju prihvatiti.
Sagledavanjem sutine UNESCO-ove
definicije osnovnog obrazovanja namee
se potreba promiljanja o znaenju obrazovanja kao opeg i neotuivog prava svakoga ljudskog bia koje predstavlja jedno
od kljunih faktora za ostvarivanje drugih
prava i pokretaka je snaga u osnaivanju
djece i odraslih da sami oblikuju svoju budunost.
Neupitna pretpostavka za stvaranje prava na obrazovanje jest dunost osiguranja
obveznog i besplatnog osnovnog obrazovanja. Duh i temeljna bit tog prava iziskuje
unaprjeenje pristupa obrazovanju za sve,
na osnovi naela jednakosti i potivanja
razliitosti te slobode izbora, uz prijeko
potrebnu snanu institucionalnu podrku.
Promiljanja da e u nas sadrajne sa-
stavnice UNESCO-ove definicije imati implikacije uporino se moe argumentirati

nacionalnom i obrazovnom politikom koja
ide ususret zahtjevima drutva znanja i ini
iskorak donoenjem Nacionalnog okvirnog
kurikuluma, za koji moemo sa sigurnou
rei da ulazi u okvire definicije osnovnog
obrazovanja prema UNESCO-u.
Dokument koji ini znaajan zaokret u
pristupu i nainu programiranja odgoja i
obrazovanja artikuliran je kljunim kompetencijama, ali i spoznajama o obrazovanju koje mora omoguiti potpuni razvoj
ljudske osobe. Stoga je naglasak osim na
intelektualnim, i na socijalnim vjetinama
pojedinaca. Kurikulumski pristup omoguuje veu autonomiju kola i nastavnika u
programiranju odgojno-obrazovnog procesa, ali im istodobno pridaje i veu odgovornost za kvalitetu rada uz zahtjev nastojanja pozitivnog djelovanja na sve uenike.
U odgovarajuem kolskom ozraju ak i
vani vanjski imbenici nisu toliko presudni za kvalitetu pouavanja (osiguravanje
kvalitete nastave) kao odluujueg faktora
uspjenosti rezultata koje uenici postiu.
Smatram vrijednim da se u kontekstu

promiljanja refleksije UNESCO-ove
definicije obrazovanja na na sustav poseban znaaj treba pridati vrijednosti
graanskog odgoja koji se Nacionalnim
okvirnim kurikulumom operalizira meupredmetnom temom. Upitno je, uz svaku
pohvalu inicijativama pojedinaca ili kola, inkorporiranje tih sadraja u pojedine
predmete i njihovo ostvarivanje. Ova vana sastavnica obrazovanja, koja ukljuuje
obrazovanje za ljudska prava, odgoj za
mir i nenasilje, osnovno politiko obrazovanje iznimno je vana i korisna za osobni
razvoj uenika, za kolsko ozraje, ali i
ukupno demokratsko ozraje u naem
drutvu. Kao takav, graanski se odgoj
ne moe provoditi kao neobvezni sadraj
bez utvrenih standarda znanja i vjetina
koje svaki uenik treba stei tijekom kolovanja. Zato je nuno prvotno poraditi na
sustavnoj izobrazbi uitelja na svim razinama kako bismo bili upoznati s najvanijim meunarodnim dokumentima, nauili
prepoznati i suprotstaviti se svim oblicima diskriminacije u koli i drutvu te time
bili kompetentni za osvjeivanje mladog

narataja.
Smatram da je i ovo poticaj za daljnju
raspravu o promjenama u naem sustavu.
Znaajno je, uz svaki poticaj, razmiljati
o promjenama u osnovnom obrazovanju
koje valja promatrati kao poetak organiziranog cjeloivotnog uenja u suglasju
sa suvremenim programom obrazovanja
koji proizlazi iz zahtjeva to ih namee ivot u drutvu znanja.
tema
broja
aktualno
18
Nastavak sa 17. stranice
Potivanje vrjednota
kao nain ivota
Kad je rije o ciljevima osnovnog obrazovanja, definicija
polazi od ciljeva obrazovanja
kako su definirani u lanku 26.
Ope deklaracije o pravima
ovjeka, a potom i u nizu drugih meunarodnih pravnih
dokumenata. Ti ciljevi sadre u
sebi suvremene tenje ovjeanstva i dopunjuju one vrijednosti koje treba usvojiti u naim
drutvima znanja ve danas.
Meu ostalim ciljevima obrazovanja (razvoj sposobnosti
razumijevanja i kritikog duha),
koji postoje i u prethodnim
dokumentima, Radna je skupina posebno izdvojila potivanje
ljudskih prava i opeljudskih
vrijednosti te solidarnost, snoljivost, demokratsko graanstvo, osjeaj za pravdu i pravinost, kao i osjeaj za jednakost.
Ti su izrazi nairoko rabljeni u
raznim meunarodnim dokumentima i ne bi trebali predstavljati problem kad je rije o
njihovoj interpretaciji.
Zanimljivo je, meutim,
napomenuti da prvi put jedan
dokument inzistira na tim pojmovima kad se govori o ishodima osnovnog obrazovanja.
Oito je da stanovite devijacije
suvremenog drutva, posebice
kad je rije o pomanjkanju
vrjednota i vrijednosnih orijentira, iziskuju i specifian odgoj
i obrazovanje u tom smjeru.
Potivanje ljudskih prava i
opeljudskih vrijednosti ne
spada samo u nadlenost drave nego je to ponajprije nain
ivota svakog pojedinca u
drutvu. Takav nain ivota,
koji obuhvaa opeljudske vrijednosti, solidarnost, snoljivost, pravdu i pravinost, graanstvo, itd., mora biti sastavnim dijelom pouavanja za sve
uenike na svim razinama ko-
lovanja, i to od samih poetaka

im dijete pone razumijevati
svijet oko sebe.
U definiciji se naglaava kako
drava mora osigurati svima
pravo na kvalitetno osnovno
obrazovanje koje se temelji na
minimalnim normama i standardima primjenjivima na svaki
oblik obrazovanja, mora osigurati kvalificirane nastavnike
kao i uinkovito upravljanje
uspopredno sa sustavom provedbe i evaluacije.
Izraz kvalitetno osnovno
obrazovanje nije lako protumaiti, budui da i to ovisi o
stanju razvijenosti svakoga
pojedinog drutva. Zahtjev
glede kvalitete nalazi se u lanku 4. Konvencije UNESCO-a
protiv diskriminacije u odgoju
i obrazovanju - koja predstavlja prvi obvezujui pravni
dokument u kojemu se govori
o razini i kvaliteti pouavanja.
Konvencija obvezuje zemlje
lanice da u svim javnim odgojno-obrazovnim ustanovama
istoga stupnja osiguraju obrazovanje iste razine i jednake
uvjete koji se odnose na kvalitetu pouavanja. Osigurati kvalitetno osnovno obrazovanje
danas je jedna od najveih preokupacija meunarodne zajednice.
Obrazovanje na
materinskom jeziku
Jedna od temeljnih poluga na
kojoj poiva kvaliteta obrazovanja jesu kvalificirani nastavnici. Stoga ovu odredbu o kvalificiranim nastavnicima treba
shvatiti kao obvezu drave da
osmisli i organizira takav sustav
odabira, selekcije, obrazovanja
i kontinuirane evaluacije kadrova koji e omoguiti dovoljan
broj kvalificiranih nastavnika.
UNESCO-ova definicija osnov-
Jedan od ciljeva osnovnog obrazovanja jest i poznavanje osnova prirodoslovlja i novih tehnologija te njihova
primjena u svakodnevnom ivotu
nog obrazovanja utvruje da se

osnovno obrazovanje odvija se
na materinskom jeziku, barem u
njegovoj poetnoj fazi, dok u
kasnijim fazama treba potivati
naela viejezinosti.
Pitanja vezana uz mogunost
da se osigura, odnosno zajami
obrazovanje na materinskom
jeziku, dugo su bila predmet
raprava. S obzirom na odredbe
koje postoje u nekim meunarodnim dokumentima, lanovi
Skupine smatrali su da je prijeko potrebno osigurati takvo
obrazovanje barem u njegovoj
poetnoj fazi. U skladu s time,
a u nastojanju da se omogui
svim polaznicima razumijevanje kulture i jezika itave zajednice u kojoj ive i da se na taj
nain sprijei iskljuenost iz
odgoja i obrazovanja, nastava
se mora izvoditi na materinskom jeziku. Osim toga, zahtjevi viejezinosti pretpostavljaju uenje jednoga stranoga
jezika kako bi se udovoljilo
potrebama svijeta rada.
Posljednja reenica otvara
vrlo delikatan problem za
odreeni broj drava. Usvojeno
rjeenje bilo je jedino mogue
ako se imaju na umu, meu
ostalim, i odredbe Konvencije
o pravima djeteta. Stoga treba
naglasiti da upravo ta odredba
predstavlja veliki problem za
one zemlje u kojima ive razliite manjine koje govore svojim materinskim jezikom.
lanovi Radne skupine smatrali su, meutim, da je neophodno uvaiti ve ostvarena
postignua glede potivanja
prava djeteta, pri emu valja
Prof. dr. Vlatko Previi, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Po obiaju - kasnimo!
Mi u Hrvatskoj, po obiaju, kasnimo.
Zbog neodlunosti u (ne)donoenju nacionalnoga kurikuluma, kao svojevrsne filozofije suvremenog odgoja, obrazovanja i kole, nae se osnovno (istodobno i obvezno)
obrazovanje ve vie od pedeset godina
nije ozbiljnije promijenilo niti u (osmogodinjem) trajanju, a niti u sadrajnom i didaktikom smislu. Iz te unutarnje letargije teko
e ga probuditi fragmentarno bavljenje produavanjem trajanja osnovnog obrazovanja
prema politikoj paroli desetogodinjim
obrazovanje - za sve - u drutvo znanja.
Tih je parola ve svakome dosta. Naalost,
nije bilo nikakva konsenzusa oko konanog
donoenja nacionalnoga kurikuluma, koji bi
gotovo sve dileme, inovacije i vizije glede
osnovnog obrazovanja stavio u okvire i tijekove suvremenog svijeta i harmonizirao ga
s trendovima u preuredbi kolskih sustava
razvijenih europskih zemalja, gdje se i mi
elimo nai.
Ve je u NOK-u jasno reeno to se u
vremenskom, sadrajnom i izvedbenom
smislu dri primarnim obrazovanjem s gledita jednakosti obrazovnih ansi za sve;
obvezatnosti opeg odgoja i obrazovanja;
horizontalnoj i vertikalnoj prohodnosti sustava; obrazovanju za ljudska prava i graanski odgoj; usmjerenosti kolovanja na
zdrav i prirodni razvoj uenika (djeteta); sve
do toga kako nastavu uiniti organiziranim
procesom aktivnog i partnerskog stjecanja
znanja, tj. uiti kako uiti, polazei od odgojno-obrazovnih razina i ciklusa u odnosu na postizanje temeljnih kompetencija u
vremenskim razdobljima kolovanja prema
shemi 4+2+2+2. Tvorcima NOK-a nisu,
dakle, bili nepoznati ak i noviji, kao i ovi,
dokumenti UNESCO-a i drugih meunarodnih organizacija. Pitanje je, meutim,
koga je to u naoj resornoj politici zanimalo
u odnosu na podrune i predmetne egoizme, koji i dalje dre kolu, uitelje i uenike zarobljenicima tradicionalnog odgoja i
obrazovanja ne marei, pritom, za nunim
promjenama koje svuda u razvijenu svijetu
polaze od jezgrovnih, predmetnih i diferenciranih kurikuluma u bilo kojim pedagokim
reformama.
Kada se ipak u ovoj raspravi moramo
konkretno osvrnuti na pojmovno, sadrajno i kategorijalno odreenje osnovnog
obrazovanja, kaimo da je ono u naoj
pedagokoj tradiciji i strunoj terminologiji ukorijenjeno upravo u tome nazivu, pa
ga se takvim moe zadrati. Fleksibilno ga
treba danas primjenjivati, a kurikulumskom
metodologijom i strukturom vremenski protegnuti u trajanju, jer je to imperativ stjecanja produenog (i rastereenog) osnovnog
obrazovanja. Sadrajno ga treba inovirati
tako da odrazi renesansu ope kulture, kao
svojevrsnoga globalizacijskog relativizma, u
odnosu na ponaanje i kao novo poimanje
opeg obrazovanja (to se u naoj didakti-
uzeti u obzir, meu ostalim, i

injenicu da se radi o osnovnom obrazovanju u koje ulaze
djeca s pet ili est godina, koja
su se prije toga u obitelji nauila sluiti samo jednim jezikom, a to je njihov materinski
jezik. Uporaba materinskog
jezika nije obvezatna kroz cijelo osnovno obrazovanje, meutim definicija dodaje da se
materinski jezik koristi barem
u njegovoj poetnoj fazi.
Trajanje te faze nigdje nije
odreeno, dakle nema nikakve
odredbe koja bi izriito rekla
da se nastava na materinskom
jeziku odvija u prve tri godine,
ili u prvih pet godina osnovne
kole, ili u nekom drugom vremenskom okviru. Ostavljeno
je pojedinim dravama lanicama da same utvrde to trajanje, pri emu moraju voditi
rauna da usklade s jedne strane materinski jezik, koji ima
pravo prvenstva, i s druge strane zahtjeve viejezinosti.
Privatne kole
ci tradicionalno dralo svojevrsnim sinonimom). Bez takva pristupa modernoj kulturi

kole nema uspjenog i lakog ulaska u svijet brzih znanstvenih i tehnikih promjena,
prijeko potrebnih za struno i cjeloivotno
obrazovanje. Samo na kvalitetnom opem
obrazovanju mogue je ukljuivanje i prilagoavanje pojedinca na nagle skokove,
kao i bijeg iz fah-idiotizma struke, ukoliko
se, eventualno, i ona sama ne bi na vrijeme
mijenjala.
I jo neto, na kraju: svake promjene imaju svoju cijenu i svoje redovite oponente.
Ali, skuplje je stalno kasniti i osvrtati se na
spore reformatore.
Kad je, pak, rije o privatnim

kolama o kojima se govori u
zadnjem stavku definicije, valja
rei da se time eljelo staviti u
istu ravan osnovno obrazovanje
koje se odvija u javnim kolama
i osnovno obrazovanje koje
ostvaruje u privatnim kolama.
Rije je takoer i o tome da se
izbjegne ulaenje u detalje budui da se sve odredbe iz prethodnih stavaka ove definicije odnose na osnovno obrazovanje kao
takvo, bez obzira na to radi li se
o privatnim ili javnim kolama.
Meutim, dok je s jedne strane
oito da odgovornost za javne
kole lei na dravi, kad je rije
o privatnim kolama u definiciji
je izrijekom naglaeno da drava mora jamiti da te kole potpuno potuju sadraj i ciljeve
osnovnog obrazovanja naznaene u ovoj definiciji. Drugim rijeima, odgovornost je i ovdje na
dravi koja treba nadzirati djelovanje privatnih kola.
Definicija se ograniava samo
na isticanje opih naela, no
potrebno je jasnije precizirati
da je izraz privatne kole uzet
iskljuivo kao suprotnost izrazu javne kole, ime se zapravo
eli rei da se taj naziv ovdje
rabi za sve kole koje nisu u
potpunosti dravne, primjerice
mjeovite kole, polujavne i
naravno privatne.
savjetnici
aktualno
19
PSIHOLOGIJA
PEDAGOGIJA
Pie Sanja Reek
Pie Azra Raenovi,
prof. psiholog, Osnovna kola A. G. Matoa, Zagreb
Partenerstvo uitelja i roditelja

Raditi s uenicima i suraivati s roditeljima dva su meusobno razliita dijela
uiteljske profesionalna uloge. Kompetentni uitelji i kompetentni roditelji imaju temeljne preduvjete za potencijalno
partnerstvo, ali da bi jedni drugima bili
kompetentni suradnici, potrebno je jo
neto. Vano je da svaki uitelj osvijesti
injenicu da je roditelj njegov suradnik i
da uiteljska profesionalna uloga i roditeljska uloga trebaju biti usklaene jer su
u mnogome sline. Naravno, u tom odnosu uitelj je profesionalac.
Premda su i uitelj i roditelj djetetu
potrebni, rijetko su svi
troje istodobno zajedno. Uitelj nije izravni
svjedok roditeljstvu, niti
je roditelj nazoan za
vrijeme nastave radu s
uenicima. Uenik je jedini svjedok uloge uitelja i roditelja u svom
odrastanju. Uitelj je u
situaciji graditi partnerstvo s nekim o ijem
djelovanju zakljuuje na
osnovi posljedica, djetetova ponaanja i razvoja. Zbog toga takvo
partnerstvo trai veliko
povjerenje,
izuzetnu
otvorenost i toleranciju,
a prije svega objektivnost i sposobnost za
razmjenu informacija.
Predoiti
roditelju
sliku o vlastitom radu i
djetetovom ponaanju
dok je u koli, dobivati
od roditelja dovoljno
podataka temeljem kojih e uitelj dobiti sliku
o djetetovom poloaju u obitelji mogue

je samo ako je uitelj svojoj kompetentnosti za rad s uenicima dodao znanja,
vjetine i osobnost, to je sve potrebno
za partnerstvo i rad s odraslima.
U situaciji kad pruamo pomo ili potporu roditelju, na primjer uenika koji ima
tekoa u savladavanju vjetine itanja,
koji trai nau zatitu, suosjeanje, razumijevanje i strunu pomo kako da on kao
roditelj radi s djetetom kod kue, naa
uloga kao uitelja je izuzetno velika. Tu
nije primarni problem usvajanje vjetine
itanja ve uenikova slika koju on o sebi
najee formira kroz
svoj neuspjeh u itanju
i ne razvija potrebno samopouzdanje. Roditelj
tada ima za cilj dobrobit
dijeteta, a uitelj, kada je
pomaga, brine za tuu
dobrobit.
Onaj tko trai pomo
u svojevrsnoj je emocionalnoj,
duhovnoj,
tjelesnoj ili materijalnoj
neravnotei i uz pomo
drugih, u ovom sluaju
uitelja, nastoji doi u
poloaj iz kojeg e ivjeti
uravnoteeno. Roditelj
koji trai pomo vjeruje
da ne moe sam rijeiti
svoj problem, dok uitelj koji je spreman biti
pomagaem, vjeruje u
svoje sposobnosti za sudjelovanje u rjeevanju
tih problema. Roditelju
koji trai pomo nedostaju mnoge informacije
o situaciji u kojoj se nalazi i nainima na koje iz te
Kako bi nas drugi

razumjeli i da
bismo mogli ostvariti kvalitetnu
komunikaciju
tijekom suradnje s
drugima, vano je
biti emocionalno
pismen, odnosno, na razumljiv
nain iskazivati
svoje osjeaje i
znati prepoznati
i razumjeti tue
osjeaje
situacije moe izii. Cilj pruanja pomoi i potpore nije rast onoga koji pomae
nego rast i razvoj onoga kome pomo
pruamo. U jednoj e toki toga u poetku neravnopravnog odnosa onaj kojemu
pomo pruamo izrasti u naeg partnera
i suradnika.
Zajedno s roditeljem moemo djelovati
ako imamo temeljno povjerenje u sebe i
njega. Pozitivan stav i prema sebi i prema
roditeljevim namjerama, sposobnostima
i njegovoj osobnosti vaan je preduvjet
za zajedniko djelovanje. Kako bi nas
drugi razumjeli i da bismo mogli ostvariti
kvalitetnu komunikaciju tijekom suradnje
s drugima, vano je biti emocionalno
pismen, odnosno, na razumljiv nain
iskazivati svoje osjeaje i znati prepoznati i razumjeti tue osjeaje. Naime, koliko god se uiteljev odnos s uenikovim
roditeljem ne temelji na osjeajima nego
na informiranju, razmjeni podataka, misli
i stavova, on je redovito zainjen emocijama. Emocionalno pismen uitelj nee
svoju komunikaciju s roditeljem liiti emocija, nego e ih iskazivati na socijalno
prihvatljiv i roditelju razumljiv nain. Jednako e tako uitelj prihvaati roditelja
kao osjeajno bie. Koliko ste puta vidjeli
tijekom suradnje s roditeljima suze na njihivim licima?
Stii nekamo s nekim moemo samo
ako imamo mogunosti za primanje informacija iz svoje okoline, sposobnost
za obradu tih informacija i za donoenje
zakljuaka na osnovi kojih moemo predvidjeti rezultat svojeg djelovanja. To je
vano prilikom definiranja cilja i tijekom
zajednikog djelovanja (Milanovi).
Strunost, objektivnost i povjerenje
zalog su naeg uspjeha u stvaranju suradnikih odnosa i postizanju zajednikih
ciljeva izmeu nas i djetetova roditelja.
PRAVO
Pie Olivera Marinkovi, dipl. iur.
Novi Zakon o radu

Dugooekivani Zakon o radu Hrvatski sabor donio je 4. prosinca 2009.,
objavljen je u Narodnim novinama broj
149/09., a stupio je na snagu 1. sijenja
2010. Premda novi Zakon o radu (dalje u
tekstu: ZOR) ne sadri mnogo znaajnih
izmjena, donesen je u formi cjelovitog zakona, a ne izmjena i dopuna. U daljnjem
tekstu saeto emo prikazati najvanije
promjene u novom ZOR-u.
Pojmovno odreenje radnika u novom
ZOR-u sadrava i druge nazive koji se
upotrebljavaju za fizike osobe koje u
radnom odnosu obavljaju odreene poslove za poslodavca, npr. zaposlenik,
uposlenik, djelatnik, namjetenik, slubenik, a u daljnjem tekstu ZOR-a navode se
kao: radnik.
Novost je obveza voenja evidencije o radnicima koji su zaposleni kod
poslodavca, koja sadrava podatke o
radnicima i radnom vremenu, a ministar
e pravilnikom propisati sadraj i nain
voenja te evidencije. Sljedea je novost u ZOR-u trajanje ugovora o radu
na odreeno vrijeme, koji je lankom 10.
ZOR-a propisan na nain da poslodavac
ne smije sklopiti jedan ili vie uzastopnih
ugovora o radu iz stavka 1. toga lanka,
na temelju kojih se radni odnos s istim
poslodavcem zasniva za neprekinuto
razdoblje dulje od tri godine. Bitna pro-
mjena u tom lanku znai da, bez obzira

na promjenu vrste poslova koje radnik
obavlja kod poslodavca, ugovor o radu
na odreeno vrijeme, prema propisanim
uvjetima, ne smije trajati dulje od tri godine. U starom je ZOR-u vremensko
ogranienje za sklapanje ugovora o radu
na odreeno vrijeme od tri godine bilo
samo za iste poslove. Navedeno se vremensko ogranienje pri sklapanju ugovora o radu na odreeno vrijeme, kao i
prema bivem ZOR-u, ne odnosi na zamjenu privremeno nenazonog radnika,
kao i posebno propisane situacije.
lanak 11. ZOR-a propisuje uvjete
rada radnika koji rade na odreeno vrijeme, to ranije nije bilo propisano. Novi
ZOR detaljnije propisuje privremeno zapoljavanje radnika; agencije za privremeno zapoljavanje, sporazum o ustupanju
radnika, sklapanje ugovora za privremeno
obavljanje poslova i ostale obveze iz tog
podruja. lankom 41. ZOR-a propisano
je struno osposobljavanje za rad, bez
zasnivanja radnog odnosa u sluaju kada
je struni ispit ili radno iskustvo zakonom
ili drugim propisom utvreno kao uvjet za
obavljanje poslova radnog mjesta odreenog zanimanja, to je u starom ZOR-u
bilo pojmovno odreeno kao volontiranje,
a sadrajnih izmjena toga pravnog instituta nema. lanak 42. ZOR-a propisuje
pojam radnog vremena kao novost glede

stvarnog rada i razdoblja raspoloivosti
za rad (koja je vana za odreene slube, npr. zdravstvo). Ogranienje sklapanja nekoliko ugovora na nepuno radno
vrijeme ija ukupna koliina ne smije biti
vie od 40 sati tjedno, koliko iznosi puno
radno vrijeme, izriito je propisana stavkom 6. lanka 43. ZOR-a, prema kojemu
je radnik obvezan izvijestiti poslodavca
o svim sklopljenim ugovorima na nepuno radno vrijeme. Premda se navedeno
i ranije primjenjivalo u praksi, sada je to
izriito propisano.
Jedna je od vanijih izmjena u lanku
45. ZOR-a prema kojemu prekovremeni
rad ne smije trajati due od osam sati
tjedno. Prema starom ZOR-u, prekovremeni je rad mogao trajati najvie 10
sati tjedno. Stavkom 2. istoga lanka 45.
ZOR-a propisano je ogranienje prekovremenog rada pojedinog radnika koji ne
smije trajati dulje od 32 sata mjeseno
niti od 180 sati godinje. Preraspodjelu
radnog vremena ZOR je opseno propisao lankom 47. uz odreene izmjene,
a noni rad propisan je lancima 48. i
49. takoer uz odreene izmjene i nove
definicije, npr. noni radnik. lanak 50.
ZOR-a propisuje rad u smjenama i pojmovno odreuje smjenski rad i smjenskog radnika.
pedagoginja, ravnateljica
Osnovna kola 22. lipnja, Sisak
Suradnja u
provoenju programa
za darovite uenike
(1. dio)
Jedan je od zadataka kolskih institucija, definiran

Zakonom o odgoju i obrazovanju uenika u osnovnoj
i srednjoj koli za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama provoenje, uoavanje, praenje i
poticanje darovitih uenika. Iz ove bi odrednice kole
trebale organizirati rad prema uenikim sklonostima,
sposobnostima i interesima. Daroviti i talentirani su oni
uenici koje struna osoba identificira kao naroito sposobne za velika postignua. Darovitost se definira kao
sklop osobina koje ueniku omoguavaju trajno postignue natprosjenih rezultata u jednom ili vie podruja
ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom
i vanjskim poticanjem.
Pred kole se tu postavlja niz problema, jer za provoenje identifikacije trebaju imati strune timove. Za realizaciju svojih mogunosti i ostvarivanje maksimalnog razvoja daroviti uenici trebaju diferencirane programe koji
znatno prelaze ono to omoguuje redovni kolski program, koji ukljuuje i organizaciju razliitih oblika nastave.
U praksi se uoavanje i procjenjivanje osobina darovitih
uenika najee ostvaruje u suradnji uitelja i strunih
suradnika. Pri identifikaciji kola se moe koristiti podacima i miljenjima roditelja, odgajatelja u djejim vrtiima
i drugih strunjaka - realizatora programa u koje
je uenik ukljuen izvan
kole.
Istraivanja pokazuju
da je broj uenika koja
imaju darovitost kao potencijal daleko vei od
onih koji taj potencijal i
realiziraju. Jedan od razloga moe se nai u nepruanju odgovarajuih
uvjeta za razvoj darovitosti. Specifine programe
za darovite uenike te
nain uoavanja, kolovanja, praenja i poticanja darovitih uenika
propisuje ministar.
Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta u
zakonskim odrednicama
omoguava obrazovanje
u kolama koje ostvaruju glazbene, plesne i
sportske obrazovne programe ije se trajanje
utvruje posebnim obrazovnim programima. Umjetnike kole izvode nastavni
plan i program u najmanje etverogodinjem trajanju na
osnovnokolskoj razini i u najmanje etverogodinjem
trajanju na srednjokolskoj razini. Ovim obrazovanje nisu
obuhvaena sva poduja darovitosti prema sposobnostima od opih intelektualnih, stvaralakih sposobnosti
preko sposobnosti za pojedina umjetnika podruja.
Kako kole mogu omoguiti uenicima odgovarajui
razvoj? Rad po programima razliite teine i sloenosti za sve uenike, koji se ee spominje u kontekstu
uenika s tekoama u razvoju, a manje kad govorimo
o darovitima, jedan je od naina prilagoavanja rada tim
uenicima. Daroviti se mogu poticati na ukljuivanje u
izborne programe sukladne njihovoj izraenoj darovitosti, kao i usmjeravanje uenika na rad u izvannastavnim
aktivnostima. Daroviti uenici rado prihvaaju grupni i
individualni rad, kao i rad s mentorom. Posebnu suradnju kole trebaju ostvarivati s organizacijama u lokalnoj
zajednici ija je djelatnost briga o darovitim uenicima.
kole bi trebale uenicima kod kojih uoe visoki stupanj specifinih sposobnosti omoguavati kontakte sa
strunjacima iz podruja interesa, kao i pristup izvorima
specifinog znanja.
Unutar kolskog sustava darovitima se omoguava
raniji upis u kolu ili akceleracija tijekom kolovanja
odnosno zavravanje osnovnog obrazovanja u kraem
vremenu od propisanog. Dok je za uenike koji imaju
status kategoriziranog sportaa sukladno odredbama
Zakona o portu, posebno daroviti uenici u umjetnikom podruju i uenici koji se pripremaju za meunarodna natjecanja, mogue zavriti kolu pohaanjem
nastave ili polaganjem ispita u dvostruko duljem vremenu od propisanog trajanja upisanog programa.
Zakonski okvir postoji, no nije potpun i za razvoj potencijala darovitog uenika nuno je ostvarivanje suradnje roditelja, nastavnike, psihologa i pedagoga, ali
i strunjaka za rad s darovitima i izvan kola. Stoga
je nuno informirati i usavravati nastavnike, strune
suradnika, ali i roditelje za pruanje podrke darovitoj
djeci. No, prije svega u obrazovnom sustavu treba pokrenuti aktivnosti za to ranije uoavanje darovitosti odnosno identifikaciju darovitih.
Za realizaciju
svojih mogunosti
i ostvarivanje maksimalnog razvoja
daroviti uenici
trebaju diferencirane programe
koji znatno prelaze
ono to omoguuje
redovni kolski
program, koji
ukljuuje i organizaciju razliitih
oblika nastave
20
REPORTAA
kola puna djece

Osnovna kola Blaa Tadijanovia jedina u
Brodsko-posavskoj upaniji radi u tri smjene.
Iako je kola relativno nova i velika, graena
je i planirana za manje uenika. Doseljenjem
velikog broja ljudi iz Bosne, koji su na ovom
podruju devedesetih godina izgradili itava
naselja, konstantno se poveava broj uenika.
To je dovelo i do poveanja broja razrednih
odjela, to je poelo predstavljati problem u
organizaciji rada. Ve 1994. poinje se raditi u
razrednoj nastavi u tri smjene
Igre na otvorenom u Djejem tjednu
Da bismo uspjeli organizirati nastavu, morali smo

nastavni sat sa 45 minuta
skratiti na 40, a veliki odmor
umjesto 15 traje 10 minuta.
Uvjeti za rad su teki. Zbog
skraene nastave u jednom
obrazovnom ciklusu od samo
osam godina matematiki
izgubimo cijelu godinu. Tim
rijeima na razgovor zapoinje ravnatelj kole Tomislav
Mirosavljevi.
Osnovnu
kolu
Blaa
Ravnatelj kole
Tomislav Mirosavljevi
Tadijanovia pohaaju 733

uenika rasporeena u 26
odjela, od ega 12 razredne
nastave i 14 predmetne. I dok
Jasna Zupi Turinovi ljubav prema matematici usauje niim...
se oni bore s kroninim nedostatkom prostora, u podrunoj

koli u Podcrkavlju, koju
pohaa 90 uenika niih razreda, problem predstavlja stara
kolska zgrada pa veliki problemi nastaju tijekom zimskih
mjeseci kad ju je na niskim
temperaturama nemogue
zagrijati.
- Rjeenje lei jedino u
dogradnji matine kole i
izgradnji nove zgrade podrunoj koli. Za ovoliki broj uenika u matinoj nam koli
nedostaje jo barem etiri uionice kako bi se nastava mogla
dobro organizirati u dvije
Crtice iz povijesti
Kao godina poetka kolstva u mjestu spominje se 1767., kada je u Podvinju postojala trivijalna kola na njemakom jeziku. Narodna kola
na materinskom jeziku utemeljena je 1829. godine
pod nazivom Obinska narodna uiona. kolu su
polazila djeca iz Podvinja, Rastuja, Tomice i Bukovja i imala je dva razreda. U prvom se razredu
uio vjeronauk u obliku govora, zatim poznavanje pismena i sricanje, itanje lavenskih tiskanih
slova i pisanje, a u drugom poetni temelji vjere,
itanje tiskanih i pisanih tiva, pisanje te usmeno
i pismeno raunstvo. Nastavni je jezik bio lavonski, a uredovni njemaki. Sve do 1835. godine nije
postojala kolska zgrada pa se pouavalo u stanu
oficira i kui mjesnog potara.
Prva kolska zgrada sagraena je 1835. godine
na kunom broju 70. Bila je to drvena kua u kojoj
se pouavalo sve do 1904. Sljedee se godine
zapoelo pouavati u novoj zgradi sagraenoj na
istom mjestu. Obuka je prekinuta 1941., kada se u
smjene, s nadom
Mirosavljevi.
...a Ines Martinovi viim razredima
govori
Posjet vatrogasaca
Odlini rezultati
unato skuenom
prostoru
Otkriva da su kadrovski
struno i potpuno pokriveni,
osim likovne kulture, to je,
pak, nedostatak na razini cijele drave. Ovdje radi i jedan
apsolvent fizike i kemije te
apsolevent njemakog i engleskog jezika, no ostalo im je
samo diplomirati i nastaviti
raditi u Podvinju.
koli nastanila vojska, a 1944. spaljena je kolska

zgrada i uniten inventar, knjinica i arhiva. Poslije
rata kola je obnovljena, a nastava odravana u
prostorijama Mjesnoga narodnog odbora (dananja ambulanta). Poetkom ezdesetih godina 20.
stoljea kole Podcrkavakog bazena pripojene
su koli u Podvinju. Godine 1963. izgraen je
paviljon s dvije uionice, a nakon potresa 1964.
pomou donacije izgraen je jo jedan paviljon
s dvije uionice. Godine 1981. otvorena je nova
kolska zgrada u kojoj se obuava do danas. Tada
je Podvinje dobilo optimalne uvjete kolovanja, a
kola ubrzo i dobru reputaciju. Naalost, ta je kolska zgrada danas preskuena i potrebno je im
prije zapoeti dogradnju.
Od 15. oujka 1991. godine kola nosi ime
Blaa Tadijanovia, po prvome slavonskom jezikoslovcu. Ipak, najpoznatiji uenik ove kole svakako
je pjesnik i akademik Dragutin Tadijanovi, roen u
Rastuju. kolu u Podvinju polazio je od 1912. do
1916. godine. Godine kolovanja bile su kasnije
pjesnikovo nadahnue za nekoliko pjesama iz zbirke Dani djetinjstva. (bn)
Iako u preskuenom prostoru, kola je organizirana

suvremeno, kabinetskog tipa
i zadovoljava sve standarde
moderne europske nastave,
te je tehniki maksimalno
opremljena.
- Osim to nam nedostaje
jedno krilo - u ali dodaje ravnatelj.
Nastavnici se redovito
struno usavravaju, konstantno se nabavljaju suvremena
nastavna sredstva i pomagala, pa se uz suradnju s roditeljima na taj nain neutralizira
nedostatak prostora.
Ipak, postojeih 12 uionica u matinoj koli je premalo, pa je redovnu nastavu
teko organizirati, jer nedostaje uionica te se nastava
odrava i u prostorima koji
nisu adekvatni. Posebno je
teko nai prostora za nastavu izbornih predmeta, dopunsku i dodatnu nastavu te izvannastavne aktivnosti. Ipak,
bez obzira na teke uvjete
rada, uenici uspjeno sudjeluju na raznim natjecanjima,
a posebno dobre rezultate
ostvaruju na natjecanjima iz
njemakog jezika i matematike. Sami uenici svjesni su
prostornog problema kole
pa su prole kolske godine
svojim projektom U sjenicu
kad nemamo uionicu osvojili prvo mjesto na Parlamentu
mladih Slavonskog Broda.
Cilj projekta je izgradnja sjenice u kolskom dvoritu,
gdje bi uenici mogli provoditi svoje slobodno vrijeme, a
ponekad bi se mogao odrati i
kolski sat.
- Djeca su po znanju vrlo
21
180 godina O Blaa

Tadijanovia, Slavonski Brod
onda i skoro polaganje kamena temeljca.
Tajna ljubavi prema

matematici
Tijekom obilaska kole u

akciji smo zatekli uiteljicu
razredne nastave Jasnu Zupi
Turinovi, koja u koli radi
25 godina, i meu najzaslunijima je to matematika stanuje
ovdje. Slae se da su se djeca
osamostalila, vie ih stvari
zanima, i to odjednom, te se
vrlo brzo prilagoavaju promjenama, najvie onima u
drutvu:
- Promijenili su se i nai
zahtjevi prema djeci, danas se
trai da rade u skupinama, da
vie i kvalitetnije komuniciraju, i vidim da se dobro snalaze
u tome. Posebno su dobri u
matematici, oito sam uspjela
na njih prenijeti svoju ljubav
prema
tom
predmetu.
Potrebno je uiti razmiljati
matematiki, treba im pokaza-
Informatiki kabinet
Veliki odmor u kolskoj blagovaonici
Duga, u kojem najkreativniji

maliani prezentiraju svoja
literarna i likovna djela.
Novinarsku skupinu vodi
Kristina Dakovi, inae profesorica hrvatskog jezika.
Informatiki kabinet takoer
je vrlo dobro opremljen, kako
bi djeca mogla pohaati i
napredovati u tom predmetu
novog milenija. I tko god
posjeti kolu, oduevljen je
upravo informatikim kabinetom.
Tajnica kole Marija Maji
dobra, to pokazuju i rezultati

Nacionalnog centra za vanjsko vrjednovanje kroz testiranje etvrtih i osmih razreda,
gdje su uenici u nekim predmetima bili iznad dravnog
prosjeka. To pokazuje da na
uspjeh ne utjeu samo tehniki i prostorni uvjeti, ve i
znanje te volja uenika, pa i
suradnja s roditeljima. A bude
li kola jednog dana radila u
dvije smjene, pa onda i u jednoj, gdje e nam biti kraj...
Oboavaju
terensku nastavu
Spomenuli smo da su izvannastavne aktivnosti donekle
ograniene, takoer zbog prostornog nedostatka. No, kako
kola ima odlinu dvoranu,
koju maksimalno koriste, od
jutarnjih do veernjih sati, najposjeenije su sportske aktivnosti. Primjerice, stolnotenisaima se smijei upanijski
naslov.
Katica Jelavi uiteljica je
4.a razreda i u koli radi 21
godinu. Voditeljica je ekoloke grupe, pa se s vremenom
kao njezina specijalnost razvi-
Kuharica Gordana Mazur
la organizacija i provoenje
terenske nastave.
- Uenici ove nae prigradske sredine odmalena su povezani s prirodom i vole odlaziti
na teren, a etiri puta godinje
odlazimo i na specifine ekoloke izlete. Pridruilo bi nam
se zasigurno i vie uenika, ali
je problem organizacija zbog
trosmjenskog rada. No, zato
izvanuioniku nastavu esto
organiziramo na livadama i
umicama u blioj okolici
kole.
Uenici izdaju kolski list
najdugovjenija je djelatnica i
u koli radi 32 godine, a radila
je niz godina kao nastavnica
biologije i kemije. Priznaje da
su se tijekom godina djeca
jako promijenila, a razlog
tome prvenstvenom vidi u ratu
i migracijama do kojih je dolo
zbog ratnih razaranja. Iako su
uenici otvoreniji i samostalniji nego nekad, disciplina im
je slabija.
U Slavonskom Brodu ima
ukupno jedanaest kola, ako
se raunaju i kola Milana
Amrua za djecu s tekoama

u razvoju te Osnovna glazbena
kola. Ravnatelj Miro-savljevi
govori da je po broju uenika
ova kola meu najveima, a
njezina je specifinost struktura stanovnitva.
Roditelj ishodili
dogradnju kole
- Nau kolu pohaaju djeca
s prostornog podruja veliine
dvadesetak etvornih kilometara, od Brodskih Zdenaca do
Podvinja, pa su to veinom
uenici putnici. Meutim,
ovdje se spajaju i izjednaavaju gradska i ruralna sredina, a
pitomost ovoga kraja mislim
da utjee na rad i uspjehe uenika. Djeca se korektno i pristojno ponaaju, znaju se kulturno odnositi i prema starijima i meusobno. Ovdje ne
vidimo niti stvaramo nasilje,
a UNICEF nam je dodijelio
titulu kola bez nasilja, pa
smo onda valjda na dobrome
putu!
Napominje da su roditelji
zaista esto ukljueni u rad
kole, a rezultat toga najbolje
se vidi u tome to e napokon
poeti dogradnja kole.
Naime, upravo je roditeljska
inicijativa pod motom Dosta
je ekanja na sve mogue
naine apelirala i na osnivaa
kole i na dravu, resorno
ministarstvo da se prepoznaju tekoe i pokrene dogradnja. Potpisivali su peticije i
organizirali legalne pritiske
na tijela koja odluuju i, eto,
uspjeli, pa je pri kraju izrada
tehnike dokumentacije, a
ti da je matematika svuda oko

nas. Kada to ponu uoavati,
poinju ju i voljeti.
Viim razredima matematiku predaje Ines Martinovi, a
budui da nemaju dovoljno
uionica zatekli smo je s uenicima u informatikom kabinetu. Govori da se trudi zainteresirati uenike za matematiku kroz primjenu i usporedbu matematikih zakonitosti
sa svakodnevnim ivotom. To
se pokazalo uspjenim receptom, pa e ova simpatina
mlada uiteljica i dalje ustrajati na tome.
kolska kuhinja postoji, ali
u njoj se posluuju samo napici i namazi, to zbog skuenosti, to zbog ekonomske situacije, a prvenstveno zbog
rada u tri smjene. Kuharica
Gordana Mazur u koli radi
27 godina, a kae da djeca
najvie vole kinderladu, uz
mlijeko, okoladno mlijeko,
aj ili jogurt.
Nakon svega vienog, jasno
je da je potrebno u sljedeem razdoblju u kolu uloiti
znatna sredstva. Budui da
kola godinje raspolae s
350.000 kuna proraunskog
novca, takoer je jasno da je
to za dva objekta u Podvinju
i Podcrkvalju premalo. Slae
se s nama i ravnatelj, koji se
esto potui Gradu, ali je
svjestan da se nalazimo u
krizi, pa strpljivo eka bolja
vremena. I on, i nastavnici, i
uenici, i roditelji. Mudri bi
kazali - strpljiv spaen.
Drimo im fige!
Branko NA
22
suradnici javljaju
UKRATKO
SPLIT
Udruga Srce
Koncert na dar
DONJI MIHOLJAC Mladi matematiar
Rad pod nazivom Prilog rjeavanju logaritamskoeksponencijalnih jednadbi Dine Dumania, uenika
4. razreda Srednje kole u Donjem Miholjcu, izaao je
u osjekom matematikom listu br. 1. U lanku se
navodi definicija i osnovna svojstva logaritamske
funkcije, a potom i sloenija svojstva i formule prikladne za rjeavanje logaritamskih i eksponencijalnih
jednadbi. Pokazana je i meusobna povezanost tih
formula te navedeni neki primjeri i zadaci. Dino
Dumani prole je kolske godine osvojio prvo mjesto na upanijskom natjecanju iz matematike te petnaesto na dravnom natjecanju. (M. G.)
Ne zovi me posebnim!
poziv je svima nama
da prihvatimo osobe
s tekoama da budu
ravnopravan dio
naega svakodnevnoga drutva
GRABERJE IVANIKO Dobra djela U prosincu, mjesecu darivanja i pomaganja, uenici i uitelji
Osnovne kole Josipa Badalia iz Graberja Ivanikog
pokrenuli su humanitarnu akciju inimo dobra djela.
Zajednikim radom osmislili su aktivnosti kojima prikupljaju novac za kupnju kolske platforme namijenjene uenicima s invaliditetom. Tijekom integriranoga dana uitelji i uenici runo su izradili estitke i
brojne ukrase, koristei drvo i kompaktne diskove. U
akciju izrade ukrasa ukljuili su se svi kolski djelatnici i tako stvorili pravi blagdanski ugoaj, koji su roditelji nastavili peenjem kolaa. Ukrase i kolae uitelji
e prodavati na sajmu u Ivani Gradu te tako pokazali
da humanitarni rad i pomaganje doista oplemenjuju
ljude. (Danijela Juren)
povodu Meunarodnog
dana invalida i Meunarodnog dana volontera
lanovi splitske udruge Srce
odrali su koncert i darovali ga
svojim roditeljima i prijateljima,
volonterima i ostalim udrugama
iz Splita, Katela i Makarske.
Koncert se odrao pod pokroviteljstvom grada Splita, odnosno
Upravnog odjela socijalne i
zdravstvene skrbi, te uz sponzorstvo hotela Presidenta. Udruga
Srce okuplja djecu i mlade oboljele od cerebralne paralize koji
imaju i dodatne zdravstvene tjelesne i psihike tekoe. Mnogi
su u kolicima ili se kreu uz tuu
pomo, slaba im je koncentracija, hiperaktivni su, imaju tekoe
s govorom i vidom te probleme s
pisanjem i itanjem. Zato i nije
bilo jednostavno i lako nauiti
tekstove, uvjebati melodiju uz
pratee instrumente i odrati
koncert za javnost.
Stati ispred nekoliko stotina
ljudi i zapjevati esto je problem
i odraslima i zdravima, no tu su
djecu uvjebali volonteri glazbenici i ohrabrena publikom, mlade je pokazala da se lijepo i
kvalitetno moe napraviti, unato ogranienim tjelesnim i psihikim sposobnostima. Te su
veeri svi mogli neto nauiti od
te djece velikoga srca, jer kad bi
netko od njih na trenutak zaboravio tekst i zastao zbog treme ili
uzbuenja, svi su lanovi zbora
uskakali u pomo i nastavljali
Te su veeri svi mogli neto nauiti od ove djece velikoga srca
pjevati zajedno. Dvadesetak pjesama za koncert mjesecima su ih

strpljivo uvjebavali njihovi
dugogodinji volonteri i glazbenici Julija ari i Mario Bavevi pa
su za tu prigodu pozvali jo nekoliko prijatelja glazbenika i oformili pravi mali glazbeni sastav.
Predsjednica Vesna Jerkovi
godinama osmiljava rad pa je
Srce jedna od najaktivnijih splitskih udruga. Da bi ublaili bolesti, lanovi Srca bave se i dodatnim aktivnostima. Nakon redovite kolske nastave ili rada u terapijskim i okupacijskim radionicama u Centru Slave Rakaj, u
udruzi nastavljaju s likovnim,
plesnim i glazbenim radionicama, imaju logopedske i fizikalne
vjebe ili se drue s volonterima i
lanovima drugih udruga.
Jednom tjedno odlaze na terapijsko jahanje i boanje, dok jednom godinje organiziraju putovanja u Dubrovnik, Imotski,
Pulu, ibenik ili Zadar.
Trokove bogatih i raznovrsnih
aktivnosti samo manjim dijelom
pokriva lokalna zajednica i donatori, a najvie novca ostvaruje
udruga osmiljavanjem zanimljivih projekata i prijavljivanjem na
natjeaje. lanovi Srca napravili
su veliki scenski projekt
KOPRIVNICA
ZAGREB Proslava U povodu obiljeavanja Dana
Ivana Gundulia, velikoga dubrovakog pjesnika po
kojem je zagrebaka kola dobila ime, ve su tradicionalno u posjet 10. prosinca pozvali predkolce iz oblinjih djejih vrtia Budunosti, Izvora i Razlika.
Dolo ih je sedamdesetak i kola je odjednom zabrujala od veselih djejih glasova. Druenje su poeli
malom sveanom priredbom koju su pripremili uenici niih razreda kole domaina. Gostima se najvie
svidio crti koji je prije nekoliko godina izradila skupina za animirani film Maica o samom Gunduliu pod
nazivom O lijepa, o draga, o slatka slobodo. Slavlje se
nastavilo veselim likovnim radionicama u razredima,
a jedna je skupina odigrala nekoliko igara u sportskoj
dvorani. Najveselije je bilo kad su uenici prepoznali
prijatelje i tete iz vrtikih dana. Na kraju su domaini
poastili goste pravim kolskim rukom i za uspomenu im podijelili male darove. Svi su zakljuili da im je
bilo lijepo i da kola i nije neki bauk, ali bi oni ipak jo
malo ostali u vrtiu. (V. R.)
VOINCI Darovi Boi je vrijeme darivanja i u
tom duhu uenici i djelatnici Osnovne kole Voinci

odluili su, kao to je postala ve tradicija, malim
darom pomoi svojim sugraanima. U sklopu akcije
Caritasa Neka bude svjetlo prikupljeno je 4480 kuna,
od kojih se s 500 kuna prikljuio Podmladak Crvenoga
kria Voinci. Ove godine pomo su dobile dvije
obitelji. Samohranom nezaposlenom ocu, kola je
pomogla u novcu i plativi udbenike za kolu, a dio
novca dobila je obitelj djeaka koji je iznenada oslijepio i lijei se u bolnici u Osijeku. (R. I.)
Podignimo jedra, koji je izvan

konkurencije pokazan prije nekoliko godina na Meunarodnom
djejem festivalu u ibeniku.
Izdali su i nosa zvuka Srca u
Srcu ostvaren u suradnji s brojnim splitskim glazbenicima, a
pripremaju i novi glazbeni DVD.
Konceri, humanitarne prodaje,
aukcije i slini javni nastupi prigoda su da se lokalnoj zajednici
skrene pozornost na viestruke
probleme i svakodnevne potrebe
osoba s posebnim potrebama.
Kadrovske promjene, uobiajene nakon lokalnih izbora, ne bi
smjele omesti stalno financiranje
i pruanje podrke tim udrugama, jer bolesni i potrebiti ne
mogu ekati. Unato brojnim
zakonskim i drugim mjerama
koje se posljednjih godina poduzimaju, jo je premalo osobnih
asistenata, odgovarajuih prilaza
i rampa za invalide, uspjenih
inkluzija i slinih pogodnosti za
te osobe. Svojedobno je objavljen lanak Ne zovi me posebnim!
i to je sigurno poziv upuen ne
samo odgovornim dravnim i
drugim ustanovama, ve i svima
nama da prihvatimo te osobe i da
budu ravnopravan dio naega
svakodnevnoga drutva.
Vanja krobica
Osnovna kola
ure Estera
Prijateljima u Sloveniju
U prijateljskom druenju dogovorena je daljnja suradnja izmeu
bratskih kola iz Koprivnice i Ptuja
itelji Osnovne kole ure Estera iz

Koprivnice i njihova ravnateljica gostovali
su u Osnovnoj koli Olge Megli u Ptuju u
Sloveniji, u povodu proslave 30. obljetnice i njihova Dana kole. Prijateljska suradnja izmeu
uenika i uitelja tih kola traje od poetka
osamdesetih godina 20. stoljea. Novoizabrane
ravnateljice obiju kola odluile su i ove godine
nastaviti meusobno druenje. Sveana priredba
odrana je u ptujskoj sportskoj dvorani pod nazivom Olgica, ola mojih sanj.
U pozdravnom obraanju uenicima, uiteljima, roditeljima i svim gostima ravnateljica
Osnovne kole u Ptuju Diana Bohak Sabath izrazila je zadovoljstvo uspjenim radom kole i
dobrim meusobnim odnosima za koje su zaslune sve generacije djece, roditelja i djelatnika
kole. Svim prisutnima prigodnom su se rijeju
obratili uvaeni gosti, a meu njima i ravnateljica
koprivnike kole Sanja Prelogovi.
Ona je pred slovenskim kolegama i gostima
istaknula da je povijest zaduila obje ravnateljice
da nastave tamo gdje su stali njihovi kolege.
Naime, generacije nastavnika, uenika i ravnatelja tih kola godinama su izmjenjivali iskustva i
druili se. U ime tog zajednitva ravnateljica je
pozvala na daljnju suradnju te izrazila veliko
zadovoljstvo to im osobno i u ime svih uenika i
djelatnika kole moe estitati Dan kole i tridesetu obljetnicu rada.
Slovenski su uenici i uitelji proslavili tri
desetljea postojanja njihove kole recitacijama,
plesom i pjesmama. Nakon priredbe svi su uenici i roditelji uivali u slavljenikoj torti. U prijateljskom druenju dogovorena je daljnja suradnja
izmeu bratskih kola iz Koprivnice i Ptuja.
Nikolina Saboli
Saa poljari
suradnici javljaju
NAICE
23
Poslije slavlja
Osnovna kola
kralja Tomislava
Pomo oboljeloj uenici
VELIKA GORICA
i Arijana Ivankovi. Program su

vodili uitelji Katarina Oceli i
Danijel Ronevi te uenici
Ivona Dundovi i Mateo Peii.
- Smatram da su sve kole
pokazale veliko razumijevanje
za taj humanitarni dogaaj pa
mislim da je u takvom okruju
lako ivjeti, kad ima prijatelje
koji pomau i u tekim trenucima. Ponosna sam na Naiane,
uenike i njihove roditelje, a
posebno sam sretna to e to
omoguiti Nikolini Dundovi da
ode na operaciju koja joj ivot
znai - kazala je ravnateljica
Blaenka Kapetanovi i zahvalila svim ljudima velikog srca koji
su sudjelovali u toj humanitarnoj akciji te posebno kolskim
djelatnicima bez kojih bi to bilo
neostvarivo.
Iskrenu zahvalnost na pomoi
izrazili su i Nikolinini roditelji
Gabrijela i Miroslav Dundovi.
Katarina Oceli
urica Zailac
Osnovna kola
Eugena Kvaternik
Nagrada ravnatelju
godine te list Mlinovi Zaviajnoga
kluba Mate Lovraka iz Velikoga
Gravca, a bio je i lan urednitva knjige Veliki Gravac u sjeanjima izdane 2009., a 2001. izabran je za gradskoga vijenika.
Mnogo je uinio na obnovi
matine kole i podrunih kola
u Lukavcu, Dubrancu i
Cerovskom Vrhu. Za uspjene
rezultate pod njegovim vodstvom, kola je dobila brojna
priznanja, meu ostalima i najvee opinsko priznanje te priznanja Ministarstva prosvjete za
doprinos razvoju kolskoga
sporta i Crvenoga kria za doprinos u humanitarnom radu.
Uitelj je savjetnik i dobio je
nagrade Narodne tehnike, Saveza izviaa, Crvenoga kria i
Lovrakovih dana kulture iz zaviajnoga Velikoga Grevca te
odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radia za
doprinos razvoju kolstva.
Ivica Gazdi - Voditelj i organizator

brojnih uiteljskih aktivnosti
Valja spomenuti i da je O
Eugena Kvaternika jedina u
Velikoj Gorici provela projekt
Stop nasilju u koli i da je 2009.
postala vjebaonica Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu.
Ivana Duboveak
U spomen
Jolanda
Bastali
(1961.-2009.)
Uiteljica Osnovne kole Dobrie Cesaria iz
Osijeka Jolanda Bastali
preminula je 1. prosinca
2009. Roena je 1. rujna 1961. u
Laslovu. Na Pedagokom fakultetu
u Osijeku zavrila je studij razredne
nastave i prve korake uiteljskoga
posla zapoela u O Laslovo, a u
rujnu 1993. zasnovala radni odnos
u O Dobrie Cesaria u Osijeku.
Tijekom svog uiteljskog

rada neprekidno se usavravala. Od rujna 2001.
bila je lanica Savjeta za
prosvjetu u Poglavarstvu
Osjeko-baranjske upanije. Napredovala je do
zvanja uitelja mentora.
Suraivala je s mnogim strunjacima, udrugama Korak po korak i
nevladinim udrugama, s Profiloam
d.o.o. Zagreb, u ijoj je kui objavila udbenik Korak u svijet i pripadajue materijale od prvoga do
etvrtoga razreda. Autorica je niza
strunih i znanstvenih lanaka. No,
najprepoznatljivija je bila po silnoj
ljubavi koju je ugradila u svaku

generaciju uenika. Imala je uvijek
besprijekorno ureene uionice iz
kojih je zraila toplina i njezin smijeak bez kojeg nije koraala.
Sve emocije o njoj jo nisu isplivane, ve kaplju postupno. Bila je
samozatajna, uvijek spremna pomoi, suradnica, prijateljica, pravedna uiteljica. Njezin osmijeh,
smirenost, blagost, pouzdanost,
predanost radu i tolerancija prema
svima ostaju trajno u svijesti svih
s kojima je suraivala i druila se.
Njezini uenici, prijatelji i napose
obitelj iskreno ale za njom.
Uenici i djelatnici O Dobrie
Cesaria Osijek
svakidanjica
Krnjavoga,
gradonaelnik
Kreimir agar, koji je i sam
sudjelovao u programu, te
mnogi roditelji.
Nazone su oduevili svojim
nastupom ritmike skupine drugoga razreda O kralja Tomislava
Naiko sunce i ritmika skupina Drutva Naa djeca. Struno
povjerenstvo ocijenilo je da su
najbolji bili Nikolina Pavi,
Paula
Katavi,
Gabriela
Straanac, Stela Javorek,
Anamaria Mrak, Matija Jerkovi
Humanitarno natjecanje
avnatelj Osnovne kole

Eugena Kvaternika u
Velikoj Gorici Ivica Gazdi
dobio je gradsku nagradu s likom
Franje Luia za iznimna
postignua u odgoju i obrazovanju te voenju kole.
Roen je 1948. u Velikom
Grevcu i ondje zavrio osnovnu
kolu, gimnaziju u Bjelovaru.
Diplomirao je tjelesnu i zdravstvenu kulturu na Pedagokoj
akademiji u Zagrebu. Od 1975.
radi kao nastavnik tjelesne i
zdravstvene kulture, a od 1986.
ravnatelj je O Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici. Bio je voditelj i organizator brojnih uiteljskih aktivnosti u Zagrebu i
Velikoj Gorici.
Znaajan doprinos dao je i u
izdavatvu ureujui kolski list
Sjevernjau i publikaciju Trideset
izviakih proljea. Uredio je i
knjigu Povijest kolstva u velikogorikom kraju od 1617. do 1997.
Prikupljen prihod namijenjen je lijeenju uenice

koja boluje od nistagmusa i zakazana joj je
operacija
Naa
Osnovnoj koli kralja

Tomislava u Naicama
odrano je humanitarno
glazbeno natjecanje pod imenom Music for you. Naime, sav
prikupljeni prihod namijenjen je
za pomo u lijeenju uenice
drugoga razreda Nikoline
Dundovi, koja boluje od nistagmusa i zakazana joj je operacija u Mnchenu. Bilo je to meukolsko karaoke natjecanje koje
je organizirala Udruga za cjeloviti razvoj SveJedno iz epina.
Natjecali su se uenici iz
Ferianaca, Podgoraa i obiju
naikih osnovnih kola.
Program je pratilo oko tisuu
uzvanika, a projekt su podratli
i Djeji vrti Zvoni, Drutvo
Naa djeca, S Isidora
Pie Marija DROBNJAK POSAVEC
a juer sam ti kupio itavu litru jogurta, zar si

ve sve popila? - pita uzrujani suprug svoju
suprugu, preko mobitela, naravno. Svega su
se ve odrekli, pa je i jogurt postao preskup, ali
mobitel je jo u funkciji.
Ovakvi oskudni razgovori sve su ei u naim
obiteljima, osobito sad poslije svih slavlja kad je
sve kao kamen pritisla recesija. A da smo svi slavili, ba i nismo. Kod nas se preesto slavi tako da
jedni piju, a zna se tko e platiti. Zna se tko je sve
pio, zna se i koliko, a mi smo popuili pa nam je
sad i jogurt skupo pie. Ipak, dobro je dok ima i
za jogurt, jer od njega neemo dobiti ir na elucu, a njega se dobije od nervoze. Za nervozu
imamo dosta dobrih prilika i afera pa nam ni zimski praznici nisu dovoljni da se psihiki oporavimo. Zato ja mislim da je najbolje koristiti onu
narodnu: Ljut lijek na ljutu ranu. Nitko nam ne
brani da nastavimo slavlje uz prokuane narodne
recepte.
Moralo bi to biti neto dostupno irokim slojevima puanstva, neto to nije skupo i ne trai dugotrajne pripreme. Recepti su stari i isprobani, nisu
oni s malih ekrana gdje se spominju orade, brancini, bakalar i kavijar, nego se treba usredotoiti na
gance, grah u svim
varijantama, s kupusom, repom, rietom i
jeftinim makaronima.
Ako negdje na rasprodaji nabasate na kakvu
masnu kost, bit e to
pravo slavlje i za vrijeme jela, a i poslije. Uz
ispriku, moete prditi
na svoj raun, a ne da
vam to rade drugi, kao
to su mnogi i inili.
Umjesto kavijara,
dobro moe doi i crna
rotkvica, garantirano
pomae kod izbacivanja otrova iz tijela i potie na bolji tek. Ipak nije
rotkvica svemona, uvijek e vam preostati neke
stvari koje je teko probaviti. Na primjer, kad tedimo na odgoju, obrazovanju i kulturi, a tako smo
izdani kad je u pitanju prezentacija i reprezentacija naih veleposlanstava i konzulata pa se gospoda
aste i prezentiraju po bijelome svijetu, posjeuju
none klubove, vercaju skupim automobilima,
drogom, alkoholom. to emo, ljudi su vani pa
moraju biti u skladu. Moda e tako kod inozemnih
poslovnjaka iz podzemlja promovirati i brendirati
neke nae proizvode. Neka ljudi upoznaju svijet, a
onda nee vie moi stalno priati kako nisu nita
znali ni vidjeli. A ono to ne zna i ne vidi, nije se
ni dogodilo.
to se tie pia, dokazano je da je rasol od kiseloga kupusa zdrav i koristan napitak. Pun je vitamina C, mineralnih soli, celuloze i jo kojeega o
emu ni znanost jo nije dovoljno kompetentna, ali
je sigurno da e vas juhica od rasola dobro proistiti i oprati iznutra. Ipak, ne ba tako dobro kao to
su nas oprali izvana svi oni koji su rasprodali sve,
osim kunoga smea. Sad moemo lijepo pjevati
onu staru narodnu pjesmu: Siromah sam, drue,
nigdje nieg nemam, ali sad vie ionako nema ni
drugova, neki su prekonoi postali gospoda, a ostali se ne broje.
Da bismo i mi, svi ostali iz naroda i puka zapali u
blago zadovoljstvo, nevidjelost i neznanje moramo
konzumirati sredstva za umirenje. Budui da nam
nisu dostupni skupocjeni opijati, moramo improvizirati i koristiti ono to je lako dostupno. Budui da
je zima i nema ludih gljiva, preostaje nam da se
prepustimo domaoj aromaterapiji. Pa se opet
moramo drati one narodne: Tko se dima ne nadimi, taj se vatre ne nagrije. Dosad su nam preesto
bacali dim u oi i uvjeravali nas da se oni bogate
dobronamjerno, kako bi nama bilo bolje, a sad je
dolo vrijeme da sami sebi zadimimo, jer je to jo
dostupno veini naroda.
Svatko moe negdje nabrati naramak otpalih
grana i negdje na dozvoljenom mjestu zapaliti
svoju vatricu i pustiti svoj dim u svoje oi. Kad se
dobro nadimite i dim vam natjera suze u oi, neete
nita vie vidjeti i nee ni znati kako su vas bezobrazno vozali edne preko bare i kako su vam prodavali rog za svijeu tvrdei da ste to vi sami eljeli i traili.
Nisam imala nikakve zle namjere pokvariti vam
slavlje, ovo je samo nevesela pria, a stvarnost je
ipak jo malo surovija.
Nemam zle
namjere niti vam
elim pokvariti
slavlje, jer ovo je
samo nevesela
pria, a stvarnost
je ipak jo malo
surovija
24
aktualno
suradnici
javljaju
UKRATKO
KLENOVNIK
Struni aktiv U
Osnovnoj koli grofa

Janka Drakovia u
Klenovniku odran je 5.
sijenja struni aktiv
uitelja tehnike kulture Varadinske upanije. Prvom radnom seminaru u novoj godini
nazoilo je tridesetak
uitelja, meu njima i
voditelj upanijskog
aktiva Vlatko akulovi. Vii savjetnik Agencije za
odgoj i obrazovanje arko Bonjak izlagao je o provedbi natjecanja Mladih tehniara u 2010. godini, a
ravnatelj kole domaina Mijo Barii predavao je o
prometnoj preventivi za uenike petoga razreda i
zajedno s Vedranom Lukmanom iz policijske uprave
izvijestio o aktivnostima koje su u tom smjeru poduzeli kao lanovi upanijskoga tima za provedbu prometne preventive. Uitelj iz Bednje Vlado Abidi imao je
radionicu iz elektronike, na kojoj su uitelji pokazali
praktina umijea u spajanju elektronikih elemenata
u elektronike sklopove. Na kraju seminara domain
je svima nazonima darovao licitarsko srce, proizvod
uenika licitarske sekcije kolske uenike zadruge,
koji je na dravnoj smotri u Puli uvrten meu dvanaest najuspjenijih proizvoda uenikoga zadrugarstva.
(M. B.)
OSIJEK Izloba
U koli za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti u Osijeku organizirana je prigodna

boina izloba dijela
biranih uenikih radova nastalih kao rezultat
programskoga rada u
prvom polugoditu ove
kolske
godine.
Zastupljeni su dizajneri
svih smjerova: slikarski, grafiki, kiparski,
aranersko-scenografski te dizajneri unutranje arhitekture i odjee. Organizirana je i
samostalna izloba uenika Andreja Tomia zbog njegove osobite nadarenosti i radimnosti. Ti su radovi
odraz kvalitete i kreativne sposobnosti. Na zavidnoj su
razini lakoa pristupa razliitim motivima i uporaba
slikarskih i crtakih tehnika. Svim motivima prilazi s
jednakom pozornou, a na toj se izlobi moglo vidjeti
veinom portrete raene izvanrednom vjetinom i
svjeinom. Zavidnu vjetinu pokazuje i kod vrlo
zahtjevnih motiva kao to su skraenja figura. Neki su
portreti raeni po predlocima fotografija poznatih
osoba. Radi takve kvalitete njegovih radova, odluili
su u koli organizirati njegovu prvu samostalnu izlobu. Organizatori se nadaju da e ta izloba poticajno
djelovati i na ostale uenike. (Nedeljko ubek)
TRPINJA Humanost na djelu Vijee ueni-
ka Osnovne kole Trpinja organiziralo je i provelo

humanitarnu akciju pod nazivom Pomozimo prijatelju, kojoj je cilj pomoi potrebitima i tako ih usreiti i
uljepati im dane te iriti duh ljubavi i razvijati humanost i prijateljstvo. Vijee uenika odluilo je da e
prikupljati dobrovoljne priloge i o tome su obavijestili
sve uenike pa su oni donosili odjeu, obuu, igrake,
kolski pribor, slatkie
i sline proizvode.
lanovi Vijea uenika
marljivo su slagali i
zapisivali tko je sve
sudjelovao u akciji, a
zatim su sve odgovorno razvrstali i sloili u
kutije te ih proslijedili
u vukovarski Crveni
kri u nadi da e odreena stvar pripasti
onome tko ju zaista
treba i da e pojedincima uiniti veselijim blagdanske
dane. Akciji su se odazvali gotovo svi uenici kole, a
i mnogi uitelji te su nepoznatim prijateljima poslali
mnogo darova i poeljeli im sretnu i uspjenu 2010.
godinu! Takvu su akciju proveli i prole kolske godine te se prijavili na natjeaj za humano djelo Nipetniest
udruge Plavi telefon i osvojili nagradu za humano
djelo. Poruuju da e biti jo mnogo takvih akcija u
koli, jer je uvijek dobro initi dobro! (Jovanka
ivanovi)
BJELOVAR
etvrta osnovna kola
Korisno predavanje
Kada se radi o obrazovanju djeteta ne smije
se biti skroman
etvrtoj osnovnoj koli u

Bjelovaru dr. Vladimir
Gruden odrao je 5. sijenja
predavanje
pod
nazivom
Emocionalna stabilnost edukatora. Kazao je da bez emocionalne
stabilnosti ili zrelosti edukatora
nema ni dobre edukacije i
upoznao sluatelje sa svim
vanijim pojmovima vezanima uz
emocionalnu stabilnost uitelja i
naveo kako se to moe postii.
Poetnim izrazom educira edukator, a ne metoda, podsjetio je da
edukator, tj. uitelj ima veliku
ulogu u obrazovanju uenika koji
se ugledaju na njega te da mu je
pri tome nastavna metoda samo
pomono sredstvo pri formiranju
uenikove osobnosti te emocionalno i mentalno zrele osobe.
Emocija nije samo odnos ovjeka prema njegovoj okolini nego i
prema samome sebi. Znai, ako
e uitelj sam sebe potovati,
potovat e ga i njegovi uenici. Edukacija nije samo djelatnost
kojom se daju znanja i vjetine,
nego i identifikacija edukanta s
edukatorom. Emocionalna stabilnost je stanje kada dosljedno i
konzistetno uvstveno reagiramo

u odreenoj situaciji, kad u danoj
drutvenoj sredini reagiramo prikladno za odraslu osobu, kad
kontroliramo osjeaje i sublimiramo ili modificiramo ekstremne
uvstvene reakcije - rekao je
Gruden.
Kao primjer kontroliranog
emocionalnoga ponaanja naveo
je da kada se uitelj naljuti na
uenika bolje je tu ljutnju ispuhati putem do kue udarajui
kamenie na cesti, nego se iskaliti na ueniku. Dodao je da se
emocionalnu stabilnost postie
samopotovanjem koje pretpostavlja neovisnost, identitet, prisnost, povjerenje, inteligenciju,
kompetenciju, nadarenost, sigurnost i ponos. Da bi uitelj bio
dobar i emocionalno stabilan
edukator, mora posjedovati te
karakteristike.
Osnovna je zadaa kole posredovati u prijenosu znanja, ali i
razvijati veselje za stalno uenje,
rekao je Gruden. Ne moraju se
uitelji stalno aliti s uenicima,
ali moraju u koli i razredu razvijati pozitivno miljenje. Valja
uklanjati predrasude i ne gledati
samo problem, nego pronai najbolje rjeenje toga problema.
Ponekad je potrebno odgoditi
odluku i prihvaati kritiku kao
mogunost uenja neega novoga, a nadasve prekinuti negativni
ZAGREB
slijed asocijacija.
Primjerice, ako pada kia i
govorimo kako je vrijeme runo
pa nam se nikamo ide, sigurno
neemo ni uiniti neto vrijedno.
Treba se uspraviti, nasmijeiti i
nai neto pozitivno u vremenskoj neprilici koju stvara kia.
Ve samo usredoenje na uspjeh
stvara uspjeh, tvrdi Gruden.
Dijete bez samopotovanja prihvaa neuspjeh kao neto to je
zasluilo. Stoga ne valja govoriti
da je ono loe, nego da mora jo
poraditi na sebi. Umjesto negativnih rijei, trebamo rei da je
uenik smiren, ili ako je zbunjen,
da je pred izborom. Ako je u
nastavi pametan, valja mu rei
da je briljantan i obratiti mu se
na slian nain.
Samo malo drukiji obrat rijei
ini uda i od nesigurnog i nestabilnog djeteta bez samopotovanja, stvara zrelu, sigurnu i emocionalnu stabilnu osobu. Stav
nastavnika prema ueniku puno
znai. Ako kaemo da je uenik
prosjean i on e poeti u to vjerovati. Uvijek stoga valja postavljati visoke ciljeve i ostvarivati ih
polakim koracima.
- Kada se radi o obrazovanju
djeteta ne smije se biti skroman
- zakljuio je Gruden predavanje,
vrlo korisno svim kolskim zaposlenicima.
Dejana Kurtovi
Osnovna kola
Jure Katelana
Izrazi se!
Na meunarodnom natjeaju izabrano je 47 projekata koji se ostvaruju u
15 srednjo-europskih zemalja i 105
kola, od toga etiri iz Hrvatske
drugoj polovici prosinca 2009. posjetila je

Zagreb i Osnovnu koli Jure Katelana grupa
od 47 uenika i nastavnika iz Rumunjske i
Moldavije u sklopu ACES (Academy of Central
European Schools) meunarodnog projekta kojim
u EU rukovodi Interkulturalni centar iz Bea, a u
Hrvatskoj MZO, Uprava za meunarodnu suradnju. Zajedniki je moto svih projekata Izrazi se!
Mladi Europljani oblikuju svoju budunost (Have
your say! Young Europeans shape their future).
Projektima se pod patronaom UNESCO-a pronalazi nain ukljuivanja uenika u sadanjost i budunost EU.
Na natjeaju Interkulturalnog centra 2009. izabrano je ak 47 projekata koji se ostvaruju u 15
srednjoeuropskih zemalja s ukupno 105 kola, od
toga etiri iz Hrvatske. Projekt zagrebake kole
pod nazivom We have a lot to say about our future.
Lets learn how! realizirao se tijekom jeseni i zime
u Rumunjskoj, Moldaviji i Hrvatskoj. Budui da
ACES projekti obuhvaaju uenike od 12 do 17
godina, a kolske strukture se u nas poneto razlikuju, uenici O Jure Katelana surauju s neto
starijim uenicima iz inozemstva.
Poetkom studenoga 2009. posjetili su u
Rumunjskoj kolu partnera Group scolar Constatin
Cantacuzino u Baicoiu. Tom prigodom organizirana
je i debatna radionica o demokraciji te natjecanje
uenika u digitalnoj fotografiji. Na putovanju prema
Moldaviji posjetili su i najpoznatiji lani dvorac
grofa Drakule u Transilvaniji i parlament u
Bukuretu.
U Moldaviji posjetili su kolu partnera Liceul
Gheorge Asachi u Kiinjevu gdje su odrali debatnu
radionicu na temu zagaivanja i ekonomskog
napretka. Nakon toga sadili su mlade hrastove na
dijelu javnog parka koji su potom bili inaugurirani
Meunarodno upoznavanje i druenje

uenika i uitelja
u Aleju djejih prava. Aktivnosti su se nastavile u

obliku izrade knjige Djeja duga u kojoj su uenici
izrazili sve svoje elje i nadanja za budunost.
Dogaanjima je prisustvovao i moldavski ministar
obrazovanja te predstavnik Helsinkog odbora za
ljudska prava.
Tijekom posjeta Hrvatskoj u O Jure Katelana
odran je meunarodni debatni turnir za mlade na
temu multikulturalizma i kulturnoga identiteta.
Osim hrvatskih, rumunjskih i moldavskih uenika i
profesora, natjecanju su prisustvovali i slovenski,
bosansko-hercegovaki i crnogorski uenici i profesori. Debatiralo se u pet krugova, na engleskom
jeziku, a turnir su volonterski sudili studenti iz
Hrvatskog debatnog drutva. Turnir je otvoren prigodnim programom odlinog kolskog zbora profesora Marka Jaeka i armantne folklorne skupine,
koju vodu uiteljica Ilonka Andri.
Na otvorenju su govorili predstavnici ministarstava obrazovanja i kolskih uprava Vinko Purgar,
Sandra Tvrtkovi, Boris Vampula te ravnatelj
Kreimir Supanc. Skup je uveliala i prisutnost
rumunjske veleposlanice. Svi su pozdravili skup,
projekt i inicijativu organiziranja meunarodnoga
debatnoga turnira. Zagrebaki su uenici kroz razliite aktivnosti i posjete imali priliku mnogo nauiti
o kulturnim i obrazovnim slinostima i razlikama, a
kroz debate razvijati kritiko miljenje i usavravati engleski jezik.
Vesna Stareini
aktualno
mediji
IZLOBA
Dijana Nazor u Galeriji

grada Krapine
Aneli s neba sioe...

Galeriji
grada
U
Krapine od 9. do 31.
prosinca odrana je
zanimljiva izloba slika

Dijane Nazor pod naslovom Kia nam nita ne
moe koja je ozraje
predboinog i boinog vremena obogatila
poticajnim proplamsajima duhovnosti i mira
koji samo Boi moe
dati. Autorica je krapinskoj publici predstavila
50 minijatura, slika
anela, koje su nastajale od 2003. do 2008.
godine.
Odabravi
motiv anela, klanjatelja, sluitelja i glasnika
bojih, Dijana Nazor
nala se pred zadatkom
koji je zaokupljao
umjetnike kroz povijest,
jo od primjera u slikarstvu katakombi i
reljefa na starokranskim sarkofazima, a pri
tom je svojim umjetnikim senzibilitetom dala
anelima uvjerljivost u
scenama relativno sloenog scenarija, dosegnuvi ugoaj sveanosti. Djelima formata
minijature dotakla je
bezmjernost. I jo vie,
konkretizirala neopisivost ljepote, te prepo-
25
STVARALATVO
Zajednitvom
kroz sretno djetinjstvo
jugozapadnom dijelu Novog Zagreba,
U
izmeu visokih zgrada i malih obiteljskih kua i dvorita od 1972. godine
Dijana Nazor i Stanko poljari, povjesniar

umjetnosti, na otvaranju izlobe
znala ljubav u stvorenjima dobrote, naglasio

povjesniar umjetnosti
Stanko poljari, otvarajui ovu izlobu koju
su glazbenim programom pred brojnim
posjetiteljima oplemenili uenici krapinske
osnovne
glazbene
kole.
Dijana Nazor roena
je 1971. godine u Splitu.
Zavrila je kolu likovnih umjetnosti 1990. u
Splitu. Godine 1995.
diplomirala je na studiju likovne umjetnosti,
na Fakultetu prirodoslovno-matematikih
Kia nam nita ne moe XVII., 2008., ulje

na platnu, 10x15 cm
znanosti i odgojnih
podruja u Splitu (danas
Umjetnika akademija),
te stekla zvanje profesora likovne kulture restauratora.
Godine 2006. struno
se usavravala u Parizu,
u atelijerima Cit
Internationale des Arts.
Od 2007. koordinatorica je likovnog programa
Meunarodnog ulinog
festivala Cest is d Best
pri kojem je 2009. autorica i 1. festivala umjetnikih zastavica na
temu Ulica i ja.
Koautorica je udbenika za likovnu kulturu za
uenike od 5. do 8.
razreda osnovne kole i
prirunika za uitelje
Pogled, potez, Zagreb:
Profil, 2007./2008.
lanica je InSEA-e
(Meunarodno drutvo
za obrazovanje putem
umjetnosti) i HRVInSEA,
HDLU-a,
LIKUM-a i Fotokluba
Zagreb. Aktivno izlae
od 1994. godine. Od
2004. radi kao konzervator-restaurator
u
Hrvatskom restauratorskom zavodu.
djeluje Djeji vrti Botinec.

Tih prvih dana vrti je pohaalo stotinu etrdeset i petero djece rasporeenih
u sedam skupina, a danas vrti pohaa
416 upisane djece koja se vesele, igraju i
ue sa svojim odgojiteljima. Neka od
djece koja su pohaala vrti, danas su
roditelji ija djeca takoer idu u ovaj
vrti. Suradnja s roditeljima stoga je vrlo
bogata. Svi zajedno nastoje osigurati
poticajno i veselo okruenje za male, ali
i one malo vee.
Dio toga ozraja moe se nai i u listu
Botkica, malom, ali lijepo ureenom
asopisu koji je prepun fotografija s prizorima iz svakodnevnog ivota vrtia te
likovnih i literarnih uradaka djece i njihovih odgojiteljica, a naa se i poneka
mama koja napie rije dvije. Ovaj drugi
broj, koji je iziao pred sam Boi i na
naslovnici nosi sliku gotovo sve djece iz
Vrtia pod geslom Zajedno do cilja ...
sretno djetinjstvo, ukrasila je i pjesma
Ako Rudyarda Kiplinga koju je odabrala
i za asopis pripremila ravnateljica
Marijana Pernar. Bez suvinih rijei, prepustimo se djeci i njihovoj radosti stvaranja i druenja u igri.
Skupina Ribice ovako je ukrasila svoj

dnevni boravak
U vrtiu se slika i crta...
Male crtice naih

mudrijaa
- Djeco, zato ljudi rade?
Nakon dueg razmiljanja Ivana digne
ruku i kae:
- Da bi zaradili novce i kupili si posao.

I. B., 6. g.
to bi ti Ana eljela raditi kada bude
velika?
Teta u vrtiu.
- A zato?
Jer bih se cijeli ivot igrala s djecom
kao i teta.
A. C., 6,3 g.
... ali se i mijesi i kuha
N a j a v l j u j e m o . . .
HTV
Program za
djecu i mlade
PRIJATELJI
Nedjelja, 17. sijenja 2010., u 8.05 sati, II. program
U goste stiu naranasti igrai, prate ih sjajni navijai. Pjevati i plesati naranasti od prije znaju, no vrijedi pogledati kako zadatke rjeavaju. Sara i Klara
kunog ljubimca jako, jako ele, an im je darovao Mika, pa su vesele! Miko
u kutiji ibica spava, a kad odraste dom e mu biti livada i trava. Tko je Miko,
elite li znati? Odgovor e vam Prijatelji dati, no za naranaste svi moraju
navijati!
Autori serije: Ida Tomi, Sran

Guli, Dragutin Broz
Voditelji: an Jakopa, Jasna
Bilui
Scenarist: Sara Hribar
Redatelj: Tihomir arn
Urednica: Ida Tomi
Urednica Programa za djecu i
mlade: Snjeana Samac
HR
Radioigra za djecu
Ivana Brli-Maurani, Kako

je Potjeh traio istinu
Nedjelja, 17. sijenja
2009. 13,15 - 13,55
Dramatizacija: Sanja Lovreni
Skladatelj: Davor Rocco
Redatelj: Ladislav Vindakijevi
Poznata bajka o potrazi za istinom i cijenom istine

dramatizirana vjetom rukom iskusne i nadahnute
knjievnice Sanje Lovreni jedno je od najuspjelijih ostvarenja Radio igre za djecu Dramskog programa Hrvatskoga radija. Nadahnuta reija
Ladislava Vindakijevia uokvirena je skladateljskom virtuoznou Davora Rocca. Tako je od lektirnoga naslova nastala nezaboravna radiofonska avantura punu poetike, ekskluzivnosti, i originalnosti a
mogu je sluati sve generacije sluatelja.
RADIO IGRU ZA DJECU MOETE POSLUATI NEDJELJOM I NA INTERNETSKIM
STRANICAMA HRT-a - STREAM 3 HR talk; http://www.hrt.hr
mediji
aktualno
26
WEB
KAZALITE
Male velike arolije

Melita Rundek, Oi koje svijetle u mraku,
u prilagodbi i redateljstvu Zdenke er,
Lutkarsko kazalite Za bregom, 2009.
Znanost u koli
http://www.scienceinschool.org
Science in school je slobodno dostupan europski on-line asopis, internetska inaica istoimenog tromjesenika. Uz izvornik na engleskom
jeziku, internetski su dostupne stranice na i na drugim jezicima, ukljuujui
i hrvatski jezik.
Cilj ovoga europskog asopisa je
promicanje znanstvenih istraivanja
u nastavi, poticanjem komunikacije
izmeu nastavnika, znanstvenika i
svih ostalih koji su na bilo koji nain
ukljueni u znanost i obrazovanje u
Europi.
BALET
Na ovim stranicama dostupna je

razna graa (lanci i edukativni materijal) iz niza obrazovnih predmeta,
primjerice - Astronomije, Biologije,
Kemije, Geologije, Fizike Posjetitelji se mogu koristiti ranijim brojevima
asopisa i skinuti ih za vlastite potrebe. Stranice prate aktualna zbivanja vezana za prirodoslovna podruja
te daju iscrpne obavijesti o njima, a
omoguuju i sudjelovanje u nizu forumskih rasprava.
Ambiciozniji prirodoslovci i znalci
stranih jezika pozvani su da prirede
hrvatske prijevode objavljenih tekstova.
(A. J.)
Repertoar HNK u Zagrebu,

sezona 2009./2010.
Vrhunske reprize i
dvije premijere
ovoj sezoni Balet HNK planirao je izvesti dvije premijere

na ije emo prikazivanje
morati jo priekati. Predstava
Varijacije u f.ado molu imat e premijeru u oujku, a za kraj sezone, u
lipnju, planirana je premijera baleta
Don Quihote. Na repertoaru su reprize vrhunskih baleta. Trnoruica, jednom od najljepih klasinih baleta P.
I. ajkovskog.
U prosincu, u mnogim baletnim
kuama u svijetu, pa tako i u zagrebakom HNK-u, najvie termina
dobiva Oraar P. Iljia ajkovskog.
Oraar, za koji je libreto napisao
veliki baletni majstor Marius Ivanovi
Petipa, premijerno je izveden 11.
prosinca 2004. Bio je to hommage
glasovitom koreografu i redatelju
Waczla-wu Orlykowskom, zapravo
rekonstrukcija njegove predstave iz

1970. godine.
U sijenju se izvodi repriza baleta
Razloga 4/4 Reasons, za koji je glazbu
skladao slovenski glazbenik Milko
Lazar, a koreografiju potpisuje Edward
Clug. Potkraj sijenja i tijekom veljae
na repertoaru je i slavno Labue jezero
P. I. ajkovskog u koreografiji engleskog koreografa Dereka Deanea.
Prva ovogodinja baletna premijera Varijacije u f.ado molu bit e 6.
oujka 2010. Predstavu u koreografiji Huga Viere ljubitelji baleta te vrste,
tradicionalni portugalski fado, rado
e pogledati. Koreograf mlae generacije, Hugo Viera ve je obiljeio
svoje ime meu najzanimljivije
suvremene europske koreografe. Bit
e to balet pun boja i matovitih
pokreta. (M. J.)
elita Rundek (1961.) spadala bi u rubriku Prosvjetni radnici stvaraoci (profesorica je knjievnosti i bibliotekarica) da nije postala ve poznata i priznata
knjievnica za djecu; njezina slikovnica Oi
koje svijetle u mraku pripovijeda o samohranoj majci i maci Sivki, koja predano odgaja
svojega jedinoga maia Baha negdje u
ruinjaku, jer su ih ljudi odbacili. No, ona
strada u prometu, a Bah postane odrasli maak
- lutalica. Gladan, doe do morske obale i tu se
nahrani ribom koja je pojela biser; zato maje
oi tako sjaje u mraku - kazuje nam slikovnica,
a tako zavrava i istoimena predstava za djecu.
(Praizvedba je bila u maloj dvorani
Meunarodnog centra za usluge u kulturi u
Novom Zagrebu, 9. prosinca 2009.)
Redateljica i prilagoditeljica te prie za najmlae (za vrtie te mogue prvi i drugi razred
osnovne kole) Zdenka er - morala se prilagoditi okolnostima. Njezino malo privatno
kazalite Za bregom posluje komercijalno, na
vjetrometini je trita te je prinueno ili raditi
dobre predstave i biti zanimljivo ili propasti.
Nije propalo, jer je s malom pokretnom pozornicom koju ona (pre)nosi iz vrtia u vrti, jer
se sama prihvatila redateljstva i jer je u predstavi samo dvoje glumaca, a ima dobrih predstava za najmlae, kakva je i ova. Ipak, uspjela
je privoljeti Miljenka Sekulia, poznatoga slikara pozornice, da oslika i njezin mini-teatar
te izradi i lutke. On je taj posao obavio primje-
GLAZBA
reno svojem ugledu - izvrsno, lutke su vjerne,

ne karikaturalne, a opet niti banalne.
Pozornica je struno i primjereno izraena,
glumci se njome vjeto slue, a glumci su
Ivana Rodin i Zoran Kelava (u alternaciji s
Dinom karom), koji su pravi virtuozi (s) lutkama. Ivana Rodin profesionalna je glumica i
upravo zaudno vjeto (dobrom artikulacijom) oblikuje i izgovara itav niz svojih lutaka,
Sivku, Maku Vilu, Maia, Bisera, Kraljeva
podanika i druge. Zoran Kelava profesor je
tjelesnog odgoja, no izvrstan je glumac, istinski nadaren, vrhunskih dosega u glumi, u
ovome je poslu ve godinama.
U saetku: Zdenka er arko je predana
lutkama, prava entuzijastica (ve desetljeima!); zato su male, a velike arolije u brojnim
vrtiima i mogue te i ovo tako malo kazalite
ima svoje velike trenutke.
Stijepo Mijovi Koan
Premijera u Hrvatskom
narodnom kazalitu u Zagrebu
Realizam prie i dirljiva

lirska glazba
Giacomo Puccini, La
Bohme, dirigent Josip
ego, redatelj i scenograf
Arnaud Bernard
Tomislav
Muek,
Martina
Zadro i
Ivana Lazar
u najnovijoj
izvedbi opere
La Bohme u
zagrebakom
HNK-u
adnja druge Puccinijeve

opere La Bohme (prva
je Manon Lescaut), u
sreditu koje je potresna pria
o ljubavi krhke velje i zanosnog pjesnika, zbiva se u
parikom potkrovlju, gdje
preivljavaju pariki umjetnici
- boemi. Praizvedba je bila 1.
veljae 1896. u Torinu, a
najnovija zagrebaka premijera 18. prosinca 2009.
Pripremili su je dirigent Josip
ego i redatelj i scenograf
Arnaud Bernard.
ego je suvereno ravnao
oito dobro pripremljenim
zborom i orkestrom Hrvatskoga narodnog kazalita.
Tako je dola do izraaja skladateljeva glazba koja je pisana
za kazalite, iji je mehanizam
Puccini dobro poznavao. A
upravo je La Bohme opera
koju, smatra se, publika najvie voli i najpopularnija je od
svih njegovih kasnijih opera (i
najizvoenija Puccinijeva
opera u zagrebakom HNKu).
Publici privlane melodije
izraavale su intenzivne osjeaje jednako ljubavnog veselja, kao i dirljive tuge, a likove
siromanih umjetnika, sanjara, kao i njihove djevojke,

uvjerljivo su tumaili domai
pjevai. Za est glavnih uloga
predviena su, za svaku, tri
izvoaa. Na premijeri je
Rodolfa, pjesnika, pjevao
tenor
Tomislav
Muek,
Marcella, slikara, bariton
Davor Radi, Collinea, filozofa, bas Luciano Batini,
Schaunarda, glazbenika, bariton Alen Ruko, boleljiva
velja Mimi, Rodolfova muza i
inspiracija, bila je vrlo dojmljiva u interpretaciji sopranistice Martine Zadro, dok je
Musettu, ivahnu i pametnu
djevojku, ljubavnicu slikara
Marcella, zavodniki tumaila
sopranistica Ivana Lazar. Bio
je zapaen i eljko Grafelnik u
kominoj ulozi Benoita, kuevlasnika, kojega boemi namagare, opijanjem, kako bi

izbjegli plaanje stanarine.
Uspjehu opere La Bohme
znatno je pridonio i vrlo profesionalni angaman gosta iz
Francuske, redatelja i scenografa Arnauda Bernarda, koji
je Hrvatskom narodnom kazalitu u Zagrebu prole godine
reirao Puccinijev Triptih, a
2009. i Verdijeva Falstaffa.
Dobrom likovnom ugoaju
pridonijeli su Carla Ricotti,
kostimografkinja i Vincio
Cheli, oblikovatelj svjetla. U
predstavi je sudjelovao i Djeji
zbor Zvjezdice.
Opera se izvodi na izvorniku uz prijevod Natae Ozmec.
Milica Jovi
mediji
aktualno
KNJIGE
27
ASOPISI
Odgojno i vapaj za
zatitom
Jozo Vrki, odabrao i

obradio
Crna vrana, hude zgode iz
nae prirode
oslikao Aleksandar iljak
vlastita naklada
Zagreb, 2009.
Iznimno vrijedna,
originalno sroena i zanimljiva
knjiga, osobito
mladim
prirodoslovcima
Hude zgode iz nae prirode,

naslovljene dakle Crna vrana,
pisca Joze Vrkia i slikara
Aleksandra iljka, vrlo je neobina
knjiga. Lijepa je, u tvrdu uvezu, s
mnogo slika, realistinih portreta brojnih ivotinja koje ive na
tlu Hrvatske, a posebna je stoga
to su priice ispriane o njima
istinite te svjedoe nevjerojatnu
raznolikost prirode u Hrvatskoj,
ali i njezinu ugroenost. Zabiljeene
su, kako nas obavjeuje autor na
poetku, u asopisima Lovaki
vjesnik i Priroda te na internetu.
Obraiva je sve zgode prepriao, ujednaio i dobrano pokratio.
Podatke nije dodavao, a sadrajem
i stilom prilagodio je djeci od 4. do
8. razreda. Knjiga nudi trostruku
korist: ona je vapaj za zatitom
naih ivotinjskih vrsta od kojih
brojne izumiru, obrazuje i odgaja
usaujui ljubav prema ivotinjama, a da bismo ih voljeli - najprije
ih valja upoznati. Jedna od predhodnih knjiga ovoga autora naslovljena je Bijela vrana i to su udne
zgode; udne su i ove, ali su jo i
hude, dakle nevaljale i ne ba
vesele jer svjedoe o unitavanju
ili ubijanju ivotinja.
Evo jedne, a sve su joj sline: u
Konavlima, u Vitaljini, najjugoistonijemu selu u Hrvatskoj, novine su prole godine pisale da je
tamonji seljak ubio crnokruga
(poskoka) duga 160 centimetara,
da ga je lako umlatio jer je zmija
bila malaksala od ranoproljetnoga
suncaVrki poduava da otrovni
poskok nikada ne naraste vie od

90 cm, te da se sigurno radilo o
nekoj drugoj zmiji (kravoscu, plavui, blavoru ili bjelouki) velikoj,
ali ne i otrovnoj. No, ljudi ih svejedno ubijaju im ih vide Jedna
druga pria govori o tome kako su
seljaci zatukli u brlogu pet malih
medvjedia i sve tako, doista
neke hude prie koje razvijaju
aljenje za nevino stradale i doista
stvaraju osjeaj potrebe da ih
zatitimo
Jedna priica govori o tome
kako neki lovci vie vole kada im
ptice cvre na ranju, nego kada
pjevaju, a love ih masovno kada u
kamenjaru zimi trae vodu
Znalce knjievnosti to e odmah
podsjetiti na Drieva Dunda
Maroja: kosovia, drazijeh kosovia lardicom nadjevenih, dakle
peenih kosova, nadjevenih slaninom - to hvali Pomet Trpeza uza
stol Uga Tudeka! Nekada su u
dubrovakom kraju (kao i u Italiji!)
svi lovili kosove i grmue, a bilo ih
je pune smokvade ujesen; danas ih
nitko ne lovi, ali ih i nema; nema ni
smokvada, no Vrki o njima ovdje
nije naao ni jednu priu, teta!
Knjiga je opremljena kazalom
imena i naziva, to uvelike olakava itanje, zatim rjenikom, a
donosi i biljeke o autorima, o
piscu i slikaru.
U svemu: iznimno vrijedna, originalno sroena i zanimljiva knjiga, osobito mladim prirodoslovcima.
(smk)
Intelektualac uitelj
Jacques Le Goff
Intelektualci u srednjem
vijeku
(prev. Mihaela Vekari)

Naklada Jesenski i Turk
Zagreb, 2009.
Vrijedna studija
o srednjovjekovnom intelektualcu kojem je
profesija da ui i
pouava
ada se, povijesno gledajui,

raa europski intelektualac? U kojim se i kakvim
drutvenim i inim okolnostima to
zbiva? Koja su obiljeja tog intelektualaca i to se zbivalo na njegovu povijesnom putu od sveuilitarca do humanista? To su pitanja
kojima se znalaki i na zanimljiv
nain bavi ugledni francuski povjesniar Jacques Le Goff u knjizi
Intelektualci u srednjem vijeku.
Prvotno objavljena 1957. godine,
Le Goffova znamenita studija do
danas nije izgubila vanost u historiografskom korpusu o srednjovjekovlju pa je i za iru itateljsku
publiku u nas dobrodoao hrvatski
prijevod toga djela o srednjem
vijeku drukijem od onog kojem je
bila sklona tradicionalna historiografija.
Gradovi, dri Le Goff, bili su presudni za roenje srednjovjekovnog
intelektualaca. Podjela rada, grad,
nove ustanove, zajedniki prostor
sveukupnog kranstava koji vie
nije geografski i politiki rascjepkan kao u ranom srednjem vijeku,
to su bile crte novog intelektualnog krajolika zapadnog kranstva
na prijelazu iz XII. u XIII. stoljee.
U tom krajoliku razvoj kolstva,
posebice otvaranje i djelovanje
sveuilita, dio je urbane revolucije od X. do XIII. stoljea, procesa u
kojem, na raznim stranama, samostanske kole (namijenjene samo
redovnicima) dobivaju konkurenciju u gradskim kolama, uiliti-
ma koja su u naelu otvorena za

sve, pa i za polaznike koji se nee
zarediti. Upravo te ustanove bit e
ve u XII. stoljeu rasadita gradskih intelektualaca, osoba koje e
se smatrati ljudima od zanata,
poput svakog drugog graanina,
obrtnika ili trgovca, s tim to je
njihov posao (de ne kaemo obrt)
bio da ue i pouavaju slobodne
vjetine; ne znanost, nego umijea.
A umijee je, kae Le Goff, svaka
misaona i ispravna djelatnost uma
primijenjena na proizvodnju materijalnih i intelektualnih sredstava;
to je vjetina rada umom.
Le Goffov intelektualac, kao
ovjek od zanata, svjestan je koje
se profesije mora prihvatiti: znanje
i pouavanje vidi povezane, vjeruje da znanje mora prenositi drugima. I eto uitelja XII. i XIII. stoljea, profesije koja za razliku od
usmenog pouavanja ranog srednjovjekovlja, uz vlastiti um ima
najvaniju alat, a to su knjige.
Le Goffova knjiga iscrpno i ilustrativno rekonstruira intelektualnu i kulturnu klimu srednjovjekovlja, djelovanje onodobnih sveuilita i sveuilitaraca (osobito u XII.
stoljeu) te portretira niz srednjovjekovnih intelektualaca (od
Ablarda i Alberta Velikog do
Nikole Kuzmanskog i Gabriela
Biela), a studiju dopunjuju kraa
kronologija i opsena bibliografija
relevantnih naslova objavljenih do
2000. godine.
Anelko Jelin
ABC tehnike
asopis za tehniku
kulturu mladih
god. 53., broj 530, prosinac
2009.
akon nekoliko aktualnih vijesti

(o digitalnim knjigama koje
Google alje zainteresiranima
u papirnatom obliku, o pomrini Mjeseca na Staru godinu,
o tonome poetku zime), u
rubrici Mala kola programiranja
nalazimo lanak o akceleraciji. Iz
podruja raunarstva dolazi jo
jedan lanak, kraa informacija o
novoj generaciji tipkovnica koje
na sebi imaju zaslon, a u rubrici
Elektronika objavljen je etvrti
nastavak lanka o raunanju pomou integriranih krugova. Boi
je ve proao, ali e krajem ove
godine doi novi, pa e nekome
moda dobro doi prilog (tekst i
nacrt) o izradi betlehemske talice
u alpskom stilu, a tu je i lanak
o viseim jaslicama, takoer s
nacrtom u prilogu. Slijede krae
crtice o novim tehnologijama,
meu kojima je i lani o digitalnom fotoaparatu za poetnike, a
ljubiteljima raunalnih videoigrica
namijenjen je krai prikaz jedne
takve igrice u western-stilu. eljko
Medveek pripremio je po obiaju
nekoliko priloga iz svijeta tehnike
- o podmornici Neurus, o slanju
poruka kroz svemir, o inovacijama
u izradi podvozja automobila..., a
rubrika Izumi donosi lanak Zvonimira Jakobovia o radiju. Naime u
prosincu sjeamo se dvaju vanih
dogaaja u radiokomunikacijama:
ostvarenja prve radioveze preko
Atlantika 1901. i zaetka radiodifuzijskog programa 1906. godine.
kroz pero glavnoga urednika u

uvodnom sovu i posebice kroz
razgovor s prof. dr. sc. Antom
Markotiem, predsjednikom Hrvatske zajednice tehnike kulture
koji prognozira jo teu godinu za
tehniku kulturu, ali isto tako smatra da je opstojnost te djelatnosti
neupitna.
Hrvatska zajednica tehnike
kulture i Poliklinika SUVAG ve
treu godinu zaredom uspjeno
surauju, provodei razliite
radionice namijenjene djeci s
potekoama u razvoju o emu je
vie bilo rijei na okruglom stolu
koji je o toj temi bio odran u listopadu protekle godine u Poliklinici
SUVAG i o em asopis u ovom
broju opirnije izvjeuje.
asopis donosi i brojne lanke
o drugim raznovrsnim aktivnostima s podruja tehnike kulture,
pa tako itamo izvjea o radionici
zrakoplovnog modelarstva za
uitelje, pa izvjee s uspjenog
nastupa hrvatkih inovatora na 61.
meunarodnom sajmu inovacija,
novih tehnologija i proizvoda IENA
u Nrnbergu, gdje su hrvatski
inovatori postigli zapaen uspjeh
s novim protukliznim lancima za
snijeg, tu je i lanak o 21. smotri
uenikih zadruga Republike
Hrvatske, pa izvjee o srednjoeuropskom studentskom ACM
natjecanju, kao i osvrt na pola
stoljea nastave tehnike kulture
u Hrvatskoj.
Pouak
asopis za metodiku i
nastavu matemtike
godina, 10., broj 40.,
prosinac 2009.
Tehnika kultura
Glasilo Hrvatske
zajednice tehnike
kulture
godina 28., broj 229-230,
Zagreb, listopad - prosinac
2009.
a kraju godine obino se

sabiru rezultati i potignua
u godini koja je na izmaku, a
ova koja je upravo minula bila je
obiljeena recesijom pa su i rezultati u mnogim podrujima ivota
skromniji. U tome nije iznimka ni
tehnika kultura, emu je svoje
prve stranice posvetio i najnoviji
dvobroj istoimenog asopisa
vim 40. brojem asopis Pouak obiljeava 10. godinjicu

izlaenja, pa je to prigoda i za krai
pogled na prijeeni put, o emu
uvodno piu Tomislav i Zvonimir
iki. O vizualnom miljenju i
posebice o vizualizaciji nastave
matematike opseno piu Claudi
Alsina (Sveuilite Catalunya) i
Roger B. Nilsen (Lewis&Clark College). O tome kako se matematika
moe primijeniti u problemima iz
realnog ivota piu Ante Baljkas,
Mate Kosor i Josip Tambaa s
Matematikog odjela PMF-a u
Zagrebu, koji opisuju dva primjera
te primjene: problem vibracija
sloenih struktura (npr. elinih
mostova) te modeliranje stentova. U rubrici Iz nastavne prakse
Jelena Gusi, eljka Milin ipu i
Petar Mladini bave se Eulerovom
spiralom, odnosno objanjavju
kako se raunalnim programom
Geometers Sketchpad otkrivaju
kompleksni brojevi u prostoru.
Sketchpadu je posveen jo jedan
lanak u kojemu se Nikol Radovi,
Petar Mladini i Renata Svedrec
bave konstrukcijom ravninskih
krivulja u tom programu. O uporabi
tehnologija za otkrivanje i istraivanje linearnih funkcija piu Tanja
Soucie, Nikol Radovi, Renata
Svedrec i Helena Car.
Pripremio I. Rodi
iz prolosti
28
PRIJE 150
GODINA
Uiteljeva djeca
Uiteljeva djeca ive, jedu, piju, dapae esto se i igraju u koli. U njihovih srcih neima dakle onoga svetoga
tovanja prama koli, kao u druge djece, i ona gubi
mnogo od svoga uzgojnog upliva za uiteljevu djecu.
Preporuujem za to uiteljem, da bi svetost svoje kole
i kod svoje djece, koliko je mogue, uzdrati gledali.
Govorite pred svojom djecom o svojoj koli vazda s
najveim tovanjem; nemojte niti piti, niti jesti, niti
gostbe davati u svojoj koli; nepustite djecu svoju izvan
nauka po koli trkati, sigrati se; drite svoju kolu izvan
nauka po mogunosti zakljuanom i smatrajte ju sami
kano svetinju svoju.
Napredak
Br. 7 / 1. sijenja 1860.
Uniformom do veeg ugleda

uitelja
Mi ujemo mnoge tube, da puk uitelja jo sveudilj
dri za staroga kolnika, koj je gdgd zvonarsku slubu obnaao, krv pustjao i po vas tjedan oko kuah
seljakih se obijao; emu bi se uvedenjem unoforme
moglo doskoiti. To je sve pravo i mi bi s toga obzira
smjeli pozorno uinit nae sl. i za uione velezasluno
kol. poglavarstvo, da i tu elju naega pukoga uiteljstva k srcu uzme i s vremenom potrebi ugleda pukih
uiteljah doskoi; doim ni to mukom mimoii nemoemo, da si na uki uitelj i sam seudiljnim itanjem,
blagim postupanjem s dcom i pukom, savstnim izpunjavanjem zvaninih svojih dunostih i krstjanskim
ivotom uiteljsku praksu skroz prisvoji i potreban
ugled pribavi.
Napredak
Br. 7 / 1. sijenja 1860.
PRIJE 100
GODINA
Analfabeti u europskim
vojskama
Prema najnovijim statistikim podacima imade u njemakoj vojsci 0,02%, t. j. 58 vojnika (40 iz Pruske, 7 iz
Wrtenverga, 4 iz Bavarske, 2 iz Badenske, 1 iz
Mecklenburke i 1 iz Braunschweiga). God. 1887. bilo je
u njemakoj vojsci 1250 analfabeta, a ve g. 1897. samo
200. U vedskoj i vicarskoj vojsci imade 0,1% analfabeta; u danskoj 0,2%, engleskoj 2%, nizozemskoj 2,1%,
austro-ugarskoj 22%. italskoj 31,3%, bugarskoj 52,7%,
ruskoj 61,7%, rumunskoj 69%, portugalskoj 70%, srpskoj
79,6%. Prema tomu imade u sjeverozapadnoj Evropi oko
2% analfabeta, u jugo-zapadnoj 30%, a u istonoj 55%. I
polazak kole u tim je dijelovima Evrope vrlo razliit. U
sjeverozapadnoj Evropi polazi kolu 75% djece u dobi
od 5-15 godina; u jugoistonoj neko 60%, a u istonoj
samo 27%. Izdaci za puko kolstvo u Evropi iznose
godinje 2.000 milijona kruna. Od toga otpada na
Njemaku i Englesku 430 milijona, na Francusku 212
milijona, a na Rusiju 85 milijona.
Hrvatski uiteljski dom
Br. 1 / 5. sijenja 1910.
Naredbom do domoljublja
Slubeni glasnik, kom. XI. od god. 1909. donosi
vanu naredbu kr. zemaljske vlade, odjela za bogotovlje i nastavu od 18. studenoga 1909. br. 27.912, kojom se
puko uiteljstvo upuuje, da sve grane pukokolske
nastave iscrpe za elienje znaaja i budjenje ljubavi
spram roda i hrvatske otadbine. Ova je naredba upravljena na sve kr. upanijske oblasti i gradove prvoga reda,
pa na nju naroito upozorujemo brau, premda smo
osvjedoeni, da su mnogi drugovi i do sada nastojali u
svojoj koli buditi ljubav spram blinjega, kao i ljubav
spram roda i otadbine.
kola
Br. 1 / sijeanj 1910.
OBLJETNICE
kolske novine 1950. godine
U slubi prosvjetne politike i

prosvjetnih djelatnika
Priredio Anelko Jelin
Od poetka
izlaenja
kolske
novine bavile
su se aktualnim pitanjima prosvjetne politike,
obrazovne
prakse i
nastavnike
struke
Prije ezdeset godina, 14.

sijenja 1950. izaao je prvi
broj kolskih novina. Neposredan povod pokretanju polumjesenika za uitelje, nastavnike i profesore bila su dva za
ono vrijeme znaajna dogaaja: potkraj 1949. odran je
Trei plenum Centralnog komiteta Komunistike partije
Jugoslavije, a u Zagrebu su
(27. 29. prosinca 1949.)
Zemaljski odbor Sindikata
prosvjetnih radnika Jugoslavije
za Hrvatsku i Ministarstvo
prosvjete Narodne Republike
Hrvatske organizirali prvo
savjetovanje prosvjetnih radnika NRH. Po ondanjoj praksi politikog i drutvenog ivota, partijski plenum donio je
Rezoluciju o zadacima u kolstvu, to je prethodilo krupnoj
obrazovnoj reformi, u prvom
redu uvoenju obvezne osmogodinje umjesto dotadanje
etverogodinje osnovne kole. Savjetovanje pak prosvjetnih radnika, prvo takve vrste u
Jugoslaviji nakon II. svjetskog
rata, imalo je za cilj razvijati
kolsku praksu i odgojnoobrazovni sustav, dakako
prema partijskim smjernicama
(direktivama) i u duhu tada
vladajueg socijalistikog
svjetonazora.
Sudionici obaju skupova bili
su suglasni u tome da je za
postizanje politiki definiranih
ciljeva potrebno dobro informirati prosvjetne djelatnike
kao glavne nositelje promjena,
pri emu je glavna odrednica
bio odgoj novog, slobodnog i
odvanog socijalistikog ovjeka, ija su shvaanja iroka
i raznovrsna, kome je tui
birokratizam i ukalupljenost
misli (Rezolucija).
S tim u suglasju izlazi prvi
broj kolskih novina, na udarnom mjestu s partijskom Rezolucijom, potom opsenim referatom Milovana ilasa pod
naslovom Problemi kolstva
u borbi za socijalizam u naoj
zemlji te s izvjeem o savjetovanju hrvatskih prosvjetnih
djelatnika, boraca za visoku
kvalitetu nastavno-obrazovnog rada.
PRIJE 50
Razredna zajednica
Drutvo, u kojem se sada nalazimo, u kojem ivimo i
djelujemo, predstavlja neto novo ne samo po nainu
ivota, po tempu i brzini kojom se sve oko nas odvija,
ve i u neem to je mnogo vanije - u odnosu meu
ljudima. Socijalistiki odnosi, koji se osnivaju na humanim naelima, na potivanju ovjekove linosti, na
meusobnom pomaganju i razumijevanju, predstavljaju
bit i karakteristiku naeg drutva.
Uenici nisu objekti, koji samo sluaju, ue i odgovaraju na postavljena pitanja, oni nisu neka bezbojna
masa, koja poprima odreenu fizionomiju samo onda
kad je nastavnik u razredu; oni su u prvom redu ljudi,
koji imaju svoje izgraene stavove i svoje miljenje o
nekim pitanjima, koje se ba ne moe mimoii, kad se
raspravlja o odgoju i obrazovanju omladine.
Istina uenici imaju svojih obaveza i dunosti prema
koli, ali zato postoje i prava, koja im moraju biti ispunjena. Forme i naini, kako se ta prava ostvaruju, su
razliiti i raznovrsni. Uz omladinsku organizaciju, kolski odbor, razrednika i direktora postoji zajednica uenika kole, koja za ake jedne kole predstavlja isto ono
to za radnike radniki savjet neke tvornice. Zajednica
uenika kole, koja se sastoji od razrednih zajednica
Na samom poetku izlaenja kolske su novine izdavali

Pedagoko-knjievni zbor i
Zemaljski odbor Sindikata
prosvjetnih radnika Jugoslavije
za Hrvatsku, a list je ureivao
uredniki odbor kojem je na
elu bio Tone Peruko, glavni i
odgovorni urednik.
U to doba u novinama se
dosljedno zrcalila ureivaka
politika koju je Uredniki
odbor definirao na sljedei
nain:
1. kolske novine ne smiju
biti sline nekadanjim stalekim listovima prosvjetnih radnika ni po formi, ni po sadraju, ni po tendencijama, jer
sadanji poloaj prosvjetnih
radnika i kole u slobodnoj
socijalistikoj domovini bitno
se razlikuje od nekadanjeg.
To ne iskljuuje tretiranje
materijalnih pitanja prosvjetnih radnika, njihovu pravnu
zatitu i sl. na liniji sindikata i
u okviru sindikalnog pokreta
radnih ljudi cijele nae zemlje.
2. List treba da i po nazivu, i
po formi, i po nainu ureivanja bude novina, ali u granicama, koje diktira specifinost
kruga italaca i suradnika.
3. Mora zadovoljiti sve prosvjetne radnike, pa mora kombinirati problematiku, koju
tretira, i vijesti, koje objavljuje, iz podruja svih tipova i
stupnjeva kola i iz svih krajeva narodne republike.
4. Nivo lista mora biti na
nivou prosjenog prosvjetnog
radnika, pa i neto vii, ali ne
tako visok, da jedan dio prosvjetnih radnika ne bi mogao u
listu suraivati. Svakom prosvjetnom radniku dati mjesta
u listu onima sa sela i iz zaostalijih krajeva dati prvenstvo.
5. List se mora ograniiti na
kolsku problematiku (odgoj,
obrazovanje,
organizacija
kole i sl.), a u ostala podruja
prosvjete i kulture (na pr.
narodno prosvjeivanje, fizika kultura, vanarmijski odgoj,
knjievnost, umjetnost i sl.)
zalaziti samo toliko, koliko na
tim podrujima dolazi do izraaja prosvjetni radnik.
6. Od opepolitikih proble-
ma i dogaaja registrirati samo

najkrupnije, budui da ovakav
list ne moe zamijeniti dnevnu
tampu, a prosvjetnog radnika
upuivati na koritenje dnevne i ostale tampe i zbog vlastitog politikog obrazovanja i
zbog koritenja dnevne i ostale tampe u odgoju uenika i
odraslih.
Iz ostalih narodnih republika donositi vanije krae vijesti iz kolskog i prosvjetnog
ivota. Kratkim vijestima i prikazima informirati itatelje o
kolskim problemima u inozemstvu.
Zbog koritenja pozitivnih
iskustava prolosti donositi
priloge iz povijesti naega
kolstva, a naroitu panju
posvetiti kolstvu i prosvjeti u
Narodnoj revoluciji.
7. Pedagoku problematiku
u uem smislu ne rjeavati
teoretski, ve je registrirati i
itatelja upuivati na koritenje pedagokih asopisa i
ostale literature. Pedagoke
probleme postavljati i poticati
njihovo rjeavanje, ali rjeenja
prepustiti pedagokim naunim radnicima i asopisima.
8. Direktive i nareenja prepustiti organima za prosvjetu
narodne vlasti i slubenim
listovima, ali najue suraivati
sa Savjetom za prosvjetu,
nauku i kulturu NR Hrvatske u
svrhu to pravilnijeg tumaenja prosvjetne politike u listu.
9. List treba da se uzdrava
od pretplate i ako bude
potrebno od oglasa, kako ne
bi pao na teret izdavaa, t. j.
udruenja prosvjetnih radnika, ili na teret budeta.
U prvim godinama postojanja, okupljajui sve iri krug
suradnika, kolske novine su
te zadae izvravale izlazei,
kao polumjesenik, a potom
tjednik, u nakladi od 8.500 primjeraka, bivajui prisutne (i
itane) u svim hrvatskim
odgojno-obrazovnim ustanovama, djelomice i u drugim
republikama, te kao obvezna
lektira svih uiteljskih pripravnika, u uiteljskim kolama i na nastavnikim fakultetima u Hrvatskoj.
GODINA
cijele kole je tijelo koje uz omladinsku organizaciju
rjeava sve probleme bilo individualne ili kolektivne
naravi, koji se kroz rad i uenje pojave u razredu ili pak
iskrsnu tokom kolske godine kao zajedniki problem
kole. Tako se kroz rad u razrednim zajednicama uenici stavljaju u jedan aktivan poloaj u odnosu na kolu i
kolsku problematiku uope.
kolski vjesnik
Br. 1-2 / 1960.
Deset eksperimentalnih
osnovnih kola
Na prijedlog Zavoda za unapreenje nastave, koji je
izvrio analizu dosadanjeg rada eksperimentalnih
osnovnih kola i njihove mogunosti za eksperimentalni
rad, Savjet za prosvjetu nakon krae diskusije prihvatio
je da se eksperimentalnim kolama proglase: Osnovna
kola Brusia u Rijeci, Osnovna kola Nevena Kirea u
Puli, VI. osnovna kola u Splitu, Osnovna kola na
Jordanovcu u Zagrebu, Osnovne kole u Starom Petrovu
Selu, Borovu, Ivani-gradu i Osnovna kola u Pionirskom
gradu. Zavodu je povjereno da u ovim osnovnim kolama organizira eksperimentalni rad.
kolske novine
Br. 2-3 / 8.-14. sijenja 1960.
kolski ivot neko
U knjievnim djelima, memoarskim i

beletristikim, esti su opisi doivljaja i
scena iz kolskog ivota. Da se makar
dio tih tekstova okupi na jednom mjestu, mogla bi to biti pozamana i vrijedna antologija o koli kakva je neko bila
i kako je individualno doivljavana.
kolske godine 1945/46. obuavao

sam u drugome razredu. Djeca
nisu imala itanaka. Sluila su se
malom itankom, koja je poznata pod
naslovom Zrno znanja. U njoj se
jedva mogao nai lanak za djecu
drugog razreda. Trebalo je pronai
knjigu, koja e nam dobro posluiti do
izlaska iz tampe prve itanke. Trebalo
je nai knjigu, koja e djecu zanimati i
koja e u odgojnom pogledu biti na
visini. Trebali smo nai knjigu, iz koje
e aci vjebati tehniku itanja, a to je
u drugom razredu jedan od vanih
uslova.
Pomagao nam je sluaj. Nismo dugo
trebali pronalaziti knjigu. Sama nam
se ponudila. Bila je to moja knjiga
oka Bedakovi ili sto tisua na
cesti. Sve su je knjiare upravo tada
bile dobile. Kupio ju je svaki moj ak,
i mi smo je nekoliko mjeseci imali
umjesto itanke. Vjebali smo itati
dio po dio te napete i uzbudljive pripovijesti, koju su aci pratili s interesom.
Kad smo u itanju dosegli osminu knjige, vie nismo osjetili pomanjkanje
itanke. Pripovijest nam je zamijenila
itanku, a djeca su itala okretno i
glatko. Sadraj je pripovijesti od djece
traio vie: ona su i lijepo itala. Treba
rei i ovo: djeca su sama traila da se
dalje nastavlja vjebanjem u itanju,
jer ih je na to tjerao interes za razvoj
dogaaja u pripovijesti. U svojoj praksi nisam s itankom ni prije ni poslije
postigao tolik uspjeh u okretnom i lijepom itanju i u interesu sa itanjem
uope. Referent, koji je posjetio moj
razred, ustanovio je to isto. Na konferenciji pred uiteljima kole spomenuo je taj sluaj i istaknuo, kako se
nada, da e ti aci zavoljeti knjigu i
itanje.
Iz ovog jednog sluaja u svojoj praksi ne mogu izvoditi zakljuak, da itanku moemo odbaciti i zamijeniti je
kojom drugom knjigom za djecu.
Prijei u na drugi dio ovoga referata. U njemu e biti iznesen rad, to ga
prakticiram ve najmanje dvadeset
godina. Prikazat u primjenu djeje
literature u kolskom ivotu svoga
razreda.
rije etrnaest dana sazvao sam

roditeljski sastanak radi dogovora o organizaciji Dana djeje
radosti. Nakon toga osvrnuo sam se na
ocjene svojih aka u prvom klasifikacionom razdoblju. Time je sastanak bio
zavren, ali poslije slubenog dijela
ostala je jo skupina roditelja, koji su
eljeli da se sa mnom posebno porazgovore o svojoj djeci. Jedna mi je majka
rekla, kako bi voljela da njezin sin ide u
paralelni razred, uiteljici, koja me
prole zime zamjenjivala za vrijeme
bolovanja. Kad sam je pitao za razloge,
rekla je, da je uiteljica stroga i da njen
sin treba strogog nastavnika, koji e ga
tjerati na rad, na izvravanje obaveza,
zadataka i t. d. Druga jedna majka
upravo je uzviknula ovoj: Ne inite to
nikako! Ona joj je jednostavnim
rijeima ispriala ovaj sluaj: Nedavno
29
Kako mi u odgojnom
djelovanju pomae
djeja literatura
Mato Lovrak
Mato Lovrak (1899. - 1974.), klasik hrvatske knjievnosti za djecu
(Vlak u snijegu; Druba Pere Kvrice; Neprijatelj br. 1; Devetorica
hrabrih i dr.), godinama je bio i uitelj te je o uiteljskom pozivu i
radu ostavio niz zanimljivih tekstova.
Godine 1950., u treem broju kolskih novina objavio je prilog o
vlastitom nastavnikom iskustvu koji prenosimo u cijelosti, bez pravopisnih intervencija.
je sa svojim siniem bila kod bolesne
bake u Zagorju. Doao je baki i brati
moga aka. Tu su se sastala ta dva
aka, obojica iz istog razreda, ali iz
raznih zagrebakih kola. Moj je ak
postigao dobar, a njegov brati odlian
uspjeh. Oba su bratia pred bakom
mnogo govorila o koli. Majka priznaje
da brati moga aka okretnije ita, bre
izrauna svaki raunski zadatak. Zaista
zasluuje bolju ocjenu, ali i ona i bolesna baka ipak su zadovoljnije sa spre-
knjige. Ovdje nije potrebno uvjeravati,

od kolike je koristi itanje dobrih literarnih djela. Sjetit emo se samo rijei
Maksima Gorkog, koji je kazao, da sve
dobro u sebi ima da zahvali jedino
knjigama.
Djeaka dob Maksima Gorkog i njegovi univerziteti podsjeaju me na
dva sluaja iz moje prakse, koje upravo
ovdje treba zabiljeiti:
Jednoj generaciji svojih aka na
Trenjevci, u etvrtom razredu, itao
okieni jedino noem utaknutim u

sare izama, rjeavali su svoje sporove
noem na ulici i u razredu. Nastavnici
su s velikim strahom ulazili u takav
razred i bili su sretni kad je veina aka
za vrijeme njihova predavanja zaspala. U takvom je razredu ta ista knjiga
postigla poseban uspjeh. Momci izmeu esnaest i dvadeset godina dodue
nisu jecali, nisu plakali, ali no su izbacili iz sara. Kad sam ulazio u razred,
ustajali su na pozdrav, to prije nisu
inili, Postali su obzirni, meki, osjeajniji. Ljudske smo osjeaje u njima knjigom spasili i mogli dalje razvijati.
Mato Lovrak sa svojim uenicima sredinom prolog stoljea
(Iz zbirke originalnih fotografija Hrvatskog kolskog muzeja)
mom moga aka. On je u razgovoru

zanimljiviji, duhovitiji. Njezin sini ima
slabiju ocjenu, ali odskae od svoga
bratia ponaanjem, ophoenjem prema
starijima i cjelokupnim je svojim
ivotom tamo kod bake ostavio dojam
produhovljenog, profinjenog i plemenitog djeaka. Brati moga aka ima vie
znanja, ali ono je pusto. Majka je
miljenja, da je to osobito lijepo i dobro
u njenom djetetu rezultat kolskog
ivota u naem razredu, pa preporuuje
onoj nezadovoljnoj majci neka se ne
bavi milju, da joj sina premjeste u
paralelni razred.
Ovakva miljenja roditelja mojih aka
prate moj rad.
ogu posve sigurno ustvrditi

ovo: Ako su moji aci zaista
profinjeniji, produhovljeniji i
plemenitiji, ako posjeduju zaista vie
dobrog i lijepog, ako se istiu nekom
drutvenom osobitou u pozitivnom
smislu, onda je svemu tome najvie pridonijelo upravo to, to im itam dobre
sam knjigu, u kojoj se opisuje potresna

smrt glavnog junaka. Treini razreda
ovlaile se oi suzama, a dvojica, trojica
su i jecala. U razredu treba da vlada
vedar duh, vedro raspoloenje; bolji je
zdrav smijeh i ala, nego alost i pla,
ali ima sluajeva, kad u razredu suze,
izazvane snanim uinkom literarnog
djela, oplemenjuju. Osjeajna e djeca
zajecati, tvra e prosuziti, a ona najopornija e se ublaiti, utjeiti i pomaknuti se makar za korak naprijed k
boljem i ljepem. Svaki etvrti razred na
Trenjevci ima pet, est tee odgojivih
djeaka. Nikada ih nita prije ove knjige
nije u kolskom ivotu ganulo ni pokrenulo na bolje.
Taj me je uspjeh bio potaknuo, da tu
knjigu, kao nastavnik hrvatskog jezika
u bivoj egrtskoj koli, u nekoliko
nastavaka
proitam
mesarskim
egrtima. Zbog tekih socijalnih prilika u kojima su tada u bivoj Jugoslaviji
ivjeli uenici u privredi, mogu rei, da
je taj razred s mesarskim egrtima bio
pravo dno ivota. Izmueni, ozebli,
neispavani, neisti, ogoreni, surovi,
ad itanje djeje literature

postie ovakav uspjeh kod tee
odgojive djece, onda ne e
trebati vie troiti rijei na to, da
opirno iznosimo uspjehe, koji se
postiu kod djece, koja se odgajaju u
normalnom kolskom ivotu. Lijepu
smo knjigu uzimali, kadgod nam je od
nastave preostajalo deset, petnaest
minuta vremena. Kvartalni plan
predvia i ovakve satove iz hrvatskog
jezika: sat lijepog pripovijedanja,
itanja i recitiranja. I ovakve smo sate
znali upotrebiti za itanje knjievnog
djela za djecu. itanje knjiga je jedna
od najveih potreba u odgojnom
pogledu. To itanje treba da bude esto
i obilno i da se za to nae vremena.
Traei pogodno vrijeme ne bih se
mogao odluiti, da na pr. sat vjebanja
u raunu prepolovim, i drugu polovicu
uzmem za itanje knjievnog djela.
Radije se odluujem na neto drugo:
Ako je to mogue, ostajem dulje u koli
i itam acima nastavak neke pripovijesti. Dogaa se, da neke ake
kanjavamo time, to ih aljemo kui u
redovno vrijeme, dok drugi ostaju da
sluaju itanje knjievnog djela.
a zakljuim. Jedan od najveih

odgojnih faktor aje itanje
dobrih dijela iz lijepe djeje
knjievnosti, osobito kad ih djeci ita
uitelj naglas, sugestivno i estetski.
Veliku pripovijest ili roman treba da
uitelj ita u mnogo nastavaka, a svaki
proitani nastavak neka bude
zaokruen, zanimljiv dio ili poglavlje.
Preporuiti treba uiteljima da itaju
djeci lijepa knjievna djela, kad god to
u svom radu smatraju potrebnim, naravno uz pretpostavku, da e godinji
program iz svih predmeta biti izvren
u potpunosti. Koja djela izabrati i za
koje razrede i koliko u svakom razredu, to je pitanje, koje bi trebalo
obraditi u drugom referatu.
aktualno
pisma
30
Ideje
Kalendari djejih
radosti
Meu najuspjenijima u
meunarodnoj konkurenciji bili su
hrvatski uenici
Obino, vremenik oko Nove godine zapljusnu kalendari, vjerski, promotivni, turistiki, erotski, gradskih sredita, egzotinih destinacija, proizvodnih artikala svih
vrsta i svega onoga to se eli pokazati u
nakani zarade. Ali, osvjeenje je kada se
pojavi kalendar koji promovira rad, koji se
ne prodaje, koji je otisnut u kontroliranom
nakladnikom pothvatu, s plemenitom idejom kako bi se vrednovao rad djece slikara,
buduih umjetnika. Na takvu su ideju doli
brani par umjetnici Ankica i Ante Karai
iz Iserllohna kod Hagena u Njemakoj. Rodom su iz Iloka i u listopadu 2009. bili su
raspisali slikarski natjeaj Hagen 2009. na
koji se prijavilo mnogo kola i uenika iz
desetak zemalja, a najuspjeniji su bili uenici Maari i Hrvati.
U skladnom suzvuju ritminosti boja sakralne tematike, izmeu 600 ostvarenja najuspjeniji su bili uenici Dalma Kramarich,
Alex Sos, Petar Reszegi, Eszter Kodela,
Dalma Vuk, Vivien Dzsupin, Kilti Koosz iz
Maarske te Maja Jirou, Monika Lanak,
Lucija ulina, Maja Budak i Maja Blaievi iz Hrvatske. Sva su djeca maarske
nacionalnosti iz kole Altalanos Totzserdahely od treega do osmoga razreda, dok je
najmlaa izmeu svih Lucija ulina iz drugoga razreda O brae Radi iz Pridrage
kod Zadra, odakle su sudjelovali uenici do
sedmoga razreda.
Zanimljivo je kako su iz O brae Radi iz Pridrage, na natjeaj odaslani radovi
sestara Marije i Lucije, iz slikarske obitelji
(Zvonko ulina i Karolina Kulier ulina).
Temu Aneo uvar Lucije uline pronai
emo kao ilustraciju mjeseca svibnja 2010.
Kalendar je pisan dvojezino, njemaki i
hrvatski. Istiem Luciju kao najmlau, ali
svim uenicima iskrene estitke za uspjeh,
za rad koji ih zasigurno razveseljava i koji je
u ovom kalendaru inio dodatne radosti u
blagdanskom vremenu.
Fabijan Lovri, Knin
Izlet
Upoznavanje
istarskih
znamenitosti
Bio je to oprotajni izlet maturanata
na kojem su dopunili znanje o prostoru u kojem ive
Postala je praksa da maturanti svoj posljednji izlet organiziraju po Istri. Tako su
uenici etvrtoga razreda Srednje kole
Mate Balote iz Porea krenuli na struni
izlet po Istri, pod vodstvom mentora Vladimira Torbice i profesorice Snjeane Radeti. Od samog poetka na odlino organiziranom izletu vladala je odlina atmosfera,
bez obzira na kiovito i maglovito vrijeme.
Za organizaciju izleta bili su zadueni uenici Ines Paali, Jurica Gaina i Matko
Poua.
Posjetili su sjeverni dio Istre, prepun
bogate kulturne i povijesne batine. Prvo
odredite bila je tvrava Pietra Pelosa, a
nakon toga obili smo Buzet, Kotle, Raju
Vas i Hum kao najmanji grad u svijetu. Posjetili smo i Aleju glagoljaa, stari spomenik
kulture. Uenici su se okuali u penjanju
skliskim stijenama na Kotlima, gdje smo
ujedno pokazali svoje umijee u pisanju
poslovica. Osim toga, pokazali smo i svoje
likovne sposobnosti, crtajui jedni druge u
karakteristinim bojama.
Nakon posjeta Humu, uivali smo u blagodatima agroturizma te se uz Supertalent
ou zabavljali tijekom veere uz tipina
istarska jela. Osim za Supertalent ou,
profesori su dodijelili nagrade za najbolju
poslovicu i crte. Veera je zavrila uz opu-
teno druenje uz pjesmu i gitaru. Ovo je

bio posljednji, oprotajni izlet maturanata
na kojem su dopunili znanje o prostoru u
kojem ive, koji je prepun prirodnoga, kulturnoga i povijesnoga bogatstva.
Sandro Pranji, 4.r. S Mate Balote,
Pore
Kreativnost
Tjelesna i
zdravstvena
kultura
Za kvalitetu i pravilno provoenje
programa najodgovorniji je uitelj i
njegova mo osmiljavanja sata
Kreativnost se od davnina smatrala misterijem, kao pojava koju je nemogue
znanstveno prouavati i razumjeti. U dananje se vrijeme na kreativnost gleda kao
na realnu pojavu i bitno obiljeje ljudske prirode, a definirana je kao proces koji ukljuuje originalnost, adaptivnost i realizaciju.
Elementarno polazite u odgoju i obrazovanju upravo je kreativna osobnost koja ima
mogunost suprotstaviti se konformizmu i
tradicionalnom pristupu, a izgraivati kao
slobodna, otvorena i originalna osobnost.
Pod pojmom kreativnosti u koli podrazumijevamo skup pedagoko-psiholokih,
organizacijskih i didaktiko-metodikih
mjera kojima se postiu progresivne promjene u planiranju, organiziranju, realizaciji, elaboraciji i aplikaciji nastavnoga rada u
kreativnim interakcijskim odnosima uitelja
i uenika te aktivnom usvajanju nastavnih
sadraja i povezivanju kole i drutvene
sredine. Kao i u svim ostalim nastavnim
predmetima, kreativnost je poeljno to
uestalije primjenjivati i u nastavi tjelesne i
zdravstvene kulture.
Nastavu tjelesne i zdravstvene kulture treba provoditi planski i organizirano tako da
slijedi metodologiju programiranja nastave.
Prije svega potrebno je izraditi globalni
plan, zatim operativni program i na kraju
izraditi pripremu za sat tjelesne i zdravstvene kulture. Izrada pripreme spada u najkreativniju fazu programiranja, jer upravo ova
faza omoguava uiteljima da svoje vrijeme
i znanje usmjere na kreativnost, a ne na dugotrajna ispisivanja i crtanja davno znanih
programskih sadraja.
Tijekom izrade pripreme, osim to moramo odrediti sadraj pojedinih dijelova
nastavnoga sata, program omoguuje i detaljne, bitne elemente pripremanja uitelja
kao to su: odreivanje vremenskoga trajanja pojedinih dijelova nastavnoga sata, broj
uenika na satu, sredstva i pomagala koja
e se koristiti na nastavnom satu te ostale
standardne elemente pripremanja uitelja
za sat tjelesne i zdravstvene kulture. Takoer bi bilo poeljno u planiranju suraivati
s ostalim predmetnim uiteljima te uvoditi
meupredmetnu povezanost za odreene
nastavne teme. Naravno i sve potrebne dodatne biljeke.
Motivirajue na uenike djeluje izlazak
iz standardnih okvira tradicionalne nastave. Uvoenjem aerobike u program tjelesne i zdravstvene kulture od petoga do
osmoga razreda osnovnih kola, u okviru
ritmiko-plesnih struktura, nastava je zasigurno obogaena za jedan oblik tjelesnoga
vjebanja, iji su pozitivni uinci rada mnogobrojni, a uenicima zanimljivi. U svemu
tome vaan je izbor glazbe, a poeljno je
da vrstu glazbe koja e se provoditi, izaberu upravo uenici, jer tada i oni postaju
aktivni pomonici u organizaciji nastavnoga
procesa. Na taj nain izravno pristupamo i
korelaciji tjelesne i zdravstvene kulture te
glazbene kulture.
Pod pritiskom interneta na suvremeni
uenik postaje graanin globalnoga svijeta,
komunicira s vrnjacima, spoznaje i usporeuje. Time izobrazba uitelja dobiva nove
dimenzije u svijetu globalizacijskoga procesa, jer djelovanje uitelja vie ne podlijee
samo sudu ue sredine, ve je to svjetski
prostor. Posao uitelja nije vie puko rutinsko obnaanje posla kako bi se predalo znanje, ve je to kreativni in uitelja i
uenika. Svaki uiteljev korak podvrgnut je

kritikom miljenu kako samoga sebe, tako
uenika i ire drutvene sredine i veim se
dijelom izvodi na otvorenom.
Nekada davno, razdoblje djetinjstva predstavljalo je najaktivniji dio ljudskoga ivota,
ali je nae moderno drutvo to promijenilo.
Djeca su danas zaokupljena raunalima,
televizijom i razliitim igricama, tj. sve vei
dio slobodnoga vremena provode statiki.
Znaaj redovitoga, adekvatnoga i smislenoga tjelesnoga vjebanja za rast i razvoj
djece stavlja u sredite interesa nastavu
tjelesne i zdravstvene kulture u kolama, ali
i stav uitelja prema nastavi. Kvalitetan rad
u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, kao
i radom kolskoga sportskoga kluba, moemo uvelike pridonijeti rjeavanju navedenoga problema, odnosno ivota s premalo
kretanja. Specifinost i kreativnost sata tjelesne i zdravstvene kulture, kao osnovnoga
organizacijskoga oblika rada, ogleda se
upravo u njegovoj sutinskoj i nezamjenjivoj ulozi utjecaja na pravilan rast i razvoj te
cjelokupni zdravstveni status uenika.
Za kvalitetu i pravilno provoenje programa ponajvie je odgovoran uitelj tjelesne i
zdravstvene kulture i njegova mo kreativnoga osmiljavanja nastavnoga sata. Vano je da upravo uitelj, kao strunjak koji
rukovodi programom tjelesnoga vjebanja,
prihvati kreativan i funkcionalan pristup
radu koji nadilazi kratkorone ciljeve. Takav
pristup razvoju zdravlja kod uenika sasvim
e sigurno pomoi u svladavanju svakodnevnih ivotnih zadaa i unapreenju specifinih sportskih predispozicija uenika.
Emil Radovanovi, rnovo na Koruli
Obljetnice
Sjeanje na
profesora Matu
Demarina
On je bio moj uzor i zahvaljujui
njemu zavolio sam uiteljski poziv
U povodu 110. godinjice roenja istaknutog uitelja, pedagoga, profesora pedagokog pisca Mate Demarina posveujem
ova moja sjeanja njegovu svestranom nesebinom djelovanju na pedagokom polju
i kolstva uope. U Prvoj uiteljskoj koli u
Zagrebu prije skoro ezdeset godina profesor Demarin predavao mi je pedagogiju,
metodiku i praktine vjebe. Bio je blag,
predmete je predavao gromskim glasom i
bilo ga je zanimljivo sluati. Dugo je ivio
s acima. Dijelio je njihove boli i radosti.
Veselio se ako smo dobro uili, a ljutio kad
bismo iznevjerili njegova oekivanja.
Bio je potovan i obljubljen od svojih
uenika, duboko human i svima prilazio s
velikom ljubavlju irinom naprednih pogleda i s punim razumijevanjem. Jednostavan
i skroman, uvijek vedar i poletan, odlikovao
se velikom marljivou, izdrljivou i upornou. Majstor svoje struke, svestrano
obrazovan, moralno vrst, uvijek je djelovao u pozitivnom smislu na mlade. Bio je
velik borac za ouvanje strunoga naziva
uitelj, koji je u prolim vremenima bio potiskivan i zamijenjen nazivom nastavnik.
Jo su mi i danas u sjeanju profesorove
rijei kad nas je poticao i propagirao kolske novine kao kolsko tivo. Romantino
je govorio o radnom mjestu u seoskoj koli i
usmjeravao nas na vrijedna tiva objavljena
u kolskim novinama te nam preporuavao
kad ponemo raditi da redovito pratimo to
objavljuje taj vaan prosvjetni tjedni list.
Za vrijeme kolskih praznika kao mlad
uitelj slubujui u seoskim kolama Hrvatskog zagorja i Korduna odmor sam provodio kod svojih roditelja u Zagrebu. Iako
je ve bio u poznim godinama i u mirovini,
znao sam esto susresti profesora Demarina oslanjajui se o drveni tap u Medulievoj ulici i ispred Uiteljskog doma i bio sam
zadivljen njegovu energijom i vedrinom koju
je pokazivao.
S velikim potovanjem piem ove retke
prema uglednom pedagogu i praktiaru
koji je u vie od pola stoljea angairanoga
rada, nadahnuo mnoge generacije uitelja,
ponajvie humanizmom koji je dosljedno
zastupao. Ja i moja generacija dali smo od
sebe ono najbolje, najplemenitije i najsvjetlije naim radom.
Profesor Demarin ostat e nezaboravan
kao profesor, jer mi je u srce usadio ljubav
za uiteljski poziv. Bio je moj uzor i zahvaljujui njemu zavolio sam uiteljski poziv te
se trudio da mu budem slian, naem starom i dobrom profesoru Mati Demarinu.
Ivan amani, Bakar
Zlostavljanje
Nije samo u filmu

Lokalna zajednica moe i treba
pridonijeti sigurnosti svoje djece
poveavajui i kvalitetu ivota cijeloga puanstva
Zlostavljana djeca prisutna su oko nas,
esto bivaju uoena tek kad i sama postanu zlostavljai. Udruga roditelja Korak po
korak ovlateni je regionalni trening centar
za provedbu CAP programa (Child Assault
Prevention) usmjerenoga na prevenciju zlostavljanja djece. Program je nastao u SAD
prije trideset godina, a danas se provodi u
veini svjetskih zemalja, ukljuujui i Hrvatsku. Shvaajui bit i teinu toga problema,
lokalna zajednica moe i treba pridonijeti
sigurnosti svoje djece poveavajui istodobno i kvalitetu ivota cijeloga puanstva.
U skladu s time skupina prosvjetnih djelatnica s podruja Vukovara pristupila je
2005. izobrazbi za provedbu CAP programa zahvaljujui sredstvima ministarstava
obrazovanja i branitelja te grada Vukovara. Njihova struna i predana aktivnost u
prevenciji djejega zlostavljanja, kojime
upravlja uiteljica Ruica Sabo, koordinatorica programa za Vukovarsko-srijemsku
upaniju iz Osnovne kole Sinie Glavaevia, rezultirala je uspostavom mree CAP
pomagaa koju ini 48 uiteljica i strunih
suradnica osnovnih kola.
Program se ostvaruje na dvije razine.
Prvu ini osnovni CAP program usmjeren
na edukaciju uenika drugoga razreda
osnovne kole, dok je TeenCAP program
namijenjen uenicima osmoga razreda.
Mrea je podijeljena u dva CAP tima u kojima su pedagoginja Boena usti, uiteljice Jasna Panza, Ruica Sabo, Ljiljana
Vidovi i Marija Lacmanovi, odnosno pedagoginja Radojka erbi i uiteljice Ljiljana Koji i Jasna Katani.
Ujesen 2008. CAP timovi zapoeli su s
radionicama u osnovnim kolama Sinie
Glavaevia, Dragutina Tadijanovia, Nikole Andria te u akovcima, Borovu i Trpinji. Prole su jeseni odrane radionice i u
osnovnim kolama u arengradu (Bapska
i Mohovo), Lovasu (Opatovac), Tovarniku,
Boboti (Klisa, Vera, Paetin, Ludvinci) i
Mirkovcima. Za TeenCAP program educirane su u upaniji samo pedagoginja Boena usti i uiteljica Ruica Sabo, koje su
odrale radionice u osmim razredima O
Sinie Glavaevia.
Osnovni se CAP program provodi kroz
igrokaze Dijete protiv djeteta, Neznanac
protiv djeteta i Poznata osoba protiv djeteta kroz koje se djecu upoznaje s njihovim
pravima, strategijama suoavanja s problemom te s nainima traenja pomoi. TeenCAP potie tinejdere da svoje probleme
i brige podijele s odraslima. Radionica za
uenike provodi se kroz skupnu raspravu
o situacijama koje uenici mogu doivjeti:
napad neznanca, batine, nasilje u vezi i
seksualni napad. Svrha je dakle obaju programa nauiti djecu kako rei NE svojim
zlostavljaima te poznavati svoja ljudska
prava kako bi odrasli u sigurne, jake i slobodne osobe.
Branimira Barun, Vukovar
Objavljeni tekstovi ne izraavaju gledita urednitva. Zadravamo pravo njihova kraenja,

lektoriranja i redigiranja.

Novi Pristup Osnovnom Obrazovanju: Bliskom Suradnjom Do Uspješnog Odgoja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Novi Pristup Osnovnom Obrazovanju: Bliskom Suradnjom Do Uspješnog Odgoja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Suradnja

Broj 1-2 (2739-2740) Godina LXI.

TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

ISSN 0037 - 6531

tema broja: UNESCO I OBRAZOVANJE

Novi pristup osnovnom

broj 1-2 Zagreb 12. sijenja 2010.

Prelazimo mee svoga vremena

ana 14. sijenja 1950. godine izaao je prvi broj

aravo sjeanje na godine provedene u redakciji sad je lako osvjeiti

vojim kroniarskim poslanjem od prvoga dana

ak i u onim olovnim vremenima novine su unato

broj 1-2 Zagreb 12. sijenja 2010.

Dva desetljea Nezavisnog sindikata

ezavisni sindikat znanosti

tila komplimentima, kazavi

broj 1-2 Zagreb 12. sijenja 2010.

S Matije Antuna Reljkovia iz Slavonskog

Pomaemo usavriti hrvatsku

Sredstvima iz fonda CARDS 2004. opremeljen je

Hidroponski uzgoj rajice u kolskom

ako se kvalitetno okoristiti europskim pristupnim fondovima, koji

kom obilaska kole.

poljoprivredno tehnika kola

Ravnatelj kole Vlado Prskalo

Ljiljana Herceg, voditeljica laboratorija mikropropagacije

ke standarde Europske unije, a

voditeljica hidroponskog uzgoja.

broj 1-2 Zagreb 12. sijenja 2010.

Osnovna kola kao

pojavila su se dva velika

nog sustava za 21. stoljee,

godina stare bake, sa svim,

Najavljuje se izuavanje inozemnih modela, pa kad ve

nog poetka, a ne iz sredine.

spomen uenja. S jedne strane

No, kod nas nije udo ako

IMOTSKI - Na inicijativu pedesetak studenata

PETRINJA - ips od jabuke proizveli su petrinjski uenici koji se koluju za prehrambene

SLATINA - U Virovitiko-podravskoj upaniji zasad nisu izraeni veliki problemi ovisnosti,

VARADIN - Krajem prole godine sveanom

broj 1-2 Zagreb 12. sijenja 2010.

Produeni struni postupak

a temelju lanka 67. Zakona o

Zatita od nasilja ili

Puno nerijeenih dvojbi

a, opomena pred iskljuenje i

broj 1-2 Zagreb 12. sijenja 2010.

Anketiranje roditelja pokazuje da im je

zaboravljaju, jer se fokusiraju

Suradnja dobra, ali problema ima

Tata pekar mijesio kruh s djecom

grupi, da vide svoje dijete u drugim situacijama. Lake shvaaju

ukljuivanja roditelja. Razmjenom iskustava unutar ustanove

broj 1-2 Zagreb 12. sijenja 2010.

Otvoren Centar hrvatske nastave

Naa je domovina klein aber fein!

arodna mudrost kae: Nitko ne

U Centru e se organizirati knjievne, glazbene i filmske veeri,

Centra Jasna Anii uz pomo generalnoga konzula Ante Cicvaria i konzulice

koordinacija, roditelji, uenici i brojni

kola suvremenog plesa

Ostvarenje plesnog sna